Nadležnost - sudska praksa Bosne i Hercegovine
Obrazloženje:
(Rješenje Vrhovnog suda Federacije BiH, 32 0 Rs 291882 20 R od 5.3.2020. godine)
<------->
Obrazloženje: "U konkretnom slučaju tužilac je tužbu protiv tužene za naknadu štete prouzrokovane na radu, podnio Općinskom sudu u Sarajevu. Tuženi je u odgovoru na tužbu prigovorio mjesnoj nadležnosti tog suda, a na pripremnom ročištu održanom 08.06.2023.godine tužitelj je izjavio da je saglasan da se predmet ustupi Općinskom sudu u Visokom kao sudu na čijem području je štetna radnja počinjena (područje Općina Breza gdje je tužitelj obavljao poslove je u nadležnosti Općinskog suda u Visokom). Prvostepeni sud je na temelju takvog odgovora tužitelja donio rješenje kojim se proglasio mjesno nenadležnim i predmet ustupio Općinskom sudu u Visokom, uz obrazloženje da vođenje postupka pred tim sudom ekonomičnije i svrsishodnije zbog obavljanja dokaza uviđaja lica mjesta nezgode. Međutim, budući da je u konkretnom slučaju postupak pokrenut zbog naknade štete za koju je po naprijed navedenim odredbama propisana izberiva mjesna nadležnost, što znači da tužitelj već podnošenjem tužbe određuje koji sud je nadležan, a mogao je birati sud opće mjesne nadležnosti, ili sud mjesta gdje je štetna radnja počinjena, ili sud na čijem području je štetna posljedica nastupila, a ako je šteta posljedica teške tjelesne povrede i sud prebivališta ili boravišta tužitelja kao oštećenog. Kako je tužilac je izabrao Općinski sud u Sarajevu kao sud na čijem području je štetna posljedica nastupila, a ako je u pitanju šteta zbog teške tjelesne povrede to bi bio i sud njegovog prebivališta ili boravišta, znači da se tužitelj opredjelio za mjesnu nadležnost suda, čime je izgubio pravo da svoj izbor odredi na drugoj osnovi, jer on izberivu mjesnu nadležnost suda određuje isključivo u vrijeme podnošenja tužbe, zbog čega izjava tužitelja data na pripremnom ročištu ne može biti osnova za promjenu mjesne nadležnosti suda."
(Odluka Vrhovnog suda Federacije BiH, 41 0 Rs 099582 23 Rev od 14.11.2023. godine) <------->
ATRAKCIJSKA NADLEŽNOST SUDA Primjeni odredbe o atrakcijskoj nadležnosti suda koji vodi stečajni postupak ima mjesta samo u slučaju kada je stečajni postupak bio u toku u vrijeme nastanka spora, a ne i u slučaju kada je stečajni postupak otvoren nakon podnošenja tužbe. Obrazloženje: "Prvostepenom presudom Općinskog suda... odlučeno je slijedeće: "Utvrđuje se da je osnovano potraživanje tužitelja "U... Banka" d.d.... - u stečaju prema tuženom "Banka S..." a.d. B.L - u stečaju, u visini od 139.091,04 KM, istaknuto u stečajnom postupku... " Drugostepenom presudom Kantonalnog suda... žalba tuženog je odbijena kao neosnovana i prvostepena presuda potvrđena. Blagovremeno izjavljenom revizijom tužena pobija drugostepenu presudu u cijelosti zbog povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Revizija nije osnovana. Navodi revidenta kojim se odluka o prigovoru stvarne i mjesne nadležnosti pobija zbog povrede člana 45. ZPP nisu osnovani. Naime, iz stanja u predmetnom spisu proizlazi da je ovaj parnični postupak pokrenut tužbom tužiteljice "U.. Banka" d.d.- u stečaju, radi naplate dospjelog novčanog potraživanja od tužene "Banke S..." a.d Odredbom člana 45. ZPP je propisano da je za suđenje u sporovima koji nastaju u toku i u povodu stečajnog postupka, mjesno isključivo nadležan sud na čijem se području nalazi sud koji vodi stečajni postupak. Kako je u konkretnom slučaju spor nastao u toku i u povodu stečajnog postupka nad imovinom tužiteljice "U... banka" d.d...., drugostepeni sud je ocijenio da je za suđenje u ovom sporu isključivo nadležan Općinski sud u... pred kojim se u vrijeme podnošenja tužbe vodio stečajni postupak nad tužiteljicom. Navedena ocjena drugostepenog suda je pravilna. Naime, iako je u toku ove parnice, nakon upuštanja tužene u raspravljanje dostavljanjem odgovora na tužbu, otvoren stečaj i nad imovinom tužene, iz sadržaja odredbe člana 45. ZPP jasno proizlazi da primjeni odredbe o atrakcijskoj nadležnosti suda koji vodi stečajni postupak ima mjesta samo u slučaju kada je stečajni postupak bio u toku u vrijeme nastanka spora. Shodno tome, ista se ne primjenjuje u slučaju kada je stečajni postupak nad tuženim otvoren nakon podnošenja tužbe. Kako u ovom slučaju pravosnažna odluka o prigovoru mjesne nadležnosti prvostepenog suda nije pobijana revizijom, a stečajni postupak nad tuženom je pokrenut nakon pokretanja parnice, te kako se sud može proglasiti po službenoj dužnosti mjesno nenadležnim zbog isključive mjesne nadležnosti nekog drugog suda najkasnije do podnošenja odgovora na tužbu, proizlazi da u postupku pred drugostepenim sudom nije učinjena povreda odredaba parničnog postupka iz člana 209. u vezi sa članom 45. ZPP, pa se revizijski navodi koji se odnose na nadležnost suda odbijaju kao neosnovani."
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, 17 0 Ps 067940 21 Rev od 9.2.2022. godine)
<------->
NUŽNA DELEGACIJA MJESNE NADLEŽNOSTI član 49 Kada su zbog postupanja u ranijim fazama postupka iz postupanja isključene sve sudije postupajućeg suda osim jednog, ne može se formirati vijeće za odlučivanje po izjavljenoj žalbi pa su se stekli uslovi za takozvanu nužnu delegaciju mjesne nadležnosti drugom stvarno nadležnom sudu. Obrazloženje: "Prvostepenim rješenjem Okružnog suda u Trebinju broj... od 4.4.2022. godine, odbijen je prijedlog tužitelja za ponavljanje postupka pravosnažno okončanog presudom Osnovnog suda u Trebinju broj... od 29.4.2016. godine. Protiv prvostepenog rješenja žalbu je izjavio tužitelj, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i prijedlog za ponavljanje postupka u predmetnoj pravnoj stvari usvoji ili da se predmet vrati na ponovno odlučivanje. Tuženi u odgovoru na žalbu osporava navode žalbe i predlaže da se žalba odbije kao neosnovana. Odredbom člana 49. Zakona o parničnom postupku ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 58/03 do 61/13, dalje: ZPP) je propisano da, ako nadležni sud usljed izuzeća sudija ne može da postupa, izvijestiće o tome neposredno viši sud, koji će odrediti da u tom predmetu postupa drugi stvarno nadležan sud sa njegovog područja. Prema stanju spisa u ovom predmetu, u odlučivanju o žalbi tužitelja protiv navedenog prvostepenog rješenja, isključeno je troje sudija Okružnog suda u Trebinju koji su odlučivali po žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Osnovnog suda u Trebinju broj... od 29.4.2016. godine (sudije T.P., D.P. i V.I.), kao i sudija M.P., koji je odlučio o prijedlogu tužitelja za ponavljanje pravosnažno okončanog postupka. S obzirom da četvoro sudija Okružnog suda u Trebinju zbog isključenja iz postupanja, ne mogu postupati u konkretnom predmetu i da taj sud pored navedenih četvoro sudija, prema navodima prijedloga za delegaciju drugog okružnog suda, ima još jednog sudiju (sudiju B.S.), pa ne može formirati vijeće za odlučivanje po izjavljenoj žalbi protiv rješenja označenog u izreci ovog rješenja, stekli su se uslovi za takozvanu nužnu delegaciju mjesne nadležnosti drugom stvarno nadležnom sudu. Stoga je, u skladu sa naprijed navedenom zakonskom odredbom u vezi sa članom 35. tačka e) Zakona o sudovima Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 37/12, 44/15 i 100/17), odlučeno kao u izreci ovog rješenja, uz određivanje geografski najbližeg drugog stvarno nadležnog suda, kako bi se postupak mogao sprovesti sa što manje troškova, u skladu sa odredbama člana 10. ZPP."
(Rješenje Vrhovnog suda Republike Srpske, 95 0 Rs 039646 22 R od 21.7.2022. godine)
<------->
Stvarna nadležnost Suda Bosne i Hercegovine Sud Bosne i Hercegovine nema stvarnu nadležnost u imovinskim sporovima po tužbi tužioca Radio-televizije Bosne i Hercegovine protiv tužene Radio- televizije Republike Srpske. Iz obrazloženja: iz međusobnih odnosa javnih preduzeća, a ne između samih
entiteta. Navedena javna preduzeća su upisana u sudski registar kod
nadležnih entitetskih sudova, odnosno, RTV BiH kod Opštinskog suda u
Sarajevu, a RTV RS kod Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci. (Rješenje vijeća Apelacionog odjeljenja broj: S1 3 P033908 19 Gž od 07.11.2019. godine)
<------->
NADLEŽNOST SUDA PREMA REGISTROVANOJ DJELATNOSTI PREDUZETNIKA član 33 tačka a) U parnici u kojoj je tužilac advokat, a predmet spora pozajmica koju je on dao tuženome, ne može biti nadležan okružni privredni sud jer je opšte poznata činjenica da davanje novčanih pozajmica nije registrovana djelatnost advokata. Obrazloženje: "Osnovano žalba tužioca ukazuje da je prvostepeni sud pogrešno protumačio odredbu člana 33. stav 1. tačka a) Zakona o sudovima Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske, br. 37/2012, 14/2014 - odluka Ustavnog Suda, 44/2015, 39/2016 - odluka Ustavnog Suda i 100/2017) koja govori o stvarnoj nadležnosti Okružnih privrednih sudova, jer u istoj jasno stoji da Okružni privredni sudovi u prvom stepenu odlučuju "i parničnim sporovima" koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa robe, usluga... u kojima su obje stranke u postupku pravno ili fizičko lice koje u svojstvu samostalnog preduzetnika i u drugom svojstvu obavlja privrednu ili drugu registrovanu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja. Iz sporazuma koji su zaključili advokat... s jedne strane i DOO.... s druge strane dana 25. 12. 2017. godine, a koji je osnov za potraživanje tužioca od tuženog na ime duga se vidi da se tim sporazumom tužilac obavezao da tuženom pozajmi novčani iznos od 30.000,00 KM, a tuženi se obavezao da mu taj iznos vrati najkasnije do 15. 1.2018. godine, te kako tužilac tvrdi u tužbi da tuženi to nije vratio to istom traži vraćanje spornog iznosa. Dakle, tužilac je advokat, ali on u konkretnom slučaju nije prometovao nikakvu robu ni uslugu nego je predmet spora u ovoj parnici novčana pozajmica koju je tužilac dao tuženome, a opšte poznata je činjenica da davanje novčanih pozajmica nije registrovana djelatnost advokata pa u konkretnom slučaju ne može biti nadležan Okružni privredni sud."
(Rješenje Okružnog suda u Bijeljini, 83 0 P 038995 18 Gž od 18.9.2019. godine) <------->
ISKLjUČENjE STVARNE NADLEŽNOSTI PRIVREDNOG SUDA član 30 tačka b) i čl. 33 i 35 Kako se u sporu radi o potraživanju po osnovu sticanja bez osnova i kako je tužitelj u ovoj parnici fizičko lice u odnosu na koje se ne mogu primijeniti pravila postupka koja se odnose na privredne sporove, isključena je stvarna nadležnost privrednog suda i za postupanje u ovom predmetu nadležan je osnovni sud. Obrazloženje: "U nadležnosti osnovnih sudova je da sude u svim građanskim sporovima (član 30. tačka 1. b) Zakona o sudovima Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske broj: 37/12, 44/15 i 100/17, dalje ZS RS). Prema članu 33. tačka e) istog zakona, okružni privredni sudovi u prvom stepenu odlučuju - u postupcima stečaja i likvidacije, u skladu sa zakonom, kao i u svim sporovima koji nastanu u toku i povodom stečaja i likvidacije. Prema odredbi člana 433b, tačka 1. Zakona o parničnom postupku ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 58/03 do 61/13, dalje: ZPP), pravila postupka u privrednim sporovima primjenjuju se u sporovima u kojima su stranke R. S., jedinica …, druga pravna lica koja nisu upisana u sudski registar, privredna društva, kao i druga pravna i fizička lica koja se upisuju u odgovarajuće registre. Potraživanje koje je u ovoj parnici predmet spora proizašlo je iz izvršnih postupaka prodaje nekretnina putem usmenog javnog nadmetanja provedenih pred Osnovnim sudom u B. L. u kom je učestvovao tužitelj, uz prethodno davanje sredstava obezbjeđenja, na depozit suda (član 86. stav 1. Zakona o izvršnom postupku "Službeni glasnik Republike Srpske" broj 59/03 do 66/18, dalje: ZIP). Iz navedenog proizlazi da, s obzirom na prirodu spora (radi se o potraživanju po osnovu sticanja bez osnova) i na činjenicu da je tužitelj u ovoj parnici fizičko lice u odnosu na koje se ne mogu primjeniti pravila postupka koja se odnose na privredne sporove, a ne lice koje u svojstvu samostalnih preduzetnika i u drugom svojstvu obavljaju privrednu ili drugu registrovanu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja, za postupanje u ovom predmetu nadležan je Osnovni sud u B. L. Kako je u konkretnom slučaju stečajni postupak otvoren nad imovinom B. S. a.d. B. L., koja nije stranka u ovom sporu, nije ostvaren uslov propisan odredbom člana 33. tačka e) ZS RS za postupanje okružnog privrednog suda, u ovom predmetu. Stoga, nema mjesta pozivanju Osnovnog suda u B. L. na rješenje ovog revizionog suda broj... od 17.9.2014. godine, jer je u tom predmetu nad jednim od tuženih otvoren stečajni postupak, tako da se u ova dva predmeta ne radi o istoj činjeničnoj i pravnoj situaciji. Iz prednjih razloga, odlučeno je kao u izreci, na osnovu odredbe člana 35. tačka đ) ZS RS, člana 21. stav 1. i člana 22. stav 1. ZPP."
(Rješenje Vrhovnog suda Republike Srpske, 57 0 Ps 126740 18 R od 4.9.2018. godine)
<------->
LEGITIMACIJA ZA POKRETANjE SPORA U VEZI PREDUZEĆA član 33 tačka b) Ukoliko se ne postigne sporazum između preduzeća i njegovih osnivača, svako od njih može pokrenuti spor pred nadležnim privrednim sudom koji je nadležan da rješava sporove u vezi uređenja odnosa proisteklih iz osnivanja i poslovanja preduzeća te međusobnih odnosa njegovih osnivača. Obrazloženje: "Iz spisa se da zaključiti da u vezi imovine tužitelja i raspodjele njegove dobiti postoji spor između tužiteljice i prvotuženog kao suosnivača preduzeća. Tužitelj kao pravni subjekt nije prestao postojati mada još od 1992. godine ne obavlja djelatnost. On nije izvršio usklađivanje svog statusa sa odredbama Zakona o preduzećima, ali nad njim nije proveden postupak likvidacije, radi čega nije ni brisan iz sudskog registra. Tužiteljica i prvotuženi nisu uredili međusobne odnose u vezi svojih prava i obaveza kao suosnivača tužitelja niti su istupili iz preduzeća koje samo formalno postoji kao pravni subjekt. Tužitelji su htjeli te odnose riješiti u ovoj parnici, što nije bilo moguće. Ukoliko se ne postigne sporazum između preduzeća i njegovih osnivača, svako od njih može pokrenuti spor pred nadležnim privrednim sudom koji je u smislu člana 33. stav 1. tačka b. Zakona o sudovima Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 37/12 do 100/17) nadležan da rješava sporove u vezi uređenja odnosa proisteklih iz osnivanja i poslovanja preduzeća te međusobnih odnosa njegovih osnivača."
(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, 77 0 P 003725 19 Rev od 2.10.2019. godine)
<------->
NADLEŽNOST OKRUŽNIH PRIVREDNIH SUDOVA član 33 tač. b) i ž) Za odlučivanje o brisanju iz sudskog registra lica ovlaštenog za zastupanje tuženog u unutrašnjem i vanjskotrgovinskom prometu, nadležni su okružni privredni sudovi. Obrazloženje: "U konkretnom slučaju, prema činjeničnim navodima tužbe, zahtjev tužiteljice se u suštini svodi na zahtjev da se ona izbriše iz sudskog registra kao lice ovlašteno za zastupanje tuženog u unutrašnjem i vanjskotrgovinskom prometu, za koji postupak jesu, shodno odredbi člana 33. tačka ž) ZS RS, nadležni okružni privredni sudovi. Pored toga, odredbom člana 33. tačka b) je propisano da okružni privredni sudovi u prvom stepenu odlučuju u sporovima koji nastanu u primjeni Zakona o privrednim društvima ili bilo kojeg drugog propisa koji se odnosi na organizaciju i status privrednih društava, rješavanje sporova nastalih između članova privrednog društva međusobno, te između članova društva i privrednog društva, a tiču se položaja članova u privrednom društvu, upravljanja privrednim društvom i vođenja poslova koji proizlaze iz njihovog položaja u društvu, pa i ova odredba, s obzirom na sadržaj i suštinu stavljenih zahtjeva (ne radi se, naime, o radnom sporu) upućuje na nadležnost privrednog suda. Prema tome, za postupanje u ovoj pravnoj stvari nadležan je Okružni privredni sud u D., slijedom čega je, temeljem odredbe člana 22. stav 1. Zakona o parničnom postupku ("Službeni glasnik RS" br. 58/03, 85/03, 74/05, 49/09 i 61/13) i člana 35. tačka đ) ZS RS, o nastalom sukobu nadležnosti odlučeno kao u izreci."
(Rješenje Vrhovnog suda Republike Srpske, 60 0 Ps 028908 19 R od 2.10.2019. godine)
<------->
član 33 tačka z) Za odlučivanje o zahtjevu za izvršenje koji je zasnovan na mjenici kao vjerodostojnoj ispravi, pri čemu su obje stranke u postupku pravna lica, nadležan je okružni privredni sud. Obrazloženje: "Odredbom člana 33. tačka z) ZS RS propisano je da Okružni privredni sudovi u prvom stepenu odlučuju o sprovođenju izvršnog postupka po vjerodostojnim ispravama u kojima su obje stranke u postupku pravna lica ili fizička lica koja u svojstvu samostalnog preduzetnika ili u drugom svojstvu obavljaju privrednu ili drugu registrovanu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja i po izvršnim notarskim ispravama u kojima su obje stranke u postupku pravna lica. U konkretnom slučaju zahtjev za izvršenje je zasnovan na mjenici koja, u smislu odredbe člana 29. stav 2. Zakona o izvršnom postupku ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 59/03 do 98/14) ima svojstvo vjerodostojne isprave. Obje stranke u postupku su pravna lica, a izvršenik ima sjedište u T. Iz tih razloga je određena nadležnost Okružnog privrednog suda u Trebinju, temeljem odredbe člana 22. stav 1. Zakona o parničnom postupku ("Službeni glasnik RS", br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13) u vezi sa članom 33. tačka z) ZS RS."
(Rješenje Vrhovnog suda Republike Srpske, 95 0 Ip 049449 17 R od 6.9.2017. godine)
<------->
NEMOGUĆNOST ATRAKCIJE NADLEŽNOSTI član 33 tačka e) Za sporove koji nastanu prije otvaranja postupka likvidacije i stečaja nije moguće odrediti atrakciju nadležnosti okružnih privrednih sudova. Obrazloženje: "Okružni privredni sud u B. nije prihvatio nadležnost, te je od ovog suda, podneskom broj: … od 13. 9. 2019. godine, zatražio rješavanje sukoba nadležnosti, uz obrazloženje da se ne radi o nadležnosti privrednog suda, budući da je stečajni postupak otvoren nad tužiteljem, a ne nad tuženim kojeg ima u vidu odredba člana 109. stav 7 Zakona o stečaju ("Službeni glasnik RS" br. 16/16 - u daljem tekstu: ZS), te da ne dolazi u obzir ni atrakcija nadležnosti, o kojoj govori odredba člana 33. tačka e) Zakona o sudovima Republike Srpske ("Službeni glasnik RS" br. 37/12, 44/15 i 100/17 - u daljem tekstu: ZS RS), jer je postupak pokrenut prije otvaranja likvidacionog postupka i stečaja nad tužiteljem. Riješeno je kao u izreci iz slijedećih razloga. Prema podacima iz spisa predmeta, nad tužiteljem je dana 10. 5. 2016. godine otvoren postupak likvidacije, a dana 4. 4. 2017. godine i stečajni postupak. Ovaj postupak je pokrenut prijedlogom za izvršenje dana 25. 5. 2015. godine (prije otvaranja postupka likvidacije i stečaja). Proizlazi, da nema mjesta određivanju atrakcione nadležnosti, jer je odredbom člana 33. tačka e) ZS RS propisano da okružni privredni sudovi u prvom stepenu odlučuju u svim sporovima koji nastanu u toku i povodom sprovođenja postupka stečaja i likvidacije."
(Rješenje Vrhovnog suda Republike Srpske, 57 0 Ps 129114 19 R od 19.9.2019. godine)
<------->
USLOVI ZA POSTUPANjE OKRUŽNOG PRIVREDNOG SUDA član 33 tačka a) Okružni privredni sud je nadležan u parničnom postupku između dva pravna lica koji se vodi zbog štete koju je prouzrokovao organ tužene u izvršnom postupku time što nakon donošenja rješenja o dosudi, kupljene pokretne stvari izvršenika nije predao u posjed tužitelju kao kupcu. Obrazloženje: "Prema odredbi člana 33. tačka a) Zakona o sudovima Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 37/12 i 44/15- dalje: ZS RS), okružni privredni sudovi, između ostalog, u prvom stepenu sude u parničnim i vanparničnim sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa robe, usluga, vrijednosnih papira, vlasničkih i drugih prava na nekretninama, kao i na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih papira, u kojima su obje stranke u postupku pravno ili fizičko lice, koje u svojstvu samostalnog preduzetnika ili u drugom svojstvu obavlja privrednu ili drugu registrovanu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja. Proizlazi, da je prema ovoj zakonskoj odredbi, za postojanje stvarne nadležnosti okružnih privrednih sudova, potrebno da su kumulativno ispunjena dva uslova: da se radi o sporu koji se odnosi na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa robe, usluga, vrijednosnih papira, vlasničkih i drugih prava na nekretninama, kao i na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih papira (prvi uslov) i da su obje stranke u postupku pravno ili fizičko lice koje u svojstvu samostalnog preduzetnika ili u drugom svojstvu obavlja privrednu ili drugu registrovanu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja (drugi uslov). U konkretnom slučaju, radi se o parničnom postupku između dva pravna lica. Prema činjeničnim navodima tužbe štetu je prouzrokovao organ tužene (Osnovni sud u N. G.) u izvršnom postupku time što nije, nakon donošenja rješenja o dosudi, kupljene pokretne stvari izvršenika predao u posjed tužitelju, kao kupcu. Zaključak od 30.11.2012. godine o provođenju rješenja o dosudi broj:... od 26.10.2012. godine, koji prema tvrdnji tužitelja nije proveden, organ tužene (Osnovni sud u N. G.) donio je u okviru svoje sudske nadležnosti, na temelju ovlaštenja iz odredbe člana 30. tačka 8-g) 1. ZS RS i na temelju odredbe člana 4., 114. stav 1. i 135. Zakona o izvršnom postupku ("Službeni glasnik RS" broj: 59/03, 85/03, 64/05, 118/07, 29/10, 57/12, 67/13 i 98/14). Time su, po ocjeni ovog suda, ispunjeni citirani zakonski uslovi za postupanje Okružnog privrednog suda u B. Ovo tim prije što se prema odredbi člana 433 b) tačka 1. ZPP, pravila postupka u privrednim sporovima primjenjuju u sporovima u kojima su stranke Republika Srpska, jedinica lokalne samouprave, druga pravna lica koja nisu upisana u sudski registar, privredna društva, kao i druga pravna ili fizička lica koja se upisuju u odgovarajuće registre. Iz izloženog, valjalo je odlučiti kao u izreci, na osnovu odredbe člana 35. tačka đ) ZS RS i člana 22. stav 1. ZPP."
(Rješenje Vrhovnog suda Republike Srpske, 57 0 Ps 121549 17 R od 23.2.2017. godine)
<------->
NADLEŽNOST ZA POBIJANjE ODLUKA SKUPŠTINE AKCIONARSKOG
DRUŠTVA član 33 tačka b) i član 98 stav 2 Kada se u sporu traži pobijanje odluka Skupštine akcionarskog društva, radi se o sporu koji spada u nadležnost okružnog privrednog suda, ali ako je spor pokrenut pred redovnim sudom prije 13.6.2015. godine, odnosno prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima RS, isti će se okončati pred tim sudom. Obrazloženje: "U nadležnosti osnovnih sudova je da sude u svim građanskim sporovima (član 30. tačka 1. b) ZS RS, dok prema članu 33. stav 1. tačka b) istog zakona, okružni privredni sudovi u prvom stepenu odlučuju: u sporovima koji nastanu u vezi primjene Zakona o privrednim društvima ili bilo kojeg drugog propisa koji se odnosi na organizaciju ili status privrednih društava, rješavanje sporova nastalih između članova privrednog društva međusobno, te između članova društva i privrednog društva, a tiču se položaja članova u privrednom društvu, upravljanja privrednim društvom i vođenja poslova koji proizlaze iz položaja društva. Tužiteljica, kao vlasnik dijela akcija, u ovoj pravnoj stvari (podnesak tužiteljice o uređenju tužbe od 02.11.2016. godine) traži da se utvrdi ništavost redovne XVII Skupštine Akcionarskog društva, kao nezakonito sazvane i Specijalne skupštine akcionara od 27.06.2011. godine, kao i da se poništi više odluka Skupštine akcionara tuženog (koje su bliže označene u navedenom podnesku). Proizlazi da se radi o sporu tužiteljice, kao vlasnika akcija, i privrednog društva o pobijanju odluka Skupštine akcionarskog društva, dakle, o sporu koji saglasno odredbi člana 33. stav 1. tačka b) ZS RS spada u nadležnost okružnog privrednog suda. Međutim, kako je odredbom člana 98. stav 2. ZS RS, koja je izmijenjena članom 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima Republike Srpske ("Službeni glasnik RS", broj 44/15), koji je stupio na snagu 13.06.2015. godine, propisano, da će se sporovi iz člana 33. tačka b) ovog zakona, koji se vode pred osnovnim i okružnim sudovima, okončati pred tim sudovima, u situaciji kada se spor u ovoj pravnoj stvari (po tužbi tužiteljice od 26.09.2011. godine) vodi pred Osnovnim sudom u B. L., saglasno toj zakonskoj odredbi, za postupanje u predmetnoj pravnoj stvari je nadležan Osnovni sud u B. L. Iz navedenih razloga, primjenom odredaba člana 21. i 22. stav 1. ZPP, u vezi sa članom 35 đ) ZS RS, odlučeno je kao u izreci."
(Rješenje Vrhovnog suda Republike Srpske, 71 0 P 196255 18 R od 22.3.2018. godine)
<------->
Stvarna nadležnost Suda Bosne i Hercegovine Sud Bosne i Hercegovine nije stvarno nadležan za suđenje u sporovima proizašlim iz međusobnih odnosa javnih preduzeća koja osnivaju entiteti.
Iz obrazloženja: Predmetnom tužbom potražuje se isplata
iznosa utuženog iznosa na ime neraspoređene radiotelevizijske takse za
period od 2008. do 2011.godine, iz čega nesumnjivo proizilazi
imovinskopravna priroda spora. Međutim, da bi Sud Bosne i Hercegovine
bio stvarno nadležan za postupanje, primjenom odredbe člana 1.
stav Odredbe člana 4. stav 3. i člana 6. Zakona o javnom RTV servisu Federacije BIH (Sl. glasnik BiH 40/02 i 12/04), kao i odredbe člana 3. i člana 6. Zakona o Radio- Televiziji Republike Srpske (Sl. glasnik RS br. 49/06, 73/08 i 42/10) propisuju za tužitelja i tuženu status javnog preduzeća. Dakle, parnične stranke su pravna lica koja samostalno stiču prava i preuzimaju obaveze u pravnom prometu i mogu biti stranke u postupcima pred sudom. Činjenica da osnivačka prava za tužitelja vrši Parlament Federacije i da je tuženu osnovala Republika Srpska, nema za posljedicu promjenu zakonom utvrđenog statusa parničnih stranaka, niti im daje karakter organa uprave, tijela ili institucija entiteta. Tužitelj i tužena, zajedno sa Javnim radio televizijskim servisom BiH, čine jedinstven Javni radiotelevizijski sistem u Bosni i Hercegovini, kako je to propisano članom 1. Zakon o javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH br. 78/05, 35/09 i 32/10). Međutim, činjenica da su parnične stranke dio jedinstvenog sistema na nivou države, ne može biti osnov za ustanovljavanje stvarne nadležnosti suda za postupanje u međusobnim sporovima između članica sistema, jer je spor proizašao iz međusobnih odnosa javnih preduzeća registrovanih u entitetima, a ne između samih entiteta. Stoga i prema ocjeni drugostepenog
vijeća, Sud Bosne i Hercegovine nije stvarno nadležan za postupanje po
konkretnoj tužbi. Kako su parnične stranke upisane u registru poslovnih
subjekata, to je prvostepeni sud, u skladu sa odredbama člana
(Rješenje Apelacionog odjeljenja Suda BiH broj S1 3 P 010694 13 Pž od 14.08.2013.godine)
<------->
Član 2., 4. , 5., 8. i 27. Zakona o
proračunima-budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine Iz obrazloženja:
(Rješenje Vrhovnog suda FBiH broj: 58 0 P 007449 07 Rev od 15.1.2008.godine)
<------->
Član 16. Zakona
o parničnom postupku
(Presuda Vrhovnog suda FBiH broj: 070–0–Rev–06–000894 od 24.05.2007. godine)
<------->
Član 16. stav 2. Zakona o parničnom
postupku
(Presuda Vrhovnog suda FBiH broj: 070–0–Rev–06–001169 od 30.08.2007. godine)
<------->
Članak 49. (sada čl. 48.) Zakona o porezu
na promet proizvoda i usluga
Iz obrazloženja:
(Rješenje Vrhovnog suda FBiH, br. Pž-169/02 od 12.2.2004.god.)
<------->
Članak 21. st. 2. i 28. Zakona o
stambenim odnosima
Iz obrzaloženja:
(Rješenje Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: Rev-337/02 od 5.2.2004.g.)
<------->
Nazad na: sudska praksa BiH
|
||
Da bi ste našli obrazloženje od
odabrane setence iz oblasti nadležnosti potrebno je da koristite Bilten
sudske prakse Suda BiH, Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine /
Vrhovnog suda Republike Srpske / Brcko distrikt BiH za određenu godinu.
|