Advokatska kancelarija

weight
"Na┼ía za┼ítita nije u na┼íem oru┼żju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein
Nadle┼żnost

Nadle┼żnost - sudska praksa Bosne i Hercegovine

RAZLOZI ZA DELEGIRANjE DRUGOG STVARNO NADLE┼ŻNOG SUDA
Zakon o parni─Źnom postupku
─Źlan 50 stav 2

  • Nepravilno postupanje sudija nadle┼żnog suda, zatim okolnost da sudovi sa podru─Źja nekog drugog kantona imaju razli─Źit, za stranku povoljniji, pravni stav o nekom pravnom pitanju u odnosu na nadle┼żni sud, te na─Źin finansiranja sudova nisu razlozi za delegiranje drugog stvarno nadle┼żnog suda sa podru─Źja drugog kantona, ve─ç ti razlozi moraju biti od izuzetnog zna─Źaja, jer samo takvi razlozi opravdavaju odstupanje od razgrani─Źene teritorijalne nadle┼żnosti sudova u kantonalnom ure─Ĺenju sudske vlasti u Federaciji BiH.

Obrazlo┼żenje:


"Tu┼żitelj je po ovla┼ítenom punomo─çniku dana 30. 1.2020. godine podnio prijedlog da se za postupanje u ovom predmetu odredi stvarno nadle┼żan sud u drugom kantonu.
Kao razloge za delegaciju nadle┼żnosti u bitnom, tu┼żitelj navodi da je pred Kantonalnim sudom u Tuzli u toku 60 parnica vo─Ĺenih po tu┼żbi tu┼żitelja dr┼żavnih slu┼żbenika, protiv tu┼żenog Kantonalne uprave za inspekcijske poslove TK, radi isplate potra┼żivanja iz radnog odnosa, u kojima je u prvostepenom postupku od strane istog suda razli─Źito odlu─Źivano (potpuno ili djelimi─Źno odbijani zahtjevi), da je odlu─Źuju─çi po ┼żalbama tu┼żitelja Kantonalni sud u T. (postupalo vije─çe Kantonalnog suda u O.) u dva predmeta broj: ÔÇŽ i ÔÇŽ, drugostepeni sud odbio ┼żalbe tu┼żitelja i potvrdio prvostepene odbijaju─çe presude. U podnesenom prijedlogu tu┼żitelj nadalje navodi da pomenute presude "ne zadovoljavaju standard obrazlo┼żene sudske odluke.." i "da ograni─Źavaju pravo stranke na pristup sudu i naru┼íavaju kvalitet su─Ĺenja u Bosni i Hercegovini ". Sem toga, izra┼żava sumnju u pristrasnost sudija zbog o─Źuvanja likvidnosti buxeta Tuzlanskog kantona, a iz ─Źijih sredstava se i oni finansiraju.


Iz navedenih razloga smatra da stvarno nadle┼żni Kantonalni sud u T. (niti za njega vije─çe Kantonalnog suda u O.) ne bi trebali postupati u drugom stepenu, ┼íto opravdava svrsishodnu delegaciju u ovoj pravnoj stvari.
Prijedlog nije osnovan.


Prema odredbi ─Źlana 50. stav 2. Zakona o parni─Źnom postupku (u daljem tekstu: ZPP), ovaj sud mo┼że, na prijedlog stranke ili nadle┼żnog suda, odrediti da u pojedinom predmetu postupa stvarno nadle┼żan sud u drugom kantonu ako je o─Źito da ─çe se tako lak┼íe sprovesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi.
Rje┼íenjem Visokog sudskog i tu┼żila─Źkog vije─ça sudije Kantonalnog suda u O. S. J., X. P. i J. A. su privremeno upu─çeni, na period od 12 mjeseci, na obavljanje du┼żnosti u Kantonalnom sudu u T., pa se neprihvatljivim ocjenjuju navodi tu┼żitelja o samovolji predsjednice Kantonalnog suda u T. o opozivu postupaju─çih vije─ça i presignaciji predmeta drugom vije─çu.
Eventualno nepravilno postupanje sudija nadle┼żnog suda, odnosno po─Źinjene povrede postupka i pogre┼ína primjena materijalnog prava, nije opravdan razlog za delegaciju stvarno nadle┼żnog suda u drugom kantonu, jer se eventualni propusti suda mogu sanirati izjavljivanjem pravnih lijekova.


Ne bi bio razlog za svrsishodnu delegaciju niti okolnost da sudovi sa podru─Źja nekog drugog kantona imaju razli─Źit, i za stranku povoljniji, pravni stav o nekom pravnom pitanju u odnosu na nadle┼żni sud, ve─ç ta okolnost mo┼że biti samo razlog da instancioni sud izvr┼íi ujedna─Źavanje sudske prakse zauzimanjem pravnog stava o tom spornom pravnom pitanju.
I na koncu, pau┼íalnom se i nedokazanom ocjenjuje sumnja tu┼żitelja u prostrasnost drugostepenog suda jer ovakve tvrdnje nisu potkrepljene ni jednim konkretnim dokazom. Sem toga, nije razlog za svrsishodnu delegaciju ni na─Źin finansiranja sudova, jer bi u tom slu─Źaju sve tu┼żbe usmjerene protiv tu┼żenog Tuzlanskog kantona, bile predmetom rje┼íavanja op─çinskih i kantonalnih sudova drugog kantona. Kako podnesenim prijedlogom tu┼żitelj nije mogao dovesti u sumnju pristrasnost i zakonitost rada sudova u Tuzlanskom kantonu, to je iz navedenih razloga prijedlog tu┼żitelja odbijen.
Razlozi za delegiranje drugog stvarno nadle┼żnog suda sa podru─Źja drugog kantona moraju biti izuzetnog zna─Źaja, jer samo takvi razlozi opravdavaju odstupanje od Ustavom Federacije BiH razgrani─Źene teritorijalne nadle┼żnosti sudova u kantonalnom ure─Ĺenju sudske vlasti u Federaciji BiH.


Kako se okolnosti na koje se tu┼żitelj poziva, po ocjeni ovog suda, ne mogu podvesti pod opravdane razloge koje ima u vidu odredba ─Źlana 50. stav 2. ZPP, to je valjalo rije┼íiti kao u izreci."

 

(Rješenje Vrhovnog suda Federacije BiH, 32 0 Rs 291882 20 R od 5.3.2020. godine)

 

<------->

 

Stvarna nadle┼żnost Suda Bosne i Hercegovine

Sud Bosne i Hercegovine nema stvarnu nadle┼żnost u imovinskim sporovima po tu┼żbi tu┼żioca Radio-televizije Bosne i Hercegovine protiv tu┼żene Radio- televizije Republike Srpske.

Iz obrazlo┼żenja:
Donose─çi odluku o ogla┼íavanju stvarno nenadle┼żnim za postupanje po tu┼żbi, prvostepeni sud je pravilno primijenio odredbe ─Źlana 1, 3. i 4. stav 3. i ─Źlana 34. stav
2. Zakona o parni─Źnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, uslijed ─Źega su neprihvatljivi svi ┼żalbeni razlozi na osnovu kojih tu┼żitelj pobija pravilnost i zakonitost odluke.
I po shvatanju drugostepenog suda, u konkretnom predmetu nisu ostvareni uslovi propisani odredbama ─Źlana 1. Zakona o parni─Źnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine i ─Źlana 8. stav 2. ta─Źka b) Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH br. 29/00), za ustanovljavanje stvarne nadle┼żnosti Suda Bosne i Hercegovine za postupanje po tu┼żbi.
Naime, predmetnom tu┼żbom tu┼żitelj potra┼żuje isplatu obaveze iz ─Źl. 23. ta─Ź. 4. Zakona o JRTV sistemu u BiH u iznosu od 7.215.841,92 KM, iz ─Źega, nesumnjivo proizilazi imovinsko-pravna priroda spora. Me─Ĺutim, da bi Sud Bosne i Hercegovine bio stvarno nadle┼żan za postupanje primjenom naprijed citiranih odredbi, uz prirodu spora, potrebno je da je spor nastao izme─Ĺu entiteta i da je nadle┼żnost suda utvr─Ĺena zakonima Bosne i Hercegovine, a ┼íto su uslovi koji moraju biti kumulativno ispunjeni. U konkretnom slu─Źaju ne radi se ni o sporu za isplatu duga koji je nastao pri vr┼íenju poslova organa uprave Bosne i Hercegovine, drugih institucija Bosne i Hercegovine i slu┼żbenih lica tih organa i institucija.
Nadalje, odredbe ─Źlana 3. do 6. Zakona o javnom RTV servisu BiH (ÔÇ×Sl. Glasnik BiHÔÇť, broj: 92/05 i 32/10) i odredbe ─Źlana 3. do 6. Zakona o Radioteleviziji Republike Srpske (ÔÇ×Sl. glasnik RSÔÇť, broj: 49/06, 73/08 i 42/10) propisuju da tu┼żitelj i tu┼żena imaju status javnog preduze─ça. Dakle, parni─Źne stranke su pravna lica koja samostalno sti─Źu prava i preuzimaju obaveze u pravnom prometu i mogu biti parni─Źne stranke u postupcima pred sudom. ─îinjenica da parni─Źne stranke ─Źine dio jedinstvenog sistema na nivou Bosne i Hercegovine, ne mo┼że biti osnov za uspostavljanje stvarne nadle┼żnosti Suda Bosne i Hercegovine, jer je spor proistekao

iz me─Ĺusobnih odnosa javnih preduze─ça, a ne izme─Ĺu samih entiteta. Navedena javna preduze─ça su upisana u sudski registar kod nadle┼żnih entitetskih sudova, odnosno, RTV BiH kod Op┼ítinskog suda u Sarajevu, a RTV RS kod Okru┼żnog privrednog suda u Banjoj Luci.
S obzirom na navedeno, prvostepeni sud je pravilno primijenio odredbe ─Źlana 17, a u vezi sa odredbom ─Źlana 28. stav 1. ta─Źka a) Zakona o sudovima Republike Srpske (ÔÇ×Sl. glasnik RSÔÇť, broj: 37/12, 44/15 i 100/17), na┼íav┼íi da je Okru┼żni privredni sud u Banjoj Luci stvarno i mjesno nadle┼żan za postupanje u ovoj pravnoj stvari.

(Rje┼íenje vije─ça Apelacionog odjeljenja broj: S1 3 P033908 19 G┼ż od 07.11.2019. godine)

 

<------->

 

NADLE┼ŻNOST SUDA PREMA REGISTROVANOJ DJELATNOSTI PREDUZETNIKA
Zakon o sudovima Republike Srpske

─Źlan 33 ta─Źka a)

U parnici u kojoj je tu┼żilac advokat, a predmet spora pozajmica koju je on dao tu┼żenome, ne mo┼że biti nadle┼żan okru┼żni privredni sud jer je op┼íte poznata ─Źinjenica da davanje nov─Źanih pozajmica nije registrovana djelatnost advokata.

Obrazlo┼żenje:

"Osnovano ┼żalba tu┼żioca ukazuje da je prvostepeni sud pogre┼íno protuma─Źio odredbu ─Źlana 33. stav 1. ta─Źka a) Zakona o sudovima Republike Srpske (Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske, br. 37/2012, 14/2014 - odluka Ustavnog Suda, 44/2015, 39/2016 - odluka Ustavnog Suda i 100/2017) koja govori o stvarnoj nadle┼żnosti Okru┼żnih privrednih sudova, jer u istoj jasno stoji da Okru┼żni privredni sudovi u prvom stepenu odlu─Źuju "i parni─Źnim sporovima" koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa robe, usluga... u kojima su obje stranke u postupku pravno ili fizi─Źko lice koje u svojstvu samostalnog preduzetnika i u drugom svojstvu obavlja privrednu ili drugu registrovanu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja.

Iz sporazuma koji su zaklju─Źili advokat... s jedne strane i DOO.... s druge strane dana 25. 12. 2017. godine, a koji je osnov za potra┼żivanje tu┼żioca od tu┼żenog na ime duga se vidi da se tim sporazumom tu┼żilac obavezao da tu┼żenom pozajmi nov─Źani iznos od 30.000,00 KM, a tu┼żeni se obavezao da mu taj iznos vrati najkasnije do 15. 1.2018. godine, te kako tu┼żilac tvrdi u tu┼żbi da tu┼żeni to nije vratio to istom tra┼żi vra─çanje spornog iznosa. Dakle, tu┼żilac je advokat, ali on u konkretnom slu─Źaju nije prometovao nikakvu robu ni uslugu nego je predmet spora u ovoj parnici nov─Źana pozajmica koju je tu┼żilac dao tu┼żenome, a op┼íte poznata je ─Źinjenica da davanje nov─Źanih pozajmica nije registrovana djelatnost advokata pa u konkretnom slu─Źaju ne mo┼że biti nadle┼żan Okru┼żni privredni sud."

(Rje┼íenje Okru┼żnog suda u Bijeljini, 83 0 P 038995 18 G┼ż od 18.9.2019. godine)

<------->

 

ISKLjU─îENjE STVARNE NADLE┼ŻNOSTI PRIVREDNOG SUDA
Zakon o sudovima Republike Srpske

─Źlan 30 ta─Źka b) i ─Źl. 33 i 35

Kako se u sporu radi o potra┼żivanju po osnovu sticanja bez osnova i kako je tu┼żitelj u ovoj parnici fizi─Źko lice u odnosu na koje se ne mogu primijeniti pravila postupka koja se odnose na privredne sporove, isklju─Źena je stvarna nadle┼żnost privrednog suda i za postupanje u ovom predmetu nadle┼żan je osnovni sud.

Obrazlo┼żenje:

"U nadle┼żnosti osnovnih sudova je da sude u svim gra─Ĺanskim sporovima (─Źlan 30. ta─Źka 1. b) Zakona o sudovima Republike Srpske (Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske broj: 37/12, 44/15 i 100/17, dalje ZS RS). Prema ─Źlanu 33. ta─Źka e) istog zakona, okru┼żni privredni sudovi u prvom stepenu odlu─Źuju - u postupcima ste─Źaja i likvidacije, u skladu sa zakonom, kao i u svim sporovima koji nastanu u toku i povodom ste─Źaja i likvidacije.

Prema odredbi ─Źlana 433b, ta─Źka 1. Zakona o parni─Źnom postupku ("Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske", broj 58/03 do 61/13, dalje: ZPP), pravila postupka u privrednim sporovima primjenjuju se u sporovima u kojima su stranke R. S., jedinica ÔÇŽ, druga pravna lica koja nisu upisana u sudski registar, privredna dru┼ítva, kao i druga pravna i fizi─Źka lica koja se upisuju u odgovaraju─çe registre.

Potra┼żivanje koje je u ovoj parnici predmet spora proiza┼ílo je iz izvr┼ínih postupaka prodaje nekretnina putem usmenog javnog nadmetanja provedenih pred Osnovnim sudom u B. L. u kom je u─Źestvovao tu┼żitelj, uz prethodno davanje sredstava obezbje─Ĺenja, na depozit suda (─Źlan 86. stav 1. Zakona o izvr┼ínom postupku "Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske" broj 59/03 do 66/18, dalje: ZIP).

Iz navedenog proizlazi da, s obzirom na prirodu spora (radi se o potra┼żivanju po osnovu sticanja bez osnova) i na ─Źinjenicu da je tu┼żitelj u ovoj parnici fizi─Źko lice u odnosu na koje se ne mogu primjeniti pravila postupka koja se odnose na privredne sporove, a ne lice koje u svojstvu samostalnih preduzetnika i u drugom svojstvu obavljaju privrednu ili drugu registrovanu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja, za postupanje u ovom predmetu nadle┼żan je Osnovni sud u B. L.

Kako je u konkretnom slu─Źaju ste─Źajni postupak otvoren nad imovinom B. S. a.d. B. L., koja nije stranka u ovom sporu, nije ostvaren uslov propisan odredbom ─Źlana 33. ta─Źka e) ZS RS za postupanje okru┼żnog privrednog suda, u ovom predmetu. Stoga, nema mjesta pozivanju Osnovnog suda u B. L. na rje┼íenje ovog revizionog suda broj... od 17.9.2014. godine, jer je u tom predmetu nad jednim od tu┼żenih otvoren ste─Źajni postupak, tako da se u ova dva predmeta ne radi o istoj ─Źinjeni─Źnoj i pravnoj situaciji.

Iz prednjih razloga, odlu─Źeno je kao u izreci, na osnovu odredbe ─Źlana 35. ta─Źka ─Ĺ) ZS RS, ─Źlana 21. stav 1. i ─Źlana 22. stav 1. ZPP."

(Rješenje Vrhovnog suda Republike Srpske, 57 0 Ps 126740 18 R od 4.9.2018. godine)

 

 

<------->

 

LEGITIMACIJA ZA POKRETANjE SPORA U VEZI PREDUZE─ćA
Zakon o sudovima Republike Srpske

─Źlan 33 ta─Źka b)

Ukoliko se ne postigne sporazum izme─Ĺu preduze─ça i njegovih osniva─Źa, svako od njih mo┼że pokrenuti spor pred nadle┼żnim privrednim sudom koji je nadle┼żan da rje┼íava sporove u vezi ure─Ĺenja odnosa proisteklih iz osnivanja i poslovanja preduze─ça te me─Ĺusobnih odnosa njegovih osniva─Źa.

Obrazlo┼żenje:

"Iz spisa se da zaklju─Źiti da u vezi imovine tu┼żitelja i raspodjele njegove dobiti postoji spor izme─Ĺu tu┼żiteljice i prvotu┼żenog kao suosniva─Źa preduze─ça. Tu┼żitelj kao pravni subjekt nije prestao postojati mada jo┼í od 1992. godine ne obavlja djelatnost. On nije izvr┼íio uskla─Ĺivanje svog statusa sa odredbama Zakona o preduze─çima, ali nad njim nije proveden postupak likvidacije, radi ─Źega nije ni brisan iz sudskog registra. Tu┼żiteljica i prvotu┼żeni nisu uredili me─Ĺusobne odnose u vezi svojih prava i obaveza kao suosniva─Źa tu┼żitelja niti su istupili iz preduze─ça koje samo formalno postoji kao pravni subjekt. Tu┼żitelji su htjeli te odnose rije┼íiti u ovoj parnici, ┼íto nije bilo mogu─çe. Ukoliko se ne postigne sporazum izme─Ĺu preduze─ça i njegovih osniva─Źa, svako od njih mo┼że pokrenuti spor pred nadle┼żnim privrednim sudom koji je u smislu ─Źlana 33. stav 1. ta─Źka b. Zakona o sudovima Republike Srpske ("Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske" broj 37/12 do 100/17) nadle┼żan da rje┼íava sporove u vezi ure─Ĺenja odnosa proisteklih iz osnivanja i poslovanja preduze─ça te me─Ĺusobnih odnosa njegovih osniva─Źa."

(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, 77 0 P 003725 19 Rev od 2.10.2019. godine)

 

<------->

 

NADLE┼ŻNOST OKRU┼ŻNIH PRIVREDNIH SUDOVA
Zakon o sudovima Republike Srpske

─Źlan 33 ta─Ź. b) i ┼ż)

Za odlu─Źivanje o brisanju iz sudskog registra lica ovla┼ítenog za zastupanje tu┼żenog u unutra┼ínjem i vanjskotrgovinskom prometu, nadle┼żni su okru┼żni privredni sudovi.

Obrazlo┼żenje:

"U konkretnom slu─Źaju, prema ─Źinjeni─Źnim navodima tu┼żbe, zahtjev tu┼żiteljice se u su┼ítini svodi na zahtjev da se ona izbri┼íe iz sudskog registra kao lice ovla┼íteno za zastupanje tu┼żenog u unutra┼ínjem i vanjskotrgovinskom prometu, za koji postupak jesu, shodno odredbi ─Źlana 33. ta─Źka ┼ż) ZS RS, nadle┼żni okru┼żni privredni sudovi.

Pored toga, odredbom ─Źlana 33. ta─Źka b) je propisano da okru┼żni privredni sudovi u prvom stepenu odlu─Źuju u sporovima koji nastanu u primjeni Zakona o privrednim dru┼ítvima ili bilo kojeg drugog propisa koji se odnosi na organizaciju i status privrednih dru┼ítava, rje┼íavanje sporova nastalih izme─Ĺu ─Źlanova privrednog dru┼ítva me─Ĺusobno, te izme─Ĺu ─Źlanova dru┼ítva i privrednog dru┼ítva, a ti─Źu se polo┼żaja ─Źlanova u privrednom dru┼ítvu, upravljanja privrednim dru┼ítvom i vo─Ĺenja poslova koji proizlaze iz njihovog polo┼żaja u dru┼ítvu, pa i ova odredba, s obzirom na sadr┼żaj i su┼ítinu stavljenih zahtjeva (ne radi se, naime, o radnom sporu) upu─çuje na nadle┼żnost privrednog suda.

Prema tome, za postupanje u ovoj pravnoj stvari nadle┼żan je Okru┼żni privredni sud u D., slijedom ─Źega je, temeljem odredbe ─Źlana 22. stav 1. Zakona o parni─Źnom postupku ("Slu┼żbeni glasnik RS" br. 58/03, 85/03, 74/05, 49/09 i 61/13) i ─Źlana 35. ta─Źka ─Ĺ) ZS RS, o nastalom sukobu nadle┼żnosti odlu─Źeno kao u izreci."

(Rješenje Vrhovnog suda Republike Srpske, 60 0 Ps 028908 19 R od 2.10.2019. godine)

 

<------->


NADLE┼ŻNOST ZA ODLU─îIVANjE O ZAHTJEVU ZA IZVR┼áENjE
Zakon o sudovima Republike Srpske

─Źlan 33 ta─Źka z)

Za odlu─Źivanje o zahtjevu za izvr┼íenje koji je zasnovan na mjenici kao vjerodostojnoj ispravi, pri ─Źemu su obje stranke u postupku pravna lica, nadle┼żan je okru┼żni privredni sud.

Obrazlo┼żenje:

"Odredbom ─Źlana 33. ta─Źka z) ZS RS propisano je da Okru┼żni privredni sudovi u prvom stepenu odlu─Źuju o sprovo─Ĺenju izvr┼ínog postupka po vjerodostojnim ispravama u kojima su obje stranke u postupku pravna lica ili fizi─Źka lica koja u svojstvu samostalnog preduzetnika ili u drugom svojstvu obavljaju privrednu ili drugu registrovanu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja i po izvr┼ínim notarskim ispravama u kojima su obje stranke u postupku pravna lica.

U konkretnom slu─Źaju zahtjev za izvr┼íenje je zasnovan na mjenici koja, u smislu odredbe ─Źlana 29. stav 2. Zakona o izvr┼ínom postupku ("Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske" br. 59/03 do 98/14) ima svojstvo vjerodostojne isprave. Obje stranke u postupku su pravna lica, a izvr┼íenik ima sjedi┼íte u T.

Iz tih razloga je odre─Ĺena nadle┼żnost Okru┼żnog privrednog suda u Trebinju, temeljem odredbe ─Źlana 22. stav 1. Zakona o parni─Źnom postupku ("Slu┼żbeni glasnik RS", br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13) u vezi sa ─Źlanom 33. ta─Źka z) ZS RS."

(Rješenje Vrhovnog suda Republike Srpske, 95 0 Ip 049449 17 R od 6.9.2017. godine)

 

<------->

 

NEMOGU─ćNOST ATRAKCIJE NADLE┼ŻNOSTI
Zakon o sudovima Republike Srpske

─Źlan 33 ta─Źka e)

Za sporove koji nastanu prije otvaranja postupka likvidacije i ste─Źaja nije mogu─çe odrediti atrakciju nadle┼żnosti okru┼żnih privrednih sudova.

Obrazlo┼żenje:

"Okru┼żni privredni sud u B. nije prihvatio nadle┼żnost, te je od ovog suda, podneskom broj: ÔÇŽ od 13. 9. 2019. godine, zatra┼żio rje┼íavanje sukoba nadle┼żnosti, uz obrazlo┼żenje da se ne radi o nadle┼żnosti privrednog suda, budu─çi da je ste─Źajni postupak otvoren nad tu┼żiteljem, a ne nad tu┼żenim kojeg ima u vidu odredba ─Źlana 109. stav 7 Zakona o ste─Źaju ("Slu┼żbeni glasnik RS" br. 16/16 - u daljem tekstu: ZS), te da ne dolazi u obzir ni atrakcija nadle┼żnosti, o kojoj govori odredba ─Źlana 33. ta─Źka e) Zakona o sudovima Republike Srpske ("Slu┼żbeni glasnik RS" br. 37/12, 44/15 i 100/17 - u daljem tekstu: ZS RS), jer je postupak pokrenut prije otvaranja likvidacionog postupka i ste─Źaja nad tu┼żiteljem.

Riješeno je kao u izreci iz slijedećih razloga.

Prema podacima iz spisa predmeta, nad tu┼żiteljem je dana 10. 5. 2016. godine otvoren postupak likvidacije, a dana 4. 4. 2017. godine i ste─Źajni postupak. Ovaj postupak je pokrenut prijedlogom za izvr┼íenje dana 25. 5. 2015. godine (prije otvaranja postupka likvidacije i ste─Źaja). Proizlazi, da nema mjesta odre─Ĺivanju atrakcione nadle┼żnosti, jer je odredbom ─Źlana 33. ta─Źka e) ZS RS propisano da okru┼żni privredni sudovi u prvom stepenu odlu─Źuju u svim sporovima koji nastanu u toku i povodom sprovo─Ĺenja postupka ste─Źaja i likvidacije."

(Rješenje Vrhovnog suda Republike Srpske, 57 0 Ps 129114 19 R od 19.9.2019. godine)

 

<------->

 

USLOVI ZA POSTUPANjE OKRU┼ŻNOG PRIVREDNOG SUDA
Zakon o sudovima Republike Srpske

─Źlan 33 ta─Źka a)

Okru┼żni privredni sud je nadle┼żan u parni─Źnom postupku izme─Ĺu dva pravna lica koji se vodi zbog ┼ítete koju je prouzrokovao organ tu┼żene u izvr┼ínom postupku time ┼íto nakon dono┼íenja rje┼íenja o dosudi, kupljene pokretne stvari izvr┼íenika nije predao u posjed tu┼żitelju kao kupcu.

Obrazlo┼żenje:

"Prema odredbi ─Źlana 33. ta─Źka a) Zakona o sudovima Republike Srpske ("Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske", br. 37/12 i 44/15- dalje: ZS RS), okru┼żni privredni sudovi, izme─Ĺu ostalog, u prvom stepenu sude u parni─Źnim i vanparni─Źnim sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa robe, usluga, vrijednosnih papira, vlasni─Źkih i drugih prava na nekretninama, kao i na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih papira, u kojima su obje stranke u postupku pravno ili fizi─Źko lice, koje u svojstvu samostalnog preduzetnika ili u drugom svojstvu obavlja privrednu ili drugu registrovanu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja.

Proizlazi, da je prema ovoj zakonskoj odredbi, za postojanje stvarne nadle┼żnosti okru┼żnih privrednih sudova, potrebno da su kumulativno ispunjena dva uslova: da se radi o sporu koji se odnosi na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa robe, usluga, vrijednosnih papira, vlasni─Źkih i drugih prava na nekretninama, kao i na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih papira (prvi uslov) i da su obje stranke u postupku pravno ili fizi─Źko lice koje u svojstvu samostalnog preduzetnika ili u drugom svojstvu obavlja privrednu ili drugu registrovanu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja (drugi uslov).

U konkretnom slu─Źaju, radi se o parni─Źnom postupku izme─Ĺu dva pravna lica. Prema ─Źinjeni─Źnim navodima tu┼żbe ┼ítetu je prouzrokovao organ tu┼żene (Osnovni sud u N. G.) u izvr┼ínom postupku time ┼íto nije, nakon dono┼íenja rje┼íenja o dosudi, kupljene pokretne stvari izvr┼íenika predao u posjed tu┼żitelju, kao kupcu.

Zaklju─Źak od 30.11.2012. godine o provo─Ĺenju rje┼íenja o dosudi broj:... od 26.10.2012. godine, koji prema tvrdnji tu┼żitelja nije proveden, organ tu┼żene (Osnovni sud u N. G.) donio je u okviru svoje sudske nadle┼żnosti, na temelju ovla┼ítenja iz odredbe ─Źlana 30. ta─Źka 8-g) 1. ZS RS i na temelju odredbe ─Źlana 4., 114. stav 1. i 135. Zakona o izvr┼ínom postupku ("Slu┼żbeni glasnik RS" broj: 59/03, 85/03, 64/05, 118/07, 29/10, 57/12, 67/13 i 98/14).

Time su, po ocjeni ovog suda, ispunjeni citirani zakonski uslovi za postupanje Okru┼żnog privrednog suda u B. Ovo tim prije ┼íto se prema odredbi ─Źlana 433 b) ta─Źka 1. ZPP, pravila postupka u privrednim sporovima primjenjuju u sporovima u kojima su stranke Republika Srpska, jedinica lokalne samouprave, druga pravna lica koja nisu upisana u sudski registar, privredna dru┼ítva, kao i druga pravna ili fizi─Źka lica koja se upisuju u odgovaraju─çe registre.

Iz izlo┼żenog, valjalo je odlu─Źiti kao u izreci, na osnovu odredbe ─Źlana 35. ta─Źka ─Ĺ) ZS RS i ─Źlana 22. stav 1. ZPP."

(Rješenje Vrhovnog suda Republike Srpske, 57 0 Ps 121549 17 R od 23.2.2017. godine)

 

<------->

 

NADLE┼ŻNOST ZA POBIJANjE ODLUKA SKUP┼áTINE AKCIONARSKOG DRU┼áTVA
Zakon o sudovima Republike Srpske

─Źlan 33 ta─Źka b) i ─Źlan 98 stav 2

Kada se u sporu tra┼żi pobijanje odluka Skup┼ítine akcionarskog dru┼ítva, radi se o sporu koji spada u nadle┼żnost okru┼żnog privrednog suda, ali ako je spor pokrenut pred redovnim sudom prije 13.6.2015. godine, odnosno prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima RS, isti ─çe se okon─Źati pred tim sudom.

Obrazlo┼żenje:

"U nadle┼żnosti osnovnih sudova je da sude u svim gra─Ĺanskim sporovima (─Źlan 30. ta─Źka 1. b) ZS RS, dok prema ─Źlanu 33. stav 1. ta─Źka b) istog zakona, okru┼żni privredni sudovi u prvom stepenu odlu─Źuju: u sporovima koji nastanu u vezi primjene Zakona o privrednim dru┼ítvima ili bilo kojeg drugog propisa koji se odnosi na organizaciju ili status privrednih dru┼ítava, rje┼íavanje sporova nastalih izme─Ĺu ─Źlanova privrednog dru┼ítva me─Ĺusobno, te izme─Ĺu ─Źlanova dru┼ítva i privrednog dru┼ítva, a ti─Źu se polo┼żaja ─Źlanova u privrednom dru┼ítvu, upravljanja privrednim dru┼ítvom i vo─Ĺenja poslova koji proizlaze iz polo┼żaja dru┼ítva.

Tu┼żiteljica, kao vlasnik dijela akcija, u ovoj pravnoj stvari (podnesak tu┼żiteljice o ure─Ĺenju tu┼żbe od 02.11.2016. godine) tra┼żi da se utvrdi ni┼ítavost redovne XVII Skup┼ítine Akcionarskog dru┼ítva, kao nezakonito sazvane i Specijalne skup┼ítine akcionara od 27.06.2011. godine, kao i da se poni┼íti vi┼íe odluka Skup┼ítine akcionara tu┼żenog (koje su bli┼że ozna─Źene u navedenom podnesku). Proizlazi da se radi o sporu tu┼żiteljice, kao vlasnika akcija, i privrednog dru┼ítva o pobijanju odluka Skup┼ítine akcionarskog dru┼ítva, dakle, o sporu koji saglasno odredbi ─Źlana 33. stav 1. ta─Źka b) ZS RS spada u nadle┼żnost okru┼żnog privrednog suda.

Me─Ĺutim, kako je odredbom ─Źlana 98. stav 2. ZS RS, koja je izmijenjena ─Źlanom 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima Republike Srpske ("Slu┼żbeni glasnik RS", broj 44/15), koji je stupio na snagu 13.06.2015. godine, propisano, da ─çe se sporovi iz ─Źlana 33. ta─Źka b) ovog zakona, koji se vode pred osnovnim i okru┼żnim sudovima, okon─Źati pred tim sudovima, u situaciji kada se spor u ovoj pravnoj stvari (po tu┼żbi tu┼żiteljice od 26.09.2011. godine) vodi pred Osnovnim sudom u B. L., saglasno toj zakonskoj odredbi, za postupanje u predmetnoj pravnoj stvari je nadle┼żan Osnovni sud u B. L.

Iz navedenih razloga, primjenom odredaba ─Źlana 21. i 22. stav 1. ZPP, u vezi sa ─Źlanom 35 ─Ĺ) ZS RS, odlu─Źeno je kao u izreci."

(Rješenje Vrhovnog suda Republike Srpske, 71 0 P 196255 18 R od 22.3.2018. godine)

 

<------->

 

Stvarna nadle┼żnost Suda Bosne i Hercegovine

Sud Bosne i Hercegovine nije stvarno nadle┼żan za su─Ĺenje u sporovima proizašlim iz me─Ĺusobnih odnosa javnih preduze─ça koja osnivaju entiteti.

 

Iz obrazlo┼żenja:

Predmetnom tu┼żbom potra┼żuje se isplata iznosa utu┼żenog iznosa na ime neraspore─Ĺene radiotelevizijske takse za period od 2008. do 2011.godine, iz ─Źega nesumnjivo proizilazi imovinskopravna priroda spora. Me─Ĺutim, da bi Sud Bosne i Hercegovine bio stvarno nadle┼żan za postupanje, primjenom odredbe ─Źlana 1. stav
1. Zakona o parni─Źnom postupku pred Sudom BiH i ─Źlana 8. stav 2. ta─Źka b) Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, uz karakter spora, potrebno je da je spor nastao izme─Ĺu entiteta, što je drugi uslov koji mora biti kumulativno ostvaren.

Odredbe ─Źlana 4. stav 3. i ─Źlana 6. Zakona o javnom RTV servisu Federacije BIH (Sl. glasnik BiH 40/02 i 12/04), kao i odredbe ─Źlana 3. i ─Źlana 6. Zakona o Radio- Televiziji Republike Srpske (Sl. glasnik RS br. 49/06, 73/08 i 42/10) propisuju za tu┼żitelja i tu┼żenu status javnog preduze─ça. Dakle, parni─Źne stranke su pravna lica koja samostalno sti─Źu prava i preuzimaju obaveze u pravnom prometu i mogu biti stranke u postupcima pred sudom. ─îinjenica da osniva─Źka prava za tu┼żitelja vrši Parlament Federacije i da je tu┼żenu osnovala Republika Srpska, nema za posljedicu promjenu zakonom utvr─Ĺenog statusa parni─Źnih stranaka, niti im daje karakter organa uprave, tijela ili institucija entiteta.

Tu┼żitelj i tu┼żena, zajedno sa Javnim radio televizijskim servisom BiH, ─Źine jedinstven Javni radiotelevizijski sistem u Bosni i Hercegovini, kako je to propisano ─Źlanom 1. Zakon o javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH br. 78/05, 35/09 i 32/10). Me─Ĺutim, ─Źinjenica da su parni─Źne stranke dio jedinstvenog sistema na nivou dr┼żave, ne mo┼że biti osnov za ustanovljavanje stvarne nadle┼żnosti suda za postupanje u me─Ĺusobnim sporovima izme─Ĺu ─Źlanica sistema, jer je spor proizašao iz me─Ĺusobnih odnosa javnih preduze─ça registrovanih u entitetima, a ne izme─Ĺu samih entiteta.

Stoga i prema ocjeni drugostepenog vije─ça, Sud Bosne i Hercegovine nije stvarno nadle┼żan za postupanje po konkretnoj tu┼żbi. Kako su parni─Źne stranke upisane u registru poslovnih subjekata, to je prvostepeni sud, u skladu sa odredbama ─Źlana
17.a i ─Źlana 27.b stav 1. ta─Źka a) Zakona o sudovima Republike Srpske (Sl. glasnik RS br.111/04, 109/05, 37/06 i 119/08) pravilno odredio da se predmet dostavi na postupanje stvarno i mjesno nadle┼żnom Okru┼żnom privrednom sudu u Banjaluci.

 

(Rješenje Apelacionog odjeljenja Suda BiH broj S1 3 P 010694 13 P┼ż od 14.08.2013.godine)

 

 

<------->

 

─îlan 2., 4. , 5., 8. i 27. Zakona o prora─Źunima-bud┼żetima u Federaciji Bosne i Hercegovine
─îlan 16. Zakona o parni─Źnom postupku
ZA ODLU─îIVANJE O ZAHTJEVU BUD┼ŻETSKOG KORISNIKA ZA ISPLATU ODOBRENIH SREDSTAVA U BUD┼ŻETU NIJE NADLE┼ŻAN SUD.

Iz obrazlo┼żenja:


Prema Zakonu o prora─Źunima – bud┼żetima u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Slu┼żbene novine FBiH”, broj: 20/98) koji je va┼żio u vremenu iz koga poti─Źe potra┼żivanje tu┼żitelja Univerziteta “D┼ż.B.” iz M. u ovom sporu (dio pla─ça njegovih zaposlenika za maj i juni 2002. godine) bud┼żet je procjena godišnjih prihoda i izdataka i drugih pla─çanja Federacije, kantona i op─çina koje odobravaju Parlament, odnosno zakonodavna tijela kantona, te gradskih i op─çinskih vije─ça. Unutar svakog kantonalnog ministarstva finansija uspostavlja se trezor koji planira i izvršava bud┼żet, vrši njegov nadzor, upravlja novcem, vodi jedinstveni ra─Źun trezora i ra─Źunovodstva u skladu sa dobivenim ovlaštenjima (─Źlan 2., 4. i 5. tog zakona).
Prema odredbama ─Źlana 8. stav 2. i 3. tog zakona svi izdaci utvr─Ĺeni u bud┼żetu moraju biti uravnote┼żeni sa prihodima, a iznosi utvr─Ĺeni u bud┼żetu smatrat ─çe se maksimalnim svotama, pa se sva pove─çanja ili smanjenja izdataka moraju riješiti izmjenama i dopunama bud┼żeta. Na─Źin izvršenja bud┼żeta ure─Ĺuje se zakonom o izvršenju bud┼żeta. U konkretnom slu─Źaju u ─Źlanu 6. Zakona o izvršenju bud┼żeta HNK za 2002. godinu („Slu┼żbene novine HNK“, broj 3/02) propisano je da se Bud┼żet izvršava na osnovu tromjese─Źnih planova za izvršenje Bud┼żeta, a u skladu sa likvidnim mogu─çnostima Bud┼żeta. Grantovi se raspore─Éuju procentualno u skladu sa planom i izvršenjem Bud┼żeta.
Prema odredbama ─Źlana 27. Zakona o prora─Źunima – bud┼żetima u FBiH ministarstva koja su nadle┼żna za bud┼żetske korisnike, utvr─Ĺuju iznose odnosnih bud┼żetskih korisnika u okviru odobrenih sredstava. Ministar finansija ima pravo riješenjem obustaviti od izvršenja odluku koja je u suprotnosti sa zakonom ili bud┼żetom, a bud┼żetski korisnik ima pravo prigovora na takvo rješenje Vladi u roku od 8 dana od prijema rješenja. Odluka Vlade je kona─Źna.
Iz svega ovoga slijedi da je zahtjev, kakav je u ovoj parnici postavio tu┼żitelj Univerzitet protiv Kantona HNK, zapravo zahtjev za izvršenje bud┼żeta (za maj i juni 2002. godine) o kome mora odlu─Źiti zakonodavni odnosno upravni organ kantona. To nije gra─Ĺansko-pravni spor koji se rješava po procesnim odredbama ZPP-a (─Źlan 1.) odnosno materijalno-pravnim odredbama Zakona o obligacionim odnosima. Zakon o prora─Źunima – bud┼żetima u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno Zakon o Bud┼żetu HNK za 2002. godinu i Zakon o izvršenju tog Bud┼żeta su lex specialis u odnosu na sve druge kako procesne tako i materijalno-pravne propise, a kako je to predvi─Ĺeno i u ─Źlanu 1. stav 2. Zakona o prora─Źunima – bud┼żetima u Federaciji BiH.
Kako sud, prema odredbi ─Źlana 16. ZPP-a u toku cijelog postupka, po slu┼żbenoj du┼żnosti, pazi na svoju stvarnu nadle┼żnost, to je ovaj sud, odlu─Źuju─çi o reviziji tu┼żenog, primjenom odredbe ─Źlana 249. stav 2. ZPP-a, reviziju tu┼żenog uva┼żio, obje ni┼żestepene presude ukinuo i tu┼żbu odbacio.

 

(Rješenje Vrhovnog suda FBiH broj: 58 0 P 007449 07 Rev od 15.1.2008.godine)

 

<------->

 

─îlan 16. Zakona o parni─Źnom postupku
─îlan 82. Zakona o zaštiti vojnih invalida i obitelji poginulih i nestalih boraca
ZA ODLU─îIVANJE O ZAHTJEVU VOJNOG INVALIDA ZA ISPLATU NAKNADE „SKRBI“ NIJE NADLE┼ŻAN SUD.


Iz obrazlo┼żenja:
Tu┼żbenim zahtjevom tu┼żitelj tra┼żi isplatu naknade skrbi prema rješenju Ureda za obranu P. od 13.5.1996.godine kojim je tu┼żitelju priznato svojstvo ratnog vojnog invalida od 30% tjelesnog ošte─çenja i pripadaju─ça prava po tom osnovu i to za period od 1.4.1998. godine do 1.4.1999.godine u mjese─Źnom iznosu od po 640,00 KM, ukupno 7.680,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom.
Tra┼żeni iznos proizilazi iz ─Źinjeni─Źnih utvr─Ĺenja da je tu┼żitelj skrb primao u mjese─Źnom iznosu od po 640,00 KM do 1.4.1998.godine te poslije od 1.4.1999.godine kada je „ponovno vra─çen na skrb.“
Dok prvostepeni sud odbija tu┼żitelja sa tu┼żbenim zahtijevom uz obrazlo┼żenje da tu┼żitelj nije dokazao da bi mu kona─Źnim rješenjem organa uprave bilo priznato pravo na skrb odnosno invalidninu i za utu┼żeni period u mjese─Źnom iznosu od po 640,00 KM, drugostepeni sud udovoljava zahtijevu tu┼żitelja pozivaju─çi se na akt Ministarstva obrane od12.4.1999.godine kojim je tu┼żitelj od 1.4.1999.godine vra─çen na skrb.
Donose─çi navedene odluke, ni┼żestepeni sudovi su pogrešno primjenili odredbe ─Źlana 82. Zakona o zaštiti vojnih invalida i obitelji poginulih i nestalih branitelja („Narodni list HR HB“, broj: 36/94 i 24/95) koji je primjenjivan do stupanja na snagu Zakona o pravima branilaca i ─Źlanova njihovih porodica (objavljen u „Slu┼żbenim novinama Federacije BiH“, broj: 33/04 od 19.6.2006. godine) i koji je propisivao da se u
postupku za ostvarivanje prava po ovom zakonu primjenjuju odredbe zakona kojim se ure─Ĺuje op─çi upravni postupak, ako tim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
Kako je ostvarivanje prava na isplatu skrbi tu┼żitelj mogao tra┼żiti samo u upravnom postupku od nadle┼żnog op─çinskog organa uprave, to su ni┼żestepeni sudovi odlu─Źili o zahtjevu koji nije u sudskoj nadle┼żnosti.

(Presuda Vrhovnog suda FBiH broj: 070–0–Rev–06–000894 od 24.05.2007. godine)

 

<------->

 

─îlan 16. stav 2. Zakona o parni─Źnom postupku
─îlan 2. stav 2. Zakona o stambenim odnosima
ZA POTRA┼ŻIVANJE NAKNADE ZA KORIŠTENJE STANA U PRIVATNOM VLASNIŠTVU NADLE┼ŻAN JE SUD.


Iz obrazlo┼żenja:

Tu┼żitelj je tu┼żbom tra┼żio da mu tu┼żeni plate naknadu za korištenje stana u Sarajevu, Ferhadija br. 3/II koji je njegovo vlasništvo i pri tome se pozvao na odredbe ─Źlana 219. Zakona o obligacionim odnosima (ZOO) koje govore o sticanju bez osnova zbog koristi koju neko ima od upotrebe tu─Ée stvari. Iako pravni osnov tu┼żiteljevog potra┼żivanja ne mo┼że biti ova zakonska odredba, jer tu┼żeni stan (zapravo stanove, jer je tu┼żiteljev stan pregra─Ĺen) ne koriste bez pravnog osnova ve─ç kao nosioci stanarskog prava (─Źlan 2. stav 2. ZSO), drugostepeni sud nije imao osnova tu┼żbu odbaciti smatraju─çi da za rješavanje ovog spora nije nadle┼żan sud, ve─ç organ uprave (─Źlan 16. stav 2. ZPP-a).
Tu┼żio─Źevo potra┼żivanje je nov─Źano, a za takvo potra┼żivanje uvijek je nadle┼żan sud bez obzira na kom pravnom osnovu se temelji. Zato je drugostepeni sud po─Źinio povredu odredaba parni─Źnog postupka kad je odlu─Źuju─çi o ┼żalbama tu┼żitelja i prvotu┼żenog na prvostepenu presudu, tu presudu ukinuo i tu┼żbu odbacio primjenom odredaba ─Źlana 227. stav 2. ZPP-a.

 

(Presuda Vrhovnog suda FBiH broj: 070–0–Rev–06–001169 od 30.08.2007. godine)

 

<------->

 

─îlanak 49. (sada ─Źl. 48.) Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga
─îlanak 16. Zakona o parni─Źnom postupku
NE POSTOJI SUDSKA NADLE┼ŻNOST ZA POVRAT NEPRAVILNO NAPLA─ćENOG POREZA, NI KADA SE KAO PRETHODNO PITANJE POJAVLJUJE UTVR─ÉENJE NEZAKONITIM OP─ćEG AKTA IZVRŠENE VLASTI, ─îIJOM PRIMJENOM JE NAPLATA IZVRŠENA.

 

Iz obrazlo┼żenja:
Tu┼żitelj zahtijeva da mu tu┼żeni isplati iznos od 2.657.881,40 KM sa zakonskim zateznim kamatama koji je, prema njegovim navodima, morao platiti više od stvarne i zakonom odre─Ĺene obaveze (zbog nezakonitog pove─çanja poreske osnovice) po osnovu poreza na promet naftnih derivata tokom 1999. godine.
Iz ─Źinjeni─Źnog supstrata tu┼żbe proizilazi da je tu┼żitelj kao uvoznik i distributer nafte i naftnih derivata bio poreski obveznik poreza na promet naftnih derivata, te vršio uplate poreza na promet naftnih derivata u toku 1999. g. po obra─Źunu koji je vršio shodno odredbama ─Źl. 16. st. 6. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga. Razlika koja je od njega prinudno napla─çena a koja je predmet spora, pojavila se kada je Vlada FBiH svojom Odlukom o najvišim maloprodajnim cijenama benzina, dizel goriva i lo┼ż ulja (koja je prema tvrdnji tu┼żitelja nezakonita jer je u suprotnosti sa navedenim odredbama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga), u strukturu osnovice poreza na promet naftnih derivata uklju─Źila i iznos naknade za puteve u maloprodajnoj cijeni naftnih derivata. Tra┼żio je da prvostepeni sud kao predhodno pitanje utvrdi nezakonitost navedene Odluke Vlade, a nakon toga nalo┼żi tu┼żenoj da mu vrati iznos napla─çen prinudnim putem zbog primjene nezakonite Odluke.
Ovakvu tu┼żbu ovaj sud, polaze─çi od njenog ─Źinjeni─Źnog osnova, shvata kao zahtjev za vra─çanje nezakonito napla─çenog poreza. Kako po odredbama ─Źl. 49. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga poreski obveznik od koga je napla─çen porez na promet koji nije bio du┼żan da plati, ima pravo na povrat pla─çenog zajedno sa kamatama, pod uslovima navedenim u zakonu, ovaj sud nalazi da sud nije nadle┼żan da o ovakvom zahtjevu odlu─Źuje u parni─Źnom postupku. Ovo i kada je tu┼żitelj eventualno propustio rokove za podnošenje zahtjeva u upravnom postupku, za vra─çanje iznosa poreza koji mu je nezakonito napla─çen ili je u tome postupku odbijen sa zahtjevom za vra─çanje kao neosnovanim, jer porez koji mu je nezakonito napla─çen od strane upravnog organa u ─Źijoj je isklju─Źivoj nadle┼żnosti da o takvom zahtjevu odlu─Źi, ne mo┼że poreski obveznik zanemaruju─çi odredbe Zakona o porezu na promet poreza i usluga o vra─çanju iznosa koji poreski obveznik nije bio du┼żan uplatiti, ostvariti putem gra─Ĺanske tu┼żbe.
Iz navedenih razloga ovaj sud je, paze─çi po slu┼żbenoj du┼żnosti da li rješavanje spora spada u sudsku nadle┼żnost, primjenom ─Źl. 16. st. 1. i 2. Zakona o parni─Źnom postupku, oglasio se apsolutno nenadle┼żnim za rješavanje ovog spora, ukinuo pobijano rješenje i tu┼żbu odbacio.

 

(Rješenje Vrhovnog suda FBiH, br. P┼ż-169/02 od 12.2.2004.god.)

 

<------->

 

─îlanak 21. st. 2. i 28. Zakona o stambenim odnosima
NE POSTOJI SUDSKA NADLE┼ŻNOST ZA RJEŠENJE SPORNOG ODNOSA KADA DAVATELJ STANA NA KORIŠTENJE, NAKON SMRTI NOSITELJA STANARSKOG PRAVA, ODBIJE SKLOPITI UGOVOR O KORIŠTENJU STANA SA ─îLANOM OBITELJSKOG KU─ćANSTVA.

 

Iz obrzalo┼żenja:


Drugostupanjskom presudom odbijena je ┼żalba tu┼żene Op─çine i potvr─Ĺena prvostupanjska presuda kojom je utvr─Ĺeno da je tu┼żiteljica poslije smrti svoje bake, sa kojom je kao nositeljem stanarskog prava na spornom stanu, ┼żivjela u zajedni─Źkom doma─çinstvu, stekla na njemu stanarsko pravo što da joj je tu┼żena du┼żna priznati i naknaditi parni─Źne troškove.
Protiv drugostupanjske presude, tu┼żena je izjavila reviziju.


Revizija je osnovana.


Prema navodima tu┼żbe i dokaznog materijala proistje─Źe da je nositeljica stanarskog prava na spornom stanu sve do svoje smrti bila R.R. Tu┼żiteljica tvrdi da je ona unuka nositeljice stanarskog prava i da je sa njom u stanu ┼żivjela sve do njezine smrti kao ─Źlan obiteljskog ku─çanstva. Po toj osnovi smatra da joj pripada pravo nastaviti sa korištenjem stana, ali kako tu┼żena op─çina kao davatelj stana na korištenje, odbija sa njom sklopiti ugovor o korištenju stana i tako joj priznati svojstvo nositelja stanarskog prava, podnijela je tu┼żbu sudu prvog stupnja sa zahtjevom da joj sud u parnici utvrdi postojanje toga statusa.
Sporno je dakle, da li tu┼żiteljica ima pravo nastaviti koristiti sporni stan poslije smrti nositelja stanarskog prava (ako je u smislu ─Źlanka 21. stavak 2. Zakona o stambenim odnosima bila ─Źlan obiteljskog ku─çanstva), te da li je stoga tu┼żena du┼żna sklopiti sa njom ugovor o korištenja stana, kako bi tu┼żiteljica postala nositeljem stanarskog prava.
Ovakav spor ne ide u sudsku nadle┼żnost, pa su sudovi ni┼żeg stupnja pogriješili kada su, izašavši iz okvira sudske nadle┼żnosti, sudili o stvari iz isklju─Źive nadle┼żnosti tijela uprave.
Naime, kada nakon smrti nositelja stanarskog prava, davatelj stana na koritšenje odbije sklopiti ugovor o korištenju stana sa ─Źlanom njegovog obiteljskog ku─çanstva, smatraju─çi da po ─Źlanku 21. stavak 2. u vezi sa ─Źlankom 6. stavak 2. Zakona o stambenim odnosima, nema pravo nastaviti sa korištenjem stana, za rješavanje spornog odnosa ne postoji sudska nadle┼żnost, ve─ç nadle┼żnost tijela uprave, kako je to izrijekom propisano ─Źlankom 28. Zakona o stambenim odnosima.
Kako su sudovi ni┼żeg stupnja sudili o stvari iz nadle┼żnosti tijela uprave, izašli su iz okvir sudske nadle┼żnosti (apsolutna nenadle┼żnost), na koju se tijekom cijelog postupka mora paziti po slu┼żbenoj du┼żnosti, revizija je uva┼żena, ni┼żestupanjske presude ukinute i tu┼żba odba─Źena (─Źlanak 377. stavak 2. Zakona o parni─Źnom postupku).

 

(Rješenje Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: Rev-337/02 od 5.2.2004.g.)

 

<------->

 

Nazad na: sudska praksa BiH

 

 

Da bi ste na┼íli obrazlo┼żenje od odabrane setence iz oblasti nadle┼żnosti potrebno je da koristite Bilten sudske prakse Suda BiH, Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine / Vrhovnog suda Republike Srpske / Brcko distrikt BiH za odre─Ĺenu godinu.
Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 959 recenzija