Kako dobiti hrvatsko državljanstvo - uslovi, procedura i pomoć advokata

Stjecanje hrvatskog državljanstva čest je cilj mnogih ljudi iz regiona (Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Slovenije...) i dijaspore. U nastavku donosimo odgovore na najčešća pitanja o proceduri i uslovima za dobivanje državljanstva Republike Hrvatske, uz savjete kako naš advokatski tim za Hrvatsko državljanstvo može pomoći u tom procesu.

Koji su osnovni načini stjecanja hrvatskog državljanstva?

Prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu, čiji integralni tekst objavljujemo na ovom sajtu, hrvatsko državljanstvo može se steći na četiri osnovna načina:

• Porijeklom - na osnovu roditelja (državljanstvo po rođenju od roditelja koji su hrvatski državljani).
• Rođenjem na teritoriju Republike Hrvatske - pod određenim uslovima, ako je dijete rođeno ili pronađeno na području RH.
• Prirođenjem (naturalizacijom) - prijemom u državljanstvo na zahtjev, uz ispunjenje propisanih uslova (godine života, boravak, jezik itd.).
• Prema međunarodnim ugovorima - u posebnim slučajevima predviđenim međunarodnim sporazumima.

Kako dobiti hrvatsko državljanstvo na osnovu porijekla (preko roditelja)?

Državljanstvo porijeklom stječe dijete čija su oba roditelja u trenutku rođenja hrvatski državljani, bez obzira na mjesto rođenja.Takođe ga stječe i dijete kojem je jedan roditelj hrvatski državljanin, a rođeno je na teritoriju Republike Hrvatske. Ako je jedan roditelj hrvatski državljanin, a dijete je rođeno u inostranstvu, dijete takođe ima pravo na hrvatsko državljanstvo porijeklom - u tom slučaju potrebno je izvršiti naknadnu registraciju djeteta kao hrvatskog državljanina (prijavu radi upisa u evidenciju državljana) kroz konzulat ili matični ured, i to prije navršene 21. godine života djeteta. Ukratko, potomci hrvatskih državljana (po krvi) imaju pravo na državljanstvo, s tim da se za djecu rođenu van Hrvatske preporučuje što ranije pokretanje postupka upisa/registracije.

Mogu li hrvatski iseljenici i njihovi potomci dobiti državljanstvo Republike Hrvatske?

Da. Hrvati iz dijaspore (iseljenici) i njihovi potomci imaju olakšane uslove za stjecanje hrvatskog državljanstva. Izmjenama Zakona 2019. godine liberalizirani su uslovi za iseljenike - ukinuto je ranije generacijsko ograničenje (više nije bitno u kojem koljenu vam je predak bio Hrvat) i ukinut je uslov poznavanja hrvatskog jezika i kulture za iseljenike i njihove potomke. To znači da pripadnici hrvatskog naroda u inozemstvu mogu steći hrvatsko državljanstvo bez uobičajenog testa jezika, bez prethodnog boravka u Hrvatskoj i bez odricanja od svog drugog državljanstva. Potrebno je, međutim, dokazati svoje hrvatsko porijeklo odnosno pripadnost hrvatskom narodu - npr. dostaviti dokumente o ranijem izjašnjavanju kao Hrvat, o aktivnom sudjelovanju u hrvatskim kulturnim udrugama u dijaspori, ili matične dokumente predaka. Kada se takvi dokazi prilože i ispune osnovni uslovi (npr. da ste punoljetni i da niste sigurnosno sporni), iseljenici i njihovi potomci mogu relativno jednostavno dobiti hrvatsko državljanstvo.

Kako steći hrvatsko državljanstvo na osnovu braka sa hrvatskim državljaninom?

Brak s hrvatskim državljaninom također može biti osnova za stjecanje državljanstva, uz ispunjenje određenih uslova. Zakon propisuje da stranac koji je u braku s hrvatskim državljaninom i ima odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj može dobiti hrvatsko državljanstvo prirođenjem iako ne ispunjava uobičajene uslove iz članka 8. (tačke 1-4.) Zakona Praktično, to znači da bračni drug hrvatskog državljanina koji živi u Hrvatskoj i ima stalni boravak ne mora čekati 8 godina boravka, niti polagati ispit iz jezika/kulture, niti se odreći svog prethodnog državljanstva da bi bio primljen u hrvatsko državljanstva. Bitno je da je brak zakonit i da supružnik stranac poštuje pravni poredak RH (nije osuđivan, nema poreznih dugova, itd.). U slučajevima kada bračni par živi izvan Hrvatske, sam brak ne daje automatsko pravo na državljanstvo - u praksi se od takvog podnositelja obično očekuje preseljenje u RH i ishođenje trajnog boravka prije podnošenja zahtjeva za državljanstvo hrvatske na osnovu braka.

Koji su uslovi za stjecanje hrvatskog državljanstva naturalizacijom (prirođenjem)?

Za strance koji nemaju pravo na državljanstvo po porijeklu ili braku, postoje opšti uslovi za naturalizaciju propisani Zakonom. Glavni uslovi koje podnosilac zahtjeva za prijem u državljanstvo mora ispuniti su:

• Punoljetnost: Da je navršio najmanje 18 godina života:
• Otpust iz stranog državljanstva: Da ima otpust iz svog dosadašnjeg državljanstva, ili dostavi dokaz da će biti otpušten iz stranog državljanstva ako dobije hrvatsko. (Ako neka država ne dopušta odricanje ili postavlja neostvarive uslove za otpust, dovoljno je dati pisanu izjavu o odricanju stranog državljanstva nakon stjecanja hrvatskog. Napomena: kod redovne naturalizacije po članku 8. hrvatski propisi traže otpust iz dosadašnjeg državljanstva, dok za pripadnike hrvatskog naroda (članak 16.) i iseljenike (članak 11.) otpust nije uslov; bilateralni ugovor BiH i Hrvatske znači da se u tim slučajevima zadržava i državljanstvo BiH.
• Boravak u Hrvatskoj: Da živi u Republici Hrvatskoj neprekidno najmanje 8 godina kao prijavljeni stalni stanovnik (odobren privremeni, a zatim stalni boravak) prije podnošenja zahtjeva.
• Znanje jezika i kulture: Da poznaje hrvatski jezik (ćirilično pismo se ne koristi - zahtijeva se poznavanje latiničnog pisma), te osnovne činjenice o hrvatskoj kulturi i društvenom uređenju. Ovo se provjerava testiranjem/ispitom u policijskoj upravi. (Osobe starije od 60 godina oslobođene su polaganja ovog ispita)
• Urednost i sigurnost: Da poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, što uključuje da nije osuđivan za teža krivična djela, da ima podmirene poreze i druga javna davanja, te da ne predstavlja sigurnosnu prijetnju za Republike Hrvatske.

Ukoliko stranac ispunjava sve navedene uslove i podnese uredan zahtjev, Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) može donijeti rješenje o prijemu u hrvatsko državljanstvo.

Da li moram poznavati hrvatski jezik da bih dobio državljanstvo?

Znanje hrvatskog jezika, pisma i osnova kulture jeste jedan od standardnih uslova za stjecanje državljanstva putem naturalizacije. Ta provjera se vrši kroz test ili upitnik - kandidatu se postavljaju pitanja na hrvatskom, a smatra se da je zadovoljio ako točno odgovori na određeni broj (npr. 10 od 15 pitanja) Takođe, mora se pokazati osnovna sposobnost komunikacije na hrvatskom jeziku. Međutim, postoje važne iznimke. Osobe koje stječu državljanstvo hrvatske po olakšanim uslovima (iseljenici, njihovi potomci, pripadnici hrvatskog naroda u inozemstvu) oslobođene su obaveze dokazivanja znanja jezika i kulture - zakonodavac je 2019. ukinuo taj uslov za te kategorije, upravo da bi olakšao povratak iseljenika. Također, kao što je napomenuto, osobe starije od 60 godina ne moraju polagati ispit jezika po zakonu. U praksi, ako aplicirate kao npr. stranac bez hrvatskih korijena, računajte da ćete morati pokazati poznavanje jezika (B1 nivo ili slično) i položiti kulturno-informativni test. Ali ako ste hrvatskog porijekla ili spadate u dijasporu, možete dobiti državljanstvo bez jezičnog testa, uz odgovarajuće dokaze o svom hrvatskom identitetu.

Da li Republika Hrvatska dopušta dvojno državljanstvo? Moram li se odreći svog prijašnjeg državljanstva?

Da, Hrvatska dopušta dvojno državljanstvo u mnogim slučajevima. Konkretno, zakon predviđa da kod takozvane privilegirane naturalizacije (olakšanog prijema u državljanstvo) nije potrebno odreći se drugog državljanstva. To uključuje stjecanje hrvatskog državljanstva po osnovu braka s hrvatskim državljaninom, iseljeničkog statusa ili pripadnosti hrvatskom narodu, interesa Republike Hrvatske, kao i za maloljetnu djecu u postupku. Dakle, ako spadate u neku od tih kategorija (što je slučaj za većinu naših klijenata iz BiH, Srbije, Crne Gore, Slovenije i dijaspore), možete zadržati i svoje ranije državljanstvo uz hrvatsko - kod nas kao odvjetnika za hrvatsko državljanstvo.

Posebno za državljane BiH: Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina imaju potpisan ugovor o dvojnom državljanstvu, koji izričito omogućava da osoba bude istovremeno državljanin obje država. Građanin BiH koji stekne hrvatsko državljanstvo ne gubi automatski državljanstvo BiH, niti ga BiH traži da se odrekne svog državljanstva zbog toga. Isto važi i obratno - hrvatski državljanin može zadržati hrvatsko ako dobije državljanstvo BiH. Postupak, dokumentacija i praksa nadležnih tijela u predmetima klijenata iz Bosne i Hercegovine detaljnije su opisani na stranici sticanje hrvatskog državljanstva za građane Bosne i Hercegovine.

S druge strane, ako se radi o strancu koji ne ulazi u olakšane kategorije, hrvatski zakon formalno traži otpust iz prijašnjeg državljanstva (ili barem dokaz da će biti otpušten). No, kao što je pomenuto, postoje izuzeci ako otpust nije moguć ili ga matična zemlja ne dozvoljava - tada je dovoljna izjava o odricanju nakon stjecanja hrvatskog državljanstva. U svakom slučaju, u praksi Hrvatska ne traži da se odreknu svog državljanstva oni koji stječu hrvatsko po osnovu braka, porijekla, iseljeništva ili posebnih zasluga.

Gdje se podnosi zahtjev za hrvatsko državljanstvo i kako teče procedura?

Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva podnosi se osobno - što znači da ga morate lično potpisati i predati nadležnom organu. Postoje dva načina, zavisno od vašeg prebivališta:

• U Republici Hrvatskoj: Ako već boravite u Hrvatskoj (imate prijavljen privremeni ili stalni boravak), zahtjev se podnosi u nadležnoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji MUP-a prema mjestu vašeg boravka. Tamo ćete ispuniti obrazac zahtjeva i predati potrebne dokumente; po potrebi ćete kasnije biti pozvani na test znanja jezika/kulture (ako se taj uslov na vas primjenjuje).
• U inostranstvu: Ako nemate boravak u RH, zahtjev možete podnijeti u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske (ambasada ili konzulat) u zemlji u kojoj živite. Konzularno osoblje zaprimit će vašu dokumentaciju i provesti identifikaciju; dalje će je proslijediti MUP-u u Zagrebu na nadležni postupak. Napomena: čak i kada podnosite preko konzulata, obrazac i izjave potpisujete lično pred službenikom. Izuzetak od ličnog podnošenja postoji za maloljetne i poslovno nesposobne osobe, za koje zahtjev podnosi zakonski zastupnik, te za osobe s invaliditetom, koje mogu ovlastiti punomoćnika - odvjetnika za hrvatsko državljanstvo.

Nakon predaje zahtjeva, cjelokupni postupak vodi Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Sektor za državljanstva. Oni provjeravaju dokumentaciju, traže mišljenja drugih organa (po potrebi) i donose rješenje. Ako je zahtjev odobren, novopečeni građanin daje svečanu prisegu i dobija rješenje o prijemu u državljanstvo, na osnovu kojeg se može izdati domovnica i lični dokumenti RH.

Koliko traje postupak stjecanja državljanstva?

Trajanje postupka može znatno varirati od slučaja do slučaja. U prosjeku, prema iskustvima i dostupnim informacijama, postupak može trajati od šest mjeseci do nekoliko godina. Neki zahtjevi budu riješeni već za pola godine do godinu dana, dok drugi čekaju duže.

Više faktora utiče na dužinu trajanja: kompleksnost vašeg slučaja, opterećenost nadležnih službi brojem zahtjeva, eventualne provjere i dopune dokumentacije, itd. Na primjer, ukoliko nedostaje neki dokument ili se tokom obrade utvrdi potreba za dodatnim provjerama (npr. utvrđivanje činjenica porijekla, sigurnosne provjere), to može produžiti postupak. Takođe, izmjene zakona i rokovi (kao što su bili nedavni rokovi za osobe starije od 21 godine po čl. 30a) mogu dovesti do navale zahtjeva u kratkom roku, što produžava obradu zbog opterećenja administracije.

U ekstremnim slučajevima, proces je znao trajati i više godina - mediji su zabilježili primjer iseljenika koji je čekao preko 20 godina zbog specifičnih okolnosti i promjena zakona. No to su iznimke. Uobičajeno, uz uredno prikupljene dokumente i ispunjene uslove, očekivano trajanje je oko 1 godinu do 2 godine. Strpljenje je ključno; pratite status svog predmeta i odgovarajte na eventualne zahtjeve za dopunom dokumentacije kako biste izbjegli nepotrebna kašnjenja.

(Napomena: Naša kancelarija može vam pomoći da vaš predmet bude kompletan i ispravno podnesen, što može spriječiti odlaganja uzrokovana formalnim greškama.)

Koja je potrebna dokumentacija za zahtjev?

Prilikom podnošenja zahtjeva, potrebno je priložiti određenu dokumentaciju. Osnovni dokumenti koje ćete trebati su:

• Popunjen obrazac zahtjeva za prijem u državljanstvo (dobija se u MUP-u ili konzulatu) i životopis (CV) - kratka biografija sa obrazloženjem razloga podnošenja zahtjeva.
• Izvod iz matične knjige rođenih (rodni list) - za podnosioca zahtjeva, a ako je u braku i vjenčani list.
• Dokaz o državljanstvu trenutne države - npr. uvjerenje o državljanstvu ili kopija važeće putne isprave (pasoša) ili lične karte.
• Uvjerenje o nekažnjavanju - dokument nadležnog organa vaše države (i države prebivališta, ako je druga) da se protiv vas ne vodi krivični postupak i da niste osuđivani. To treba biti ne starije od 6 mjeseci i prevedeno na hrvatski jezik ovjerenim prevodom.
• Kopija ličnog dokumenta sa fotografijom - npr. pasoš ili lična karta (ovjerena kopija) radi identifikacije.
• Dokaz o uplati konzularne takse ili upravne pristojbe - kada se zahtjev podnosi, plaća se određena pristojba.

Osim ovih opštih dokumenata, zavisno od osnove stjecanja državljanstva, potrebni su dodatni dokumenti. Na primjer:

• Ako zahtjev podnosite kao pripadnik hrvatskog naroda ili potomak iseljenika, treba priložiti dokaze o hrvatskom porijeklu. To mogu biti stari dokumenti gdje ste vi ili vaši roditelji/bake/djedovi deklarirani kao Hrvati (npr. izvod iz matice rođenih ili vjenčanih sa nacionalnošću, stara domovnica, vojna knjižica, školske svjedodžbe). Takođe, može koristiti dokaz o aktivnom učestvovanju u hrvatskim kulturnim ili sportskim društvima u dijaspori, ili bilo kakav trag koji potvrđuje hrvatsko etničko porijeklo. Ukoliko se pozivate na nacionalnost roditelja, prilažu se i njihovi dokumenti gdje stoji da su se izjašnjavali kao Hrvati.
• Ako tražite državljanstvo kao iseljenik ili njegov potomak, prilažu se dokazi o iseljenju pretka iz Hrvatske. Npr., ovjerena kopija stare putne isprave ili druge javne isprave na osnovu koje je osoba iselila iz RH, zajedno sa rodoslovnim dokumentima koji povezuju vas s tom osobom. Bitno je pokazati da se predak iselio prije 8. oktobra 1991. (ili da je bio pripadnik hrvatskog naroda u bivšoj SFRJ) i da ste u srodstvu sa tom osobom.
• Za bračne drugove hrvatskih državljana, osim navedenog, prilaže se dokaz o braku s hrvatskim državljaninom (vjenčani list) i obično kopija dokumenta supružnika kao dokaz njegovog hrvatskog državljanstva. Takođe, dokaz o odobrenom stalnom boravku supružnika stranca u RH (rješenja ili iskaznica stalnog boravka) ako se traži po toj osnovi.
• Za maloljetnu djecu koja stiču državljanstvo zajedno s roditeljem, dodaju se njihovi rodni listovi i pismena saglasnost drugog roditelja ako on nije obuhvaćen zahtjevom.

Da li je potrebna pomoć advokata u postupku stjecanja hrvatskog državljanstva?

Pravna pomoć nije formalno obavezna, ali može biti od velike koristi. Postupak stjecanja državljanstva može biti složen - potrebno je razumjeti pravne osnove, prikupiti ispravne dokumente, ispuniti formulare i pratiti zahtjev kroz administrativnu proceduru. Greške ili propusti u dokumentaciji mogu dovesti do odlaganja ili čak odbijanja zahtjeva.

Naša advokatska kancelarija Prnjavorac specijalizirana je za pitanja državljanstva, sa praksom dugom preko 30 godina u ovoj oblasti. Kroz partnerski odvjetnički ured u Zagrebu zastupamo klijente iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Slovenije i šire dijaspore u postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva. Naša advokatska kancelarija priprema dokumentaciju i savjetuje klijente, a zastupanje pred hrvatskim organima obavlja se u saradnji sa odvjetničkim uredom upisanim u Hrvatsku odvjetničku komoru.

Kako vam možemo pomoći kao advokati za hrvatsko državljanstvo? Prije svega, pružamo konsultacije i procjenu vašeg prava na hrvatsko državljanstvo - na osnovu porijekla, braka, boravka ili druge osnove. Zatim, pomažemo u prikupljanju i ovjeri dokumentacije, popunjavanju zahtjeva i pisanju eventualnog motivacijskog pisma ili životopisa. Znamo tačno koji su dokumenti potrebni i u kojem formatu, što povećava šansu da vaš zahtjev bude kompletan i tačan iz prve. Kroz partnerski ured u Hrvatskoj, pratimo status vašeg predmeta u MUP-u i reagiramo na eventualne dopune ili pozive. Takođe, savjetujemo vas za pripremu ispita jezika i kulture ako je potrebno, kao i oko svih praktičnih pitanja (npr. uplate taksi, davanje prisege, pribavljanje domovnice i putovnice nakon odobrenja).

Angažovanje stručnjaka odvjetnika specijaliziranog za državljanstvo Hrvatske može vam uštedjeti vrijeme i stres, te osigurati da brže dođete do cilja - hrvatskog državljanstva i putovnice EU. Naš tim stoji vam na raspolaganju za sve dodatne informacije i vođenje kroz ovaj pravni postupak, bilo da ste iz zemlje ili inostranstva. Slobodno nas kontaktirajte za individualni savjet i pomoć u vašem slučaju.