Advokatska kancelarija · od 1993.

Advokat za nasljedno pravo u BiH: ostavinski postupak i nasljedni sporovi

Ilustracija uz tekst o nasljednom pravu u Bosni i Hercegovini

Ukratko: Nasljedni predmet u Bosni i Hercegovini rijetko je samo podjela onoga što je ostalo: neusklađene zemljišne knjige, imovina u više gradova, dugovi ostavitelja i pokloni učinjeni godinama ranije redovno ga pretvore u složeniji posao. Kancelarija zastupa u ostavinskom postupku, u sporovima oko testamenta i u diobi naslijeđene imovine, u cijeloj BiH.

  • Trajanje: nesporan postupak se u praksi najčešće okonča za dva do šest mjeseci; sporan traje godinu i duže.
  • Nasljedni redovi: bez testamenta u prvom redu nasljeđuju djeca i bračni partner, na jednake dijelove (čl. 10. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji BiH, čl. 9. Zakona o nasljeđivanju Republike Srpske).
  • Nužni dio: jedna polovina zakonskog dijela za djecu, usvojenike i bračnog partnera, jedna trećina za ostale nužne nasljednike (čl. 29. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji BiH, čl. 31. Zakona o nasljeđivanju Republike Srpske); uslovi punovažnosti i pobijanje testamenta.
  • Dioba: kada se nasljednici ne mogu dogovoriti, naslijeđena imovina se dijeli u posebnom postupku.
  • Nekretnine: naslijeđeno pravo se upisuje u zemljišnu knjigu, uz usklađivanje zemljišnoknjižnog i katastarskog stanja.
  • Bez dolaska u BiH: nasljedni predmet se vodi bez ličnog prisustva nasljednika, gdje god se oni nalazili.
  • Gdje zastupamo: ostavinske rasprave i nasljedne sporove pred sudovima u Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci, Bijeljini i Mostaru.

Detaljno o pojedinim postupcima: tok i trajanje postupka opisani su na stranici ostavinska rasprava u Bosni i Hercegovini, uvjeti punovažnosti i pobijanje na stranici testament, prenos imovine za života na stranici ugovor o doživotnom izdržavanju, a uknjižba naslijeđene nekretnine na stranici zemljišne knjige.

Pitanje nasljedstva u Bosni i Hercegovini rijetko se svodi na jednostavnu podjelu onoga što je iza nekoga ostalo. Ono što na početku djeluje kao jasan i nekompliciran predmet, u praksi gotovo uvijek otkriva slojeve kojih nasljednici u prvom trenutku nisu ni svjesni. Neusklađene zemljišne knjige u BiH, imovina rasprostranjena od Sarajeva do Bijeljine, Tuzle i Mostara, neisplaćeni dugovi ostavitelja, pokloni učinjeni godinama prije smrti, nejasna testamentarna raspolaganja: sve su to elementi koji običan ostavinski predmet pretvaraju u pravni izazov koji traži znanje, advokatsko iskustvo u nasljednom pravu i pažljivu strategiju.

Odabir pravog advokata u tom procesu nije formalnost. Advokat za nasljedno pravo u BiH mora poznavati kako entitetsko zakonodavstvo, tako i praktične razlike u vođenju postupaka pred sudovima i notarima u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i u Brčkom distriktu. Upravo tu razlika između kvalitetnog pravnog zastupanja i improviziranog pristupa postaje najvidljivija.

Dugogodišnje iskustvo u nasljednom pravu

Advokatska kancelarija Prnjavorac već godinama pruža cjelovitu pravnu pomoć građanima koji se suočavaju sa pitanjima nasljedstva, bilo da se radi o pokretanju ostavinskog postupka, zaštiti uskraćenih nasljednih prava, osporavanju testamenta, diobi nepokretne i pokretne imovine ili o složenim predmetima u kojima nasljednici žive na različitim kontinentima, a imovina se nalazi širom Bosne i Hercegovine od Sarajeva, preko Tuzle do Banje Luke.

Stranke zastupamo u cijeloj BiH, te u parničnim, vanparničnim i zemljišnoknjižnim postupcima u Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci, Bijeljini, Mostaru, Zenici, Doboju, Prijedoru, Trebinju i svim ostalim gradovima u BiH.

Naš pristup temelji se na detaljnoj analizi svakog predmeta prije nego što se poduzme i prvi korak. Vjerujemo da najvažniji dio posla počinje daleko prije sudnice: u razgovoru sa strankom, pregledu dokumentacije i izrađivanju pravnog plana koji vodi do konkretnog rezultata.

Kada je pravi trenutak da angažujete advokata za nasljedstvo

Mnogi građani se advokatu obraćaju tek kada nasljedno pitanje već preraste u spor. Međutim, iskustvo pokazuje da je najpametniji potez zatražiti pravni savjet upravo na samom početku, dok se još uvijek mogu izbjeći greške koje kasnije koštaju i vremena i novca.

Angažovanje advokata za ostavinski postupak posebno je opravdano u situacijama kada:

  • nije poznato šta sve ulazi u zaostavštinu
  • postoji više nasljednika sa različitim očekivanjima
  • ostavitelj je za života poklonio značajan dio imovine
  • postoji testament čija se punovažnost dovodi u pitanje
  • nekretnine su neupisane ili upisane na treća lica
  • dio nasljednika živi u inostranstvu
  • porodični odnosi su narušeni do mjere da dijalog više nije moguć

Bilo da nasljeđujete porodičnu kuću na obronku iznad Mostara, stan u centru Sarajeva, oranicu u ravnicama oko Bijeljine ili poslovni prostor u Tuzli, suština je ista: pravni okvir nasljeđivanja u BiH zahtijeva da se svaka situacija sagleda u cjelini, a ne parcijalnim potezima.

Oblasti nasljednog prava u kojima pružamo zastupanje i savjetovanje

Nasljedni predmet može obuhvatiti čitav niz međusobno povezanih pravnih pitanja. Mi pristupamo svakom od tih pitanja sa jednakom pažnjom, jer propust u jednom segmentu može ugroziti cijelu poziciju nasljednika.

Naše usluge obuhvataju:

  • zastupanje u ostavinskom postupku od početka do kraja
  • pravnu analizu i tumačenje testamenata
  • zahtjeve za zaštitu nužnog dijela nasljednika
  • pokretanje tužbi za osporavanje punovažnosti testamenta
  • vođenje postupaka diobe nasljedstva, sporazumne i sudske
  • zastupanje u parničnim postupcima koji proizađu iz nasljednog odnosa
  • rješavanje zemljišnoknjižnih problema nastalih usljed višegeneracijskog nasljeđivanja
  • potpuno zastupanje stranaka iz dijaspore putem punomoći

Predmeti u kojima postoji preklapanje nadležnosti između entiteta, kombinacija zakonskog i testamentarnog nasljeđivanja, ili imovina u više različitih gradova, od Banje Luke do Zenice i od Tuzle do Trebinja, zahtijevaju posebnu koordinaciju i poznavanje proceduralnih razlika u svakom dijelu Bosne i Hercegovine.

Nasljedni redovi u BiH: pregled

Ostavinski postupak: kako se provodi i zašto je zastupanje ključno

Ostavinski postupak je pravni mehanizam kroz koji se utvrđuju nasljednici, utvrđuje sastav zaostavštine i donosi rješenje o tome ko šta nasljeđuje. 

Greške napravljene u ostavinskom postupku imaju dubok i često nepopravljiv učinak. Nepravovremena prijava imovine, pogrešno protumačena izjava o prihvatu ili odricanju od nasljedstva, prepuštanje postupka bez pravnog znanja: sve su to situacije koje godinama kasnije generiraju nove sporove, tužbe i troškove.

Angažovanje advokata u ostavinskom postupku nije luksuz, to je mjera predostrožnosti koja štiti Vaše interese od prvog ročišta do pravomoćnosti rješenja. 

Dugovi ostavitelja i odricanje od nasljedstva

Nasljednik odgovara za dugove ostavitelja samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine - vlastitom imovinom ne odgovara. Kada ima više nasljednika, oni odgovaraju solidarno, svaki do visine vrijednosti svog nasljednog dijela, bez obzira na to je li dioba provedena; među sobom dugove dijele srazmjerno nasljednim dijelovima (čl. 172. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji BiH, čl. 163. Zakona o nasljeđivanju Republike Srpske). Nasljednik koji se odrekao nasljedstva ne odgovara za dugove ostavitelja.

Odricanje se u Federaciji BiH daje izjavom u formi notarski obrađene isprave ili izjavom na zapisnik kod suda, i to do donošenja prvostepene odluke (čl. 163. ZoN FBiH); u Republici Srpskoj izjavom do završetka rasprave o zaostavštini (čl. 154. ZoN RS). Odricanje važi i za potomke onoga koji se odrekao, osim ako je izričito izjavio da se odriče samo u svoje ime. Izjava se ne može opozvati, pa je to jedna od rijetkih radnji u nasljednom predmetu koja se ne da ispraviti.

Povjerioci ostavitelja mogu u roku od tri mjeseca od otvaranja nasljedstva zahtijevati da se zaostavština odvoji od imovine nasljednika (čl. 173. ZoN FBiH, čl. 164. ZoN RS).

Testamentarno nasljeđivanje, nužni dio i pobijanje testamenta

Postojanje testamenta ne znači da su svi odgovori dani. Naprotiv, testament često otvara više pitanja nego što rješava. Da li je napisan u formi koju zakon prihvata? Da li je ostavitelj bio sposoban za rasuđivanje u trenutku kada ga je sačinio? Da li je neko vršio pritisak na njega? Da li testament poštuje granice koje zakon postavlja u korist najbližih srodnika?

Jedno od najznačajnijih pitanja u ovom kontekstu jeste pravo na nužni dio nasljedstva. Zakon štiti određeni krug nasljednika garantujući im udio u zaostavštini koji testament ne može eliminisati. Nužni nasljednici su djeca ostavitelja, njegovi usvojenici i bračni partner; roditelji te braća i sestre nužni su nasljednici samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život (čl. 28. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji BiH, čl. 30. Zakona o nasljeđivanju Republike Srpske). Nužni dio prve grupe iznosi jednu polovinu, a nužni dio ostalih jednu trećinu onoga što bi im pripalo po zakonskom redu nasljeđivanja (čl. 29. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji BiH, čl. 31. Zakona o nasljeđivanju Republike Srpske). Kada ostavitelj testamentom ili darovima učinjenim za života naruši taj zakonom utvrđeni minimum, oštećeni nasljednici imaju pravo na sudsku zaštitu.

Osporavanje testamenta i potraživanje nužnog dijela vezani su za precizne zakonske rokove, navedene u tabeli rokova niže. Ključno je znati da se na nužni dio ne pazi po službenoj dužnosti: smanjenje raspolaganja testamentom i vraćanje poklona mogu tražiti samo nužni nasljednici (čl. 43. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji BiH, čl. 45. Zakona o nasljeđivanju Republike Srpske). Nasljednik koji na ostavinskoj raspravi o tome ne kaže ništa, ne može očekivati da će sud ili notar to učiniti umjesto njega. Naša kancelarija pruža pravnu pomoć u ovim predmetima na cijelom području Bosne i Hercegovine, uz posebnu pažnju na dokazne radnje i procesnu strategiju.

Rokovi u nasljednim predmetima

Rokovi u nasljednim predmetima su prekluzivni: njihovim protekom pravo se gubi trajno, bez obzira na to je li nasljednik za njega znao. Tabela navodi rokove propisane zakonima o nasljeđivanju u oba entiteta.

Rokovi se u pravilu računaju od proglašenja testamenta ili od smrti ostavitelja, a ne od trenutka kada je nasljednik saznao da mu je pravo povrijeđeno. Zato predmete u kojima postoji testament ili značajniji poklon učinjen za života treba pregledati odmah.

Dioba naslijeđene imovine: kada se nasljednici ne mogu dogovoriti

Pravomoćno rješenje o nasljeđivanju samo je početak nove faze. Nasljednici koji su rješenjem dobili suvlasnički udio moraju se nekako dogovoriti oko toga ko će koristiti stan, ko će obrađivati zemljište, ko će snositi troškove održavanja kuće i na koji način će se cjelokupna imovina u konačnici podijeliti.

U praksi, upravo ova faza proizvede najviše sukoba. Brat koji već godinama koristi porodičnu kuću bez naknade ostalima. Sestra koja je ulagala u renoviranje, ali nema dokaz. Nasljednik iz Njemačke koji želi prodaju, dok onaj u BiH insistira da se zadrži. Ovakvi scenariji nisu iznimka, oni su pravilo u velikom broju nasljednih predmeta.

Dioba može biti sporazumna, ako se svi nasljednici slože, ili sudska, ako dogovor nije moguć. U oba slučaja neophodno je precizno utvrditi šta se dijeli, kolika je vrijednost, da li je fizička dioba izvediva i pod kojim uslovima.

Nasljeđivanje nekretnina: zemljišne knjige, katastar i uknjižba prava

Nekretnine su srce većine nasljednih predmeta u Bosni i Hercegovini, ali istovremeno i najveći izvor komplikacija. Stanje u zemljišnim knjigama u BiH historijski je opterećeno: upisi su često zastarjeli, katastar i gruntovnica se ne poklapaju, a nekretnine znaju biti formalno evidentirane na ime osobe koja je preminula prije više decenija.

Ovaj problem posebno pogađa gradove u kojima su nekretnine najvrjednije. U Sarajevu nerijetko nalazimo stanove koji još uvijek glase na predratnog vlasnika iako su u međuvremenu naslijeđeni dva ili tri puta. U Tuzli se srećemo sa nepotpunom dokumentacijom za privatizovane stanove. U Banjoj Luci i Bijeljini česti su slučajevi nesređenih prava na građevinskom i poljoprivrednom zemljištu. U Mostaru dodatne poteškoće stvaraju specifične okolnosti vezane za imovinu u starom gradskom jezgru.

Zaostavština prelazi po sili zakona na nasljednike u trenutku smrti ostavitelja (čl. 162. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji BiH, čl. 153. Zakona o nasljeđivanju Republike Srpske), pa nasljednik postaje vlasnik već tada, a rješenje o nasljeđivanju to samo utvrđuje. Dok upis nije proveden, nasljednik je ipak samo vanknjižni vlasnik: bez uknjižbe u zemljišne knjige ne može valjano prodati nekretninu, opteretiti je hipotekom niti se osloniti na zaštitu povjerenja u zemljišnu knjigu. Zato je svaki nasljedni predmet koji uključuje nekretninu istovremeno i zemljišnoknjižni predmet, a mi se brinemo da obje strane budu pokrivene.

Pravna pomoć za nasljednike iz dijaspore: od punomoći do pravomoćnosti

Procjenjuje se da više od milion građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine živi u inostranstvu. Kada nastupi smrt člana porodice, nasljednici iz Njemačke, Austrije, Švicarske, skandinavskih zemalja, Sjedinjenih Američkih Država ili Kanade suočavaju se sa nizom praktičnih prepreka: jezik isprava, razlike u pravnim sistemima, ovjera punomoći u konzulatu ili kod notara u zemlji boravka, te potreba za apostille pečatom.

U ogromnoj većini slučajeva nije potrebno lično prisustvo u BiH. Pravni koraci se mogu poduzimati putem pravilno sačinjene i ovjerene punomoći, a čitav postupak, od prijave imovine do pravomoćnosti rješenja, može se voditi bez ijednog putovanja.

Naša kancelarija posebno je iskusna u radu sa strankama koje borave van BiH. Komunikacija se odvija elektroničkim putem i telefonski, dokumentaciju pripremamo tako da bude usklađena sa zahtjevima zemlje u kojoj nasljednik živi, a stranku u svakom koraku informišemo o stanju predmeta. 

Zastupanje u nasljednim predmetima po gradovima BiH

Advokat za nasljedno pravo Sarajevo

Kao administrativno i privredno središte države, Sarajevo koncentriše najveći broj nasljednih predmeta u BiH. Stanovi u vlasništvu, privatizovani stanovi, porodične kuće na obodu grada, garaže, poslovni prostori: sve su to elementi koji se redovno pojavljuju u ostavinskim postupcima pred općinskim sudovima na području Kantona Sarajevo. Ako tražite advokata za nasljedno pravo u Sarajevu, naša kancelarija stoji Vam na raspolaganju za konsultacije i zastupanje.

Advokat za nasljedno pravo Tuzla

Tuzlanski kanton obilježavaju česti nasljedni predmeti u kojima se isprepliću pitanja privatizovanih stanova, građevinskog i poljoprivrednog zemljišta, te višegeneracijskih nasljednih lanaca koji nikada nisu do kraja riješeni. Pred Općinskim sudom u Tuzli zastupamo nasljednike u ostavinskim raspravama, diobama i svim povezanim parničnim postupcima. Za advokata za nasljedno pravo u Tuzli, kontaktirajte nas.

Advokat za nasljedno pravo Banja Luka

U Federaciji BiH ostavinski postupak u prvom stepenu provodi općinski sud, odnosno notar kojem sud povjeri provođenje postupka (čl. 200. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji BiH). Zakon o nasljeđivanju Republike Srpske uređuje materijalno nasljedno pravo, dok se sam postupak vodi po propisima o vanparničnom postupku, pa se procesna dinamika u praksi razlikuje. Banja Luka, kao najveći grad Republike Srpske, ima izražen broj nasljednih predmeta koji se tiču stambenih i poslovnih nekretnina, ali i značajnog poljoprivrednog i građevinskog zemljišta u široj okolini. Ako Vam je potreban advokat za nasljedno pravo u Banjoj Luci, obratite nam se sa povjerenjem.

Advokat za nasljedno pravo Bijeljina

Bijeljina i šire područje Semberije poznati su po pitanjima nasljeđivanja poljoprivrednog zemljišta, ali i stambenih objekata čiji su vlasnički odnosi nerijetko zatečeni iz ranijeg perioda. Zastupamo stranke pred notarima i sudovima u Bijeljini, uključujući složene predmete sa elementom inostranstva. Potreban Vam je advokat za nasljedno pravo u Bijeljini? Javite nam se.

Advokat za nasljedno pravo Mostar

Mostar i Hercegovačko-neretvanski kanton donose specifične izazove u nasljednom pravu. Nekretnine u starom dijelu grada, porodične kuće u prigradskim naseljima, vinogradi i maslinici u široj regiji: svaki od ovih tipova imovine nosi vlastite pravne osobenosti. Naša kancelarija zastupa stranke pred Općinskim sudom u Mostaru u svim vrstama nasljednih predmeta. Za advokata za nasljedno pravo u Mostaru, obratite nam se.

Razlozi za angažovanje Advokatske kancelarije Prnjavorac u nasljednom predmetu

Razlika između dobro vođenog i loše vođenog nasljednog predmeta ne mjeri se samo krajnjim ishodom, već i time koliko je vremena, novca i živaca utrošeno na putu do tog ishoda. Naš cilj je da svaki predmet u koji se uključimo bude riješen sa što manje nepotrebnih koraka, što manje procesnih iznenađenja i sa što većom pravnom sigurnošću za naše stranke.

Angažovanje advokata za nasljedno pravo nije trošak, to je investicija u zaštitu onoga što Vam po zakonu pripada. Najvrjednija pravna pomoć je ona koja spriječi problem prije nego što nastane. A kada problem već postoji, najvažnija je stručnost koja ga rješava efikasno i do kraja.

Kontaktirajte nas

Advokatska kancelarija Prnjavorac pruža kompletnu pravnu pomoć u svim aspektima nasljednog prava u Bosni i Hercegovini: ostavinski postupak, testamentarno i zakonsko nasljeđivanje, zaštita nužnog dijela, dioba nasljedstva, nasljeđivanje nekretnina, zemljišnoknjižni postupci, te zastupanje stranaka iz BiH i dijaspore u svim nasljednim, parničnim i zemljišnoknjižnim postupcima koji se vode na teritoriji Bosne i Hercegovine. Bez obzira na to nalazi li se imovina u Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci, Bijeljini, Mostaru ili bilo kojem drugom gradu u BiH, kancelarija preuzima zastupanje u svim fazama postupka, od prvog razgovora do pravomoćnog rješenja.

Recite nam u dvije rečenice šta se desilo - javljamo Vam se sa konkretnim prvim korakom. Za prvi razgovor Vam ne treba nijedan dokument.

Mjerodavni propisi

Nasljedno pravo u Bosni i Hercegovini nije jedinstveno: Federacija BiH, Republika Srpska i Brčko distrikt BiH imaju vlastite zakone o nasljeđivanju. Osnovna shema nasljednih redova je slična, ali se rješenja razlikuju u pojedinostima koje u konkretnom predmetu mogu biti odlučne. Tvrdnje na ovoj stranici oslanjaju se na sljedeće propise:

  • Zakon o nasljeđivanju u Federaciji Bosne i Hercegovine, „Službene novine Federacije BiH“, broj 80/14 - puni tekst
  • Zakon o nasljeđivanju Republike Srpske, „Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 1/09, 55/09 - ispravka, 91/16, 28/19 - odluka Ustavnog suda i 82/19 - puni tekst
  • Zakon o nasljeđivanju Brčko distrikta Bosne i Hercegovine - puni tekst

Jedna razlika koja se često previdi: Zakon o nasljeđivanju u Federaciji BiH izričito izjednačava vanbračnog partnera s bračnim u pravu nasljeđivanja, uz uvjet da je zajednica života postojala do smrti ostavitelja (čl. 9. ZoN FBiH). Zakon o nasljeđivanju Republike Srpske govori o supružniku, a vanbračno srodstvo izjednačava s bračnim samo u pogledu porijekla djeteta (čl. 4. ZoN RS). Zbog toga se položaj vanbračnog partnera u nasljednom predmetu ne može unaprijed pretpostaviti - zavisi od toga koji se propis primjenjuje.

Često postavljena pitanja o advokatu za nasljedno pravo

Po kojem redoslijedu se nasljeđuje ako ostavitelj nije ostavio testament?

Kada ne postoji testament, primjenjuju se pravila zakonskog nasljeđivanja. U prvi nasljedni red spadaju djeca ostavitelja i bračni partner, i nasljeđuju na jednake dijelove; umjesto ranije umrlog djeteta nasljeđuju njegovi potomci, po pravu predstavljanja (čl. 10. i 11. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji BiH, čl. 9. i 10. Zakona o nasljeđivanju Republike Srpske). Drugi nasljedni red dolazi na red samo ako ostavitelj nema potomaka: roditelji nasljeđuju jednu polovinu zaostavštine na jednake dijelove, a drugu polovinu bračni partner, a umjesto ranije umrlog roditelja nasljeđuju njegova djeca, dakle braća i sestre ostavitelja, te njihovi potomci (čl. 12. i 13. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji BiH, čl. 11. i 12. Zakona o nasljeđivanju Republike Srpske). Ako iza ostavitelja nije ostao bračni partner, roditelji nasljeđuju cijelu zaostavštinu. Treći nasljedni red, djedovi i nane, dolazi na red tek ako nema ni potomaka, ni bračnog partnera, ni roditelja niti njihovih potomaka, pa nadživjeli bračni partner isključuje djedove, nane i sve dalje srodnike (čl. 15. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji BiH, čl. 15. Zakona o nasljeđivanju Republike Srpske).

Šta tačno podrazumijeva nužni dio nasljedstva i kome pripada?

Nužni dio je dio zaostavštine kojim ostavitelj ne može slobodno raspolagati. Nužni nasljednici su djeca ostavitelja, njegovi usvojenici i njegov bračni partner; ostali potomci, roditelji te braća i sestre nužni su nasljednici samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život (čl. 28. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji BiH, čl. 30. Zakona o nasljeđivanju Republike Srpske). Krug usvojenika nije jednako određen: ZoN FBiH govori o usvojenicima iz potpunog usvojenja, a ZoN RS upućuje na usvojenike iz čl. 21. tog zakona. Visina nije jednaka za sve: nužni dio djece, usvojenika i bračnog partnera iznosi jednu polovinu, a nužni dio ostalih nužnih nasljednika jednu trećinu onoga što bi im pripalo po zakonskom redu nasljeđivanja (čl. 29. st. 2. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji BiH, čl. 31. st. 2. Zakona o nasljeđivanju Republike Srpske). Nužni nasljednik je to samo ako je po zakonskom redu uopće pozvan na nasljedstvo, pa roditelji ostavitelja koji je ostavio djecu nemaju nužni dio. Na nužni dio se ne pazi po službenoj dužnosti: smanjenje raspolaganja testamentom i vraćanje poklona mogu tražiti samo nužni nasljednici (čl. 43. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji BiH, čl. 45. Zakona o nasljeđivanju Republike Srpske), i to u roku od tri godine od proglašenja testamenta, odnosno tri godine od smrti ostavitelja kada se traži vraćanje poklona (čl. 44. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji BiH, čl. 46. Zakona o nasljeđivanju Republike Srpske).

Na koji način se pokreće ostavinski postupak u Bosni i Hercegovini?

Matičar nadležan za upis činjenice smrti sastavlja smrtovnicu i dostavlja je sudu u roku od 15 dana od upisa, pa se postupak u pravilu pokreće po službenoj dužnosti (čl. 216. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji BiH). U Federaciji BiH ostavinski postupak u prvom stepenu provodi općinski sud, odnosno notar kojem sud povjeri provođenje postupka (čl. 200. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji BiH). Nasljednici i sami mogu pokrenuti postupak podnošenjem prijedloga. U Republici Srpskoj ostavinski postupak nije uređen Zakonom o nasljeđivanju, nego propisima o vanparničnom postupku. Ako je ostavitelj umro u inostranstvu, a smrt nije upisana u matičnu knjigu umrlih u BiH, smrtovnica ne nastaje i postupak se neće pokrenuti sam od sebe: prvo je potreban naknadni upis činjenice smrti, a zatim prijedlog nasljednika. 

Mogu li nasljednici koji žive u inostranstvu biti zastupani bez ličnog dolaska u BiH?

Da. Nasljednici iz dijaspore mogu ovlastiti advokata u BiH da u njihovo ime poduzima sve pravne radnje u ostavinskom i drugim nasljednim postupcima. Punomoć se ovjerava u diplomatsko-konzularnom predstavništvu BiH, u kom slučaju dodatna ovjera nije potrebna, ili kod notara u zemlji boravka. Kod strane notarske ovjere apostille nije uvijek potreban: sa nizom država BiH ima ugovore o pravnoj pomoći koji isprave oslobađaju legalizacije, pa to treba provjeriti prije bilo kakvog odlaska po apostille. Sadržaj punomoći je jednako važan kao i ovjera, jer se nasljednik može odreći nasljedstva samo izjavom u formi notarski obrađene isprave ili na zapisnik kod suda (čl. 163. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji BiH). Uz ovako pripremljenu punomoć ostavinski postupak se u pravilu vodi bez dolaska nasljednika u BiH.

Koliko vremena obično traje ostavinski postupak u BiH?

Vremenski okvir varira u zavisnosti od složenosti predmeta. Nesporni postupci u kojima su svi nasljednici saglasni i dokumentacija kompletna u praksi se najčešće okončaju u periodu od dva do šest mjeseci, ali rok zavisi od suda odnosno notara i nije zagarantovan. Međutim, predmeti u kojima postoji spor, nedostaje dokumentacija, nekretnine su neupisane ili nasljednici žive u inostranstvu mogu potrajati godinu ili duže, pogotovo ako se pokrenu dodatni parnični ili zemljišnoknjižni postupci.

Koji su razlozi za osporavanje testamenta prema pravu BiH?

Testament je ništav ako zavještatelj nije bio sposoban za rasuđivanje ili nije imao navršenih 15 godina, ako je bio natjeran prijetnjom ili prinudom, ili se odlučio da ga sačini uslijed prevare ili u zabludi (čl. 62. i 63. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji BiH, čl. 64. i 65. Zakona o nasljeđivanju Republike Srpske). Zaseban razlog je nedostatak zakonom propisane forme. Rokovi su kratki i računaju se od proglašenja testamenta: poništenje se može tražiti u roku od jedne godine od saznanja za razlog ništavosti, a najkasnije deset godina od proglašenja testamenta (čl. 64. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji BiH, čl. 66. Zakona o nasljeđivanju Republike Srpske); isti rokovi važe i za poništenje zbog nedostatka forme, s tim što jednogodišnji rok teče od saznanja za testament (čl. 65. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji BiH, čl. 99. Zakona o nasljeđivanju Republike Srpske). Prema nesavjesnoj osobi rok je 20 godina.

Da li se nasljedni predmet može riješiti bez suda ako se svi nasljednici slože?

Djelimično. Ostavinski postupak je obavezan i mora se provesti pred sudom ili notarom, ali ako su svi nasljednici saglasni oko diobe imovine, postupak se značajno pojednostavljuje i ubrzava. Nasljednici mogu zaključiti sporazum o diobi koji će sud ili notar potvrditi u okviru ostavinskog rješenja. Međutim, čak i sporazumna dioba zahtijeva pažljivu pravnu provjeru kako bi se osiguralo da nijedan nasljednik ne bude oštećen i da sporazum bude pravno izvršiv.

Kako se nasljeđuje imovina kada ostavitelj ima i bračnu i vanbračnu djecu?

Bračna i vanbračna djeca imaju potpuno jednaka nasljedna prava; vanbračno srodstvo izjednačeno je s bračnim (čl. 4. st. 1. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji BiH, čl. 4. st. 1. Zakona o nasljeđivanju Republike Srpske). Vanbračno dijete, međutim, nasljeđuje oca samo ako je očinstvo priznato ili sudski utvrđeno. Kod usvojenja treba razlikovati dvije situacije. Kod potpunog usvojenja prestaju međusobna nasljedna prava usvojenika i njegovih potomaka s njegovim srodnicima po krvi (čl. 4. st. 2. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji BiH, čl. 4. st. 2. Zakona o nasljeđivanju Republike Srpske). Kod nepotpunog usvojenja usvojenik i njegovi potomci imaju prema usvojiocu ista nasljedna prava kao i usvojiočeva djeca, ali ne nasljeđuju usvojiočeve srodnike, a prava nasljeđivanja između usvojenika i njegovih krvnih srodnika ostaju nedirnuta (čl. 22. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji BiH, čl. 21. Zakona o nasljeđivanju Republike Srpske).

Klijenti nam vjeruju od 1993.

Advokatska kancelarija Prnjavorac aktivno radi od 1993. godine. Danas, u svojoj četvrtoj deceniji rada, ima 1.056 Google recenzija sa ocjenom 5.0 / 5 na dva nezavisna Google poslovna profila.

1993.
Godina osnivanja
33
Godine iskustva
1.056
Google recenzija
5,0★
Prosječna ocjena
2
Google profila

Sve recenzije su javne na oba profila, bez filtriranja:

Ostale oblasti rada kancelarije

Kancelarija savjetuje i zastupa u širokom spektru pravnih oblasti u Bosni i Hercegovini:

Dostupno na drugim jezicima / Other languages

*Napomena: Advokat Alma Prnjavorac & Advokat Azur Prnjavorac · sadržaj je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet u konkretnom predmetu.