Advokatska kancelarija

weight
"Na┼ía za┼ítita nije u na┼íem oru┼żju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein

AP



POVELJA O OSNOVNIM NA─îELIMA EUROPSKE ODVJETNI─îKE / ADVOKATSKE PROFESIJE

 

I KODEKS PONAŠANJA EUROPSKIH ODVJETNIKA / ADVOKATA

 

Osnovni cilj Europskog savjeta advokatskih komorai udru┼żenja advokata / odvjetnika je predstavljanje svojih komora-─Źlanica i advokatskih / odvjetni─Źkih udru┼żenja bilo da su to punopravni ─Źlanovi (─Źlanovi iz Europske Unije, Europskog ekonomskog podru─Źja i Švicarske konfederacije), ili ─Źlanovi-suradnici ili ─Źlanovi promatra─Źi, u svim pitanjima od zajedni─Źkog interesa vezano za obavljanje odvjetni─Źke djelatnosti, razvitak prava i prakse koja se odnosi na vladavinu prava i pravnog sustava kao i zna─Źajan razvoj samog prava na europskom i me─Ĺunarodnom nivou. (─îlan III 1 a  Statuta Europskog savjeta advokatskh komora i udru┼żenja advokata (CCBE)

S tim u vezi, Europski savjet advokatskih komora i udru┼żenja advokata je slu┼żbeni zastupnik advokatskih komora i udru┼żenja advokata koje sa─Źinjava više od 700.000 europskih advokata.

Europski savjet odvjetni─Źkih komora i udru┼żenja odvjetnika je usvojio  2 temeljna teksta, koja su uklju─Źena u ovu brošuru i koja se istodobno i dopunjuju i razlikuju.

Najnoviji tekst je Povelja o osnovnim na─Źelima europske odvjetni─Źke profesije koji je usvojen na plenarnoj sjednici u Bruxellesu 24. novembra 2006. Povelja nije kodeks. Svrha povelje je njegova primjena u cijeloj Europi, dose┼żu─çi i izvan granica dr┼żava-─Źlanica, ─Źlanova-suradnika i ─Źlanova-promatra─Źa Europskog savjeta advokatskih komora i udru┼żenja advokata. Povelja sadr┼żi i listu sa─Źinjenu od 10 osnovnih na─Źela, zajedni─Źkih i nacionalnim i me─Ĺunarodnim zakonima koji ure─Ĺuju advokatsku profesiju.

Svrha povelje je da pomogne odvjetni─Źkim komorama koje se bore da utemelje svoju neovisnost; i da pove─ça svijest odvjetnika o va┼żnosti uloge odvjetnika u društvu; usmjerena je na same odvjetnike ali i na one koji donose presude kao i na javnost op─çenito.

Kodeks ponašanja europskih odvjetnika / advokata je usvojen 28 Oktobra 1988. Izmijenjen je i dopunjen 3 puta; zadnja izmjena je izvršena na plenarnoj sjednici u Oportu 19. maja 2006. To je obavezan tekst za sve dr┼żave-─Źlanice: svi advokati, ─Źlanovi advokatskih komora ovih zemalja ( bilo da su punopravni ─Źlanovi, ─Źlanovi-suradnici ili ─Źlanovi promatra─Źi Europskog savjeta odvjetni─Źkih komora i udru┼żenja odvjetnika) moraju postupati u skladu sa Kodeksom u svojim me─Ĺunarodnim aktivnostima pri Europskoj uniji, Europskom ekonomskom podru─Źju i Švicarskoj konfederaciji kao i u dr┼żavama suradnicima i promatra─Źima.

Ova 2 teksta uklju─Źuju komentar na prvi i memorandum s pojašnjenjima za drugi tekst.

Nepotrebno je naglasiti va┼żnost pravila ova 2 dokumenta, koja predstavljaju osnovu i temelj Europske advokatske djelatnosti, i koji doprinose stvaranju lika advokata i europske advokatske komore.

 

„ U društvu zasnovanom na poštivanju zakona, advokat ima posebnu ulogu. Du┼żnosti advokata ne po─Źinju niti završavaju sa odanim izvršenjem onoga što mu je nalo┼żeno da uradi u skladu sa zakonom. Odvjetnik mora slu┼żiti interesima pravde kao i onima ─Źija su mu prava i slobode povjereni da ih on ili ona dokazuje i brani, te du┼żnost odvjetnika nije samo da zastupa svoju stranku nego da joj bude i savjetnik. Poštovanje advokatske djelatnosti je temeljni uvjet za vladavinu prava i demokraciju u društvu.“

 

Kodeks ponašanja europskih advokata Europskog savjeta advokatska komora i udru┼żenja advokata, ─Źl.1.1.

 

Postoje osnovna na─Źela koja su zajedni─Źka odvjetni─Źkoj profesiji u ─Źitavoj Europi, premda su u pojedinim pravnim sustavima formulirana na neznatno druga─Źiji na─Źin. Osnovna na─Źela osnova su razli─Źitih  nacionalnih i me─Ĺunarodnih kodeksa koji ure─Ĺuju profesionalno ponašanje odvjetnika. Europski odvjetnici se obvezuju poštivati ta na─Źela koja su nu┼żna za ispravno funkcioniranje pravnog sustava, dostupnost pravde i prava na pravi─Źni postupak, u skladu sa Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Odvjetni─Źke komore i udru┼żenja odvjetnika, sudovi, zakonodavci, vlade i me─Ĺunarodne organizacije moraju se pridr┼żavati i štititi osnovna na─Źela koja su od javnog interesa.

Osnovna na─Źela su u prvom redu sljede─ça:

- nezavisnost advokata i sloboda advokata da postupa u predmetu svoje stranke

- pravo i du┼żnost advokata da ─Źuva povjerljive pojedinosti njegove stranke i da poštuje na─Źelo ─Źuvanja profesionalne (odvjetni─Źke) tajne

- izbjegavanje sukoba interesa, izme─Ĺu stranaka i izme─Ĺu stranke i advokata

- dostojanstvo i ─Źast odvjetni─Źke profesije, integritet i ugled svakog odvjetnika

- lojalnost prema stranci

- pošten odnos prema stranci u pogledu honorara

- stru─Źnost odvjetnika

- poštivanje kolega odvjetnika

- poštivanje vladavine prava i njegovu pravi─Źnu primjenu

- samo-ure─Ĺivanje advokatske / odvjetni─Źke profesije

 

- 25. novembra 2006 godine Europski savjet odvjetni─Źkih komora i udru┼żenja odvjetnika je usvojio „Povelju osnovnih na─Źela europske odvjetni─Źke profesije“. Povelja sadr┼żi listu od 10 na─Źela koja su zajedni─Źka odvjetni─Źkoj profesiji u ─Źitavoj Europi. Poštivanje ovih na─Źela je osnova za stjecanje prava na obranu, što je temelj ostalih temeljnih prava u demokraciji.

-Osnovna na─Źela predstavljaju temelj svih nacionalnih i me─Ĺunarodnih zakona koji odre─Ĺuju ponašanje europskih odvjetnika.

- Povelja uzima u obzir sljede─çe:

- nacionalne profesionalne zakone europskih dr┼żava, uklju─Źuju─çi i zakone dr┼żava koje nisu ─Źlanice Europskog savjeta odvjetni─Źkih komora i udru┼żenja odvjetnika, a koje tako─Ĺer dijele ova zajedni─Źka na─Źela europske odvjetni─Źke profesije

-Kodeks ponašanja europskih odvjetnika Europskog savjeta advokatskih komora i udru┼żenja advokata

- Na─Źela Op─çe primjene u Kodeksu ponašanja Me─Ĺunarodne unije odvjetnika

- Preporuka Rec (2000) 21 od 25 oktobra 2000 Ministara Vije─ça Europe dr┼żavama ─Źlanicama o slobodi vršenja advokatske djelatnosti

- Osnovna na─Źela o zvanju odvjetnika, usvojena na Osmom kongresu Ujedinjenih nacija o Sprje─Źavanju kriminala i postupanje sa prijestupnicima, Havana (Cuba), 27 avgust do 7. septembra 1990.g.

- Pravnu praksu Europskog suda za ljudska prava i Europskog suda , posebno presuda od 19. februara 2002 g. Europskog suda u predmetu Wouters protiv Algemene Raad van de Nederlandse Orde van Advocaten (C-309/99)

- Op─ça Deklaracija o ljudskim pravima, Op─ça konvencija o ljudskim pravima, i Povelja europske unije o temeljnim pravima

- Rezolucija Europskog parlamenta o odvjetni─Źkoj profesiji i op─çem interesu za funkcioniranje pravnog sustava, 23 Mart 2006

- Povelja je napravljena kao dokument koji se koristi u cijeloj Europi, dose┼żu─çi i izvan granica dr┼żava-─Źlanica, dr┼żava-suradnica i dr┼żava-promatra─Źa Europskog savjeta odvjetni─Źkih komora i udru┼żenja odvjetnika. Postoji nada da ─çe Povelja pomo─çi komorama koje se bore za utemeljenje svoje neovisnosti u europskim demokratskim dr┼żavama u nastajanju

- Nadamo se da ─çe povelja pove─çati razumijevanje me─Ĺu odvjetnicima, donositeljima presuda te javnosti koja je va┼żna za ulogu odvjetnika u društvu, i poboljšati na─Źin na koji na─Źela ure─Ĺuju zvanje odvjetnika

- Uloga odvjetnika, bilo da je anga┼żiran od strane pojedinca, korporacije ili dr┼żave je da bude pouzdan savjetnik i zastupnik svoje stranke, kao profesionalac poštovan od tre─çe strane i nezaobilazni sudionik u ispravnom funkcioniranju pravnog sustava. Utjelovljuju─çi ove elemente, odvjetnik koji odano zastupa interese svoje stranke i štiti njegova ili njena prava tako─Ĺer obavlja funkcije odvjetnika društva – da preduhitri i sprije─Źi konflikte, osigura da se sukobi rješavaju u skladu sa priznatim na─Źelima gra─Ĺanskog, javnog i kaznenog prava, uz du┼żna prava i interese produljuje razvoj prava, te brani slobodu, pravdu i pravni sustav

-Europski savjet odvjetni─Źkih komora i udru┼żenja advokata se nada da ─çe suci, zakonodavci, vlade i me─Ĺunarodne organizacije, zajedno sa odvjetni─Źkim komorama, nastojati podr┼żati na─Źela ove Povelje

- Povelja zapo─Źinje sa odlomkom uvoda iz Kodeksa ponašanja europskih odvjetnika, uklju─Źuju─çi i navod da „ Poštivanje odvjetni─Źke profesionalne funkcije u društvu osnovni uvjet za vladavinu prava i demokraciju u društvu“. Vladavina prava je strogo povezana sa demokracijom, što je i uvrije┼żeno mišljenje u Europi

-U uvodnom stavu Povelje se tvrdi da su na─Źela Povelje neophodna za ispravno funkcioniranje pravnog sustava, pristupu pravdi i pravi─Źnom postupku, u skladu sa Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Odvjetnici i njihove komore ─çe biti u prvom planu u kampanji za ova prava u novim demokratskim dr┼żavama u Europi ili u ve─ç utemeljenim demokratskim dr┼żavama gdje su ova prava narušena.

 

Na─Źelo (a) – neovisnost advokata i sloboda advokata da postupa u predmetu svoje stranke

Odvjetnik mora biti slobodan – politi─Źki, ekonomski i intelektualno – u svojim aktivnostima vezano za savjetovanje i zastupanje svoje stranke. Zna─Źi da odvjetnik mora biti neovisan o dr┼żavi i drugim utjecajnim interesima, i ne smije dozvoliti da njegova ili njena neovisnost bude ugro┼żena neprikladnim pritiskom poslovnih suradnika. Odvjetnik mora biti nezavisan od njegove ili njene stranke ako u┼żiva povjerenje tre─çe strane i suda. Uistinu, bez ove nezavisnosti od stranke ne mo┼że se garantirati kvaliteta odvjetni─Źkog rada. ─îlanstvo odvjetnika u slobodnoj profesiji  i autoritet koji proizlazi iz tog ─Źlanstva poma┼że odr┼żavanju nezavisnosti, i advokatske komore moraju imati zna─Źajnu ulogu u garantiranju advokatske nezavisnosti. Samostalnost profesije je va┼żan faktor u podupiranju neovisnosti samog odvjetnika. Primjetno je da su odvjetnici iz 'neslobodnih' društava sprije─Źeni u vo─Ĺenju parnica svojih stranaka, te da im prijeti zatvor ili smrt ukoliko isto pokušaju.

 

Na─Źelo (b) –  pravo i du┼żnost odvjetnika da ─Źuva povjerljive pojedinosti njegove stranke i da poštuje na─Źelo ─Źuvanja profesionalne (odvjetni─Źke) tajne

 

Bit odvjetni─Źke djelatnosti je da stranka odvjetniku povjerava stvari koje ne bi povjerila drugim osobama – najintimnije osobne detalje ili najva┼żnije trgova─Źke tajne – odvjetnik prima i druge informacije na bazi povjerenja. Bez sigurnosti u povjerljivost ne mo┼że biti ni povjerenja. Povelja naglašava dvojnost ovog na─Źela – ─Źuvanje  povjerljivosti  nije samo odvjetni─Źka du┼żnost nego i temeljno ljudsko pravo njegove stranke. Pravila „povlastice odvjetni─Źke profesije“ zabranjuju komunikaciju izme─Ĺu odvjetnika i stranke a koja bi se mogla koristiti protiv stranke. U nekim pravosudnim sistemima pravo na povjerljivost se odnosi samo na stranku, dok u drugim pravosudnim sistemima „profesionalna tajna“ zna─Źi da odvjetnik ─Źuva tajnu njegove ili njene stranke od odvjetnika suprotne strane, na bazi povjerenja. Na─Źelo (b) obuhva─ça sve ove povezane pojmove – povlastica odvjetni─Źke profesije, povjerljivost i profesionalna tajna. Du┼żnost odvjetnika prema stranci ne prestaje ni nakon što je odvjetnik prestane zastupati.

 

Na─Źelo (c) - izbjegavanje sukoba interesa, izme─Ĺu stranaka i izme─Ĺu stranke i odvjetnika / advokata

Za pravilno obavljanje odvjetni─Źke djelatnosti, odvjetnik ili odvjetnica mora izbjegavati sukobe interesa. Tako odvjetnik ne smije zastupati 2 stranke u istom predmetu ako tu postoji sukob, ili rizik od sukoba izme─Ĺu interesa ovih stranaka. Isto tako odvjetnik mora odustati od zastupanja nove stranke ukoliko o njemu posjeduje povjerljivu informaciju dobivenu od sadašnje ili bivše stranke. Odvjetnik ne smije prihvatiti zastupanje stranke ako postoji sukob interesa izme─Ĺu stranke i odvjetnika. Ukoliko se sukob interesa dogodi u tijeku zastupanja stranke, odvjetnik mora odustati od daljeg zastupanja. Vidljivo je da je ovo na─Źelo strogo povezano sa na─Źelom (b) povjerljivost, (a) nezavisnost i (e) odanost.

 

Na─Źelo (d) dostojanstvo i ─Źast odvjetni─Źke profesije, integritet i ugled svakog odvjetnika

Da bi stekao povjerenje stranaka, tre─çe strane, sudova i dr┼żave, odvjetnik mora pokazati da je vrijedan tog povjerenja. To se posti┼że ─Źlanstvom u ─Źasnu profesiju; zaklju─Źak je da odvjetnik ne smije u─Źiniti ništa što bi moglo narušiti njegovu ili njenu reputaciju ili reputaciju same profesije kao i povjerenje javnosti u profesiju. To ne zna─Źi da odvjetnik mora biti savršena osoba, ali zna─Źi da odvjetnik ili odvjetnica ne smije sudjelovati u ne─Źasnim radnjama, bilo u svojoj praksi ili drugim poslovnim aktivnostima ili ─Źak u privatnom ┼żivotu a koje mogu obeš─Źastiti profesiju. Ne─Źasno postupanje mo┼że dovesti do sankcija i to do isklju─Źenja iz profesije u najozbiljnijim slu─Źajevima.

Na─Źelo (e) – lojalnost prema stranci

Lojalnost prema stranci je bit odvjetni─Źkog zvanja. Stranka mora imati povjerenja u odvjetnika kao savjetnika i zastupnika. Da bi bio lojalan prema stranci, odvjetnik mora biti nezavisan (vidi na─Źelo (a)), mora izbjegavati sukobe interesa (vidi na─Źelo (c)) i mora ─Źuvati povjerenje stranke (vidi na─Źelo (b)). Neki od najdelikatnijih problema profesionalnog ponašanja odvjetnika nastaju u interakciji izme─Ĺu na─Źela lojalnosti prema stranci i na─Źela koja su dozna─Źena u širim du┼żnostima odvjetnika – na─Źelo (d) ( dostojanstvo i ─Źast), na─Źelo (h) ( poštovanje kolega odvjetnika) i osobito na─Źelo (i) (poštivanje vladavine prava i njegovu pravi─Źnu primjenu). Postupaju─çi u skladu sa navedenim odvjetnik mora stranci jasno dati do znanja da ona ne smije ugroziti njegove/njene du┼żnosti prema sudu i pravnom sustavu,  iznose─çi u njeno ime ne─Źastan predmet.

Na─Źelo (f) - pošten odnos prema stranci u pogledu honorara

Stranka mora u potpunosti biti informirana o odvjetni─Źkom honoraru, koji mora biti pravedan i razuman, te mora biti u skladu sa zakonom i profesionalnim pravilima. Iako profesionalni propisi ( i na─Źelo (c) ove Povelje) naglašavaju zna─Źaj izbjegavanja sukoba interesa izme─Ĺu odvjetnika i stranke, pitanje odvjetni─Źkog honorara mo┼że predstavljati svojstvenu opasnost  od takvog sukoba. Prema tome, na─Źelo propisuje neophodnost profesionalnih pravila koja bi sprije─Źila da se strankama napla─çuju previsoki honorari.

Na─Źelo (g) stru─Źnost odvjetnika

Evidentno je da advokat ne mo┼że u─Źinkovito savjetovati niti zastupati stranku ako nema odgovaraju─çe profesionalno obrazovanje i obuku. U posljednje vrijeme, post-kvalifikacijska obuka (dalje profesionalno usavršavanje) je dobila na va┼żnosti, kao odgovor na brzinu izmjene zakona i prakse i u tehnološkom i ekonomskom okru┼żenju. Profesionalna pravila ─Źesto naglašavaju da odvjetnik ne smije preuzeti predmet za koji nije stru─Źan.

Na─Źelo (h) - poštivanje kolega odvjetnika

Na─Źelo predstavlja više od navoda o potrebi za u─Źtivoš─çu – iako je to jako osjetljiv i  sporan problem koji advokati jako ─Źesto imaju djeluju─çi u ime svojih stranaka. Na─Źelo se odnosi na ulogu advokata kao posrednika, kojem se mo┼że vjerovati da govori istinu, da obavlja djelatnost u skladu sa pravilima svoje profesije i odr┼żava svoja obe─çanja. Mjerodavni pravni sustav tra┼żi od advokata da imaju poštovanja jedan prema drugom, tako da se sporna pitanja mogu riješiti na civiliziran na─Źin. Isto tako advokatima mora biti od javnog interesa da se pošteno odnose jedan prema drugom i da se ne obmanjuju. Me─Ĺusobno poštovanje me─Ĺu kolegama olakšava ispravno funkcioniranje pravnog sustava, poma┼że u rješavanju sukoba po dogovoru i u korist stranke.

Na─Źelo (i) poštivanje vladavine prava i njegovu pravi─Źnu primjenu

Opisali smo dio uloge odvjetnika kao sudionika u ispravnom funkcioniranju pravnog sustava. Ista ideja je ponekad izra┼żena u opisu odvjetnika kao „sudski ─Źinovnik“ ili kao „ministra pravosu─Ĺa“. Odvjetnik nikad ne smije sudu svjesno dati la┼żnu ili varljivu informaciju , niti smije lagati tre─çoj strani  tijekom njegovog ili njenog profesionalnog obavljanja djelatnosti. Ove zabrane su ─Źesto protivne neposrednim interesima odvjetnikove stranke, i bavljenje ovim o─Źitim sukobom izme─Ĺu interesa stranke i interesa pravde predstavlja osjetljive probleme koje je odvjetnik obu─Źen da riješi. Ali prema posljednjim istra┼żivanjima odvjetnik mo┼że uspješno zastupati svoju stranku samo ako ga sudovi ili tre─çe strane smatraju povjerljivim sudionikom i suradnikom u ispravnom funkcioniranju pravnog sustava.

Na─Źelo (j) samo-ure─Ĺivanje odvjetni─Źke profesije

Jedna od oznaka 'neslobodnog' društva je da dr┼żava javno ili prikriveno kontrolira odvjetni─Źku profesiju i odvjetni─Źke aktivnosti. Ve─çina europskih odvjetni─Źkih profesija pokazuje kombinaciju dr┼żavnog ure─Ĺivanja i samo-ure─Ĺivanja. U mnogim slu─Źajevima dr┼żava, prepoznaju─çi va┼żnost osnovnih na─Źela, koristi zakonodavstvo da ih podr┼żi – npr. davanjem zakonske potpore povjerljivosti, ili daju─çi komorama zakonsku mo─ç da prave svoje profesionalne zakone. Europski savjet odvjetni─Źkih komora i udru┼żenja odvjetnika (CCBE) je uvjeren da samo striktni elementi samo-ure─Ĺivanja mogu garantirati odvjetni─Źku profesionalnu nezavisnost,  i bez garancije za nezavisnost odvjetnici ne mogu ispuniti svoju profesionalnu i zakonsku funkciju.

Ovaj Kodeks ponašanja za Europske odvjetnike je prvobitno usvojen na plenarnoj sjednici Europskog savjeta odvjetni─Źkih komora u udru┼żenja odvjetnika (CCBE), odr┼żanoj 28 oktobra 1988 godine,  i naknadno izmijenjen na plenarnim sjednicama 28 novembra 1998 g., 6. decembra 2002 g., i 19 maja 2006 g. Ovaj Kodeks tako─Ĺer uklju─Źuje i izmjene i dopune Statuta koje su usvojene na izvanrednoj plenarnoj sjednici odr┼żanoj 20 augusta 2007 g.

1. UVOD

- Uloga advokata u društvu

 

U društvu zasnovanom na poštivanju vladavine prava, odvjetnik ima posebnu ulogu. Du┼żnosti odvjetnika ne po─Źinju niti završavaju sa odanim izvršenjem onoga što mu je nalo┼żeno da uradi u skladu sa zakonom. Odvjetnik/ca mora slu┼żiti interesima pravde kao i onima ─Źija su mu prava i slobode povjereni da ih dokazuje i brani, te du┼żnost odvjetnika/ce nije samo da zastupa svoju stranku nego da joj bude i savjetnik. Poštovanje odvjetni─Źke djelatnosti je temeljni uvjet za vladavinu prava i demokraciju u društvu.

Odvjetni─Źki poziv donosi zakonske i moralne obveze (koje se ponekad kose jedna s drugom) prema:

  1. stranci
  2. sudovima i drugim organima vlasti pred kojim odvjetnik brani i zastupa svoju stranku
  3. odvjetni─Źkoj profesiji op─çenito  i svakom kolegi odvjetniku
  4. javnosti za koju slobodna i nezavisna profesija, koja poštuje zakone koje sama donosi, predstavlja bitno sredstvo u zaštiti ljudskih prava usprkos dr┼żavnoj mo─çi i drugim interesima u društvu.

 

Priroda pravila profesionalnog ponašanja

-Pravila profesionalnog ponašanja su zasnovana na spremnom prihva─çanju onih kojima su namijenjena da bi osigurala pravilno ponašanje odvjetnika ─Źije se zvanje cijeni kao neophodno u svim civiliziranim društvima. Ne pridr┼żavanje ovih propisa mo┼że dovesti do disciplinske mjere sankcioniranja odvjetnika.

 

- Odre─Ĺena pravila svake advokatske komore ili udru┼żenja odvjetnika se temelje na njihovoj vlastitoj tradiciji. Prilago─Ĺena su organizaciji i podru─Źju aktivnosti profesije u dr┼żavi ─Źlanici o kojoj je rije─Ź, administrativnim odredbama i njenom nacionalnom zakonodavstvu.

               Nije mogu─çe niti je po┼żeljno da se pravila izvla─Źe iz konteksta niti je po┼żeljna
op─çenita primjena pravila koja nisu svojstvena takvoj primjeni.

    Odre─Ĺena pravila svake odvjetni─Źke komore i društva se temelje na istim
vrijednostima i u ve─çini slu─Źajeva imaju zajedni─Źki temelj.

-Svrha Kodeksa

 

      1. Kontinuirana integracija Europske unije i Europskog ekonomskog podru─Źja kao i pove─çanje opsega me─Ĺunarodnih aktivnosti odvjetnika unutar Europskog ekonomskog podru─Źja je zbog interesa javnosti rezultirala potrebom za zajedni─Źkim pravilima kojih bi se pridr┼żavali svi odvjetnici iz europskog ekonomskog podru─Źja u me─Ĺunarodnim aktivnostima, bez obzira kojoj odvjetni─Źkoj komori ili društvu pripadaju. Posebna svrha ovih pravila je da smanji poteško─çe koje proizlaze iz primjene „dupla deontologija“, istaknuto u ─Źlanovima 4 i 7.2 Propisa 77/249/EEC i ─Źlanova 6 i 7 Propisa 98/5/EC.
      2. Organizacije koje predstavljaju odvjetni─Źku profesiju pri Europskom savjetu odvjetni─Źkih komora i udru┼żenja odvjetnika predla┼żu da pravila kodificirana u sljede─çim ─Źlanovima:
  1. budu danas priznata kao rezultat konsenzusa svih odvjetni─Źkih komora i društava Europske unije i europskog ekonomskog podru─Źja.
  2. budu usvojena kao primjenljiva pravila što je prije mogu─çe, u skladu sa nacionalnim procedurama ili procedurama Europskog ekonomskog podru─Źja u vezi sa me─Ĺunarodnim aktivnostima odvjetnika u Europskoj Uniji i Europskom ekonomskom podru─Źju.
  3. Budu prihva─çena u svim revizijama nacionalnih pravila deontologije ili profesionalne aktivnosti sa ciljem postizanja progresivnog uskla─Ĺenja.

 

Organizacije dalje izra┼żavaju nadu da ─çe nacionalni propisi deontologije ili profesionalne aktivnosti tuma─Źe i primjenjuju kad god je to mogu─çe, u skladu sa pravilima ovog Kodeksa.

Nakon što  pravila ovog Kodeksa budu usvojena kao primjenljiva pravila koja se odnose na odvjetnikove me─Ĺunarodne aktivnosti, odvjetnik se treba pridr┼żavati pravila odvjetni─Źke komore ili društva kojim pripada pod uvjetom da su ona sukladna pravilima u ovom Kodeksu.

- Ratione Personae

Kodeks se odnosi na odvjetnike definirane Direktivom 77/249/EEC i Direktivom 98/5/EC i na odvjetnike dr┼żava ─Źlanica-suradnika i dr┼żava ─Źlanica-promatra─Źa Europskog savjeta odvjetni─Źkih komora i udru┼żenja odvjetnika.

 

- Ratione Materiae

Bez predrasuda prema te┼żnji za progresivnim ujedinjenjem pravila deontologije ili profesionalne aktivnosti koja se samo interno primjenjuju  u dr┼żavama-─Źlanicama, sljede─ça pravila ─çe se primjenjivati u me─Ĺunarodnim aktivnostima odvjetnika u okviru Europske Unije i Europskog ekonomskog podru─Źja. Me─Ĺunarodne aktivnosti su:

-svi profesionalni kontakti sa odvjetnicima dr┼żava-─Źlanica

-profesionalne aktivnosti odvjetnika/ce u dr┼żavama-─Źlanicama, bez obzira da li je odvjetnik fizi─Źki prisutan u toj dr┼żavi-─Źlanici.

 

      1. Definicije

U ovom Kodeksu:

„Dr┼żava-─Źlanica“ je dr┼żava-─Źlanica Europske Unije ili bilo koja druga dr┼żava ─Źija je  pravna profesija uklju─Źena u ─Źlanak 1.4

„Mati─Źna dr┼żava“ je dr┼żava-─Źlanica u kojoj odvjetnik ima pravo da nosi svoju profesionalnu titulu

„Dr┼żava –doma─çin“ je bilo koja dr┼żava-─Źlanica gdje odvjetnik obavlja me─Ĺunarodne aktivnosti.

„Nadle┼żna vlast“ je profesionalna organizacija(e) ili vlast(i) Dr┼żava-─Źlanica odgovorna za propisivanje propisa profesionalnog ponašanja i ure─Ĺenja odvjetni─Źke disciplinske odgovornosti.

„Direktiva 77/249/EEC“ je direktiva koju je Savjet donio 22.marta 1977 olakšava odvjetnicima djelotvorno obavljanje svoje djelatnosti

„Direktiva 98/5/EC“ je direktiva 98/5/EC Europskog Parlamenta i Savjeta usvojena 16. februara 1998 trajno olakšava obavljanje odvjetni─Źke djelatnosti u dr┼żavama-─Źlanicama a ne samo u dr┼żavama u kojima su stekli odvjetni─Źko zvanje.

 

- OP─ćA NA─îELA

 

Nezavisnost

Obveze koje su dio odvjetni─Źkog zvanja zahtijevaju apsolutnu nezavisnost odvjetnika u radu, slobodnog od svih utjecaja koji  pogotovo mogu proiza─çi iz njegovih ili njenih osobnih interesa ili vanjskih pritisaka. Takva nezavisnost je bitna u vjerovanju u pravi─Źnost sudskog postupka kao i u nepristranost suca. Prema tome, odvjetnik/ca mora izbjegavati slabljenje svoje nezavisnosti i mora paziti da ne ugrozi svoje profesionalne standarde samo da bi zadovoljio stranku, sud ili tre─çu stranu.

Ova nezavisnost je va┼żna u vanparni─Źnim kao i u parni─Źnim postupcima. Savjet koji odvjetnik daje svojoj stranci nema nikakve vrijednosti ako ga odvjetnik daje samo ako mu se ┼żeli dodvoriti, ako to odgovara njegovim ili njenim osobnim interesima ili ako ga daje pod vanjskim pritiskom.

 

    1. Povjerenje i osobni integritet

Odnosi povjerenja mogu postojati samo u slu─Źaju da ne postoji nikakva sumnja u odvjetnikovu osobnu ─Źast, iskrenost i integritet. Za odvjetnika su ove tradicionalne vrijednosti profesionalna obveza.

    1. Odvjetni─Źka tajna

 

      2.3.1. Bit odvjetni─Źke djelatnosti je da stranka odvjetniku povjerava stvari koje ne bi povjerila drugim osobama te da odvjetnik prima te informacije na bazi uzajamnog povjerenja. Bez sigurnosti u ─Źuvanje odvjetni─Źke tajne ne mo┼że biti ni povjerenja. Prema tome ─Źuvanje odvjetni─Źke tajne je primarno i temeljno pravo i du┼żnost odvjetnika.

        Odvjetnikova du┼żnost da ─Źuva odvjetni─Źku tajnu je u interesu pravnog sustava kao i u interesu stranke. Zbog toga ima pravo na posebnu od zaštitu dr┼żave.

2.3.2. Odvjetnik mora poštovati povjerljivost svih informacija koje dobije prilikom obavljanja odvjetni─Źke djelatnosti.

2.3.3. ─îuvanje odvjetni─Źke tajne nije vremenski ograni─Źeno.

2.3.4. Odvjetnik mora zatra┼żiti od svojih suradnika i uposlenika i svakog ko s odvjetnikom sura─Ĺuje tijekom pru┼żanja pravne pomo─çi da se pridr┼żavaju pravila o ─Źuvanju odvjetni─Źke tajne.

- Poštivanje pravila drugih odvjetni─Źkih komora i udru┼żenja odvjetnika

 

Obavljaju─çi prekograni─Źne /me─Ĺunarodne/ aktivnosti, odvjetnik iz druge dr┼żave-─Źlanice se mora pridr┼żavati profesionalnih pravila dr┼żave-doma─çina. Du┼żnost je odvjetnika da se informiraju o pravilima koja ─çe utjecati na njihovo obavljanje odvjetni─Źke djelatnosti.

Organizacije koji su ─Źlanovi Europskog savjeta europskih odvjetnika i udru┼żenja odvjetnika su obavezne da pohrane svoje kodekse u Sekretarijat Savjeta tako da svaki odvjetnik mo┼że dobiti kopiju va┼że─çeg kodeksa iz Sekretarijata.

-  Nespojive du┼żnosti

 

      2.5.1.Da bi odvjetnik/ca potpuno nezavisno obavljao/la svoju djelatnost na na─Źin dosljedan njegovoj ili njenoj du┼żnosti u─Źestvovanja u pravnom sustavu, odvjetniku mora biti zabranjeno preuzimanje odre─Ĺenih poslova.

      2.5.2. Odvjetnik koji zastupa ili brani stranku u parni─Źnom postupku ili pred bilo kojom javnoj vlasti u dr┼żavi-─Źlanici doma─çinu,  mora se pridr┼żavati pravila koja se odnose na nespojive du┼żnosti  a koja primjenjuju odvjetnici dr┼żave-─Źlanice doma─çina.

      2.5.3. Odvjetnik/ca mora u dr┼żavi-─Źlanici doma─çinu u kojoj ┼żeli da sudjeluje u komercijalnim ili drugim aktivnostima koja nisu vezana sa pravom,  
moraju poštovati pravila koja se odnose na zabranjene ili nespojive du┼żnosti a koja primjenjuju odvjetnici te dr┼żave-─Źlanice.

- Osobni publicitet

 -Odvjetniku/ci je dozvoljeno informiranje javnosti o svojim uslugama, pod uvjetom da je ta informacija to─Źna i da nije obmanjuju─ça, i da je u skladu sa du┼żnosti ─Źuvanja odvjetni─Źke tajne i drugih osnovnih vrijednosti ovog poziva.

-Osobno reklamiranje odvjetnika u medijima kao što su tisak, radio, televizija, elektronska komercijalna komunikacija je dozvoljeno do te mjere da bude u skladu sa zahtjevima navedenim u stavku 2.6.1.

- Interesi stranaka

 

Pridr┼żavaju─çi se svih zakona i kodeksa profesionalnog ponašanja, odvjetnik uvijek mora djelovati u najboljem interesu stranke i staviti ih ispred svojih osobnih interesa ili onih od kolega odvjetnika.

Ograni─Źenja u obavljanu odvjetni─Źke djelatnosti prema strankama

 

U mjeri koju dozvoljava zakon mati─Źne dr┼żave-─Źlanice i dr┼żave-─Źlanice doma─çina, advokat mo┼że ograni─Źiti svoje obveze prema stranci, u skladu sa pravilima advokatske profesije.

 

 ODNOSI SA STRANKAMA

- Prihva─çanje i otkazivanje punomo─çi

 

- Advokat smije postupati u ime stranke samo ako ga je ista za to ovlastila.

Odvjetnik mo┼że postupati u predmetu za koji ga je ovlastio drugi odvjetnik koji tako─Ĺer zastupa istu stranku ili u slu─Źaju da je predmet dobio od nadle┼żnog tijela.

Odvjetnik uvijek treba ulo┼żiti napor da utvrdi identitet, stru─Źnost i nadle┼żnost osobe ili tijela koji ga ovlaš─çuju, u slu─Źaju kada okolnosti poka┼żu da je identitet, stru─Źnost i nadle┼żnost navedenih nepouzdan.

 Odvjetnik treba odgovorno, savjesno i bez odlaganja zastupati svoju stranku.

Odvjetnik treba preuzeti osobnu odgovornost za otkazivanje punomo─çi stranci i mora informirati stranku o tijeku predmeta koji mu je povjeren.

-  Odvjetnik ne smije preuzeti predmet za koji on nije kompetentan bez suradnje sa sa odvjetnikom koji je kompetentan.

Odvjetnik ne smije preuzeti punomo─ç stranke ako on ili ona nije u mogu─çnosti da otka┼że istu u slu─Źaju pritiska od drugih poslova.

-  Odvjetniku/ca ne smije se ne smije povu─çi iz predmeta na takav na─Źin i u takvim okolnostima da stranka ne mo┼że na vrijeme na─çi drugu pravnu pomo─ç i na vrijeme sprije─Źi štetu.

 

   Sukob interesa

 

- Odvjetnik ne smije savjetovati, zastupati i djelovati u ime 2 ili više stranaka u istom predmetu ukoliko tu postoji sukob, ili zna─Źajan rizik od sukoba izme─Ĺu interesa tih stranaka.

-Odvjetnik mora prestati djelovati u ime obje ili svih stanaka kada se pojavi sukob interesa izme─Ĺu tih stranaka kao i kada postoji rizik od kršenja povjerenja ili kada se naruši odvjetnikova nezavisnost.

- Odvjetnik tako─Ĺer ne smije preuzeti zastupanje nove stranke ako postoji rizik od kršenja povjerenja koje je odvjetniku dala bivša stranka ili ako bi saznanje koje odvjetnik posjeduje o poslovima bivše stranke dalo neprikladnu prednost novoj stranci.

- Kada odvjetnici obavljaju djelatnost unutar odvjetni─Źkog društva, navedene odredbe od 3.2.1. do 3.2.2. se primjenjuju na društva i sve njihove ─Źlanove.

 

Pactum de Quota Litis

 - Advokat nema pravo sklapati pactum de quota litis.

- Pod “pactum de quota litis” podrazumijeva se sporazum izme─Ĺu odvjetnika i i njegove stranke napravljen prije okon─Źanja predmeta, po kojem bi se stranka obvezala da isplati odvjetniku jedan dio nagrade bez obzira da li je to u vidu novca ili neke druge dobiti koju stranka ostvari po okon─Źanju postupka.

 

- „Pactum de quota litis“ ne uklju─Źuje sporazum po kojem bi odvjetni─Źki troškovi bili proporcijalni vrijednosti predmeta koji odvjetnik vodi, ako je to u skladu sa zvani─Źno odobrenom tarifom ili odobreno od nadle┼żne odvjetni─Źke komore.

 

 

     Troškovnik

           
Stranka mora u potpunosti biti informirana o odvjetni─Źkom honoraru, koji mora biti pravedan i razuman, te mora biti u skladu sa zakonom i profesionalnim
pravilima.

      3.5.      Akontacija

                  Ukoliko odvjetnik od stranke zahtjeva akontaciju ili isplatu, taj iznos ne smije prekora─Źiti razumni iznos troškova i mogu─çih izdataka. 

                  Ukoliko se odvjetniku uskrati takva isplata, on mo┼że odustati od daljeg zastupanja stranke u skladu sa odredbom 3.1.4.

-     Dijeljenje honorara sa osobama koje nisu odvjetnici

 

-Odvjetnik ne treba dijeliti svoj honorar sa osobama izvan odvjetni─Źke struke osim u slu─Źaju kada je u skladu sa profesionalnim pravilima dozvoljeno udru┼żivanje izme─Ĺu odvjetnika i druge osobe.

-Prema gore navedenom propisu 3.6.1. advokat ne smije biti sprije─Źen da isplati troškove, provizije i naknade nasljednicima preminulog advokata ili advokata u mirovini, pri preuzimanju (likvidaciji) advokatske kancelarije navedenih.

 

     Troškovi parnice i dostupnost pravne pomo─çi

Odvjetnik mora sve vrijeme nastojati da postigne najisplativije rješenje za strankin spor, i mora pravovremeno savjetovati stranku  o mogu─çnosti pokušaja nagodbe kao alternativi za rješavanje spora.

 

- Odvjetnik mora informirati stranku o dostupnosti besplatne pravne pomo─çi u slu─Źaju potrebe.

-    Financijska sredstva stranke -

 Odvjetnici koji prime nov─Źana sredstva u ime svojih stranaka ili tre─çih osoba (u daljem tekstu „sredstva stranke“) moraju polo┼żiti taj novac na bankovni ra─Źun ili u sli─Źnu instituciju koja je pod nadzorom javne vlasti ( u daljem tekstu: „ra─Źun stranke). Ra─Źun stranke mora biti odvojen od bilo kojeg drugog ra─Źuna koje ima odvjetnik. Sva sredstva stranke koje primi odvjetnik moraju biti polo┼żena na takav ra─Źun osim u slu─Źaju da se vlasnik tih sredstava slo┼żi da se s njima postupa na druga─Źiji na─Źin.

 

 

-Odvjetnik treba voditi to─Źnu evidenciju o poslovanju sa sredstvima stranke i razlikovati sredstva stranke od svojih sredstava. Evidencija se treba ─Źuvati odre─Ĺeni period u skladu sa nacionalnim pravilima.

- Ra─Źun stranke ne smije biti zadu┼żen osim u posebnim okolnostima dozvoljenim prema nacionalnim pravilima ili zbog bankovnih pristojbi, na koje odvjetnik ne mo┼że utjecati. Takav ra─Źun se ne smije dati kao garancija i ne mo┼że se koristiti kao takav iz bilo kojeg razloga. Ne smije biti poravnanja ra─Źuna  ili spajanja izme─Ĺu ra─Źuna stranke i nekog drugog bankovnog ra─Źuna, kao ni da ra─Źun stranke bude raspolo┼żiv za pokri─çe troškova koje odvjetnik/ca duguje prema banci.

 

-Sredstva stranke se moraju dostaviti vlasnicima tih sredstava u najkra─çem mogu─çem roku pod uvjetima koje su sami odredili.

 

-Odvjetnik ne smije prebaciti sredstva stranke na svoj ra─Źun u svrhu podmirenja svojih troškova bez pismene obavijesti stranci.

- Nadle┼żne komora dr┼żava-─Źlanica trebaju imati ovlast da verificiraju i istra┼że dokumentaciju koja se odnosi na sredstva stranke, pritom vode─çi ra─Źuna o povjerljivosti i privilegiji odvjetni─Źke profesije na koju se i odnosi.

 

     Profesionalno osiguranje od odgovornosti

- Odvjetnici se trebaju osigurati od civilne pravne odgovornosti tokom obavljanja odvjetni─Źke djelatnosti , u mjeri koja je odgovaraju─ça u odnosu na prirodu i opseg rizika koji nastaju prilikom obavljanja njihove profesionalne djelatnosti.

 

- Ukoliko se ovo poka┼że kao nemogu─çe, odvjetnik mora obavijestiti stranku o postoje─çoj situaciji i njenim posljedicama.

 

 

     4.        ODNOSI SA SUDOVIMA

- Pravila ponašanja u sudu

 

Odvjetnik/ca koji/a se pojavljuje, ili u─Źestvuje u predmetu pred sudom ili tribunalom mora se pridr┼żavati pravila ponašanja koja se primjenjuju u sudu ili tribunalu.

- Pravilno vo─Ĺenje postupka

 

Odvjetnik/ca uvijek mora imati poštovanje prema pravilnom vo─Ĺenju postupka.

 

Ponašanje u sudnici

Odvjetnik/ca treba ─Źasno i neustrašivo braniti interese stranke bez obzira na svoje osobne interese ili bilo kakve posljedice za sebe ili bilo koju drugu osobu i pritom zadr┼żati du┼żno poštovanje prema sudu.

La┼żne ili obmanjuju─çe informacije

 
             Odvjetnik ne smije nikada svjesno sudu dati la┼żne ili obmanjuju─çe informacije.

 

- Prijenos na arbitre i sl.

Pravila koja odre─Ĺuju odnos odvjetnika/ce sa sudovima se tako─Ĺer primjenjuje na odvjetnikove odnose sa arbitrima i bilo kojom drugom osobom koja ima zakonodavnu ili kvazi-zakonodavnu funkciju, ─Źak i na povremenoj osnovi.

 

      5.       ODNOSI IZME─ÉU ODVJETNIKA

 5.1.           Duh zajedništva advokatske djelatnosti

-      Duh zajedništva odvjetni─Źke / advokatske profesije zahtijeva da se odnos izme─Ĺu odvjetnika zasniva na me─Ĺusobnom povjerenju i suradnji, za dobrobit njihovih stranaka, kako bi se izbjeglo nepotrebno parni─Źenje ili bilo koje drugo ponašanje koje bi moglo naštetiti reputaciji odvjetni─Źke djelatnosti. Me─Ĺutim nikad ne mo┼że opravdati stavljanje interesa profesije ispred interesa stranke.

     Odvjetnik mora poštovati sve odvjetnike iz dr┼żava ─Źlanica kao profesionalne kolege i mora se prema njima ponašati korektno i pristojno.

      5.2.         Suradnja izme─Ĺu odvjetnika iz razli─Źitih dr┼żava ─Źlanica

- Ukoliko se odvjetniku za pomo─ç obrati kolega iz druge dr┼żave ─Źlanice, odvjetnik ne smije davati savjete u predmetu za koji nije kompetentan da preuzme. U tom slu─Źaju odvjetnik treba pomo─çi kolegi da prikupi potrebne informacije koje bi mu pomogle kolegi/ici koji je sposoban/a da pru┼żi zatra┼żene usluge.

 

- Kada odvjetnik iz jedne dr┼żave ─Źlanice sura─Ĺuje sa odvjetnikom iz druge dr┼żave ─Źlanice, oboje imaju du┼żnost da uzmu u obzir razlike koje postoje u njihovim pravnim sustavima i komorama, te kompetencije i du┼żnosti odvjetnika u dr┼żavi ─Źlanici u kojoj pru┼żaju usluge.

 

Kontakti izme─Ĺu odvjetnika

- Ako odvjetnik ┼żeli da pismenim putem komunicira s odvjetnikom iz druge dr┼żave ─Źlanice i pritom ┼żeli da sadr┼żaj dopisa bude tajan, odvjetnik ili odvjetnica to trebaju posebno naglasiti prije slanja dokumentacije.

 

- Ako potencijalni primatelj dopisa ne mo┼że garantirati njihovu tajnost advokat ili advokatica moraju bez odlaganja obavijestiti pošiljatelja.

 

Pla─çanje preporuka

Odvjetnik ne smije zatra┼żiti niti prihvatiti od drugog odvjetnika ili bilo koje druge osobe naknadu, proviziju ili bilo kakvu nagradu za upu─çivanje ili preporuku advokata stranci.

 

Odvjetnik ne smije nikome platiti naknadu, proviziju ili bilo kakvu drugu naknadu kao nagradu za upu─çivanje ili preporuku odvjetnika ili odvjetnice stranci.

 

Komunikacija sa suprotnom stranom

 

Odvjetnik ne smije prenositi informacije o odre─Ĺenom slu─Źaju ili predmetu osobama za koje odvjetnik ili odvjetnica zna da ih u tom predmetu zastupa i savjetuje drugi odvjetnik, bez dopuštenja tog odvjetnika ( i mora obavijestiti tog odvjetnika o takvoj komunikaciji).

- (Izbrisano po Odluci donesenoj na plenarnoj sjednici u Dublin-u 6. Decembra 2002)

 

Odgovornost prema troškovima

 

U profesionalnim odnosima izme─Ĺu ─Źlanova komora razli─Źitih dr┼żava ─Źlanica, kada odvjetnik/ca nije obavezan/a da preporu─Źi drugog odvjetnika ili predstavi tog drugog odvjetnika stranci nego povjerava predmet stranom odvjetniku, ili tra┼żi njegov savjet, odvjetnik koji je dao preporuku je osobno du┼żan , i u slu─Źaju da je stranka insolventna, da plati naknade, troškove i izdatke stranom odvjetniku  Doti─Źni odvjetnici mogu na po─Źetku poslovne suradnje napraviti poseban sporazum o ovom pitanju. Osim toga, odvjetnik koji daje preporuku mo┼że bilo kada ograni─Źiti svoju osobnu odgovornost  prema iznosu naknada, troškova i izdataka koji su nastali prije suradnje sa stranim odvjetnikom.

Dalje profesionalno usavršavanje

 

Odvjetnici moraju odr┼żavati i razvijati svoje profesionalno znanje i vještine u skladu sa europskom dimenzijom svoje profesije.

Nesuglasice izme─Ĺu odvjetnika u razli─Źitim dr┼żavama ─Źlanicama

 

 5.9.1.          Ukoliko odvjetnik smatra da kolega  je iz druge dr┼żave ─Źlanice prekršio pravilo profesionalnog ponašanja , odvjetnik treba kolegi skrenuti pozornost na taj problem.

- Ukoliko do─Ĺe do osobne ili profesionalne sva─Ĺe izme─Ĺu odvjetnika iz razli─Źitih dr┼żava ─Źlanica, odvjetnici trebaju riješiti spor na prijateljski na─Źin ukoliko je to mogu─çe.

-Odvjetnik ne smije zapo─Źeti postupak protiv kolege iz druge dr┼żave ─Źlanice, u skladu sa gore navedenim pitanjima u odredbama 5.9.1 ili 5.9.2, bez prethodnog informiranja komora ili udru┼żenja odvjetnika kojima oboje pripadaju, u cilju davanja prilike komorama i udru┼żenjima odvjetnika da posreduju u postizanju dogovora.

 

MEMORANDUM S POJAŠNJENJIMA

Ovaj Memorandum s pojašnjenjima je pripremila Radna grupa Savjeta na zahtjev Stalnog odbora Europskog savjeta odvjetni─Źkih komora i udru┼żenja odvjetnika, koji su tako─Ĺer izradili i nacrt Kodeksa ponašanja odvjetnika. Cilj memoranduma je da objasni porijeklo propisa u Kodeksu, ilustrira probleme koji se rješavaju, osobito u odnosima me─Ĺunarodnih aktivnosti i da osigura pomo─ç nadle┼żnim vlastima u dr┼żavama ─Źlanicama u primjeni Kodeksa. Memorandum ne predstavlja obvezuju─çe tuma─Źenje Kodeksa. Memorandum s objašnjenjima je usvojen 28 oktobra 1988 i a┼żuriran na plenarnoj sjednici Savjeta 19. maja 2006 g .Memorandum s objašnjenjima tako─Ĺer obuhvata izmjene i dopune Statuta Savjeta, koje su slu┼żbeno usvojene na Izvanrednoj plenarnoj sjednici 20.avgusta 2007 g. Lista profesija u komentaru na ─Źlan 1.4 se stalno mijenja.

Izvorne verzije Kodeksa su na francuskom i engleskom jeziku. Prijevodi na zajedni─Źke jezike su u nadle┼żnosti nacionalnih delegacija.

Komentar na ─Źlan 1.1. – Uloga  odvjetnika u društvu

            Deklaracija iz  Peru─Ĺe, koju je Savjet usvojio 1977 g., odre─Ĺuje temeljna na─Źela profesionalnog ponašanja koja se primjenjuju na odvjetnike u Europskoj uniji. Odredba ─Źl. 1.1. opet potvr─Ĺuje navod iz Deklaracije da  funkcija odvjetnika u društvu formira temelj za pravila koja ure─Ĺuju tu funkciju.

            Komentar na ─Źlan 1.2 – Priroda pravila profesionalnog ponašanja

            Ove odredbe ponovno izra┼żavaju objašnjenje u Deklaraciji o suštini pravila Profesionalnog ponašanja i kako odre─Ĺena pravila ovise o odre─Ĺenim lokalnim Uvjetima ali su unato─Ź tome utemeljena na zajedni─Źkim vrijednostima.

            Komentar na ─Źlan 1.3. – Svrha Kodeksa

Ove odredbe pokazuju razvitak odredbi Deklaracije u specifi─Źan Kodeks ponašanja  za odvjetnike Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske  konfederacije te odvjetnike iz dr┼żava ─Źlanica – suradnika i promatra─Źa, sa posebnim naglaskom na njihove me─Ĺunarodne aktivnosti (u skladu sa ─Źl. 1.5). Odredbe ─Źl. 1.3.2. predvi─Ĺaju specifi─Źne namjere Savjeta u vezi sa nezavisnim Odredbama Kodeksa.

            Komentar na ─Źlan 1.4. – Ratione Personae

            Pravila se primjenjuju na sve odvjetnike uklju─Źuju─çi i one iz dr┼żava-suradnika i dr┼żava promatra─Źa , kako je i definirano u Direktivi o odvjetni─Źkim uslugama iz 1977 g. i Direktivi o pravu obavljanja odvjetni─Źke djelatnosti iz 1998. Ovo se tako tako─Ĺer odnosi na odvjetnike iz dr┼żava su naknadno pristupile Direktivama i koje su u sklopu izmjena i dopuna dodane direktivama. Shodno tome Kodeks se primjenjuje na sve odvjetnike koje predstavlja Savjet,  bez obzira da li se  radi o punopravnim ─Źlanovima, ─Źlanovima suradnicima ili ─Źlanovima promatra─Źima, i  to:

                       

Albania Avokat
Armenia Pastaban
Austria Rechtsanwalt;
Belgium avocat / advocaat / Rechtsanwalt;
Bulgaria advokat;
Croatia odvjetnik;
Cyprus dikegóros;
Czech Republic advokát;
Denmark advokat;
Estonia vandeadvokaat;
Finland asianajaja / advokat;
FYROMacedonia advokat;
France avocat;
Georgia Advokati / Advokatebi
Germany Rechtsanwalt;
Greece dikegóros;
Hungary ügyvéd;
Iceland lögmaður;
Ireland barrister, solicitor;
Italy avvocato;
Latvia zv─ôrin─üts advok─üts;
Liechtenstein Rechtsanwalt;
Lithuania advokatas;
Luxembourg avocat / Rechtsanwalt;
Malta avukat, prokuratur legali;
Montenegro advokat;
Moldova Avocat
Netherlands advocaat;
Norway advokat;
Poland adwokat, radca prawny;
Portugal advogado;
Romania avocat;
Serbia advokat;
Slovakia advokát / advokátka;
Slovenia odvetnik / odvetnica;
Spain abogado / advocat / abokatu / avogado;
Sweden advokat;
Switzerland Rechtsanwalt / Anwalt / Fürsprech /
Fürsprecher / avocat / avvocato / advokat;
Turkey avukat;
Ukraine advokat;
United Kingdom advocate, barrister, solicitor.

     Nadamo se da ─çe ovaj Kodeks prihvatiti odvjetni─Źke komore drugih europskih dr┼żava koje nisu ─Źlanice Saveza tako da se mo┼że primjenjivati zajedno sa odgovaraju─çim konvencijama izme─Ĺu njih i dr┼żava ─Źlanica.

 

 Komentar na ─Źlan 15 – Ratione Materiae

Pravila koja su ovdje odre─Ĺena odnose se samo na 'me─Ĺunarodne aktivnosti' odvjetnika u sklopu Europske Unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske konfederacije i na odvjetnike iz dr┼żava suradnika i dr┼żava promatra─Źa – u skladu sa ─Źl. 1.4 i definicijom „Dr┼żave ─Źlanice“ u ─Źl. 1.6. Definiranje me─Ĺunarodnih aktivnosti bi na primjer uklju─Źilo kontakte u dr┼żavi A ─Źak i u internom predmetu dr┼żave A izme─Ĺu odvjetnika dr┼żave A i odvjetnika iz dr┼żave B; Bili bi isklju─Źeni kontakti odvjetnika dr┼żave A u dr┼żavi A ukoliko se radi o predmetu u dr┼żavi B, pod pretpostavkom da se njihove profesionalne aktivnosti ne odvijaju u dr┼żavi B; bile bi uklju─Źene aktivnosti odvjetnika dr┼żave A u dr┼żavi B, ─Źak i ako je samo u formi dopisa poslana iz dr┼żave A u dr┼żavu B.

Komentar na ─Źl. 1.6. – Definicije

Odredbe definiraju broj termina koji se koriste u Kodeksu. „Dr┼żava ─Źlanica“. „Mati─Źna dr┼żava“, „Dr┼żava doma─çin“, „Nadle┼żna vlast“, „Direktiva 77/249/EEC“ i „Direktiva 98/5/EC“. Spomenuta stavka „gdje odvjetnik obavlja svoje me─Ĺunarodne aktivnosti“ se treba protuma─Źiti u skladu sa definicijom“me─Ĺunarodne aktivnosti“ u ─Źl. 1.5.

Komentar na ─Źl. 21. – Nezavisnost

Odredba u potpunosti potvr─Ĺuje op─çi navod pravila u Deklaracije Peru─Ĺa.

Komentar na ─Źl. 2.2. – Povjerenje i Osobni integritet

Odredba tako─Ĺer potvr─Ĺuje op─çe pravilo koje sadr┼żi Deklaracija Peru─Ĺa.

Komentar na ─Źl. 2.3. – Povjerljivost

Ova propis ponovno izra┼żava u ─Źlanu 2.3.1, op─çe odredbe utvr─Ĺene u Deklaraciji iz Peru─Ĺe i priznate od strane Europskog  suda i to u slu─Źaju (157/79). U ─Źlanovima od 2.34 do 4 ove odredbe postaju specifi─Źna pravila koja se odnose na zaštitu povjerljivosti. ─îlan 2.3.2. sadr┼żi temeljno pravilo koje zahtjeva poštovanje prema povjerljivosti. ─îlan 2.3.3. potvr─Ĺuje da je ova du┼żnost obvezuju─ça za odvjetnika ─Źak i nakon što odvjetnik ili odvjetnica prestanu zastupati tu stranku. ─îlan 2.3.4. potvr─Ĺuje da odvjetnik ne samo da mora poštivati obvezu povjerljivosti nego mora zatra┼żiti od svojih uposlenika da u─Źine isto.

Komentar na ─Źl. 2.4 – Poštovanje prema pravilima drugih odvjetni─Źkih komora i udru┼żenja odvjetnika

─îlan 4. Direktive o odvjetni─Źkim uslugama sadr┼żi odredbe koja se odnose na pravila koja primjenjuju odvjetnici iz jedne dr┼żave ─Źlanice a koji povremeno ili privremeno pru┼żaju usluge u drugoj dr┼żavi ─Źlanici prema ─Źl. 49 pro─Źiš─çenog teksta Ugovora o Europskoj zajednici:

-  aktivnosti koje se odnose na zastupanje stranke u postupku ili pred javnim vlastima https://advokat-prnjavorac.com

trebaju se u svakoj dr┼żavi ─Źlanici – doma─çinu obavljati pod uvjetima koji su odre─Ĺeni za odvjetnike u toj dr┼żavi, sa izuzetkom uvjeta koji se odnosi na prebivalište, ili upisa u Imenik odvjetnika te dr┼żave:

- odvjetnik koji obavlja ove aktivnosti  treba se pridr┼żavati pravila profesionalnog ponašanja u dr┼żavi ─Źlanici doma─çinu, ne dovode─çi u pitanje du┼żnosti odvjetnika u dr┼żavi ─Źlanici iz koje odvjetnik ili odvjetnica dolaze;

 

- kada se ove aktivnosti obavljaju u Ujedinjenom Kraljevstvu, „pravila profesionalnog ponašanja u dr┼żavi ─Źlanici doma─çinu“ zna─Źi pravila profesionalnog ponašanja koja se primjenjuju na pravne zastupnike, u slu─Źaju kada te aktivnosti nisu ograni─Źene samo na odvjetnike i branitelje. U tom slu─Źaju pravila profesionalnog ponašanja se primjenjuju na potonje. Me─Ĺutim, odvjetnici iz Irske uvijek podlije┼żu pravilima profesionalnog ponašanja koji se u UK primjenjuju na odvjetnike i branitelje. Kada se ove aktivnosti obavljaju u Irskoj „pravila profesionalnog ponašanja u dr┼żavi ─Źlanici-doma─çinu“ zna─Źi da se pravila profesionalnog ponašanja se primjenjuju na odvjetnike u onoj mjeri u kojoj oni vode oralnu prezentaciju predmeta u sudnici. U svim drugim slu─Źajevima primjenjuju se pravila profesionalnog ponašanja koja se odnose na odvjetnike. Ipak odvjetnici i branitelji iz UK  uvijek podlije┼żu pravilima profesionalnog ponašanja koja se u Irskoj primjenjuju na odvjetnike;

- Odvjetnik koji obavlja aktivnosti koje nisu navedene pod to─Źkom (a) gore, podlije┼żu uvjetima i pravilima profesionalnog ponašanja dr┼żave ─Źlanice iz koje odvjetnik ili odvjetnica dolaze ne dovode─çi u pitanje poštivanje pravila, bez obzira na njihovo izvorno porijeklo, koja ure─Ĺuju odvjetništvo u dr┼żavi ─Źlanici, posebno ona koja se odnose na nekompatibilnost vršenja odvjetni─Źkih aktivnost sa vršenjem drugih aktivnosti u toj dr┼żavi, odvjetni─Źku tajnu, odnose sa drugim odvjetnicima, zabranu odvjetniku da u isto vrijeme zastupa stranke sa obostrano proturje─Źnim interesima i publicitet. Potonja pravila su primjenljiva samo ako ih se mo┼że pridr┼żavati odvjetnik koji nije afirmiran u dr┼żavi ─Źlanici doma─çinu u mjeri u kojoj je pridr┼żavanje istih opravdano osigurava u toj dr┼żavi pravilno obavljanje odvjetni─Źkih aktivnosti, ugled profesije i poštovanje pravila koja se odnose na inkompatibilnost.

 

      Direktiva Direktivi o pravu obavljanja odvjetni─Źke djelatnosti sadr┼żi odredbe u odnosu na propise kojih se  pridr┼żavaju odvjetnici iz jedne dr┼żave ─Źlanice koji trajno obavljaju svoju djelatnost u  drugoj dr┼żavi ─Źlanici u skladu sa ─Źlanom 43 pro─Źiš─çenog teksta Ugovora o Europskoj  zajednici, kako slijedi:

- nezavisno od pravila profesionalnog ponašanja kojima odvjetnik ili odvjetnica podlije┼żu u njegovoj ili njenoj dr┼żavi ─Źlanici, odvjetnik koji obavlja svoju djelatnost pod svojim stru─Źnim nazivom njegovoj mati─Źnoj dr┼żavi podlije┼że istim profesionalnim pravilima kao i odvjetnici sa relevantnim titulom iz dr┼żave ─Źlanice doma─çina u pogledu svih aktivnosti koje odvjetnik obavlja na njihovoj teritoriji. (─Źlan 6.1)

 

-Dr┼żava ─Źlanica doma─çin mo┼że zahtijevati od odvjetnika koji obavlja djelatnost pod nazivom zanimanja iz njegove ili njene mati─Źne dr┼żave da se osigura od profesionalne odgovornosti ili da postane ─Źlan profesionalnog jamstvenog fonda u skladu sa pravilima koja ta dr┼żava propisuje za profesionalne aktivnosti koje se obavljaju na njenoj teritoriji.

Unato─Ź tomu, odvjetnik koji obavlja djelatnost pod nazivom zanimanja iz svoje mati─Źne dr┼żave ne mora ispuniti taj uvjet ako mo┼że dokazati da je on ili ona osiguran od odgovornosti ili jamstva u skladu sa pravilima mati─Źne dr┼żave ─Źlanice, toliko da to osiguranje ili jamstvo odgovara uvjetima i duljini pokri─ça. Kada je ekvivalentnost djelomi─Źna , nadle┼żna komora u dr┼żavi ─Źlanici doma─çinu mo┼że zatra┼żiti dodatno osiguranje ili jamstvo koje bi pokrilo elemente koji nisu pokriveni ugovorenim osiguranjem ili garancijom u skladu sa pravilima mati─Źne dr┼żave. ( ─Źlan 6.3); i

 

-Odvjetnik registriran u dr┼żavi ─Źlanici doma─çinu pod nazivom zanimanja iz svoje mati─Źne dr┼żave mo┼że obavljati odvjetni─Źku djelatnost  kod drugog odvjetnika, u udru┼żenju ili firmi odvjetnika ili u javnom ili privatnom poduze─çu, primaju─çi stalnu pla─çu, do granice koju dr┼żava ─Źlanica doma─çin dozvoljava odvjetnicima registriranim pod nazivom zanimanja u toj dr┼żavi (─Źlan 8).

U slu─Źajevima koji nisu pokriveni nijednom Direktivom, ili gore navedenim uvjetima Direktive, du┼żnosti odvjetnika u skladu sa pravima zajednice da poštuju pravila drugih komora i udru┼żenja odvjetnika su pitanje tuma─Źenja neke relevantne odredbe , kao npr. Direktive o elektroni─Źnoj trgovini  (2000/31/EC). Glavni cilj Kodeksa je da smanji, ili ako je mogu─çe eliminira probleme koji mogu proiza─çi iz „duple deontologije“ , odnosno primjena više od jedne skupine potencijalno proturje─Źnih nacionalnih pravila na odre─Ĺenu situaciju. (pogledaj ─Źlan 1.3.1).

Komentar na ─Źlan 2.5 – nespojive funkcije

 

Postoje razlike izme─Ĺu i unutar dr┼żava ─Źlanica koje se odnose na pitanje u kojoj mjeri je odvjetnicima dozvoljeno da se bave drugim poslovima, npr. komercijalnim aktivnostima. Op─çe svrha pravila koja izuzimaju odvjetnika iz obavljanja drugih poslova je zaštita odvjetnika od utjecaja koji mogu narušiti njegovu ili njenu ulogu u pravnom sustavu. Razlike u ovim pravilima reflektiraju razli─Źite lokalne uvjete, razli─Źite percepcije ispravne funkcije odvjetnika i razli─Źite tehnike izrade pravila. Na primjer u nekim slu─Źajevima postoji potpuna zabrana anga┼żmana u nekim navedenim zanimanjima, dok u drugim slu─Źajevima anga┼żman u drugim zanimanjima je op─çenito dozvoljen, ali podvrgnut ─Źuvanju specifi─Źnih mjera zaštite odvjetni─Źke nezavisnosti.

─îlanove 2.5.2 i 3 ─Źine odredbe za razli─Źite okolnosti prema kojima odvjetnik jedne dr┼żave ─Źlanice je anga┼żiran u me─Ĺunarodnim aktivnostima (kako je definirano u ─Źl. 1.5) u dr┼żavi ─Źlanici doma─çinu kada on ili ona nije ─Źlan odvjetni─Źke komore dr┼żave doma─çina.

─îlan 2.5.2 definiraju promatranje pravila dr┼żave doma─çina a koji se odnose na nespojive funkcije odvjetnika koji u─Źestvuje u nacionalnom pravnom postupku,ili ispred nacionalnih javnih vlasti u dr┼żavi doma─çinu. Ovo se odnosi na odvjetnike bez obzira da li je odvjetnik stekao pravo zastupanja u dr┼żavi doma─çinu ili ne.

S druge strane ─Źlan 2.5.3 definira „poštovanje“ pravila dr┼żave doma─çina u odnosu na zabranjene i nespojive funkcije u drugim slu─Źajevima, ali samo gdje odvjetnik koji ima pravo zastupanja u dr┼żavi ─Źlanici doma─çinu ┼żeli da neposredno u─Źestvuje u komercijalnim ili drugim aktivnostima koje nisu povezane sa pravnom praksom.

Komentar na ─Źlan 2.6 – Osobni publicitet

Termin „osobni publicitet“ pokriva reklamiranje odvjetni─Źkih firmi, kao i samostalnih odvjetnika, za razliku od korporativnog publiciteta koji organiziraju odvjetni─Źke komore i udru┼żenja odvjetnika za svoje ─Źlanove kao cjelini. Pravila koja ure─Ĺuju osobni publicitet odvjetnika se zna─Źajno razlikuju u dr┼żavama ─Źlanicama. ─îlan 2.6 jasno isti─Źe da nema bitnog prigovora na osobni publicitet u me─Ĺunarodnoj praksi. Unato─Ź tome odvjetnici podvrgnuti zabranama ili restrikcijama u skladu sa mati─Źnim profesionalnim pravilima, i odvjetnik ─çe i dalje biti podvrgnut zabranama i restrikcijama koje odre─Ĺuju pravila dr┼żave doma─çina koja su obvezuju─ça za odvjetnike temeljem Direktive o odvjetni─Źkim uslugama ili Direktive o pravu obavljanja odvjetni─Źke djelatnosti.

Komentar na ─Źlan 2.7 – Interesi stranaka

Ovo pravilo isti─Źe op─çe na─Źelo prema kojem odvjetnik uvijek mora staviti interese stranke ispred svojih vlastitih ili interesa kolega odvjetnika.

Komentar na ─Źlan 2.8 – ograni─Źenja u obavljanju odvjetni─Źke djelatnosti prema strankama

Ovo pravilo jasno isti─Źe da nema bitnog prigovora na ograni─Źenje odvjetni─Źke odgovornosti prema njegovoj ili njenoj stranci u me─Ĺunarodnim aktivnostima, bilo da se radi o ugovoru ili društvu sa ograni─Źenom odgovornoš─çu, komanditnom društvu ili komanditnom društvu sa ograni─Źenom odgovornoš─çu. Ipak isti─Źe se da se navedeno mo┼że samo razmatrati gdje dozvoljavaju relevantno pravo i pravila ponašanja – i gdje pravosu─Ĺe, zakon ili profesionalna pravila ponašanja zabranjuju ili ograni─Źavaju takva ograni─Źenja odgovornosti.

Komentar na ─Źlan 3.1 – Prihva─çanje i otkazivanje punomo─çi

Odredbe ─Źlana 3.1.1. osiguravaju odr┼żavanje odnosa izme─Ĺu odvjetnika i stranke tako da odvjetnik ustvari prima ovlaštenje od stranke iako se isto mo┼że prenijeti i preko nadle┼żnog posrednika. Odvjetnikova odgovornost je da se zadovolji kao ovlašteni posrednik kao i da zadovolji zahtjeve svoje stranke.

─îlan 3.1.2 se bavi na─Źinom na koji odvjetnik treba izvršavati svoje obveze. Odredba prema kojoj odvjetnik treba preuzeti osobnu odgovornost za otkazivanje punomo─çi koje mu je dala stranka, zna─Źi da odvjetnik ne mo┼że izbje─çi odgovornost prenošenjem te punomo─çi na druge. To ne sprje─Źava odvjetnika da tra┼żi ograni─Źenje njegove ili njene zakonske odgovornosti toliko koliko dozvoljava relevantni zakon ili profesionalna pravila – pogledaj ─Źl. 2.8.

─îlan 3.1.3. navodi odredbu koja je od osobitog zna─Źaja u me─Ĺunarodnim aktivnostima, na primjer kada se od odvjetnika tra┼żi da preuzme predmet u ime odvjetnika ili stranke iz druge dr┼żave koji nije upoznat sa relevantnim zakonom i praksom, ili u slu─Źaju kada je od odvjetnika zatra┼żeno da preuzme predmet koji se odnosi na zakon druge dr┼żave sa kojim odvjetnik ili odvjetnica nije upoznat/a.

Odvjetnik op─çenito ima pravo da odbije prihvatiti punomo─ç stranke, ali prema ─Źlanu 3.1.4. odvjetnik koji jednom prihvati punomo─ç ima obavezu da se ne povu─Źe iz predmeta bez prethodne provjere zaštite interesa stranke.

Komentar na ─Źlan 3.2 – Sukob interesa

Odredbe ─Źlana 3.2.1 ne sprje─Źavaju odvjetnika da zastupa 2 ili više stranaka u istom predmetu, pod uvjetom da njihovi interesi nisu u sukobu i da nema zna─Źajnog rizika od pojavljivanja takvog rizika. Kada odvjetnik ve─ç zastupa 2 ili više stranaka na ovakav na─Źin i potom do─Ĺe do sukoba interesa izme─Ĺu ovih stranaka ili rizika od zloupotrebe povjerenja ili drugih okolnosti u kojima odvjetni─Źka nezavisnost mo┼że biti narušena, te u tom slu─Źaju odvjetnik mora prestati zastupati obje ili sve stranke.

Ipak postoje okolnosti u kojima se pojavljuju razlike izme─Ĺu dvije ili više stranaka koje zastupa isti odvjetnik i u kojima bi moglo biti svrsishodno da u tom slu─Źaju odvjetnik pokuša djelovati kao medijator. U tim slu─Źajevima odvjetnik treba sam procijeniti da li postoji sukob interesa izme─Ĺu stranaka i da li ─çe prestati zastupati iste. U suprotnom, odvjetnik mo┼że razmotriti da li bi bilo prigodno da objasni strankama svoj polo┼żaj, dobije njihovu suglasnost i pokuša djelovati kao medijator kako bi razriješio razlike izme─Ĺu njih, a samo u slu─Źaju da pokušaj medijacije ne uspije odvjetnik treba prestati sa zastupanjem stranke.

─îlan 3.2.4 primjenjuje prethodne odredbe ─Źlana 3 na odvjetnike koji obavljaju svoju djelatnost u udru┼żenjima. Na primjer odvjetni─Źka firme treba prestati zastupati kada postoji sukob interesa izme─Ĺu 2 stranke u firmi, i u slu─Źaju da razli─Źiti odvjetnici iz firme zastupaju svakog od njih. S druge strane, osobito u „komorama“ kao formi udru┼żenja koje koriste engleski odvjetnici, u kojima svaki odvjetnik samostalno zastupa stranke, mogu─çe je da razli─Źiti odvjetnici u udru┼żenju zastupaju stranke sa suprotnim interesima.

Komentar na ─Źlan 3.3 – Pactum de Quota Litis

Ovi propisi prikazuju zajedni─Źki stav svih dr┼żava ─Źlanica o nereguliranom sporazumu o naknadi za odvjetni─Źke troškove (pactum de quota litis) koji je u suprotnosti sa pravilnim funkcioniranjem pravnog sustava jer poti─Źe upitne parnice i podlo┼żan je zlouporabi. Ipak namjena ovih propisa nije sprje─Źavanje odr┼żavanja ili uvo─Ĺenja anga┼żmana za koji su odvjetnici pla─çeni u skladu sa ishodom istih, ili u slu─Źaju da je zastupanje bilo uspješno, a pod uvjetom da su ovi anga┼żmani u skladu sa zakonom i pod kontrolom s ciljem zaštite stranke i ispravnog funkcioniranja pravnog sustava.

 

Komentar na ─Źlan 3.4 – Troškovnik

─îlan 3.4. propisuje 3 uvjeta: op─çi na─Źin informiranja stranke o odvjetni─Źkim naknadama, uvjet da naknade trebaju biti poštene i razumne i uvjet da naknade moraju biti u skladu sa zakonom i profesionalnim pravilima koja se primjenjuju.

U mnogim dr┼żavama ─Źlanicama postoji sustav za reguliranje odvjetni─Źkih troškova u skladu sa nacionalnim zakonom i pravilima ponašanja, bilo da se odnosi na ovlast nadle┼żnih komora da donesu presudu ili na ostale. U situacijama u kojima se primjenjuju odredbe Direktive o pravu obavljanja odvjetni─Źke djelatnosti, i gdje je odvjetnik podlije┼że pravilima dr┼żave ─Źlanice doma─çina kao i pravilima svoje mati─Źne dr┼żave, osnova naplate troškova treba biti u skladu sa obje skupine pravila.

Komentar na ─Źlan 3.5 -  Akontacija

─îlan 3.5. pretpostavlja da odvjetnik mo┼że zatra┼żiti akontaciju svojih troškova ili isplate, ali postavlja ograni─Źenje u skladu sa razumnom procjenom istih. (Vidi ─Źlan 3.1.4 koji se odnosi na pravo odustajanja odnosno povla─Źenja).

Komentar na ─Źlan 3.6 – Dijeljenje honorara sa osobama koje nisu odvjetnici

U nekim dr┼żavama ─Źlanicama odvjetnicima je dozvoljeno obavljanje djelatnosti u suradnji sa ─Źlanovima drugih ovlaštenih zanimanja, bilo da se radi o advokaturi ili ne. Odredbe ─Źlana 3.6.1 nisu napravljene da sprije─Źe dijeljenje honorara unutar ovakvog ovlaštenog oblika udru┼żivanja. Odredbe tako─Ĺer ne sprje─Źava odvjetnike na koje se Kodeks odnosi (vidi ─Źlan 1.4. ─Źlan gore) da dijele honorar sa drugim 'odvjetnicima', na primjer odvjetnicima iz dr┼żave koja nije ─Źlanica Savjeta ili ─Źlanovima drugih pravnih udru┼żenja u dr┼żavama ─Źlanicama kao što su to notari.

Komentar na ─Źlan 3.7 – Troškovi parnice i dostupnost pravne pomo─çi

─îlan 3.7.1 isti─Źe va┼żnost pokušaja da se razriješi spor na na─Źin koji bi bio isplativ za stranku, uklju─Źuju─çi savjet o mogu─çoj nagodbi ili prijedlog da se spor riješi na alternativan na─Źin.

─îlan 3.7.2. zahtjeva da odvjetnik informira stranku o mogu─çnosti besplatne pravne pomo─çi ukoliko je potrebno. Postoje veoma razli─Źite odredbe u dr┼żavama ─Źlanicama a koje se odnose na pru┼żanje besplatne pravne pomo─çi. U prekograni─Źnim aktivnostima odvjetnik treba imati na umu mogu─çnost primjene odredbi nacionalnog zakona o besplatnoj pravnoj pomo─çi sa kojima odvjetnik nije bio upoznat.

Komentar na ─Źlan 3.8 – Financijska sredstva stranke

Odredbe ─Źlana 3.8 isti─Źu preporuku koju je Savjet usvojio u novembru 1985 g. a koja se odnosi na potrebu za izradu minimalnih pravila koja provode i ure─Ĺuju pravilnu kontrolu i odvjetnikovo raspolaganje sa sredstvima stranke unutar društva. ─îlan 3.8 propisuje minimalne standarde kojih se treba pridr┼żavati, bez miješanja sa detaljima nacionalnog sistema koji pru┼żaju opširniju , potpuniju i stro┼żu zaštitu sredstava stranke.

Odvjetnik koji zadr┼żi sredstva stranke, ─Źak i tokom obavljanja me─Ĺunarodnih aktivnosti, mora se pridr┼żavati pravila njegove komore. Odvjetnik mora biti svjestan pitanja koje se postavlja kada se mogu primjenjivati pravila više od jedne dr┼żave ─Źlanice, pogotovo u Dr┼żavi ─Źlanici doma─çinu, gdje je odvjetniku dozvoljeno obavljati svoju djelatnost, u skladu sa Direktivom o pravu obavljanja odvjetni─Źke djelatnosti.

Komentar na ─Źlan 3.9 – Profesionalno osiguranje od odgovornosti

─îlan 3.9.1. prikazuje preporuku, koju je tako─Ĺer usvojio Savjet u Brussels-u, u novembru 1985, a koja se odnosi na potrebu svih odvjetnika u zajednici da se osiguraju od rizika koji bi mogao proiza─çi iz  prijave o profesionalnom nemaru.  ─îlan 3.9.2 se bavi situacijom kada se osiguranje ne mo┼że dobiti na temelju istaknutom u ─Źlanu 3.9.1.

Komentar na ─Źlan 4.1 – Pravila ponašanja u sudu

Ovo pravilo primjenjuje odredbu da je odvjetnik obavezan pridr┼żavati se sa pravilima suda ili tribunala pred kojim se odvjetnik pojavljuje i obavlja svoju djelatnost.

Komentar na ─Źlan 4.2 – Pravilno vo─Ĺenje postupka

Ovo pravilo primjenjuje op─çu odredbu da u optu┼żnim procesima odvjetnik ne smije pokušati iskoristiti nepravednu prednost njegovog ili njenog protivnika. Odvjetnik ne smije kontaktirati suca bez prethodnog informiranja odvjetnika koji zastupa protivnu stranu i ne smije sucu dostaviti dokaze, zabilješke ili dokumente bez pravodobnog predo─Źenja istih odvjetniku protivne strane osim u slu─Źaju da su takvi postupci dozvoljeni u skladu sa relevantnim proceduralnim pravilima. U mjeri u kojoj nije zabranjeno zakonom, odvjetnik ne smije otkriti niti dostaviti sudu bilo kakav prijedlog nagodbe napravljen od strane protivne strane ili njegovog odvjetnika bez prethodne suglasnosti odvjetnika druge strane. (Vidi ─Źlan 4.5 ispod)

Komentar na ─Źlan 4.3 – ponašanje u sudnici

Ovo pravilo prikazuje neophodnu ravnote┼żu izme─Ĺu poštivanja suda i poštivanja zakona s jedne strane i ostvarenja najboljih interesa stranke s druge strane.

Komentar na ─Źlan 4.4 – La┼żna ili varljiva informacija

Ovo pravilo primjenjuje odredbu prema kojoj odvjetnik nikad ne smije svjesno obmanuti sud. Ovo je potrebno ako postoji ┼żelja za povjerenjem izme─Ĺu sudova i odvjetni─Źke profesije.

Komentar na ─Źlan 4.5 – Prijenos na arbitre i sl.

Ovo pravilo obuhva─ça prethodne odredbe koje se odnose na sudove, druga tijela koja vrše sudske i kvazi - sudske funkcije.

Komentar na ─Źlan 5.1. – Duh zajedništva odvjetni─Źke profesije

Ova pravila, koja se temelje na navodima iz Deklaracije iz Peru─Ĺe, naglašavaju da je u interesu javnosti da odvjetni─Źka profesija odr┼żava odnos povjerenja i suradnje izme─Ĺu svojih ─Źlanova. Me─Ĺutim ovo se ne mo┼że koristiti da opravda stavljanje interesa profesije ispred pravde ili stranke.

Komentar na ─Źlan 5.2 – suradnja izme─Ĺu odvjetnika iz razli─Źitih dr┼żava ─Źlanica

Ovo pravilo tako─Ĺer proširuje odredbu istaknutu u Deklaraciji iz Peru─Ĺe u namjeri da se izbjegnu nesuglasice u poslovanju izme─Ĺu odvjetnika razli─Źitih dr┼żava ─Źlanica.

Komentar na ─Źlan 5.3 – Kontakt  izme─Ĺu odvjetnika

U nekim dr┼żavama ─Źlanicama komunikacija izme─Ĺu odvjetnika ( u pisanom ili govornom obliku) se promatra kao povjerljiva. To zna─Źi da sadr┼żaj ove komunikacije ne smije biti otkriven drugima, ne smije se dati odvjetnikovim strankama, i ni u kom slu─Źaju se ne smije iznijeti u sudnici. U drugim dr┼żavama ─Źlanicama, takve posljedice ne─çe uslijediti ako pismena nije ozna─Źena kao 'povjerljiva'.
Ali u drugim dr┼żavama ─Źlanicama, odvjetnik mora uvijek informirati stranku o relevantnoj komunikaciji sa odvjetnikom koji zastupa suprotnu stranu, i ozna─Źavaju─çi pismo kao 'povjerljivo' samo zna─Źi da se radi o pravnoj stvari koja je namijenjena primatelju odvjetniku i njegovoj ili njenoj stranci, te stoga ne smije biti zloupotrijebljeno od tre─çe strane.

U nekim dr┼żavama, ako odvjetnik ┼żeli nazna─Źiti da je pismo poslano s namjerom da se riješi spor, i da se ne─çe iznijeti u sudnici, odvjetnik treba nazna─Źiti na pismu „ne dirati“.

Navedene nacionalne razlike dovode do mnogih nesporazuma.

Zbog toga odvjetnik mora biti veoma pa┼żljiv u me─Ĺunarodnoj korespondenciji.

Kad odvjetnik ┼żeli poslati pismo kolegi odvjetniku iz druge dr┼żave ─Źlanice po osnovu da se ─Źuva kao povjerljivo izme─Ĺu odvjetnika, ili da se  'ne dira', odvjetnik uvijek treba unaprijed pitati da li pismo mo┼że biti primljeno na taj na─Źin. Odvjetnik koji ┼żeli da se komunikacija odr┼żava na takav na─Źin mora to jasno ista─çi u komunikaciji ili u popratnom pismu.

Odvjetnik koji je primatelj takvog pisma ali koji nije u poziciji da poštuje ili da osigura poštivanje za na─Źin na koji je to pismo poslano mora odmah informirati pošiljatelja tako da isti ne šalje pismo. U slu─Źaju da je pismo ve─ç dobio, primatelj mora vratiti isto pošiljatelju ne otvaraju─çi ga: ako primateljevi nacionalni zakoni i pravila sprje─Źavaju primatelja da udovolji ovom zahtjevu, on ili ona mora odmah obavijestiti pošiljatelja.

Komentar na ─Źlan 5.4 – pla─çanje preporuka

Ovo pravilo prikazuje odredbu da odvjetnik ne smije platiti niti primiti nagradu samo za preporu─Źivanje stranke, koja bi moglo narušiti  slobodan izbor odvjetnika ili interes stranke da bude upu─çena ka najboljoj usluzi koja je dostupna. Odredba ne sprje─Źava dogovor o podjeli honorara izme─Ĺu odvjetnika na odgovaraju─çoj osnovi (vidi ─Źlan 3.6 gore)

U nekim dr┼żavama ─Źlanicama odvjetnicima je dozvoljeno da prihvate i zadr┼że provizije u nekim predvi─Ĺenim slu─Źajevima kada: a) su zadovoljeni najbolji interesi stranke b) postoji potpuno otkrivanje informacija stranci i c) stranka pristane na zadr┼żavanje provizije. U takvim slu─Źajevima odvjetnikovo zadr┼żavanje provizije predstavlja dio odvjetnikove naknade za usluge koje je pru┼żio stranci i nije u okviru zabrane o zadr┼żavanju sredstava koja je napravljena da bi sprije─Źila tajno profitiranje odvjetnika.

Komentar na ─Źlan 5.5 – Komunikacija sa suprotnom stranom

Ovo pravilo prikazuje op─çe prihva─çenu odredbu koja je izra─Ĺena da unaprijedi nesmetano poslovno ponašanje izme─Ĺu odvjetnika i da sprije─Źi bilo kakav pokušaj iskorištavanja stranke drugog odvjetnika.

Komentar na ─Źlan 5.6 – Promjena odvjetnika

─îlan 5.6 se bavio promjenom odvjetnika i izbrisan je iz Kodeksa 6. decembra 2002.

Komentar na ─Źlan 5.7 – Odgovornost prema troškovima

Ova pravila potvr─Ĺuju odredbe sadr┼żane u Deklaraciji iz Peru─Ĺe. Budu─çi da nesporazum o odgovornosti prema nepla─çenim troškovima predstavlja uobi─Źajeni uzrok razlika izme─Ĺu odvjetnika iz razli─Źitih dr┼żava ─Źlanica.
Va┼żno je da odvjetnik koji ┼żeli da izuzme ili ograni─Źi njegovu ili njenu osobnu du┼żnost o odgovornost prema troškovima stranog kolege mora napraviti jasan sporazum o ovome na po─Źetku transakcije.

Komentar na ─Źlan 5.8 – Dalje profesionalno usavršavanje

Biti u toku sa razvitkom prava je profesionalna du┼żnost. Posebno je va┼żno da su odvjetnici svjesni rastu─çeg utjecaja europskog prava na njihovo podru─Źje prakse.

Komentar na ─Źlan 5.9 – Nesuglasice izme─Ĺu odvjetnika u razli─Źitim dr┼żavama ─Źlanicama

Odvjetnik ima pravo da tra┼żi bilo koji pravni lijek na koji on ili ona ima pravo koristiti protiv kolege odvjetnika u drugoj dr┼żavi ─Źlanici. Usprkos tome po┼żeljno je da kada do─Ĺe do zlouporabe pravila profesionalnog ponašanja ili spora profesionalne prirode, treba insistirati na mogu─çnosti rješavanja istog prijateljskim sporazumom i ukoliko je potrebno uz pomo─ç predmetnih odvjetni─Źkih komora prije nego što su primjenjeni pravni lijekovi.

 

 

Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 856 recenzija