Krivično procesno pravo - sudska praksa Bosne i Hercegovine, drugi dio

Sentenca

Zasnivanje presude na dokazima pribavljenim na temelju naredbi o posebnim istražnim radnjama koje nisu donesene u skladu sa članom 118. stav 1. ZKP-BiH, predstavlja bitnu povredu odredaba krivičnog postupka.

Sentenca

Troškovi krivičnog postupka, iz člana 185. stav 2. ZKP BiH (uključujući i troškove za svjedoke, vještake, tumače i stručne osobe i troškove uviđaja), isplaćuju se unaprijed iz sredstava Tužilaštva, odnosno Suda, a naplaćuju se kasnije od osoba koje su dužne da ih naknade po odredbama ZKP BiH, te u odnosu na naplatu tih troškova, zakonodavac ne propisuje rok u kojem bi se moralo donijeti posebno rješenje kojim se osoba koja je dužna platiti troškove obavezuje na plaćanje istih.

Sentenca

Zahtjev s podacima o visini troškova može se podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja pravosnažne presude ili rješenja o obustavi krivičnog postupka osobi koja ima pravo da postavi takav zahtjev.

Sentenca

Pravni opis djela koji je u optužnici dat od strane tužioca, ne može potpadati pod odredbu člana 227. stav 1. tačka d) ZKP BiH, već se prema svom značenju može vezati samo za dati činjenični opis djela i zajedno s njim činiti dio optužnice iz tačke c - dakle „opis djela“.

Sentenca

Ukoliko postoje okolnosti koje nesporno ukazuju da je potrebno kazniti lice koje narušava red u sudnici, Sud će kumulativno, uz novčanu kaznu, i uz prethodno dato upozorenje, sa jasnim uputama i naređenjima, izreći i mjeru udaljenja iz sudnice.

Sentenca

Kako procesne sankcije disciplinskog karaktera iz člana 268. ZKP BiH koje imaju za cilj prinuđivanje svjedoka na davanje iskaza u predmetnom slučaju nisu ostvarile svoju svrhu do okončanja krivičnog postupka, bilo je bespredmetno razmatrati pitanje zastare njihovog izvršenja, pa je valjalo samo utvrditi da više ne postoji zakonska mogućnost za njihovo izvršenje prema osuđenom koji se nalazi na izdržavanju kazne zatvora.

Sentenca

Povrijeđeno je temeljno pravo optuženih da u postupku osim dovoljno vremena imaju i dovoljno mogućnosti da se pripreme i ostvare kvalitetnu odbranu, tj. da imaju jednaka sredstva (kao i protivna strana) i razumnu mogućnost da brane svoje interese pod uslovima koji ih ne stavljaju u znatno nepovoljniji položaj u odnosu na Tužilaštvo.

Sentenca

Postoji bitna povreda krivičnog postupka iz člana 297. stav 1. tačka k) ZKP BiH (izreka presude protivrječi razlozima presude), kada se u razlozima presude navodi argumentacija iz koje se može zaključiti da se radi o počinjenju krivičnog djela organiziranog kriminala iz člana 250. stav 3. KZ BiH, a optuženi se izrekom presude oglasi krivim zbog počinjenja samostalnih krivičnih djela Porezne utaje i Pranja novca, koja bi trebala ulaziti u konstrukciju krivičnog djela organiziranog kriminala iz člana 250. stav 3. KZ BiH.

Sentenca

Kada ni nakon svestrane i savjesne ocjene svih izvedenih dokaza pojedinačno i u njihovoj međusobnoj vezi nije mogao isključiti mogućnost da je manjak, koji je nastao u poslovanju privrednog subjekta, mogao nastati i iz drugih razloga a ne samo prisvajanjem novca od strane optužene, pravilno je postupio sud kada je sumnju u pogledu postojanja te odlučne činjenice - prisvajanje od strane optužene novca koji joj je povjeren na radu, presudom riješio na način koji je povoljniji za optuženu.

Sentenca

Propuštanjem suda da na početku glavnog pretresa u ponovljenom suđenju nakon ukidanja prethodne prvostepene presude pročita izmijenjenu optužnicu koja je bila na snazi u vrijeme početka tog glavnog pretresa, povrijeđeno je pravo optuženog na pravično suđenje iz člana 6. stav 1., te iz člana 6. stav 3. tačka a) Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda kojim je svakom ko je optužen za krivično djelo garantovano pravo da podrobno bude obaviješten o prirodi i razlozima optužbi protiv njega.

Sentenca

Sud je povrijedio pravo optuženog na odbranu kada je prijedlog odbrane za izvođenje dokaza neosnovano odbio s obrazloženjem da se radi o nezakonitom dokazu.

Sentenca

Dostavljanjem branitelju osumnjičenog prijedloga za produženje pritvora, koji je sadržavao i napomenu da se kod suda nalaze dokazi bitni za odluku o osnovanosti prijedloga za produženje pritvora, sud je izvršio obaviještavanje branitelja o tim dokazima u smislu člana 61. stav 2. ZKP FBiH. Pošto iz žalbe branitelja osumnjičenog ne proizilazi da mu je sud onemogućio uvid u te dokaze koje je uz prijedlog za produženje pritvora dostavio tužitelj, već se pozvao na nepostojeću obavezu suda da mu je trebao dostaviti te dokaze, onda se ne može takvom žalbom uspješno osporiti zakonitost pobijanog rješenja.

Sentenca

Budući da je pritvor izuzetna mjera koja se može odrediti samo pod uvjetima propisanim zakonom i u skladu sa propisanim postupkom (član 5. stav 1. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i član 145. stav 1. ZKP FBiH), rješenje o određivanju odnosno produženju pritvora mora da sadrži potpune i određene razloge na osnovu kojih je sud utvrdio da su ispunjeni upravo oni uvjeti koje je zakon propisao za određivanje odnosno produženje pritvora.

Sentenca

Za određivanje odnosno produženje pritvora na osnovu člana 146. stav 1. tačka c) ZKP FBiH nije neophodno da je osumnjičeni ranije osuđivan za istovrsna krivična djela jer to ne zahtijeva navedena zakonska odredba nego postojanje naročitih okolnosti koje opravdavaju bojazan da će osumnjičeni puštanjem na slobodu, između ostalog, ponoviti krivično djelo.

Sentenca

Redovna kontrola opravdanosti pritvora u smislu člana 151. stav 1. ZKP FBiH vrši se u skladu sa trenutnim stanjem konkretnog krivičnog postupka i u odnosu na djelo za koje se osumnjičeni odnosno optuženi tereti.

Sentenca

Za određivanje ili produženje pritvora nakon izricanja prvostepene presude zbog neophodnosti pritvora radi nesmetanog vođenja krivičnog postupka nije nužno utvrditi da na to ukazuju i okolnosti koje se odnose na način izvršenja djela i okolnosti koje se odnose na ličnost učinitelja nego je dovoljno da na takav zaključak ukazuju ili jedne ili druge okolnosti.

Sentenca

Neovjerena fotokopija pismena može se koristiti kao dokaz ukoliko je ona potvrđena kao neizmijenjena u odnosu na original.

Sentenca

Ukoliko su u toku glavnog pretresa bili izneseni prigovori koji su se odnosili na zakonitost pribavljanja određenih dokaza, sud je u presudi dužan navesti određene i potpune razloge zbog kojih je te prigovore našao osnovanim odnosno neosnovanim.

Sentenca

Ako je ročište povodom prijedloga tužitelja za produženje pritvora u pretežnom dijelu održano pred sudijom izvjestiteljem učinjena je bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka a) ZKP FBiH, bez obzira što su naknadno na ročište pristupili predsjednik vijeća i još jedan član vijeća, jer je u ovom slučaju sud bio nepropisno sastavljen na jednom dijelu ročišta, a koja pogreška se ne može konvalidirati naknadnim učešćem na sjednici predsjednika vijeća i još jednog člana vijeća.

Sentenca

Ukoliko u ZKP FBiH nije izričito propisano da se na dokazu koji je pribavljen kršenjem određene odredbe tog zakona ne može zasnivati presuda, zaključak da se u konkretnom slučaju radi o nezakonitom dokazu ne može se zasnivati samo na činjenici da pri pribavljanju tog dokaza nije postupljeno u skladu sa određenom odredbom ZKP FBiH. U takvom slučaju, za donošenje zaključka da se radi o nezakonitom dokazu, osim samog kršenja određene odredbe ZKP FBiH, potrebno je imati u vidu i cilj te odredbe te utjecaj koje je njeno kršenje imalo na osnovna prava i slobode učesnika krivičnog postupka i osnovna načela krivičnog postupka.

Sentenca

Zasnivanje presude na nalazu i mišljenju vještaka koji je svoj nalaz i mišljenje, protivno odredbi člana 110. stav 1. ZKP FBiH, dao bez pisane naredbe za vještačenje tužitelja ili suda kojom bi bio određen za vještaka, te kojom bi bile određene činjenice o kojima se vrši vještačenje, a vještak upozoren u skladu sa članom 113. ZKP FBiH predstavlja zasnivanje presude na dokazu koji je, u smislu člana 11. stav 2. ZKP FBiH, pribavljen bitnim povredama tog zakona, te je time prvostepeni sud učinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka i) ZKP FBiH jer je presudu zasnovao na dokazu na kome se po odredbama tog zakona ne može zasnivati presuda.

Sentenca

Samim unošenjem u činjenični opis djela u izreci presude činjenica i okolnosti koje se odnose na napad i odbijanje napada, kao elemente nužne odbrane ne prekoračuje se optužba, s obzirom da se na taj način ne mijenja identitet djela, nego se njegov činjenični opis modifikuje u skladu sa činjeničnim utvrđenjem prvostepenog suda, pa samim tim nije ni učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka j) ZKP FBiH, kako se to pogrešno tvrdi u žalbi optuženog.

Sentenca

Činjenični opis krivičnog djela pokušaj ubistva iz člana 166. stav 1. u vezi sa članom 28. KZ FBiH mora sadržavati kako subjektivne tako i objektivne elemente tog krivičnog djela, koji ga jasno razlikuju od krivičnog djela teške tjelesne povrede. Pošto je sud iz činjeničnog opisa djela pobijane presude ispustio navode „U namjeri da ga liši života“ (odnosi se na oštećenog) koji očigledno predstavljaju subjektivne elemente krivičnog djela ubistva, onda takav opis ne sadrži sve bitne elemente tog krivičnog djela, već krivičnog djela teške tjelesne povrede. Takvo pogrešno postupanje prvostepenog suda nije bilo moguće nadomjestiti njegovim navodima u obrazloženju presude, da je optuženi postupao sa eventualnim umišljajem da oštećenog liši života, jer takav subjektivni elemenat mora biti sadržan u njenoj izreci. Zbog toga što pobijana presuda kao cjelina prihvata da se radi o krivičnom djelu pokušaja ubistva, onda je njena izreka nerazumljiva i prvostepeni sud je učinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka k) ZKP FBiH.

Sentenca

Ukoliko je sud optuženom izrekao sigurnosnu mjeru obaveznog psihijatrijskog liječenja iz člana 74. stav 1. KZ FBiH samo na osnovu toga što je optuženi djelo učinio u stanju smanjene uračunljivosti, učinio je povredu Krivičnog zakona iz člana 313. tačka e) ZKP FBiH jer je odlukom o sigurnosnoj mjeri prekoračio ovlaštenje koje sud ima po zakonu.

Sentenca

Ukoliko je izrekom presude optuženi oglašen krivim što je kršenjem dopunskog protokola i uz ženevske konvencije od 12. augusta 1949. godine o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba ili kršenjem dopunskog protokola II uz ženevske konvencije od 12. augusta 1949. godine o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba učinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. preuzetog Krivičnog zakona SFRJ, onda je sud u obrazloženju presude dužan navesti razloge koji se odnose na karakter oružanog sukoba tokom kojeg je djelo učinjeno.

Sentenca

Izmjena optužnice na glavnom pretresu na način da je činjenično stanje izneseno u izmijenjenoj optužnici nepovoljnije za optuženog od onog iz potvrđene optužnice, ne može predstavljati povredu člana 290. ZKP FBiH pod uvjetom da se ne radi o optužbi za novo krivično djelo.

Sentenca

Odredbom člana 340a. Stav 1. ZKP FBiH propisano je da se pravosnažna presuda može preinačiti i bez ponavljanja krivičnog postupka ako je u dvjema presudama ili u više presuda protiv istog osuđenog pravosnažno izrečeno više kazni, a nisu primijenjene odredbe o odmjeravanju jedinstvene kazne za djela u sticaju. Iz odredbe, dakle, proizilazi da će se pravosnažne presude preinačiti i bez ponavljanja krivičnog postupka ako su prilikom njihovog izricanja postojali uvjeti za primjenu odredaba o odmjeravanju jedinstvene kazne za djela u sticaju, a te odredbe nisu primijenjene. Stoga je, za donošenje zaključka da li je zahtjev za nepravo ponavljanje krivičnog postupka osnovan ili ne, potrebno utvrditi ne samo da li su pravosnažno izrečene kazne zatvora izdržane nego i kada su izdržane jer od toga zavisi odgovor na pitanje da li su pri izricanju neke od pravosnažnih presude na koje se zahtjev odnosi postojali uvjeti za primjenu odredaba o odmjeravanju jedinstvene kazne za djela u sticaju.

Sentenca

Isključiva je stvar Odluke odnosno izbora optuženog u kojem će svojstvu dati iskaz o činjenicama (da li u svojstvu optuženog kao svjedoka ili samo u svojstvu optuženog). Budući da se optuženi opredijelio i na glavnom pretresu pred prvostepenim sudom iznio samo svoju odbranu i tom prilikom dao svoj iskaz o činjenicama, takav njegov iskaz je izvor saznanja o činjenicama i ima karakter dokaza.

Sentenca

Pošto je svjedok m.m. na mjesto događaja pristupio kao ovlaštena službena osoba i izjavu od budućeg optuženog nije pribavio u skladu sa članom 92. ZKP FBiH, onda ovaj svjedok prilikom ispitivanja na glavnom pretresu pred prvostepenim sudom se nije mogao izjašnjavati o tome šta mu je kao ovlaštenoj osobi, povodom predmetnog događaja rekao budući optuženi, jer se takvim svjedočenjem postupa suprotno odredbi člana 234. stav 3. ZKP FBiH. Sljedstveno tome, iskaz svjedoka m.m. sa zapisnika o glavnom pretresu održanom pred prvostepenim sudom u dijelu u kojem se on izjašnjavao o sadržini onoga šta mu je povodom predmetnog događaja rekao budući optuženi se ima smatrati nezakonitim dokazom, te se na njemu, u skladu sa članom 11. stav 2. ZKP FBiH, nije mogla zasnovati Odluka suda.

Sentenca

Pokretanje i vođenje postupka zbog istog djela za koje je optuženi oglašen odgovornim i kažnjen u prekršajnom postupku, predstavlja povredu načela ne bis in idem.

Sentenca

Saglasno principu akuzatornosti krivični postupak može se voditi samo ako postoji zahtjev tužioca, bez obzira o kojem se stadiju krivičnog postupka radi.

Sentenca

Postojanje osnova sumnje, da je određena osoba sama ili sa drugim osobama učestvovala ili učestvuje u izvršenju krivičnih djela, predstavlja osnovnu pretpostavku za primjenu posebnih istražnih radnji.

Sentenca

Posebna istražna radnja nadzora i tehničkog snimanja telekomunikacija ne može se provoditi radi lociranja osumnjičenog.

Sentenca

Simulirani i kontrolirani otkup predmeta i simulirano davanje potkupnine određuje se kao jednokratni akt, za tačno određenu radnju, protiv određene osumnjičene osobe i zbog postojanja osnova sumnje da je određena osoba sama ili s drugim osobama učestvovala ili učestvuje u učinjenju krivičnog djela.

Sentenca

Budući da u članu 132. stav 3. govori o ukupnom najdužem trajanju pojednih posebnih istražnih radnji i pri tom određuje da ono za posebnu istražnu radnju nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija iz člana 130. stav 2. tačka a) tog zakona iznosi šest mjeseci, pri računanju ukupnog trajanja te mjere uzima se u obzir vrijeme njenog stvarnog trajanja u skladu sa svim naredbama o njenom određivanju i njenom obustavljanju, a ne samo ukupan protek vremena od prve naredbe o njenom određivanju do njenog konačnog obustavljanja.

Sentenca

Osumnjičenom odnosno optuženom, na osnovu člana 140a. Stav 1. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, može se izreći jedna ili više mjera zabrane predviđenih u toj zakonskoj odredbi, a, na osnovu stava 2. člana 140a. Istog zakona, mjere zabrane navedene u prethodnoj zakonskoj odredbi mogu se izreći i uz zabranu napuštanja boravišta ili zabranu putovanja iz člana 140. ZKP FBiH, ali je sud pri tome dužan da vodi računa o sadržini i svrsi mjera zabrane koje namjerava izreći kako bi se one mogle izvršiti bez međusobnog isključivanja.

Sentenca

Sud može, na osnovu člana 140b. Stav 2. ZKP FBiH, kada odlučuje o pritvoru, izreći po službenoj dužnosti mjeru zabrane napuštanja boravišta, zabranu putovanja i ostale mjere zabrane, umjesto određivanja ili produženja pritvora. S obzirom na odredbu člana 140. stav 1. ZKP FBiH, kojom se propisuje da sud može izreći mjeru zabrane napuštanja boravišta ili mjeru zabrane putovanja ako postoje okolnosti koje ukazuju da bi osumnjičeni ili optuženi mogao pobjeći, sakriti se, otići u nepoznato mjesto ili u inozemstvo, očito je da su navedene mjere zabrane zamjena za pritvor po osnovu iz člana 146. stav 1. tačka a) ZKP FBiH. Stoga se te mjere zabrane mogu izreći samo ako postoje razlozi za pritvor iz navedenog zakonskog osnova a sud smatra da bi se ista svrha mogla ostvariti i ovim mjerama zabrane kao blažim mjerama u odnosu na pritvor

Sentenca

Budući da odredba mjere zabrane kao zamjena za pritvor propisuje da sud, kada odlučuje o pritvoru, može izreći zabranu napuštanja boravišta, zabranu putovanja i ostale mjere zabrane po službenoj dužnosti, umjesto određivanja ili produženja pritvora, to znači da je izricanje ovih mjera zabrane moguće samo kada sud nađe da postoje okolnosti zbog kojih je moguće odrediti ili produžiti pritvor ali da se ista svrha koja se želi postići određivanjem ili produženjem pritvora može ostvariti izricanjem osumnjičenom ili optuženom mjera zabrane.

Sentenca

Pošto oštećeni u krivičnom postupku nije podnio prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva, prvostepeni sud je pogriješio kada je na osnovu člana 212. stav 3. ZKP FBiH donio odluku da se oštećeni sa imovinskopravnim zahtjevom upućuje na parnični postupak, radi čega je drugostepeni sud djelimičnim uvaženjem žalbe branitelja optuženog takvu odluku ukinuo.

Sentenca

Inicijativa za dokazivanje odlučnih činjenica na glavnom pretresu primarno pripada strankama, ali je i sud ovlašten da izvodi dokaze koje stranke nisu predložile, ali samo onda ako smatra da je njihovo izvođenje bilo potrebno. Radi toga, ne stoje žalbeni prigovori branitelja da je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno što sud po vlastitoj inicijativi nije odredio i izvršio rekonstrukciju događaja na licu mjesta i proveo vještačenje po vještaku vojne struke.

Sentenca

Dijelovi iskaza svjedoka sa zapisnika iz istrage koji su im, u skladu sa članom 288. stav 1. ZKP FBiH, predočavani tokom njihovog ispitivanja na glavnom pretresu i tako im data mogućnost da ih objasne ili pobiju, predstavljaju dokaze izvedene na glavnom pretresu, pa se stoga na njima, u skladu sa članom 296. stav 1. ZKP FBiH, može zasnivati presuda.

Sentenca

Ako je sporazum o priznanju krivnje podnesen na glavnom pretresu pred prvostepenim sudom, gdje se sudeće vijeće razmatrajući sporazum neposredno upoznalo sa priznanjem i uslovima priznanja krivnje optuženog, a potom taj sporazum odbacilo onda nije moglo nastaviti suđenje, već se moralo izuzeti, jer se u tom slučaju radi o okolnosti koja izaziva razumnu sumnju u nepristrasnost sudije odnosno vijeća. Kako nije postupljeno u smislu naprijed navedenog prvostepeni sud je počinio bitnu povredu odredaba procesnog zakona iz člana 312. stav 1. tačka b) ZKP FBiH, zbog koje je prvostepena presuda ukinuta.

Sentenca

Pošto je prvostepeni sud utvrđenje odlučnih činjenica zasnovao na podacima iz ugovora, koji na glavnom pretresu pred tim sudom nije pročitan, takvo postupanje je bilo suprotno članu 296. stav 1. ZKP FBiH i predstavlja povredu odredaba krivičnog postupka u toku pretresa i kako je ta povreda mogla biti od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude time je taj sud učinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 2. ZKP FBiH.

Sentenca

Sud je pogriješio kada je prilikom nepravog ponavljanja krivičnog postupka iz pravomoćnih presuda preuzeo pojedinačno izrečene kazne kao utvrđene i to: jednu kaznu zatvora od jedne godine i šest mjeseci a iz druge kaznu zatvora od četiri mjeseca i osuđenog osudio na jedinstvenu kaznu zatvora od jedne godine i četiri mjeseca. Ovo radi toga, jer je u ovom slučaju izrečena jedinstvena kazna zatvora manja od pojedinačno utvrđene kazne zatvora od jedne godine i šest mjeseci, iako je u odredbi člana 54. stav 2. tačka b) KZ FBiH propisano da jedinstvena kazna zatvora mora biti veća od svake pojedine utvrđene kazne zatvora. Time je sud kako je to pravilno ukazao tužitelj u svojoj žalbi, u korist osuđenog učinio povredu Krivičnog zakona iz člana 313. tačka e) KZ FBiH, jer je odlukom o kazni prekoračio ovlaštenja koja ima po zakonu.

Sentenca

Prvostepeni sud je pogriješio kada je rješenjem odbio zahtjev osuđenog za nepravo ponavljanje krivičnog postupka samo zbog toga što je osuđeni već izdržao jednu od dvije kazne zatvora, koje su mu izrečene pravomoćnim presudama. Ovo zbog toga, što u smislu člana 340a. ZKP FBiH za izricanje jedinstvene kazne zatvora nije bitno da li je osuđeni jednu od te dvije kazne iz pravomoćih presuda izdržao (u potpunosti ili djelimično), već da li su u vrijeme izricanja neke od tih presuda postojali uvjeti za primjenu odredaba o odmjeravanju kazne za djela učinjena u sticaju, a da one nisu primjenjene.

Sentenca

Ako se ne može utvrditi iznos imovinske koristi koju je pribavio svaki od saizvršitelja u učinjenju krivičnog djela, sud će, u skladu sa članom 415. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, utvrditi po slobodnoj ocjeni iznos imovinske koristi koji je pribavio svaki od njih i pojedinačno oduzeti od svakog od saizvršitelja tako utvrđeni iznos imovinske koristi.

Sentenca

Budući da je vještak ocjenu da se radi o ofanzivnoj povredi zasnovao, prije svega, na činjenici da je dubina kanala ubodne rane, koju je oštećena zadobila, iznosila 15 cm, te da je, pri njenom nastanku, zamah sa nožem morao biti jakog intenziteta, a da, nasuprot tome, kod defanzivne povrede, djelovanje sa nožem nije direktno već povredilac sa njim nanosi sjecnu ranu drugoj osobi, opisi ofanzivne i defanzivne povrede su jasni i oni se medusobno ne ispreplicu već jedan drugog isključuju. Stoga, okolnost da je vještak u svom nalazu i mišljenju, za povredu oštećene, naveo da je ona „Najvjerovatnije“ ofanzivna povreda, sama po sebi ne može izazvati dvojbu u pogledu postojanja pomenute odlučne činjenice zbog koje bi trebalo primijeniti načelo in dubio pro reo iz člana 3. stav 2. ZKP FBiH.

Sentenca

S obzirom da se, prema odredbi člana 106. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, uvidaj preduzima kada je za utvrđivanje neke važne činjenice u postupku potrebno neposredno opažanje organa koji vodi postupak, zapisnik o uvidaju može da sadrži samo ono što je rezultat neposrednog opažanja organa koji vodi postupak a ne rezultate onoga što je onaj ko vrši uvidaj saznao od ocevidaca događaja prilikom vršenja uvidaja. Pored toga, izjave osoba, sadržane u zapisniku o uvidaju, budući da im nisu prethodila upozorenja iz člana 100. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, ne mogu se smatrati iskazima svjedoka.

Sentenca

Vještačenje je relevantno samo ako je izvršeno od strane vještaka koji je po svom stručnom znanju i profesiji pozvan da o određenim činjenicama da svoj nalaz i mišljenje. Radi toga je u konkretnom slučaju samo vještak za sudsku medicinu, koji raspolaže potrebnim stručnim znanjem, bio ovlašten da na osnovu medicinske dokumentacije i drugih dokaza u spisu (zapisnika o uvidaju i foto-dokumentacije) da nalaz i mišljenje na koji način je u dinamici nastanka saobraćajne nezgode oštećeni zadobio povrede, sa kojim dijelovima njegovog tijela je vozilo ostvarilo primarne i druge kontakte, te kada je i od kojih povreda umro, a ne vještak za saobraćaj koji ne raspolaže potrebnim stručnim znanjem i zbog cega takvo vještačenje prevazilazi domen njegove struke.

Sentenca

Tužitelj u svom prijedlogu za produženje pritvora, i pored toga što je osnovana sumnja opći uvjet za produženje pritvora, uopšte ne pominje postojanje osnovane sumnje da je osumnjićena učinila krivično djelo neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 238. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH a niti dokaze iz kojih bi takav pravni zaključak proizilazio, valjalo je prijedlog tužitelja za produženje pritvora odbiti kao neosnovan.

Sentenca

Budući da iz same presude proizilazi da oštećeni nisu postavili imovinskopravni zahtjev, branitelj u žalbi osnovano pobija pravilnost upucivanja oštećenih s njihovim (eventualnim) imovinskopravnim zahtjevima na parnični postupak jer se, u smislu člana 208. stav 1. ZKP FBiH, takva Odluka može donijeti samo ako su oštećeni postavili imovinskopravni zahtjev. Radi toga je drugostepeni sud djelimicno uvažio žalbu branitelja optuženog i pobijanu presudu preinačio u odluči o imovinskopravnom zahtjevu tako što je tu odluku ukinuo.

Sentenca

Pošto iz odredaba ZKP FBiH jasno proizilazi da su ročišta i sjednice koje se održavaju u sudu u prisustvu stranaka u pravilu javne, a da se javnost može iskjuciti samo ako su ispunjeni uvjeti iz člana 250. istog zakona, onda je prvostepeni sud pogriješio kada je, sa obrazloženjem da se postupak nalazi u fazi istrage, odbio prijedlog branitelja da se sjednica vanraspravnog vijeća zakazana povodom prijedloga tužitelja za produženje pritvora održi u prisutnosti javnosti. S obzirom da je na sjednici vanraspravnog vijeća bila isključena javnost protivno navedenoj zakonskoj odredbi i članu 6. stav 1. ekljp, prvostepeni sud je učinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka e) ZKP FBiH.

Sentenca

Nije opravdan žalbeni prigovor da je samo zbog postojanja dva suprotna saobracajna vještacenja, prvostepeni sud morao izvesti novo trece saobracajno vještacenje koje je predložio branitelj optuženog. Ako je prvostepeni sud, u smislu nacela slobodne ocjene dokaza, navode dva vještaka za saobracaj vrednovao pojedinacno i u vezi sa ostalim dokazima, te našao uporište za zakljucak zbog cega se samo navodi jednog od tih vještaka za saobracaj mogu prihvatiti kao tacni te da je predloženo novo trece saobracajno vještacenje nepotrebno, onda je, na osnovu ovlaštenja iz člana 278. stav 2. ZKP FBiH, pravilno postupio kada je odbio prijedlog branitelja optuženog za izvodenje takvog novog dokaza.

Sentenca

Odluku o udaljenju optuženog iz sudnice za odredeni vremenski period radi nedolicnog ponašanja može donijeti samo sudija odnosno predsjednik vijeća.

Sentenca

Ukoliko osuđena osoba, prije donošenja Odluke o opozivanju uvjetne osude, nije saslušana radi utvrđivanja činjenica koje su neophodne za odlučivanje o tom prijedlogu, povrijedeno je njeno pravo na odbranu, te je time učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka d) Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine.

Sentenca

S obzirom da se prvostepeni sud, u konkretnom slučaju ucešća sudije u odnosu na kojeg je bio podnesen zahtjev za izuzeće u postupku odlučivanja o prijedlogu za produženje pritvora, pozvao na odredbu člana 43. ZKP FBiH, sud je bio dužan u obrazloženju svoga rješenja navesti konkretne i određene razloge iz kojih proizilazi da je postojala opasnost od odlaganja. Budući da prvostepeni sud to nije učinio, pobijano rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, usljed cega drugostepeni sud nije mogao ispitati ispravnost Odluke prvostepenog suda da u postupku odlučivanja o prijedlogu za produženje pritvora ucestvuje sudija u odnosu na kojeg je podnijet zahtjev za izuzeće, te je time prvostepeni sud učinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka k) ZKP FBiH.

Sentenca

Izreka presude kojom se preuzima izvršenje presude inozemnog suda mora, osim potpune izreke i naziva suda iz inozemne presude i izrečene sankcije, sadržavati i izričit navod da se njome preuzima izvršenje određene pravomoćne presude inozemnog suda ili, alternativno, odluku o molbi inozemnog organa kojom se traži izvršenje krivične presude inozemnog suda. U protivnom, izreka presude je nerazumljiva, što predstavlja bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka k) Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine.

Sentenca

Propust suda da se u presudi, kojom se optuženi oslobada od optužbe da je učinio krivično djelo ratni zlocin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. tačka a) u vezi sa članom 180. stav 1. krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, određeno izjasni koji su to medunarodni standardi za ocjenu da li određeno postupanje predstavlja necovjecno postupanje i zbog cega nalazi da, u konkretnom slučaju, utvrđeno ponašanje optuženog nije „Dosezalo nivo necovjecnog postupanja kako se to zahtijeva prema medunarodnim standardima“, predstavlja bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka k) Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine jer presuda ne sadrži razloge kojima se sud rukovodio pri rješavanju pravnih pitanja.

Sentenca

Izrekom pobijane presude optuženi je oglašen krivim za krivično djelo ubistva iz člana 166. stav 1. u vezi sa članom 28. KZ FBiH, učinjeno sa eventualnim umišljajem jer je, prema činjeničnom opisu djela, bio svjestan mogućnosti da svojim postupanjem može prouzrokovati smrt oštećenog, te je na tu posljedicu pristao. Pošto je, nasuprot tome, prvostepeni sud u obrazloženju presude naveo da je optuženi prilikom konkretnog događaja olako držao da pištolj nece opaliti, te da je nehotice povukao obarac i ispalio hitac iz pištolja, što bi upucivalo na njegovo nehatno postupanje, onda je izreka pobijane presude, u pogledu ove odlučne činjenice - oblika krivnje optuženog, protivrjecna njenim razlozima, a što predstavlja bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka k) ZKP FBiH.

Sentenca

Tužitelj u žalbi pravilno ukazuje da je prvostepeni sud pogriješio kada je odbio prijedlog da se na glavnom pretresu saslušaju svjedoči h.e., z.a., h.a. i p.a., koji su prethodno bili u prostoriji koja je fizički odvojena od sudnice i pratili saslušanje svjedoka m.a. i s.m. preko video linka jer se nije radilo o osobama koje ne mogu biti saslušane kao svjedoči niti osobama koje mogu odbiti svjedočenje. Medutim, prvostepeni sud time nije učinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 2. u vezi sa članom 273.stav 3. ZKP FBiH bez obzira što je bio obavezan da onemoguci predloženim svjedočima da iz druge prostorije prate suđenje iz razloga jer tužitelj u žalbi nije naveo razloge kako je takva pogreška bila ili mogla biti od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje pobijane presude.

Sentenca

Ukoliko je prilikom odredivanja jamstva novčani iznos, koji se daje kao jamstvo, za optuženog dala druga osoba, onda je sud dužan, u slučaju kasnijeg donošenja rješenja o propasti jamstva zbog bjekstva optuženog, dostaviti to rješenje i osobi koja je dala novčani iznos na koji glasi jamstvo kako bi se i toj osobi omogucilo izjavljivanje žalbe protiv rješenja o propasti jamstva pošto i ona, u skladu sa članom 334. stav 1. ZKP FBiH, ulazi u krug osoba koje su ovlašćene na podnošenje žalbe na rješenje.

Sentenca

Pri odlučivanju o zahtjevu za ponavljanje krivičnog postupka sud nije vezan oznakom zakonskog osnova za ponavljanje krivičnog postupka navedenoj u zahtjevu za ponavljanje krivičnog postupka nego je ovlašćen i dužan izvršiti sopstvenu analizu činjeničnih navoda iz zahtjeva za ponavljanje krivičnog postupka, te, na osnovu toga, zaključiti o kojem se zakonskom osnovu za ponavljanje krivičnog postupka radi i, u skladu s tim, ocijeniti da li su ispunjeni zakonski uvjeti da se dopusti ponavljanje krivičnog postupka.

Sentenca

Okolnost da nadležni poreski organ nije utvrdio postojanje poreske obaveze privrednog subjekta čiji je direktor bio optuženi nema značaja za tok krivičnog postupka, jer je odredbom člana 20. stav 1. ZKP FBiH propisano da, ako primjena krivičnog zakona ovisi od prethodne Odluke o kakvom pravnom pitanju za čije je odlučivanje nadležan sud u kojem drugom postupku ili neki drugi organ, sud kad sudi u krivičnom predmetu može sam odlučiti i o tom pitanju po odredbama koje važe za dokazivanje u krivičnom postupku.

Sentenca

Odredbom člana 25. stav 6. ZKP FBiH propisano je da Odluke izvan glavnog pretresa sud donosi u vijecu sastavljenom od trojice sudija (vanraspravno vijeće) pa, iz shodne primjene te odredbe na drugostepeni postupak, jasno proizlazi da i Odluke tokom drugostepenog postupka, izvan sjednica žalbenog vijeća odnosno kad se to vijeće ne nalazi u zasjedanju, donosi vanraspravno vijeće.

Sentenca

U slučaju da svoje pravo izbora branitelja optuženi ogranici na isključenje pojedinih ili određenog kruga branitelja, odnosno da odbije da mu oni budu postavljeni za branitelja, tako izjašnjenje optuženog obavezuje sud da pri postupanju u skladu sa članom 59. stav 6. ZKP FBiH, iz kruga branitelja koji mogu biti postavljeni optuženom isključi one za koje je optuženi izričito izjavio da ih ne želi za branitelja.

Sentenca

Odredba člana 92. stav 2. tačka c) ZKP FBiH ne isključuje mogućnost korištenja tokom istrage zapisnika o ispitivanju osumnjicenog kada je on iskaz dao bez prisustva branitelja a nakon prethodnog svjedočenja prava na branitelja. Naime, prema pomenutoj zakonskoj odredbi prisustvo branitelja pri ispitivanju osumnjicenog tokom istrage je uvjet za korištenje, bez saglasnosti optuženog, tog iskaza kao dokaza na glavnoj raspravi ali ne i u istrazi.

Sentenca

Pošto tužitelj u prijedlogu za produženje pritvora nije naveo konkretne činjenice i dokaze iz kojih bi proizilazilo da su ispunjeni svi zakonom kumulativno propisani uvjeti za produženje pritvora po osnovu člana 146. stav 1. tačka d) ZKP FBiH, sud je pravilno postupio kada je pobijanim rješenjem odbio prijedlog tužitelja za produženje pritvora.

Sentenca

Smisao redovne kontrole opravdanosti pritvora je u tome da se postojanje uvjeta za pritvor redovno preispituje u vezi sa razvojem konkretnog krivičnog postupka, pa, dakle, i u vezi sa dokazima koji se izvode na glavnom pretresu. Stoga je sud pri ocjeni daljeg postojanja uvjeta za pritvor pri redovnoj kontroli opravdanosti pritvora dužan uzeti u obzir cjelinu dotadašnjeg toka krivičnog postupka i, s obzirom na dokaze izvedene na glavnom pretresu, donijeti zaključak o daljem postojanju uvjeta za pritvor.

Sentenca

Nakon izricanja presude kojom je optuženi oglašen krivim, Odluka o pritvoru nije zavisna od postojanja prijedloga tužitelja za odredivanje, odnosno produženje pritvora, jer bi u suprotnom to znacilo ignorisati presudu kao utvrđenje suda da je optuženi učinio krivično djelo i poricati pravo suda da preduzme mjere kojima će osigurati pravosnažno okoncanje krivičnog postupka, izvršenje svoje presude i ostvarenje njenog cilja.

Sentenca

Ako prvostepeni sud postupi suprotno odredbi člana 246. stav 6. tačka a) ZKP FBiH i prihvati sporazum o priznanju krivnje, koji nije sadržavao izjašnjenje optuženog da je prije zaključenja sporazuma o priznanju krivnje upoznat sa mogućim posljedicama vezanim za oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, onda je time sud isključio mogućnost oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom od strane optuženog, pa je pogriješio kada je presudom koja je donesena na osnovu takvog sporazuma o priznanju krivnje donio i odluku o oduzimanju imovinske koristi od optuženog.

Sentenca

Odredba člana 246. stav 2. tačka e) ZKP FBiH podrazumijeva obavezu suda da, prilikom razmatranja sporazuma o priznanju krivnje, provjeri da li je oštećenom pružena mogućnost da se pred tužiteljem izjasni o imovinskopravnom zahtjevu, a kako iz zapisnika o saslušanju oštećene proizilazi da je oštećenoj data takva mogućnost i da je ona tada izjavila da će ona imovinskopravni zahtjev ostvariti nakon okoncanja postupka koji je bio u toku, nije postojala nikakva dodatna obaveza suda da prilikom razmatranja sporazuma o priznanju krivnje ponovo da priliku oštećenoj koja se već izjasnila o imovinskopravnom zahtjevu da se o tom zahtjevu još jednom izjasni i da ga odredi.

Sentenca

Pošto tužitelj nije izjavio žalbu u odnosu na osudujuci dio prvostepene presude kojom je optužena oglašena krivom zbog krivičnog djela obmane pri dobivanju kredita i drugih pogodnosti iz člana 268. stav 2. KZ FBiH onda je za taj dio prvostepene presude nastupila formalna pravomoćnost, pa je drugostepeni sud pogrješio kada je nakon održane sjednice vijeća uvažio žalbu tužitelja izjavljenu samo u odnosu na oslobadajuci dio prvostepene presude kojom je optužena za isto djelo koje je pravno kvalifikovano kao krivično djelo krivotvorenja isprave iz člana 373. stav 2. KZ FBiH preinačio prvostepenu presudu i optuženu oglasio krivom za to krivično djelo. Ovim je drugostepeni sud povrijedio načelo ne bis in idem iz člana 4. ZKP FBiH i time zbog povrede prava na odbranu optužene učinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka d) istog zakona

Sentenca

Sud je obavezan da izrekom presude odluči o optužnici u cjelini, jer je presudena stvar (res iudicata) samo ono što je sadržano u izreci presude. Radi toga, sud nije riješio predmet optužbe pošto nakon odustanka tužitelja od optužbe za krivično djelo razbojništva iz člana 289. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH nije donio presudu kojom se optužba odbija već je donio samo presudu kojom se optuženi oglašava krivim za ostala krivična djela razbojništva iz člana 289. stav 2. u vezi sa stavom 1. i razbojništva iz člana 289. stav 1. KZ FBiH. Time je sud učinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka h) ZKP FBiH zbog koje je uvaženjem žalbe optuženog takva presuda ukinuta.

Sentenca

Pošto prepoznavanje po glasu pretpostavlja verbalno izražavanje osumnjicene odnosno optužene osobe pred organima gonjenja, onda je takvu radnju kao posebnu radnju dokazivanja moguće preduzeti tek nakon što je osumnjicena odnosno optužena osoba izričito upozorena da nije dužna sudjelovati u takvom načinu prepoznavanja i tek nakon što se odrekla od prava na šutnju, s obzirom da je zašticena od verbalnog samooptuživanja (član 6. stav 3. ZKP FBiH i član 6. stav 1. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda). Kako je u konkretnom slučaju prepoznavanje optuženog na osnovu glasa izvršeno bez takvog prethodnog upozorenja o pravu na šutnju, onda se pobijana presuda zasniva na nezakonitom dokazu, pa je time učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka i) ZKP FBiH.

Sentenca

Ako trecestepeno vijeće Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine rješenjem ukine drugostepenu presudu donesenu nakon održanog pretresa, onda trecestepeno vijeće ne može održati pretres vec predmet mora vratiti drugostepenom sudu na ponovno sudenje.

Sentenca

U izreci rješenja o privremenom odredivanju prisilnog smještaja u zdravstvenoj ustanovi optuženog koji je učinio protivpravno djelo u neuracunljivom stanju ne treba navoditi u kojoj zdravstvenoj ustanovi će se vršiti taj prisilni smještaj. Ovo ne samo zbog toga što u odredbi člana 410. stav 3. ZKP FBiH tako nešto nije propisano, već i radi toga što je odredivanje zdravstvene ustanove u kojoj će se vršiti prisilan smještaj stvar izvršenja rješenja o privremenom odredivanju prisilnog smještaja u zdravstvenoj ustanovi, pri cemu će se morati voditi računa o potrebama optuženog i mogućnostima pojedinih zdravstvenih ustanova.

Sentenca

Domaci sud u postupku izvršenja inozemne presude vezan je za vrstu i visinu kazne zatvora izrečenu osuđenom pravomoćnom presudom suda države suđenja odnosno države moliteljice. Izuzetno u postupku izvršenja presude inozemnog suda izmjena kazne izrečene tom presudom moguća je samo kada je to neophodno kako bi se kazna izrečena presudom države suđenja prilagodila krivičnom zakonodavstvu Federacije Bosne i Hercegovine.

Sentenca

Prilikom provodenja postupka izvršenja presude inozemnog suda domaci sud nema ovlaštenje da kriticki preispituje i ocjenjuje dokaze izvedene u postupku koji je prethodio donošenju inozemne presude.

Sentenca

Prekoračen je obim tražene međunarodne pravne pomoći u slučaju kada je domaci sud pobijanom presudom preuzeo iz inozemne presude ne samo odluku o izvršenju kazne zatvora, već i izvršenje Odluke o imovinskopravnom zahtjevu i Odluke o troškovima krivičnog postupka, iako je zamolnicom države moliteljice traženo samo preuzimanje izvršenja kazne zatvora.

Sentenca

U postupku izvršenja presude inozemnog suda neosnovano se u žalbi branitelja osuđenog istice da je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja. Ovo zbog toga jer se radi o postupku izvršenja presude inozemnog suda, koja je pravomoćna i izvršna, pa se pitanje zastarjelosti krivičnog gonjenja predmetnog krivičnog djela ne može postaviti u ovom postupku.

Sentenca

Bez obzira što su od nadležnog organa naredbe za vještačenje dostavljene vještacima faksom, to ne može dovesti u pitanje zakonitost nalaza i mišljenja vještaka u smislu člana 11. ZKP FBiH, kojim je određeno da se nezakonitim dokazima, na kojima sud ne može zasnovati svoju odluku mogu smatrati samo dokazi pribavljeni povredama ljudskih prava i sloboda propisanih Ustavom i međunarodnim ugovorima koje je Bosna i Hercegovina ratifikovala ili oni koji su pribavljeni bitnim povredama tog zakona, a pod što se ne može podvesti dostavljanje naredbe vještacima faksom.

Sentenca

Iskaz osumnjičenog kojeg je dao u prisustvu branitelja, koji mu je tek poslije četiri dana i formalno postavljen za branitelja po službenoj dužnosti ne može se smatrati nezakonitim dokazom. Ovo zbog toga, jer naknadno formalno postavljenje ovog branitelja po službenoj dužnosti poslije davanja iskaza nema takav karakter da bi značilo da je osumnjičeni ispitan bez prisustva branitelja.

Sentenca

Temeljni uvjet za produženje pritvora nakon potvrđivanja optužnice jeste osnovana sumnja da je optuženi učinio krivično djelo, a takav pravni zaključak može biti zasnovan i na iskazu drugog optuženog kao njegovog saizvršitelja, jer je i to dokaz kao svaki drugi dokaz koji podliježe svestranoj ocjeni suda.

Sentenca

Nakon potvrđivanja optužnice sudija za prethodno saslušanje nije funkcionalno nadležan da odlučuje o prijedlogu tužitelja za produženje pritvora prema optuženom već o tom prijedlogu može odlučiti izvanraspravno vijeće iz člana 25. stav 6. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine. Međutim, jedini izuzetak od navedene situacije jeste da sudija za prethodno saslušanje može u smislu odredbe člana 152. stav 1. ZKP FBiH nakon što je izrekao presudu kojom je optuženi osuđen na kaznu zatvora ovome produžiti pritvor ako postoje razlozi iz člana 146. stav 1. tač. a), c) i d) istog zakona.

Sentenca

S obzirom da je prvostepeni sud u činjenični opis djela za koje je oglasio krivim optuženog l.a. unio činjenice i okolnosti da je za vrijeme prepirke sa mldb. oštećenim m.d., dodao nož mldb. s.n., koji je tim nižem zadao ubodinu oštećenom, i na taj način ga oglasio krivim za radnju za koju nije bio optužen, onda je time prekoračio optužbu jer je u činjenični opis djela unio novu značajnu kriminalnu količinu i upravo nju okarakterisao kao odlučnu činjenicu za utvrđenje objektivnih elemenata krivičnog djela ubistva u pomaganju iz člana 166. stav 2. tačka b) u vezi sa članom 33. KZ FBiH, pa je time prvostepeni sud učinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačk j) ZKP FBiH.

Sentenca

Označavanjem konkretnih radnji optuženog f.m., za koje je on bio optužen i za koje je oglašen krivim pobijanom presudom kao „Nečovječno postupanje“ a ne kao „Mučenje“ kako su one bile označene u optužnici, nije prekoračena optužba jer se presuda odnosi na djelo koje je bilo sadržano u optužnici.

Sentenca

Bez obzira što se u konkretnom slučaju radilo o postupku redovne kontrole opravdanosti pritvora u smislu člana 151. stav 1. ZKP FBiH, to ne isključuje obavezu suda za potpunim preispitivanjem opšteg i posebnih uvjeta za produženje pritvora i da svoje zaključke u vezi sa njihovim daljim postojanjem iznese u obrazloženju rješenja. Takvu obavezu sud ne može nadomjestiti pozivanjem na razloge iz prethodnih rješenja, s obzirom da se opravdanost pritvora cijeni na osnovu okolnosti koje postoje u vrijeme njegove kontrole u skladu sa razvojem konkretnog krivičnog postupka.

Sentenca

Neosnovano se žalbom branitelja tvrdi da je prvostepeni sud učinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka i time što u pisano izrađenoj presudi tok postupka nije cjelovito prikazan odnosno što pismeno izrađena presuda ne sadrži pregled procesne hronologije, pa, tako, ni navode o tome da su na potvrđenu optužnicu ulagani prethodni prigovori i da je sudija za prethodno saslušanje odlučivao o tim prigovorima. Naime, obavezan sadržaj pisano izrađene presude određen je članom 305. ZKP FBiH i iz tih zakonskih odredaba je jasno da hronološki prikaz toka postupka nije obavezan elemenat pisano izrađene presude.

Sentenca

Ako je prethodno rješenje o produženje pritvora ukinuto samo na osnovu žalbe izjavljene u korist optuženog, onda se na osnovu člana 338. u vezi sa članom 322. ZKP FBiH na nove zakonske osnove iz kojih je prema optuženom ponovo produžen pritvor, primjenjuje pravilo o zabrani preinačenja na gore (reformatio in peus) iz člana 322. istog zakona. Radi toga je prvostepeni sud pogriješio kada je nakon uvaženja žalbe optuženog i ukidanja rješenja po kome je pritvor bio produžen iz osnova člana 146. stav 1. tačka b) ZKP FBiH, donio novo rješenje o produženju pritvora ne samo iz tog zakonskog osnova, već i iz osnova tač. a) i d) pomenutog člana, iako protiv prethodno donesenog rješenja tužitelj nije bio izjavio žalbu i pored toga što je u pismenom prijedlogu predložio da se pritvor produži i iz tih zakonskih osnova.

Sentenca

Time što je predsjednica vijeća nižestepenog suda uputila odbranu da svoja pitanja u korist vlastitih tvrdenja, koja prevazilaze opseg odgovora nekih svjedoka datih prilikom direktnog ispitivanja može realizirati i postavljati nakon što predloži njihovo ispitivanje kao svojih svjedoka, ne predstavlja nametanje neke obaveze dokazivanja nevinosti, već mogućnost i način da se dobiju odgovori na ta pitanja.

Sentenca

Sud je na osnovu člana 59. stav 6. ZKP FBiH optuženom preuranjeno postavio branitelja po službenoj dužnosti, nakon što se optuženi na ročištu o postavljenju branitelja nije izjasnio kojeg advokata sa predocene liste želi za branitelja, već je zatražio određeno vrijeme da angažira branitelja po izboru, a što nije učinio u ostavljenom roku. Ovo radi toga, jer je sud u takvoj situaciji na ročištu o postavljenju branitelja bio dužan ne samo da optuženom na njegov zahtjev omoguci korištenje prava na angažiranje branitelja po slobodnom izboru i da mu za to odredi rok u kome tako treba postupiti, već i da ga upozori na posljedice ako tako ne postupi u datom roku u smislu da će mu biti postavljen branitelj po službenoj dužnosti.

Sentenca

Neosnovani su žalbeni prigovori branitelja da se prvostepeni sud u obrazloženju rješenja za produženje pritvora osumnjicenom iz osnova člana 146. stav 1. tačka c) ZKP FBiH nije mogao pozvati na ranije uvjetne osude koje su mu izrečene za istovrsna krivična djela koje kako tvrdi nisu opozvane ali da su sudski brisane. Ovo zbog toga, jer ta okolnost brisanja ranijih uvjetnih osuda nije evidentirana u izvodu iz kaznene evidencije na ime osumnjicenog, a niti je branitelj uz žalbu priložio dokaz da su osude na koje se prvostepeni sud pozvao u svom rješenju brisane.

Sentenca

Pravo optuženog da prisustvuje glavnom pretresu ne može derogirati primjenu odredbe člana 257. stav 2. ZKP FBiH zbog njegovog nedolicnog ponašanja, po kojoj odredbi je predsjednica vijeća cuvajuci dostojanstvo i ugled suda, prvo opomenula optuženog zbog takvog ponašanja, pa nakon što se opomena pokazala kao bezuspješna udaljila ga iz sudnice na određeno vrijeme i to poslije upozorenja na takvu mogućnost.

Sentenca

Nisu nezakoniti dokazi isprave koje su uložene u spis u obliku kopija, s obzirom da je njihov sadržaj kao neizmijenjen u odnosu na originale potvrden iskazima svjedoka. Radi toga se te kopije, potvrdene kao neizmijenjene u odnosu na originale u smislu člana 289. stav 3. ZKP FBiH, mogu koristiti kao dokazi na glavnom pretresu.

Sentenca

Smisao odredbe člana 145. stav 2. ZKP FBiH, prema kojoj se pritvor određuje ili produžava rješenjem suda na prijedlog tužitelja, a nakon što sud prethodno sasluša osumnjicenog odnosno optuženog na okolnosti razloga zbog kojih se pritvor predlaže, je upravo u tome da sud pri odlučivanju o prijedlogu za odredivanje pritvora uzme u obzir i cijeni navode odbrane koji se odnose na okolnosti razloga zbog kojih se pritvor predlaže. Kako je prvostepeni sud u konkretnom slučaju to propustio učiniti, osnovano se žalbom branitelja istice da pobijano rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te da je time učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka k) ZKP FBiH.

Sentenca

Prvostepeni sud je pogrešno primijenio odredbu člana 347. stav 1. ZKP FBiH kada je umjesto u formalno-pravnom smislu, predložene dokaze cijenio u meritumu na način predviden u članu 343. stav 1. tačka c) istog zakona, pa na osnovu takve ocjene donio rješenje kojim se prijedlog za ponavljanje krivičnog postupka odbacuje. Ovo zbog toga jer je nakon upuštanja u takve meritorne ocjene bio dužan postupiti u smislu člana 347. stav 2. ZKP FBiH i zahtjev dostaviti protivnoj stranci na odgovor a onda odrediti da se izvide činjenice i pribave dokaze na koje se osuđeni poziva u zahtjevu ili tužitelj u eventualnom odgovoru na zahtjev. Tek tada bi se stekli uvjeti nakon provedenih izvidaja za odlučivanje o zahtjevu.

Sentenca

Poslije ukidanja presude prvostepenog suda, kojom je nakon održane sjednice vanraspravnog vijeća preuzeto izvršenje inozemne presude, drugostepeni sud ne može analognom primjenom odredbe člana 330. stav 1. tačka a) KZ FBiH održati sjednicu vijeća i donijeti novu presudu. Ovo zbog toga, jer primjena navedene zakonske odredbe pretpostavlja ne samo da je donošenju presude prethodilo održavanje glavnog pretresa, već i to da će se nakon njenog ukidanja održati pretres pred drugostepenim sudom. Kako se u ovom slučaju može održati samo sjednica vijeća, a ne pretres to znaci da se predmet uvijek mora vratiti prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje bez obzira što je ukinuta presuda.

Sentenca

Okolnosti da je oštećeni predsjednik drugostenog suda ne predstavljaju važne razloge za prenošenje mjesne nadležnosti sa prvostepenog suda na neki drugi stvarno nadležan sud na teritoriji drugog kantona.

Sentenca

Okolnost da je predsjednica sudećeg vijeća kao član vanraspravnog vijeća u istom predmetu sudjelovala u donošenju rješenja o produženju pritvora osumnjičenima odnosno optuženima, sama po sebi, ne izaziva sumnju u njenu nepristrasnost i ne može predstavljati razlog za njeno izuzeće iz člana 39. tačka f) ZKP FBiH jer se ne radi o istom nivou dokazanosti činjenica koji je potreban za donošenje rješenja o produženju pritvora i za donošenje presude.

Sentenca

I ako tužitelj nakon što je od njega zatraženo da dopuni prijedlog za produženje pritvora kako bi se po njemu moglo postupati, nije podnio dopunjeni podnesak najmanje pet dana prije isteka vremena trajanja pritvora po prethodnom rješenju, to ne može biti osnov za odbacivanje tog prijedloga kao neblagovremenog. Ovo zbog toga jer je pomenuti rok u smislu člana 145. stav 3. ZKP FBiH samo instruktivni rok i za njegovo nepoštivanje nisu predviđene procesne posljedice.

Sentenca

Pošto je iz obrazloženja pobijanog rješenja vidljivo, da pritvor optuženom nije produžen zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela spolni odnošaj sa djetetom iz člana 207. stav 5. u vezi sa stavom 2. KZ FBiH prema istovjetnim oštećenima, nego općenito zbog opasnosti od ponavljanja takvog krivičnog djela za koje se može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža kazna, onda se pravilnost takvog zaključka prvostepenog suda ne može dovesti u pitanje žalbenim prigovorima branitelja da optuženi već duži vremenski period nije u kontaktu sa oštećenima.

Sentenca

Žalbeni navod da se optuženi dobrovoljno prijavio nadležnom policijskom organu, ne može dovesti u pitanje pravni zaključak iz pobijanog rješenja da su prema njemu ispunjeni uvjeti za produženje pritvora iz osnova člana 146. stav 1. tačka a) ZKP FBiH zbog opasnosti od bjekstva, s obzirom da je bio u bjekstvu i da je donesena naredba toga suda da se za njim izda potjernica.

Sentenca

Budući da postupak kontrole opravdanosti pritvora u smislu člana 151. stav 1. ZKP FBiH podrazumjeva kontrolu daljeg postojanja uvjeta zbog kojih je pritvor prema optuženom bio određen ili produžen, pa prema tome i općeg uvjeta za određivanje odnosno produženje pritvora iz člana 146. stav 1. istog zakona - postojanja osnovane sumnje da je optuženi učinio krivično djelo, te kako pobijano rješenje ne sadrži izjašnjenje suda o daljem postojanju ovog općeg uvjeta za određivanje odnosno produženje pritvora, činjenično stanje u pobijanom rješenju je ostalo nepotpuno utvrđeno.

Sentenca

Pošto iz općih pravnih akata sud ne može izvoditi zaključke o postojanju ili nepostojanju određenih činjenica, jer su oni izvor prava i služe za rješavanje pravnih pitanja na osnovu utvrđenih činjenica, onda su bili neosnovani prijedlozi tužiteljice na pretresu pred drugostepenim sudom da se među dokaze uvedu statut radne zajednice siz-a stanovanja cazin i Odluka o osnivanju stambenog fonda općine cazin.

Sentenca

Tužiteljica može izmjeniti optužbu na pretresu pred drugostepenim sudom (isto tako i na glavnom pretresu pred prvostepenim sudom) u skladu sa pravilima postupka, ali samo do okončanja dokaznog postupka, a ne do završetka glavnog pretresa.

Sentenca

Ako na sjednici vijeća održanoj povodom prijedloga za produženje pritvora, branitelju osumnjičenog nisu data potrebna obavještenja o dokazima koje je dostavio tužitelj, i na kojima zasniva takav prijedlog kako je to propisano u članu 61. stav 2. ZKP FBiH, a što je neophodno kako bi branitelj mogao osporavati postojanje općeg uvjeta za pritvor, onda je time prvostepeni sud propustio obezbijediti jednakost pravnih sredstava i mogućnost osumnjičenog da ospori opravdanost razloga za produženje pritvora, pa je time povrijeđeno njegovo pravo na odbranu, i učinjena je bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka d) navedenog zakona, te je povrijeđena i odredba člana 5. stav 4. Evropske konvnecije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Sentenca

Ako je sudija za prethodno saslušanje bio predsjednik vijeća koje je odlučivalo o zahtjevu za ponavljanje krivičnog postupka onda je u smislu člana 39. tačka d) ZKP FBiH u donošenju pobijanog rješenja učestvovao sudija koji se morao izuzeti, pa je tim učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka a) istog zakona.

Sentenca

Ako sud na osnovu izvedenih dokaza nije mogao pouzdano utvrditi, da je optuženi učestvovao u napadu na civilno stanovništvo koji je imao za posljedicu smrt ljudi, zatim da je učestvovao u mučenju, nečovječnom postupanju i nanošenju velikih patnji ili povreda tjelesnog integriteta ili zdravlja civilnog stanovništva, te u njihovom protuzakonitom odvođenju u logore i lišavanju prava na pravilno i nepristrasno suđenje, onda neiznošenjem u obrazloženju presude onih dijelova iskaza svjedoka koji se odnose na samo prisustvo optuženog u selima musići i kućice u dane kada je izvršen napad na civilno stanovništvo, nije učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka k) ZKP FBiH, jer se ti dijelovi iskaza ne odnose na okolnosti relevantne za utvrđivanje postojanja krivičnog djela i krivične odgovornosti optuženog za radnje za koje je prvostepenom presudom oslobođen od optužbe

Sentenca

Neosnovano se žalbom branitelja tvrdi da je prvostepeni sud učinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka k) ZKP FBiH time što obrazloženje pobijane presude ne daje nikakve razloge o motivu optuženih da učine krivično djelo za koje su oglašeni krivim. Ovo radi toga, jer bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka k) ZKP FBiH postoji ako u presudu nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, pa, kako motiv nije odlučna činjenica u pogledu krivičnog djela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 238. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH za koje su optuženi oglašeni krivima, nepostojanje razloga u pobijanoj presudi o motivu učinjenja djela ne predstavlja bitnu povredu odredaba krivičnog postupka.

Sentenca

U slučaju ako je na sjednici vijeća koja se održava povodom prijedloga za produženje pritvora, branitelj osumnjičenog podnio zahtjev za izuzeće tužitelja, onda je shodnom primjenom člana 43. ZKP FBiH ovaj bio dužan obustaviti svaki rad na predmetu osim preduzimanja onih radnji za koje postoji opasnost od odlaganja, pa je u takvoj procesnoj situaciji bila obaveza suda prekinuti sjednicu vijeća dok kolegij tužiteljstva ne donese odluku o zahtjevu za izuzeće. Kako je izostalo takvo postupanje onda je to moglo utjecati na pravilnost i zakonitost donesene Odluke o produženju pritvora prema osumnjičenom i time je učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 2. u vezi sa članom 43. ZKP FBiH.

Sentenca

Okolnost da majka osumnjičenog obnaša dužnost tužiteljice u kantonalom tužiteljstvu u Tuzli i da postupa pred općinskim sudom u Tuzli, kao i drugim općinskim sudovima na području kantona Tuzla, doveden je u pitanje vanjski utisak nepristrasnosti tih sudova, pa to predstavlja važan razlog da se za vođenje postupka odredi drugi stvarno nadležan sud na području drugog kantona.

Sentenca

Ako sudija u prijedlogu za prenošenje mjesne nadležnosti na neki drugi stvarno nadležan sud ne ponudi dokaze koji bi ukazivali da postoje razlozi zbog kojih se sumnja u nepristrasnost suda pred kojim se vodi krivični postupak, onda same okolnosti da se isti vodi protiv optuženog koji je advokat i koji se kao branitelj pojavljuje u drugim krivičnim postupcima pred tim sudom, ne predstavljaju osnovu za zaključak o postojanju važnih razloga za delegiranje mjesne nadležnosti. U protivnom bi takvo prenošenje nadležnosti bez postojanja dokaza o mogućoj nepristrasnosti suda bilo proizvoljno i u suprotnosti sa članom 6. 1 Evropske konvencije prema kojem i optuženi koji je advokat ima pravo da mu sudi zakonom ustanovljeni sud i negativno bi utjecalo na povjerenje koje sudovi moraju imati u javnosti.

Sentenca

U smislu člana 5.4 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i člana 145. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, optuženi može za sve vrijeme trajanja pritvora osporavati i postojanje osnovane sumnje da je učinio krivično djelo, što znači da to može učiniti i nakon potvrđivanja optužnice.

Sentenca

Pošto je u odredbi članka 152.stavak 1. ZKP FBiH propisano da će sud kada izrekne presudu na kaznu zatvora, optuženiku produžiti pritvor ako postoje razlozi za pritvor iz članka 146. stavak 1. toč.a), c) i d) istog zakona, onda Odluka suda o pritvoru nakon izricanja takve presude ne ovisi od suglasnih prijedloga stranaka i branitelja da se optuženiku pritvor ukine.

Sentenca

Nakon što bude obavljeno direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje svjedoka kojeg je pozvao tužitelj, optuženi i njihov branitelj mogu predložiti sudu da im dozvoli postavljanje pitanja tom svjedoku u korist vlastitih tvrđenja, koja pitanja bi prevazilazila okvire odgovora koje je svjedok davao prilikom direktnog ispitivanja. U slučaju da im taj prijedlog ne bude uvažen mogu uspješno predložiti da taj svjedok bude ponovo pozvan kao svjedok odbrane radi direktnog ispitivanja, pod uvjetima ako bi se takva njihova pitanja koja žele postaviti odnosila na krivično djelo, učinitelja i druge važne okolnosti, zatim da su za takva svoja pitanja bili limitirani odgovorima koje je taj svjedok dao prilikom direktnog ispitivanja od strane tužitelja i da to nisu pitanja koja su oni propustili postaviti u vezi onih odgovora koje je svjedok dao prilikom direktnog ispitivanja.

Sentenca

Pošto je za postojanje krivičnog djela sprečavanje službene osobe u vršenju službene radnje iz člana 358. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH potrebno, između ostalog, da se službena osoba spriječi u vršenju službene radnje silom ili prijetnjom da će se izravno upotrijebiti takva sila, onda okolnosti da je optuženi nakon što su ovlaštene službene osobe došle da liše slobode njegovog oca h.a., stao ispred njih i rekao im da će u kuću moći ući samo preko njega mrtvog, nakon čega su ga te službene osobe uhvatile za ruke i odmakle te ušle u kuću gdje se nalazio h.a., onda s obzirom na takvo utvrđeno činjenično stanje nema dokaza da je optuženi preduzimao aktivne djelatnosti koje podrazumijevaju silu ili prijetnju da će se izravno upotrijebiti sila, usmjerena na sprečavanje vršenja službene radnje - hapšenje h.a., pa je prvostepeni sud pravilno postupio kada ga je oslobodio od optužbe da je učinio navedeno krivično djelo.

Sentenca

Pošto odredba člana 99. stav 3. ZKP FBiH radnju prepoznavanja osoba tretira kao dio radnje dokazivanja - saslušanja svjedoka i s obzirom da ne propisuje obavezno obavještavanje branitelja osumnjičenog o radnji saslušanja svjedoka, kao i da prema članu 234. istog zakona ovlaštene službene osobe prilikom uzimanja izjava i prikupljanja drugih dokaza mogu osobe saslušavati i kao svjedoke, te da im za tu radnju nije potrebna naredba tužitelja, onda zapisnici o prepoznavanju osoba ne predstavljaju nezakonite dokaze i dosljedno tome ne stoje žalbeni prigovori da je učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka i) ZKP FBiH zbog toga što za takvu radnju ovlaštena službena osoba nije imala naredbu i o toj radnji nije obavijestila branitelja.

Sentenca

Ako prvostepeni sud u obrazloženju rješenja o produženju pritvora samo konstatuje postojanje osnovane sumnje da je osumnjičeni učinio krivično djelo zbog kojeg se protiv njega vodi istraga, bez iznošenja dokaza i razloga iz kojih to proizilazi, radi čega drugostepeni sud nije ni bio u prilici da ispita osnovanost žalbenih navoda osumnjičenog u pogledu postojanja ovog općeg uvjeta za pritvor, onda je učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 312.stav 1. tačka k) ZKP FBiH.

Sentenca

Prvostepena presuda nije nerazumljiva a niti je učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka k) ZKP FBiH, zbog toga što u njenom uvodu nisu navedene zakonske odredbe na osnovu kojih je vođen krivični postupak i donesena takva presuda, a ovo ne samo iz razloga što u odredbi člana 305. stav 2. istog zakona koja propisuje šta uvod presude treba da sadrži nije propisana takva obaveza, već i radi toga što se navedena bitna povreda ne može odnositi na uvod presude, već samo na njena druga dva obavezna dijela tj. izreku i obrazloženje.

Sentenca

Nerazumljivost obrazloženja presude i njegova eventualna kontradiktornost ne može predstavljati bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka k) ZKP FBiH.

Sentenca

Zbog pravnog pravila zabrane reformatio in peius, po kojem se, ako je žalba izjavljena samo u korist optuženog presuda ne može izmjeniti na njegovu štetu, nakon uvaženja žalbe branitelja i ukidanja prvostepene presude na pretresu pred drugostepenim sudom tužitelj ne može na štetu optuženog vršiti izmjene činjeničnog opisa djela unošenjem činjenica i okolnosti, koje su nedostajale i odnose se na objektivnu stranu krivičnog djela (radnju, posljedicu i uzročnu vezu) i bez kojih djelo za koje se optuženi tereti po zakonu nije krivično djelo.

Sentenca

Kako u smislu člana 321. ZKP FBiH vijeće apelacionog odjeljenja ispituje presudu u onom dijelu u kome se pobija žalbom, onda izlaganje branitelja na sjednici vijeća u dijelu koji se odnosi na nove činjenice i dokaze, kao i nove prigovore pravne prirode predstavlja dopunu žalbe van žalbenog roka, koja se ne može uzeti u razmatranje.

Sentenca

Ponavljanje krivičnog postupka kao izvanredni pravni lijek, temelji se na osnovama u oblasti činjenica, pa ga nije moguće uspješno podnijeti zbog povrede Krivičnog zakona. Radi toga je prvostepeni sud pravilno postupio kada je na osnovu člana 347. stav 1. ZKP FBiH zahtjev osuđenog za ponavljanje krivičnog postupka, kojim se nastoji dovesti u pitanje pravilnost primjene Krivičnog zakona u pravomoćnoj presudi odbacio kao nedopušten.

Sentenca

Ako prvostepeni sud donese rješenje o produženju pritvora i u njemu navede da prikupljeni dokazi u istrazi upučuju na zaključak, da je optuženi učinio krivično djelo za koje se tereti,umjesto zaključka da postoji osnovana sumnja daga je učinio,onda je ovakvim preuranjenim zaključivanjem prije donošenja presude povređeno načelo pretpostavke nevinosti sadržano u odredbi člana 3. stav 1. ZKP FBiH, koje je preuzeto iz člana 6. ekljp. Međutim, odlučujuči o žalbi protiv ovakvog rješenja apelaciono vijeće drugostepenog suda može otkloniti takvu povredu na način što će ispraviti ovaj pogrešan pravni zaključak i umjesto njega navesti da se radi o postojanju osnovane sumnje da je optuženi učinio krivično djelo.

Sentenca

Pravilo zabrane ponovnog suđenja (ne bis in idem) ne odnosi se na postupak saslušanja svjedoka, koji su već pravomočno osuđeni za učešće u učinjenju krivičnog djela za koje je optuženi pobijanom presudom oglašen krivim, pa on u žalbi neosnovano tvrdi da su ti svjedoci dovedeni u zabludu kada prije saslušanja nisu upozoreni na to pravilo.

Sentenca

Vještak finansijske struke ne može se izjašnjavati o pitanju zakonitosti pojedinih isplata novca, a niti se od njega može tražiti tumačenje pravnih propisa, jer se takvo vještačenje određuje radi utvrđivanja ili ocjenu neke važne činjenice od koje ovisi postojanje kaznenog djela.

Sentenca

Ne može se žalbom branitelja uspješno dovesti u pitanje postojanje osnova za pritvor propisanog u članu 146. stav 1. tačka a) ZKP FBiH samo osporavanjem utvrđene okolnosti da osumnjičeni nije predao osobnu iskaznicu republike Hrvatske iz razloga što je kako se to navodi nema, imajući u vidu da je prema obrazloženju pobijanog rješenja zaključak o postojanju opasnosti od bjekstva osumnjičenog prvostepeni sud zasnovao i na nizu drugih činjenica indicija, a to je da on nema stalno zaposlenje u Bosni i Hercegovini, zatim da često putuje u republiku hrvatsku, a što se vidi iz izvještaja postaje granične policije maljevac, te da je u republici Hrvatskoj ostvario poslovne veze sa ljudima koji tamo žive.

Sentenca

Tužitelj nema pravo utjecati na volju optuženog da se odrekne svojih prava, a niti može na glavnom pretresu uspješno staviti prijedlog za njegovo ispitivanje.ovo zbog toga, jer isključivo od dispozicije volje optuženog ovisi da li će se odreči svojih prava uklučujući i prava da nije dužan dati svoj iskaz, pa dosljedno tome samo on ili njegov branitelj mogu staviti prijedlog da bude ispitan na glavnom pretresu.

Sentenca

Nije povrijeđeno pravo na odbranu optuženog ako je sud vještaku psihijatru zabranio odgovor na pitanje branitelja - da li postoji mogućnost greške kod prepoznavanja neke osobe viđene samo jedanput. Ovo iz razloga, jer je psihijatrijsko vještačenje obavljeno radi utvrđivanja da li je optuženi u vrijeme učinjenja krivičnog djela bio sposoban da shvati značaj svog djela i upravlja svojim postupcima, pa dosljedno tome postavljeno pitanje nije bilo u vezi sa tim vještačenjem.

Sentenca

Pitanje da li radnje optuženog koje su mu stavljene na teret optužnicom i za koje je oglašen krivim prvostepenom presudom predstavljaju jedno produženo krivično djelo ili dva krivična djela učinjena u stjecaju je pitanje pravne ocjene djela.

Sentenca

Ako branitelj na sjednici vijeća drugostepenog suda, preda podnesak naslovljen kao "Izjašnjenje branitelja" U kome su sadržani novi žalbeni navodi, onda taj podnesak po svojoj pravnoj prirodi predstavlja dopunu žalbe optuženog, koja je data van žalbenog roka, pa se kao neblagovremena ne može ni uzeti u razmatranje.

Sentenca

Neosnovani su žalbeni navodi tužitelja da su optuženi, ukoliko su smatrali da su na blagajni preduzeća predali i novčane iznose čije im je prisvajanje stavljeno na teret, trebali sudu kao dokaz toga predati priznanice o pologu pazara, te da je sud pošto to oni nisu učinili morao ovu okolnost uzeti u obzir prilikom ocjene osnovanosti optužnice. Ovo ne samo zbog toga, što je iz nalaza i mišljenja vještaka vidljivo, da dokumentacija koja nedostaje, nije samo ona koja se odnosi na razduženje optuženih, nego i dokumentacija koja se odnosi i na njihovo zaduženje, već se ovakvi žalbeni prigovori tužitelja ne mogu prihvatiti i radi toga, što je odredbom člana 3. stav 1. ZKP FBiH propisano, da se svako smatra nevinim za krivično djelo dok se pravomoćnom presudom ne utvrdi njegova krivnja, a to znači da je teret dokazivanja bio na tužitelju i da nasuprot tome optuženi nisu bili dužni dokazivati svoju nevinost.

Sentenca

Ako optuženi odluči da dadne svoj iskaz, onda on sa jedne strane nema obavezu da dadne istiniti iskaz, ali sa druge strane takvo svoje pravo ne smije da zloupotrebljava u smislu da za učinjenje krivičnog djela svjesno i lažno tereti druge osobe u nastojanju da se stvore pretpostavke za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv tih osoba. To znači da je odbrana optuženog njegovo pravo a ne dužnost, pa ako se odluči da je iznese može biti i iskonstruisana, ali samo u okviru tog prava na odbranu koja ne podrazumjeva mogućnost svjesnog i lažnog prebacivanje njegove krivnje na druge osobe.

Sentenca

Da bi se prema optuženiku produžio pritvor iz osnova članka 146. stavak 1. točka d) ZKP FBiH, između ostalog je potrebno utvrditi i u rješenju obrazložiti postojanje okolnosti iz kojih proizilazi, da je to produženje pritvora neophodno radi sigurnosti građana ili imovine, a koja neophodnost mora proizilaziti iz posebnog načina učinjenja kaznenog djela, ali i posebne prirode i težine prouzrokovane posljedice. U suprotnom ako se to ne bi utvrđivalo i obrazlagalo u rješenju, onda bi se ova po prirodi fakultativna osnova za produženje pritvora pretvorila u obligatornu, što po zakonu nije dozvoljeno

Sentenca

Ako prije održavanja sjednice vijeća na kojoj je razmatran prijedlog tužitelja za produženje pritvora, optuženom i njegovom branitelju nije uručena potvrđena optužnica koja je sadržavala pismeno obrazloženi prijedlog tužitelja za produženje pritvora iz osnova člana 146. stav 1.tačka d) ZKP FBiH (isto bi važilo i za ostale zakonske osnove), onda optuženom i branitelju nije pružena stvarna mogučnost da se pred sudom izjasne o razlozima zbog kojih je tužitelj predložio produženje pritvora, pa je time povrijeđeno pravo na odbranu optuženog iz člana 5. stav 3. ekljp.

Sentenca

Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva koji se odnosio na naknadu štete u iznosu od 6.524,00 KM nije bilo moguće raspraviti pred krivičnim sudom, s obzirom da se taj zahtjev nije odnosio na učinjenje krivičnog djela, već na druge dužničko-povjerilačke odnose između oštećenog i optuženog.

Sentenca

Ako prilikom unakrsnog ispitivanja svjedoka,optuženi i njegov branitelj propuste ispitati svjedoka na okolnosti o kojima se svjedok izjasnio tokom direktnog ispitivanja od strane tužitelja koji ga je pozvao,onda oni ne mogu uspješno predložiti ponovno saslušanje tog svjedoka na te iste okolnosti na koje su mogli unakrsno ispitati tog svjedoka.

Sentenca

Nakon što je na pretresu pred drugostepenim sudom propustio da prilikom ispitivanja optuženog koristi zapisnik o njegovom saslušanju u istrazi, tužitelj ne može naknadno taj zapisnik iz istrage uvesti kao dokaz. Ovo zbog toga, jer se prema odredbi člana 288. stav 1. ZKP FBiH iskazi dati u istrazi mogu koristiti kao dokaz na glavnom pretresu (isto i na pretresu pred drugostepenim sudom) samo prilikom direktnog i unakrsnog ispitivanja ili pobijanja iznesenih navoda ili u odgovoru na pobijanje ili za dodatno ispitivanje i dosljedno tome samo u tim procesnim situacijama uvesti kao dokaz.

Sentenca

Optuženi nema opravdanog pravnog interesa da mu se uz kaznu zatvora izrekne i mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja iz člana 74. KZ FBiH. Ovo zbog toga, jer izricanje bilo koje krivičnopravne sankcije, pa i navedene mjere sigurnosti predstavlja primjenu pravne prinude na optuženog. Radi toga, kada optuženi kao u konkretnom slučaju u žalbi između ostalog prigovara da mu je prvostepeni sud trebao izreći ovu mjeru sigurnosti, jer da su za to bili ispunjeni propisani uvjeti, onda žalba u tom dijelu nije izjavljena u njegovu korist, već naprotiv na njegovu štetu, pa je u tom dijelu nedopuštena.

Sentenca

Pošto je tužitelj izjavio žalbu samo zbog Odluke o kazni, a drugostepeni sud uvažio žalbu branitelja i u odnosu na optuženog j.k. ukinuo prvostepenu presudu(u ostalom dijelu presuda preinačena u odnosu na optuženu m. m.), onda tužitelj na pretresu pred tim sudom zbog zabrane reformatio in peius ne može izmjeniti činjeničnu osnovicu optužbe unošenjem novih činjenica i okolnosti koje predstavljaju subjektivno obilježje krivičnog djela i nove kriminalne radnje za koje se optuženi ranije nije teretio. Zbog ove zabrane, takve izmjene optužbe tužitelj ne može izvršiti ni pod uvjetom da djelu dadne blažu pravnu kvalifikaciju od one iz optužbe obzirom da je činjenični opis djela bio takav da je omogućavao donošenje presude kojom se optuženi oslobađa od optužbe.

Sentenca

Okolnosti da su članovi sudećeg vijeća, ranije kao članovi izvanraspravnog vijeća u istom predmetu sudjelovali u donošenju rješenja o produženju pritvora prema osumnjičenom odnosno optuženom, same po sebi ne mogu izazvati sumnju u njihovu nepristrasnost i predstavljati osnovu za njihovo izuzeće, kako se to pogrešno tvrdi u podnesenom zahtjevu za izuzeće.

Sentenca

Na glavnom pretresu sud može dozvoliti ispitivanje neke osobe kao svjedoka, ne samo na okolnosti koje je svjedok saznao iz neposrednog opažanja, već i na okolnosti o kojma je svjedok saznao od druge osobe (tzv. svjedočenje po čuvenju).

Sentenca

Opća komponenta u vidu ugroženosti i sigurnosti građana, koja je između ostalog potrebna za produženje pritvora prema osumnjičenom u smislu člana 146. stav 1. tačka d) ZKP FBiH, postoji i u slučaju ako je ugrožena sigurnost samo troje građana.

Sentenca

Ne mogu se tek poslije suđenja u žalbi branitelja optuženoga podnesenoj protiv rješenja o produženju pritvora koje nije doneseno na osnovu prijedloga tužitelja, već ga je nižestepeni sud donio po službenoj dužnosti nakon izricanja presude, uspješno iznijeti prigovori o propustima sudije za prethodni postupak i izvanraspravnog vijeća, da optuženome (tada osumnjičenome) omoguće da se izjasni o prijedlozima tužitelja za određivanje odnosno produženje pritvora.

Sentenca

Tužitelj može izmjeniti optužnicu, bez obzira što za takvu procesnu radnju nije imao uporišta u izvedenim dokazima na glavnom pretresu. Za takvu izmjenu tužitelju je dovoljna njegova nova subjektivna ocjena izvedenih dokaza, pa je sud pravilno postupio kada mu je dozvolio izmjenu činjeničnog opisa djela iz podnesene optužnice.

Sentenca

Učinjena je bitna povreda odredaba krivičnog postupka prekoračenjem optužbe, kada je sud iz činjeničnog opisa krivičnih djela ubistva iz člana 166. stav 1. i pokušaja ubistva iz člana 166. stav 1. u vezi sa članom 28. KZ FBiH ispustio navode, da je optuženi postupao „U namjeri“ da oštećene liši života i onda njegove radnje pravno kvalifikovao kao krivično djelo teško djelo protiv sigurnosti ljudi i imovine iz člana 308. stav 2. u vezi sa članom 304. stav 1. ranijeg KZ FBiH. Ovo zbog toga, što se presuda može odnositi samo na djelo koje je u ovom slučaju predmet izmjenjene optužnice (čiji je grupni zaštitni objekat život i tijelo ljudi), i sud nije mogao izvršiti navedenu modifikaciju činjeničnog opisa djela i optuženog oglasiti krivim za navedeno drugo djelo bez obzira što je lakše, iz razloga jer ima drugi grupni zaštitni objekat a to je sigurnost i imovina ljudi.

Sentenca

Apelaciono vijeće može uvažiti žalbu oštećene i preinačiti prvostepenu presudu u odluči o imovinskopravnom zahtjevu kojom je upućena na parnicu i dosuditi joj imovinskopravni zahtjev u cjelini, pod uvjetom ako su u toj presudi pravilno i potpuno utvrđene sve činjenice i okolnosti potrebne za donošenje takve Odluke.

Sentenca

Za ocjenu postojanja objektivnog uvjeta za produženje pritvora iz osnova člana 146. stav 1. tačka d. ZKP FBiH, nisu od značaja okolnosti da je u skladu sa sporazumom o priznanju krivnje optuženom izrečena kazna zatvora od dvije godine i sedam mjeseci. Ovo zbog toga, jer zakonsko određenje u tom pogledu da se mora raditi o krivičnom djelu za koje se može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna predstavlja objektivnu i nepromjenjivu kategoriju, što znači da njeno postojanje i nakon izricanja presude zavisi samo od kazne koja je propisana za krivično djelo za koje se vodi krivični postupak, a ne od navedene kazne zatvora na koju je optuženi osuđen.

Sentenca

Na osnovu člana 145. stav 3. ZKP FBiH obaveza je suda da po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranaka i branitelja, zbog promjene situacije odnosno prestanka razloga za pritvor donese rješenje o njegovom ukidanju. Radi toga, prema osumnjičenom kome je produžen pritvor u smislu člana 146. stav 1. tačka c. ZKP FBiH zbog postojanja naročitih okolnosti koje opravdavaju bojazan da će ponoviti krivično djelo, nije moguće ukinuti pritvor zbog toga što je određeno psihijatrijsko vještačenje osumnjičenog u medicinskoj ustanovi. Ovo zbog toga, jer je postojanje navedenih razloga za pritvor neovisno od postojanja razloga za psihijatrijsko vještačenje u medicinskoj ustanovi, pa dosljedno tome proizilazi da nisu prestali razlozi zbog kojih je prema osumnjičenom pritvor produžen.

Sentenca

Optuženi nema opravdanog pravnog interesa da mu se uz kaznu zatvora izrekne i mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja iz člana 74. KZ FBiH. Ovo zbog toga, jer izricanje bilo koje krivičnopravne sankcije, pa i navedene mjere sigurnosti predstavlja primjenu pravne prinude na optuženog. Radi toga, kada optuženi kao u konkretnom slučaju u žalbi između ostalog prigovara da mu je prvostepeni sud trebao izreći ovu mjeru sigurnosti, jer da su za to bili ispunjeni propisani uvjeti, onda žalba u tom dijelu nije izjavljena u njegovu korist, već naprotiv na njegovu štetu, pa je u tom dijelu nedopuštena.

Sentenca

Prvostepeni sud je pogriješio, kada je na glavnom pretresu samo pročitao pismene nalaze i mišljenja vještaka neuropsihijatra, s obzirom da je, kako to pravilno navodi braniteljica optuženog u žalbi, bilo potrebno ispitati te vještake na glavnom pretresu. Ovo zbog toga, jer je u odredbi člana 285. stav 6. ZKP propisano da će pismeni nalaz i mišljenje vještaka biti prihvaćen kao dokazni materijal samo ukoliko je vještak svjedočio na glavnom pretresu. Pošto vještaci nisu svjedočili u smislu navedene zakonske odredbe, onda je time povrijeđeno pravo na odbranu optuženog iz člana 6. stav 3. tačka d. Evropske konvencije o ljudskim pravima i učinjena je bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka d. ZKP FBiH.

Sentenca

Pošto su prema konstatacijama na zapisniku razlozi za odlaganje glavnog pretresa bili zauzetost sudske sale koja je tehički opremljena za zvučno snimanje i nepostojanja takve opreme u ostalim slobodnim sudskim salama, onda prvostupanjski sud nije mogao braniteljici optuženog rješenjem izreći novčanu kaznu 300 KM zbog njezinog izostanka sa glavnog pretresa, bez obzira što je uredno pozvana i svoj izostanak nije opravdala, jer to nije objektivni uvjet zbog kojeg je glavni pretres odložen.

Sentenca

Protiv presude donesene na osnovu sporazuma o priznanju krivnje dozvoljena je žalba iz svih žalbenih osnova, osim žalbenog osnova Odluke o kaznenopravnim sankcijama ako je optuženom izrečena kaznenopravna sankcija predviđena u tom sporazumu. Žalba je dopuštena protiv takve presude i iz osnova Odluke o kaznenopravnim sankcijama ako su optuženom presudom izrečene kaznenopravne sankcije koje nisu predviđene u sporazumu o priznanju krivnje, uključujući i odluku o kazni koja je stroža ili blaža od one predviđene u sporazumu.

Sentenca

Pošto su bili ispunjeni uvjeti da prvostepeni sud optuženog obaveže na plaćanje troškova krivičnog postupka, onda je pravilno postupio kada je i pored toga što su nedostajali podaci o njihovoj visini u presudi kojom ga je oglasio krivim, izrekao da je optuženi obavezan da naknadi troškove i da će predsjednik vijeća naknadno donijeti posebno rješenje o njihovoj visini kad se ti podaci pribave. Ovakva Odluka o obavezi plaćanja troškova krivičnog postupka, treba uvijek predhoditi naknadnom donošenju Odluke o visini troškova kad se ti podaci pribave. U protivnom da je prvostepeni sud propustio da u presudi izrekne odluku o tome da je optuženi obavezan da nadoknadi troškove krivičnog postupka, onda predsjednik vijeća ne bi mogao naknadno donijeti odluku o njihovoj visini. Stoga su neosnovani žalbeni prigovori, da je prvostepeni sud učinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 2. u vezi sa članom 202. stav 1. i 200. stav 2. ZKP FBiH, kada je u izreci pobijane presude donio odluku kojom se optuženi obavezao na plaćanje troškova krivičnog postupka.

Sentenca

A) zakonska obilježja kaznenog djela neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz članka 238. stavak 2. kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine ne odgovaraju zakonskim obilježjima kaznenog djela iz članka 252. stavak 2. ranijeg kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, za koje je Zakonom o Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine bilo određeno da je u prvostupanjskoj nadležnosti Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, pa Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine nema prvostupanjsku nadležnost za kazneno djelo iz članka 238. stavak 2. kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine. B) s obzirom na pojam organizirane grupe ljudi, određen člankom 2. stavkom 17. novog kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, te pojam organizirani kriminal određen člankom 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine ("SL. novine FBiH"; broj: 20/01), postupanje u istrazi niti vođenje prvostupanjskog kaznenog postupka za bilo koje kazneno djelo propisano u novom kaznenom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine (osim za kazneno djelo terorizma) učinjeno od organizirane grupe ljudi, nije u stvarnoj nadležnosti Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine niti po osnovu njegove prvostupanjske nadležnosti za organizirani kriminal.

Sentenca

Budući da je temeljni uvjet za određivanje pritvora postojanje osnovane sumnje da je osumnjičeni učinio krivično djelo i da ta osnovana sumnja mora postojati ne samo prilikom određivanja pritvora nego i za svo vrijeme trajanja pritvora, sud je dužan pri ispitivanju prijedloga za produženje pritvora u toku istrage cijeniti postojanje tog uvjeta za pritvor i to ne samo na temelju dokaza i podataka koji su postojali u vrijeme određivanja pritvora nego i onih koji su pribavljeni tokom istrage.

Sentenca

Kada vijeće apelacionog odjeljenja suda odlučuje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja o produženju pritvora, može u smislu člana 146. stav 1. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ispitivati samo one žalbene prigovore koji se odnose na postojanje općeg uvjeta za pritvor (osnovane sumnje da je osumnjičeni učinio krivično djelo) i posebnog uvjeta za pritvor (postojanje nekog od osnova za pritvor), a ne može ispitivati opravdanost žalbenih prigovora i prijedloga osumnjičenog o ukidanju pritvora i njegovom puštanju na slobodu uz pružanje jamstva.

Sentenca

Okolnosti koje je u svom prijedlogu za produženje pritvora naveo glavni tužitelj - da osumnjičeni trenutno boravi na području Republike Srpske i da od ličnih dokumenata posjeduje samo vozačku dozvolu, same po sebi ne ukazuju na opasnost od bjegstva kao osnova za određivanje pritvora po članu 146. stav 1. tačka a. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine.

Sentenca

Zaključak o postojanju osnovane bojazni da će osumnjičena ometati istragu uticanjem na svjedoke ili saučesnike u smislu člana 146. stav 1. tačka b. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, mora biti konkretiziran navođenjem činjenica, koje pokazuju da je osumnjičena osobno pokušala utjecati na nekog svjedoka ili saučesnika odnosno da je takvo utjecanje pokušala izvršiti preko druge osobe. Prema tome, produženje pritvora u smislu navedene zakonske odredbe je opravdano samo ako je činjenično verifikovan neposredan ili posredan pokušaj osumnjičene da utječe na svjedoke ili saučesnike, a ne da se može samo pretpostaviti da je preduzimanje takvih radnji moguće, jer bi u tom slučaju ovaj po prirodi fakultativan pritvor protivno zakonu postao obligatoran.

Sentenca

Zaključak o postojanju naročitih okolnosti koje opravdavaju bojazan od ponavljanja krivičnog djela kao osnov za pritvor u smislu člana 146. stav 1. tačka c. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, može postojati i u slučaju kada je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno da je mldb. osumnjičeni učinio isto ili istovrsno krivično djelo prije učinjenja krivičnog djela povodom kojeg mu je određen pritvor. Radi toga, pomenuti zaključak nije moguće izvesti kao u pobijanom rješenju na temelju okolnosti da je mldb. osumnjičeni kod policije evidentiran kao mogući učinitelj više krivičnih djela.

Sentenca

Ako su optužnicom obuhvaćena krivična djela učinjena u stjecaju, onda je za određivanje pritvora optuženom u smislu odredbe člana 146. stav 1. tačka d. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine potrebno, da su u odnosu na krivično djelo zbog kojeg je tužitelj podnio prijedlog za produženje pritvora ispunjeni svi propisani uvjeti u navedenoj zakonskoj odredbi, pa nije moguće uzimanje u obzir činjenica i okolnosti koje se odnose na druga krivična djela za koja se ne može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna, bez obzira što su ispunjeni ostali traženi uvjeti (postoji osnovana sumnja da je optuženi učinio ta krivična djela i da je usljed načina ili posljedica krivičnih djela određivanje pritvora neophodno za sigurnost građana ili imovine).

Sentenca

Ako sudac za prethodno saslušanje ocijeni da je prijedlog tužitelja za određivanje pritvora prema optuženom neprihvatljiv, onda o tome ne donosi odluku, već predmet dostavlja izvanraspravnom vijeću da odluči o prijedlogu. Ukoliko vijeće donese rješenje kojim se odbija prijedlog tužitelja za određivanje pritvora prema optuženom, protiv tog rješenja tužitelj nema pravo žalbe, pa će vijeće apelacionog odjeljenja izjavljenu žalbu tužitelja odbaciti kao nedopuštenu.

Sentenca

U toku trajanja istrage, osumnjičeni i njegov branitelj mogu bez ikakvih ograničenja podnositi prijedloge za ukidanje pritvora o kojim odlučuje sudija za prethodni postupak. Protiv tog rješenja žalba nije dopuštena i ne može je konstituisati pogrešno data pravna pouka da je žalba dopuštena pa ukoliko je podnesena mora biti odbačena kao nedopuštena.

Sentenca

Nakon potvrđivanja optužnice sudija za prethodno saslušanje nije funkcionalno nadležan da odlučuje o prijedlogu tužitelja za produženje pritvora prema optuženom, već o tom prijedlogu može odlučiti izvanraspravno vijeće iz člana 25. stav 6. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine

Sentenca

Kada nakon potvrđivanja optužnice odlučuje o žalbama na rješenje prvostepenog suda o produženju pritvora optuženima, vijeće apelacionog odjeljenja drugostepenog suda nema zakonskih ovlaštenja da se po službenoj dužnosti upušta u ispitivanje pogrešno označenje dužine trajanja produženog pritvora od jedne godine (umjesto dva mjeseca), ali u obrazloženju rješenja može u cilju instruktivnog djelovanja ukazati na tu pogrešku.

Sentenca

Odredbe o tzv. nepravom ponavljanju kaznenog postupka predviđene po dosadašnjim propisima, primjenjuju se u svim slučajevima u kojim su po tim propisima donesene pravomoćne presude protiv istog osuđenog, a nisu primjenjene odredbe o odmjeravanju jedinstvene kazne za djela u stjecaju.

Sentenca

Sudija za prethodno saslušanje u smislu člana 39. tačka d. ZKP FBiH ne može vršiti sudijske dužnosti nakon što je okončan dio postupka koji se vodi pred sudijom za prethodno saslušanje i poslije proslijeđivanja predmeta sudećem vijeću. Pošto je nasuprot tome, sudija za prethodno saslušanje u istom predmetu bio član vijeća koje je u postupku kontrole pritvora (član 151. stav 1. ZKP FBiH) donijelo rješenje o produženju pritvora, odnosno kako je sudjelovao u njegovom donošenju iako se morao izuzeti, učinjena je bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka b. ZKP FBiH.

Sentenca

Time što nakon podnošenja prijedloga tužitelja za produženje pritvora, osumnjičeni kome je pobijanim rješenjem produžen pritvor nije izveden pred sudsko vijeće radi izjašnjenja o razlozima za produženje pritvora (nije mu omogućeno davanje takvog izjašnjenja ni pred sudijom za prethodni postupak nakon podnošenja prijedloga tužitelja za određivanje pritvora) povrijeđeno je njegovo pravo na obranu i učinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 312. točka d. ZKP FBiH. Ovo bez obzira što takva obaveza nije izričito propisana u odredbama ZKP FBiH, jer ovakvu obavezu izvođenja pred sudiju svakoga tko je uhapšen ili lišen slobode izričito predviđa članak 5. stavak 3. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, čija primjena je u smislu članka II/1 Ustava Bosne i Hercegovine obavezna i ima prioritet u odnosu na svaki drugi zakon.

Sentenca

Okolnost da je nekima optuženima kao saizvršiteljima krivičnog djela izrečena krivičnopravna sankcija predviđena u sporazumu o priznanju krivnje ispod zakonom određenog minimuma kazne zatvora za učinjeno krivično djelo, nema nikakvog značaja za optuženog koji u tome nije učestvovao, pa se njemu mora izreći krivičnopravna sankcija u skladu sa odgovarajućim odredbama Krivičnog zakona.

Sentenca

Kada nakon potvrđivanja optužnice izvanraspravno vijeće odlučuje o pritvoru, ne može se upuštati u ocjenjivanje postojanja osnovane sumnje da je optuženi učinio krivično djelo za koje se tereti. Ovo zbog toga, jer je postojanje takve osnovane sumnje utvrđeno potvrđivanjem optužnice, pa izvanraspravno vijeće tako utvrđenu osnovanu sumnju nema pravo da preispituje.

Sentenca

Delegiranje mjesne nadležnosti nije moguće prije podnošenja zahtjeva ovlaštenog tužioca za pokretanja krivičnog postupka, jer se pod tim podrazumijeva oduzimanje postupanja po jednom određenom krivičnom predmetu od mjesno nadležnog suda i njegova predaja drugom mjesno nenadležnom sudu.

Sentenca

Sudija koji je kao član vijeća sudjelovao u donošenju drugostepene presude, koja je po žalbi okrivjenog ukinuta rješenjem suda u trećem stepenu, može ponovo sudjelovati u donošenju Odluke drugostepenog suda, jer ta okolnost da je ranije već sudjelovao u donošenju drugostepene presude nije razlog za njegovo izuzeće

Sentenca

Ako su ispunjeni opći i posebni uvjeti za određivanje (produženje) pritvora u smislu člana 183. stav 1. tačka 4. ZKP za neko od taksativno nabrojanih krivičnih djela, pritvor se može odrediti odnosno produžiti i za njihov kvalifikovani oblik (koji se ne navodi u zakonu) primjenjujući princip logičnog tumačenja pravne norme argumentum a minore ad maius (zaključivanjem da je nešto dopušteno za teži slučaj, kada je dopušteno u lakšem slučaju).

Sentenca

Činjenični opis krivičnog djela neovlaštene proizvodnje i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 252. stav 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine pored objektivnh elemenata mora sadržavati i subjektivne elemente tj. činjenice i okolnosti iz kojih proizilazi da je učinitelj svjestan da je biljna supstancija koju je prodavao odnosno držao radi prodaje - opojna droga, kao i svijest o tome da je tu supstanciju neovlašteno prodavao odnosno držao radi prodaje.

Sentenca

Ako činjenični opis djela iz izreke prvostupanjske presude umjesto činjenica i okolnosti, koje bi predstavljale bitna obilježja krivičnog djela za koje je okrivljenik oglašen krivim, sadrži navode koji su ustvari zakonski opis tog krivičnog djela onda je takva izreka nerazumljiva i time je učinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 358. stavak 1. točka 11. ZKP.

Sentenca

Postavljanje optuženom branioca po službenoj dužnosti neposredno pred početak glavnog pretresa na kojem je donijeta presuda, bez ostavljanja mogućnosti braniocu da se upozna sa spisima u konkretnom predmetu i da sa svojim branjenikom obavi razgovor o načinu odbrane, predstavlja povredu prava optuženog na odbranu učinjenu na glavnom pretresu koja je mogla biti od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude.

Sentenca

Pravomoćno rješenje o obustavi kaznenog postupka doneseno u smislu člana 394. stav 1. ZKP ne spada u kategoriju neopozivih sudskih Odluka i pored toga što je steklo formalnu pravnu snagu. Ovo zbog toga jer ta rješenja ne mogu steći i materijalnu pravnu snagu, s obzirom da je u toj zakonskoj odredbi propisano da se na zahtjev ovlaštenog tužitelja može dozvoliti ponavljanje kaznenog postupka ako podnese nove dokaze na osnovu kojih se sud može uvjeriti da su se stekli uvjeti za ponovno pokretanje postupka. Stoga je prvostupanjski sud pogriješio kada je nasuprot tome izveo zaključak, da se u tom slučaju radilo o presuđenoj stvari (res iudicata) i samo na temelju toga rješenjem odbacio zahtjev nadležnog tužitelja za ponovno pokretanje kaznenog postupka.