Advokatska kancelarija

weight
"Na┼ía za┼ítita nije u na┼íem oru┼żju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein
AP

Pravo osiguranja - sudska praksa Bosne i Hercegovine

─îlan 88. Zakona o osiguranju imovine i lica

KADA JE DOMA─ćE OSIGURANJE (U KONKRETNOM PREDMETU TU┼ŻENI „UNIQA OSIGURANJE“) IMALO SAMO OVLAŠTENJE DA U VANSUDSKOM POSTUPKU OBRADI I LIKVIDIRA U ULOZI KORESPODENTA ŠTETU, TO NE MO┼ŻE UTICATI NA MATERIJALNO-PRAVNI ODNOS U POGLEDU STVARNE LEGITIMACIJE TU┼ŻENOG KAO ─îLANA BIROA U NASTALOM SUDSKOM SPORU, PA JE ZA NAKNADU ŠTETE PASIVNO LEGITIMISAN BIRO ZELENE KARTE, KAO OBVEZNIK OSIGURANJA.

 

Iz obrazlo┼żenja:

 

U toku postupka bilo je sporno da li tu┼żeni („Uniqa osiguranje“ d.d. Sarajevo) odgovara za predmetnu štetu koju je prouzrokovalo vozilo strane registarske oznake, a koje je posjedovalo policu inostranog osiguravaju─çeg društva SALZBURGER LANDES-VERSICHERUNG.

Prema ─Źlanu 88. Zakona o osiguranju imovine i lica („Slu┼żbene novine FBiH“, br. 2/95) propisano je da ošte─çena osoba, kojoj je šteta nanesena upotrebom vozila sa inostranom registracijom za koje postoji valjana me─Ĺunarodna isprava ili dokaz o postojanju osiguranja od automobilske odgovornosti iz ─Źlana 85. stav 1. ovog zakona, podnosi odštetni zahtjev Birou za osiguranje. Stavom 2. te zakonske odredbe propisano je da obradu i isplatu ovih šteta Biro za osiguranje mo┼że povjeriti svojim ─Źlanovima ili specijaliziranim organizacijama koji su du┼żni odštetni zahtjev obraditi i likvidirati u skladu sa me─Ĺunarodnim sporazumima o osiguranju motornih vozila.

Kritski sporazum je, kao i Statut Biroa zelene karte regulisao da se odštetni zahtjevi u vezi šteta koje se dese na teritoriji Bosne i Hercegovine i koje prouzrokuju vozila koja su osigurana kod inostranih osiguravaju─çih društava podnose Birou zelene karte Bosne i Hercegovine koje je jedino ovlašteno tijelo koje vrši naknadu štete koje prouzrokuju vozila inostranih osiguravaju─çih društava. Biro zelene karte u Bosni i Hercegovini, osnovan je kao profesionalna organizacija koja predstavlja osiguravaju─ça društva Bosne i Hercegovine u sistemu zelene karte kako je to definisao savjet biroa Kritskim sporazumom. Biro pru┼ża dvostruko jemstvo i to: jemstvo u svojoj dr┼żavi da ─çe strani osigurava─Ź poštovati pravo koje se primjenjuje u toj zemlji, te ošte─çenim osobama naknaditi štetu u okviru propisanih svota te zemlje i jemstva Biroa posje─çene zemlje za obavezu svog ─Źlana koji pokriva odgovornost za štete nastale tre─çim osobama upotrebom motornog vozila koje je sudjelovalo u nezgodi, dakle, u Bosni i Hercegovini to je Biro zelene karte. Dakle, u pogledu obrade odštetnih zahtjeva u vansudskom postupku Biro mo┼że povjeriti svojim ─Źlanovima, ali u sudskom postupku Biro je jedini odgovoran (pasivno legitimisan) za naknadu štete, a ne doma─çe osiguranje.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 17 0 P 005163 13 Rev od 27.02.2014. godine).

 

<------->

 

─îlan 371. Zakona o obligacionim odnosima i ─Źlan 78. stav 2. Zakona o osiguranju imovine i lica
REGRESNI ZAHTJEV OSIGURAVAJU─ćEG DRUŠTVA ZA ISPLA─ćENI IZNOS NAKNADE ŠTETE OŠTE─ćENOM IZ SAOBRA─ćAJNE NEZGODE KOJU JE SKRIVIO OSIGURANIK DRUŠTVA, PO SVOJOJ PRAVNOJ PRIRODI NE PREDSTAVLJA POTRA┼ŻIVANJE NAKNADE ŠTETE VE─ć ZAHTJEV ZA POVRAT IZDATKA ZA DRUGOG U SMISLU ODREDBE ─îLANA 218. ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA, PA SE NA TAKVO POTRA┼ŻIVANJE PRIMJENJUJE OP─ćI ZASTARNI ROK OD 5 GODINA IZ ODREDBE ─îLANA 371. ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA, KOJI TE─îE OD DANA IZVRŠENE ISPLATE.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 43 0 Mal 011940 12 Rev od 10.01.2013. godine)

 

<------->

 

─îlan 901. i 902. Zakona o obligacionim odnosima
POTPISIVANJEM POLISE OSIGURANJA PO ─îLANU 901. ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA TU┼ŻITELJ JE U SMISLU ─îLANA 902. STAV 3. ISTOG ZAKONA PRIHVATIO OPŠTE I POSEBNE USLOVE OSIGURANJA KAO SASTAVNE DIJELOVE UGOVORA O OSIGURANJU, NA KOJI NA─îIN SE SAGLASIO SA USLOVIMA POD KOJIMA JE UGOVOR ZAKLJU─îEN. STOGA ODREDBE O ISKLJU─îENJU OSIGURANJA ZBOG NEPRAVILNOG RUKOVANJA NE MOGU SE SMATRATI ODREDBOM UVJETA KOJE SU PROTIVNE CILJU ZAKLJU─îENJA UGOVORA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 17 0 Ps 042318 12 Rev od 23.07.2013. godine)

 

<------->

 

─îlan 7. stav 3. Uslova osiguranja od automobilske odgovornosti
─îlan 82. Zakona o osiguranja imovine i lica
─îINJENICA DA OSIGURANIK (ŠTETNIK) NIJE ZAKLJU─îIO UGOVOR O OSIGURANJU U „PRI─îEKNOM ROKU“, NEGO GA JE ZAKJU─îIO PO ISTEKU TOG ROKA TO PRAVILNO ZAKLJU─îUJU NI┼ŻESTEPENI SUDOVI DA JE VOZILO, U KOJEM JE TU┼ŻITELJ NASTRADAO KAO SAPUTNIK U VRIJEME ŠTETNOG DOGA─ÉAJA BILO NEOSIGURANO, JER NEMA KONTINUITETA U OSIGURANJU KOJE BI POKRIVALO I VRIJEME NASTANKA ŠTETNOG DOGA─ÉAJA.


(Presuda Vrhovnog suda Federcije Bosne i Hercegovine broj: 17 0 P039018 12 Rev od 07.03.2013. godine)

 

<------->

 

─îlan 73. Zakona o osiguranju imovine i lica
MOTORNO VOZILO, KOJE JE NEHOTI─îNO STAVLJENO U POGON KADA SE NALAZILO U RADIONICI RADI OPRAVKE, IMA SE SMATRATI VOZILOM U UPOTREBI, A NASTALA ŠTETA OD UPOTREBE TOG VOZILA ŠTETA OD OPASNE STVARI.

Iz obrazlo┼żenja:
Ne stoje revizione tvrdnje da su ni┼żestepeni sudovi pogrešno primjenili materijalno pravo kada su, na osnovu utvr─Őenja da je šteta prouzrokovana upotrebom motornog vozila kao opasne stvari, obavezali tu┼żeno osiguravaju─çe društvo kod koga se vlasnik vozila osigurao od odgovornosti za štete tre─çim osobama, da tu┼żiteljima naknadi štetu po kriterijumu uzro─Źnosti.
Osiguravaju─çe društvo za nastalu štetu odgovara temeljem ─Źlana 73. Zakona o osiguranju imovine i lica, koji propisuje obavezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornog vozila za štetu koju upotrebom motornog vozila nanese tre─çim osobama. Tu┼żitelji tu┼żbom tra┼że naknadu štete od tu┼żenog kao osiguravatelja uz tvrdnju da je šteta nastala upotrebom motornog vozila.
Tu┼żeni i u reviziji ponavlja, tokom postupka isticani prigovor, da do nezgode u kojoj je nastradao srodnik tu┼żitelja nije došlo vozilom u upotrebi, zbog ─Źega da ne postoji odgovornost tu┼żenog za nastalu štetu.
Na temelju rezultata provedenog postupka ni┼żestepeni sudovi su utvrdili da je srodnik – sin, suprug i otac tu┼żitelja, poginuo u automehani─Źarskoj radionici – servisu dok je vršena opravka vozila koje je bilo osigurano kod tu┼żenog od odgovornosti za štete pri─Źinjene tre─çim osobama. Do nezgode je došlo kada je radnik servisa nehoti─Źno stavio u pogon vozilo, tako što je neprovjeravaju─çi da li je vozilo u brzini ili u leru i da li je povu─Źena ru─Źna ko─Źnica, okrenuo klju─Ź u bravi, usljed ─Źega je došlo do pokretanja vozila koje je svojim desnim dijelom prignje─Źilo srodnika tu┼żitelja uza zid.
I po ocjeni ovog suda pravilno je tuma─Źenje ni┼żestepenih sudova da se na utvr─Őeni na─Źin nastala šteta ima smatrati štetom od upotrebe vozila kao opasne stvari, jer štete koje su prouzrokovane tre─çim osobama prilikom opravke vozila su u tijesnoj vezi sa upotrebom vozila, vozilo se opravlja radi toga da bi moglo da se kre─çe.
Zakon o osiguranju imovine i lica ne sadr┼żi odredbe o tome šta se smatra upotrebom vozila, a praksa je pokazala da je nemogu─çe predvidjeti sve slu─Źajeve šteta koje se mogu pripisati upotrebi motornih vozila.
Ni┼żestepeni sudovi su pravilno primjenili materijalno pravo, odredbe Zakona o osiguranju imovine i lica, kada su zaklju─Źili da upotrebu vozila treba posmatrati kao uzrok štete u širem smislu rije─Źi.
Iz navedenih razloga se ne mogu prihvatiti tvrdnje tu┼żenog u reviziji da za nastalu štetu odgovara samo vlasnik radionice u kojoj je vršena opravka. Takvo tuma─Źenje tu┼żenog je usko i ide na ograni─Źenje pokrivanja osiguranja štete nastale od vozila u upotrebi samo za vrijeme vo┼żnje, što ne bi bila svrha obaveznog osiguranja od odgovornosti za štetu koja se upotrebom motornog vozila (osiguranje od automobilske odgovornosti) nanese tre─çim osobama zbog smrti, tjelesne povrede, narušenja zdravlja, uništenja ili ošte─çenja stvari.
Tu┼żeni je iz navedenih razloga odgovoran za nastalu štetu i du┼żan je naknaditi je tu┼żiteljima u cijelosti.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: Rev–619/04 od 08.11.2005. godine)

 

<------->

 

─îlan 77. stav 2. alineja 6. Zakona o zdravstvenoj zaštiti
─îlan 41., 122. i 124. Zakona o zdravstvenom osiguranju
─îlan 5. do 20. Pravilnika o uslovima i na─Źinu upu─çivanja osiguranog lica na lije─Źenje u inostranstvo
PRAVO NA LIJE─îENJE U INOSTRANSTVU KORISNIK ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA STI─îE KADA ISPUNI ZAKONSKU PROCEDURU PROPISANU ZAKONOM O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, ZAKONOM O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU I PRAVILNIKOM O USLOVIMA I NA─îINU UPU─ćIVANJA OSIGURANOG LICA NA LIJE─îENJE U INOSTRANSTVO. OVI PROPISI SU LEX SPECIALIS U ODNOSU NA ZAKON O OBLIGACIONIM ODNOSIMA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: Rev–296/05 od 29.11.2005. godine)

 

<------->

 

─îlanak 79. Zakona o osiguranju imovine i osoba
OSIGURAVAJU─ćE DRUŠTVO DU┼ŻNO JE PO OSNOVI OSIGURANJA OD AUTOODGOVORNOSTI, NADOKNADITI ŠTETU I KADA JE NAMJERNO PROUZRO─îENA OD STRANE OSIGURANIKA, PA SE OD OSIGURANIKA KAO OSOBE ODGOVORNE ZA ŠTETU, MO┼ŻE REGRESIRATI ZA CJELOKUPNI ISPLA─ćENI IZNOS NAKNADE ŠTETE, KAMATA I U VEZI S TIM NASTALIH TROŠKOVA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: Gvl–9/03 od 26.8.2003. god.)

 

<------->

 

OSIGURANJE

 

UGOVOR O KOLEKTIVNOM OSIGURANJU OD POSLJEDICA

NESRE─ćNOG SLU─îAJA

 

- ─Źl. 919. Zakona o obligacionim odnosima („Slu┼żbeni list SFRJ“, broj 29/78, 39/85, 45/86, 57/89 i „Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske“ broj: 17/93 i 3/96)

 

─îinjenica da je premiju osiguranja po zaklju─Źenom ugovoru o osiguranju iz svojih sredstava platio tu┼żeni, koji je vršio osiguranje svojih radnika, je od uticaja samo na karakter zaklju─Źenog ugovora o osiguranju te eventualno ura─Źunavanje kod nesre─çe na poslu ili kod ura─Źunavanja sa osiguranjem od autoodgovornosti, a nije od uticaja na obavezu isplate osigurane sume zbog nastupanja osiguranog slu─Źaja.

 

Iz obrazlo┼żenja:

 

Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tu┼żitelja da se tu┼żena obave┼że da mu iz osnova ugovora o kolektivnom osiguranju od posljedica nesretnog slu─Źaja isplati iznos od 1.600 KM sa pripadaju─çom kamatom od 10.07.2001. godine, uz naknadu troškova parni─Źnog postupka.

Ovakav zahtjev tu┼żitelj temelji na tvrdnji da je dana 18.11.2000. godine povrije─Ĺen nesre─çnim slu─Źajem kada je u blizini njegove ku─çe došlo do eksplozije nepoznate naprave, a prilikom ─Źega je tu┼żitelj zadobio te┼żu povredu oba oka. Prema daljim navodima tu┼żbe tu┼żitelj je u tom periodu bio zaposlen kod tu┼żenog i zajedno sa ostalim radnicima bio osiguran kod tu┼żenog od nesretnog slu─Źaja – nezgode, na sumu osiguranja od 16.000 KM za potpunu invalidnost. Kako je od posljedica nesre─çnog slu─Źaja došlo do djelimi─Źne invalidnosti u procentu od 10 % smatra da mu pripada naknada od 10 % od ugovorene sume i na ovim ─Źinjeni─Źnim navodima temelji postavljeni tu┼żbeni zahtjev.

Odlu─Źuju─çi o navedenom zahtjevu, na temelju izvedenih dokaza, prvostepeni sud utvr─Ĺuje da je prema polisi osiguranja broj 002526 zaklju─Źen ugovor o osiguranju po kojem je ugovara─Ź tu┼żeni, a kao osiguranik su ozna─Źeni ─Źlanovi kolektiva ugovara─Źa prema spisku, osiguranje je zaklju─Źeno od posljednica nesretnog slu─Źaja: smrti od bolesti na poslu i van posla, ovom polisom su osigurani slu─Źajevi i smrt od bolesti na osiguranu sumu od 2.400 KM, smrt od nezgode na iznos od 8.000 KM i trajni invaliditet na iznos od 16.000 KM, osiguranje po ovoj polisi je po─Źelo u 24 ─Źasa na dan 01.04.2000. godine i traje dugoro─Źno, a premija osiguranja je odre─Ĺena za period 01.04.2000. do 01.04.2001. godine u iznosu od 2.160 KM i pla─çena je po prijemu fakture, pa zaklju─Źuje da ova polisa ispunjava uslove i elemente iz odredbe ─Źl. 901. st. 1., 902. st. 1. i 904. Zakona o obligacionim odnosima („Slu┼żbeni list SFRJ“, broj 29/78, 39/85, 45/86, 57/89 i „Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske“ broj: 17/93 i 3/96). Utvr─Ĺuju─çi, dalje, da je kod tu┼żitelja došlo do trajnog gubitka opšte radne sposobnosti u procentu od 10 %, zaklju─Źuje da je tu┼żeni pasivno legitimisan u predmetnoj parnici i da tu┼żitelju pripada zahtjevani iznos od 1.600 KM, pa sa pozivom na odredbu ─Źl. 200. i 277. Zakona o obligacionim odnosima pobijanom presudom sudi na na─Źin iz izreke iste.

Ovaj sud kao pravilne prihvata ─Źinjeni─Źna utvr─Ĺenja prvostepenog suda, jer su isti u skladu sa dokazima izvedenim tokom prvostepenog postupka, kao i zaklju─Źak o obavezi tu┼żenog da isplati zahtjevani iznos, s tim što ovaj sud smatra da zahtjev tu┼żitelja ima uporište u odredbi ─Źl. 919. Zakona o obligacionim odnosima.

┼Żalbenim navodima tu┼żeni spori pravilnost i zakonitost pobijane presude tako što smatra da u izvedenim dokazima nema mjesta zaklju─Źku da je izme─Ĺu tu┼żitelja, kao ugovara─Źa osiguranja, i tu┼żenog, kao osigurava─Źa, zaklju─Źen ugovor o osiguranju, pri ─Źemu isti─Źe da je predmetna polisa potpisana od strane istog lica odnosno od strane tu┼żenog putem punomo─çnika po zaposlenju, pa smatra da za zaklju─Źenja ugovora nedostaje druga ugovorna strana. Tako─Ĺe, isti─Źe da nije utvr─Ĺeno da je tu┼żitelj, a niti bilo ko od radnika tu┼żenog platio premiju osiguranja, ve─ç da je premiju uplatio iz vlastitih sredstava. Zbog navedenog smatra da pravni odnos izme─Ĺu stranaka nije ni nastao, te da je time došlo do pogrešne primjene odredbe ─Źl. 897. i 901. Zakona o obligacionim odnosima, pa proizilazi da tu┼żeni u ┼żalbi ponavlja prigovor nedostatka pasivne legitimacije, a koji prigovor je istican i tokom prvostepenog postupka.

Prema polisi broj 00256 predmetni ugovor je potpisan izme─Ĺu tu┼żenog, kao osiguravaju─çe organizacije u svojstvu osigurava─Źa (na jednoj strani) i predstavnika ─Źlanova kolektiva tu┼żenog kao osiguranika (na drugoj strani), pa time ne stoje navodi ┼żalbe da u konkretnom slu─Źaju nije ni došlo do zaklju─Źenja ugovora o osiguranju. Navedena polisa je snadbjevena i pe─Źatom tu┼żenog i ima sve elemente propisane odredbom ─Źl. 897. Zakona o obligacionim odnosima, a ┼żalbeni navodi da je ista ispred tu┼żitelja (ustvari ispred radnika tu┼żenog) potpisana od strane neovlaštenog lica nisu od uticaja na valjanost iste, jer je tu┼żeni kod zaklju─Źenja iste trebao voditi ra─Źuna da li je lice koje je u ime radnika tu┼żenog, pa time i u ime tu┼żitelja, potpisalo predmetnu polisu imalo za isto ovlaštenje imaju─çi u vidu odredbu ─Źl. 904. istog zakona.

Navedeno osiguranje, prema sadr┼żaju same polise, je zaklju─Źeno od posljedica nesretnog slu─Źaja i smrti od bolesti na poslu i van posla kao dopunskih uslova za osiguranje i pored opštih uslova osiguranja.

Navodi ┼żalbe, da je premiju osiguranja po navedenoj polisi platio tu┼żeni (što ima uporište u izvedenom dokazu – Prijavi nesretnog slu─Źaja za obaveze po kolektivnim osiguranjima) su od uticaja samo na karakter zaklju─Źenog ugovora o osiguranju te eventualno ura─Źunavanje da se desila nesre─ça na poslu ili kod ura─Źunavanja sa osiguranjem od autoodgovornosti, a nisu od uticaja na obavezu isplate osigurane sume zbog nastupanja osiguranog slu─Źaja.

Naime, ovim ugovorom tu┼żeni je vršio osiguranje svojih radnika i to kod mati─Źne osiguravaju─çe organizacije, a ne kod drugog osiguravaju─çeg društva, pa s obzirom da je premija osiguranja pla─çena iz sredstava tu┼żenog, za osigurani slu─Źaj – nesretni slu─Źaj i smrti od bolesti na poslu i van posla u konkretnom slu─Źaju je zaklju─Źen ugovor o kolektivnom kombinovanom osiguranju radnika tu┼żenog od posljedica nesretnog slu─Źaja i smrti, a koji ima karakter ugovora o osiguranju lica i ugovora o osiguranju od odgovornosti za štete koje radnici mogu da pretrpe na poslu.

Kako je u konkretnom slu─Źaju nastupio osigurani slu─Źaj, van posla, te nije sporno da je tu┼żitelj ostao invalid sa 10 % invalidnosti, to je prvostepenom presudom tu┼żeni pravilno obavezan da tu┼żitelju isplati iznos od 10% od osigurane sume.

 

 

(Presuda Okru┼żnog suda u Banjaluci broj: 011-0-G┼ż-06-000993 od 30.10.2008. g.)

 

<------->

 

Nazad na: sudska praksa BiH

 

Da bi ste na┼íli obrazlo┼żenje od odabrane setence iz oblasti prava osiguranja potrebno je da koristite Bilten sudske prakse Suda BiH, Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine / Vrhovnog suda Republike Srpske / Brcko distrikt BiH za odre─Ĺenu godinu.
Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 856 recenzija