
Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanje izmedu BiH i Poljske"Sl. glasnik Bosne i Hercegovine - Međunarodni ugovori", br. 10/2015 Propis Verzija
Član 1 Ratifikuje se Konvencija između Bosne i Hercegovine i Republike Poljske o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprečavanje utaje poreza u odnosu na poreze na dohodak i kapital, potpisana u Sarajevu, 04. juna 2014. godine, na srpskom, hrvatskom, bosanskom, poljskom i engleskom jeziku. Član 2 Tekst Konvencije u prevodu glasi: KONVENCIJA Bosna i Hercegovina i Republika Poljska, u želji sklapanja Konvencije za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja i sprječavanje utaje poreza za poreze na dohodak i kapital, dogovorile su kako slijedi: Član 1 Obuhvaćena lica Ova konvencija primjenjivaće se na lica koja su rezidenti jedne ili obiju Država ugovornica. Član 2 Obuhvaćeni porezi 1. Ova konvencija primjenjuje se na poreze na dohodak i kapital koji su nametnuti u ime Države ugovornice ili njenih političkih jedinica ili lokalnih vlasti, bez obzira na način na koji se naplaćuju. 2. Porezom na dohodak i na kapital smatraju se svi porezi nametnuti na ukupni dohodak, na ukupni kapital, ili na elemente dohotka ili kapitala, uključujući poreze na dobit od otuđenja pokretne ili nepokretne imovine, poreze na ukupnu količinu nadnica ili plata koje plaćaju preduzeća, kao i poreze na uvećanje vrijednosti kapitala. 3. Postojeći porezi na koje se primjenjuje ova konvencija su: a) u slučaju Bosne i Hercegovine: (I) porez na dohodak pojedinaca; (II) porez na dobit preduzeća (u daljnjem tekstu: "porezi Bosne i Hercegovine") b) u slučaju Poljske: (I) porez na lični dohodak; (II) porez na dohodak preduzeća (u daljnjem tekstu "porezi Poljske "). 4. Ova konvencija primjenjuje se na sve istovjetne ili značajno slične poreze koji se nameću nakon datuma potpisivanja ove konvencije dodatno ili umjesto postojećih poreza. Nadležni organi Država ugovornica obavijestiće jedni druge o svim bitnim promjenama u svojim poreskim zakonima. Član 3 Opšte definicije 1. U svrhu ove konvencije, osim ako kontekst ne zahtijeva drugačije: a) pojmovi "Država ugovornica" i "druga Država ugovornica" označavaju Bosnu i Hercegovinu i Republiku Poljsku zavisno od konteksta; b) pojam "Bosna i Hercegovina" znači Bosna i Hercegovina, a uključuje teritoriju Bosne i Hercegovine, teritorijalne vode, kao i morsko dno i dublje slojeve zemlje, gde primjenjuje svoju nadležnost i suverena prava za svrhe istraživanja, iskorištavanja i održavanja prirodnih bogatstava u skladu sa međunarodnim zakonom; c) pojam "Poljska" znači Republika Poljska, a kada se koristi u geografskom smislu, označava teritoriju Republike Poljske i svako područje koje graniči sa teritorijalnim vodama Republike Poljske u okviru kojeg se, prema zakonima Poljske i u skladu sa međunarodnim zakonom, izvršavaju prava Poljske s obzirom na istraživanje i iskorišćavanje prirodnih bogatstava morskog dna i dubljih slojeva tla; d) pojam "politička jedinica" u slučaju Bosne i Hercegovine označava entitete: Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska te Distrikt Brčko Bosne i Hercegovine; e) pojam "lice" uključuje pojedinca, firmu i svako drugo pravno lice; f) pojam "firma" označava svaku korporaciju ili subjekt koji se tretira kao korporacija u poreske svrhe; g) pojam "poduhvat" odnosi se na izvršavanje bilo kakvog posla; h) pojmovi "poduhvati Države ugovornice" i "poduhvat druge Države ugovornice" označavaju poduhvat kojeg izvršava rezident Države ugovornice odnosno poduhvat kojeg izvršava rezident druge Države stanovnice; i) pojam "državljanin" u odnosu na Državu ugovornicu, označava: (I) svakog pojedinca koji posjeduje državljanstvo te države ugovornice; i (II) svaku pravnu osobu, partnerstvo ili udruženje čiji status proizilazi iz zakona koji su na snazi u toj državi ugovornici; j) pojam "međunarodni saobraćaj" označava svaki prevoz brodom, avionom ili drumskim vozilom kojim upravlja preduzeće čije je mjesto stvarne uprave u jednoj državi ugovornici, osim kada se brodom, avionom ili drumskim vozilom upravlja samo između mjesta u drugoj državi ugovornici; k) pojam "nadležni organ" označava: (I) u slučaju Bosne i Hercegovine, Ministarstvo finansija i trezora ili ovlašćenog predstavnika ministra; (II) u slučaju Poljske, Ministarstvo finansija ili ovlašćenog predstavnika ministra; l) pojam "djelatnost" uključuje obavljanje profesionalnih usluga i drugih aktivnosti nezavisnog karaktera. 2. Što se tiče primjene ove konvencije u bilo koje vrijeme od jedne od Država ugovornica, svaki pojam koji nije naveden u Konvenciji, osim ako kontekst zahtijeva drugačije, ima značenje koje ima u dato vrijeme prema zakonima te države u svrhu poreza na koje se odnosi ova konvencija, svako značenje prema važećim poreskim zakonima te države koje preovladava nad značenjem koje je dato tom pojmu prema zakonima te države. Član 4 Rezident 1. Za potrebe ove konvencije, pojam "rezident Države ugovornice" označava svako lice koje prema zakonima te države podliježe oporezivanju zbog prebivališta, boravišta, mjesta osnivanja, mjesta uprave ili bilo kojeg drugog kriterijuma slične prirode, i, takođe, uključuje tu državu i svaku njenu političku jedinicu ili lokalnu vlast. Međutim, ovaj pojam ne uključuje lica koja podliježu oporezivanju u toj državi samo na osnovu prihoda od izvora u toj državi. 2. Kada je rezident prema odredbama stava 1. rezident obiju Država ugovornica, tada se status pojedinca određuje na sljedeći način: a) pojedinac se smatra rezidentom samo one države u kojoj pojedinac na raspolaganju ima stalni dom; ako to lice ima na raspolaganju stalni dom u objema državama, smatra se da je to lice rezident samo one države s kojom to lice ima bliže lične i privredne veze (središte životnih interesa); b) ako se ne može odrediti država koja je središte životnih interesa pojedinca, ili ako pojedinac niti u jednoj državi nema na raspolaganju stalni dom, smatra se da je pojedinac rezident samo one države u kojoj ima uobičajeno boravište; c) ako pojedinac ima uobičajeno boravište u obje države ili niti u jednoj, smatra se da je pojedinac rezident samo one države čiji je državljanin; d) ako je pojedinac državljanin obiju država ili niti jedne, nadležne vlasti Država ugovornica riješiće pitanje međusobnim dogovorom. 3. Kada je zbog odredbi stava 1. lice koje nije pojedinac rezident obiju Država ugovornica, tada se to lice smatra rezidentom samo one države u kojoj se nalazi njegovo mjesto stvarne uprave. Član 5 Stalna poslovna jedinica 1. Za potrebe konvencije, pojam "stalna poslovna jedinica" označava stalno mjesto poslovanja kroz koje se djelatnost preduzeća izvršava u potpunosti ili djelimično. 2. Pojam "stalna poslovna jedinica" uključuje: a) mjesto uprave; b) podružnicu; c) kancelariju; d) fabriku; e) radionicu; i f) rudnik, naftni izvor ili izvor gasa, kamenolom ili svako drugo mjesto iskorišćavanja prirodnih bogatstava. 3. Gradilište, projekat izgradnje, montaže ili instalacije ili povezane nadzorne aktivnosti čine stalnu poslovnu jedinicu, ali samo ako takvo mjesto, projekat ili aktivnosti traju duže od 12 mjeseci. 4. Bez obzira na prethodne odredbe ovog člana, smatra se da pojam "stalna poslovna jedinica" ne uključuje: a) korišćenje postrojenja samo u svrhu skladištenja, izložbe ili isporuke proizvoda ili robe koja pripada preduzeću; b) održavanje zalihe proizvoda ili robe koja pripada preduzeću isključivo u svrhe skladištenja, izložbe ili isporuke; c) održavanje zalihe proizvoda ili robe koja pripada preduzeću isključivo za potrebe obrade od drugog preduzeća; d) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo u svrhe kupovine proizvoda ili robe ili prikupljanja informacija za preduzeće; e) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo u svrhe izvršavanja za preduzeće bilo koje druge pripremne ili pomoćne aktivnosti; f) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo za bilo koju kombinaciju aktivnosti koji su pomenuti pod tačkama (a) do (d) ovog stava, pod uslovom da je ukupna aktivnost stalnog mjesta poslovanja koja rezultuje iz ove kombinacije pripremnog ili pomoćnog karaktera. 5. Bez obzira na odredbe stavova 1. i 2, gdje lice - osim zastupnika nezavisnog statusa na kojeg se primjenjuje stav 6 - djeluje u ime preduzeća ima i obično koristi u Državi ugovornici ovlašćenje zaključivanja ugovora u ime preduzeća, smatra se da to preduzeće ima stalnu poslovnu jedinicu u toj državi u pogledu aktivnosti koje to lice sprovodi za preduzeće, osim ako su aktivnosti te osobe ograničene na one navedene u stavu 4, koje, ako se sprovode preko stalnog mjesta poslovanja, ne čine to stalno mjesto poslovanja stalnom poslovnom jedinicom prema odredbama tog stava. 6. Neće se smatrati da preduzeće ima stalnu poslovnu jedinicu u Državi ugovornici samo na osnovu toga što obavlja poslove u toj državi preko brokera, generalnog posrednika ili bilo kojeg drugog zastupnika nezavisnog statusa, pod uslovom da takva lica djeluju u okviru svoje redovne poslovne aktivnosti. 7. Činjenica da neka firma koja je rezident jedne države ugovornice upravlja ili njome upravlja neka firma koja je rezident druge države ugovornice, ili koja posluje u toj drugoj državi (bilo kroz stalnu poslovnu jedinicu ili na neki drugi način) ne znači samo po sebi da je ijedna od tih firmi stalna poslovna jedinica druge. Član 6 Prihod od nepokretne imovine 1. Prihod koji ostvari rezident jedne Države ugovornice od nepokretne imovine (uključujući prihode od poljoprivrede ili šumarstva) koja se nalazi u drugoj Državi ugovornici može se oporezivati u toj drugoj državi. 2. Pojam "nepokretna imovina" ima značenje koje ima prema zakonu Države ugovornice u kojoj se nalazi dotična imovina. Taj pojam u svakom slučaju obuhvata imovinu koja pripada nepokretnoj imovini, stoku i opremu koja se koristi u poljoprivredi i šumarstvu, prava na koja se primjenjuju odredbe opšteg zakona u vezi sa zemljišnim posjedom, plodouživanje nepokretne imovine i prava na promjenjiva ili stalna plaćanja kao naknada za rad, ili prava na rad, mineralne naslage, izvore i druga prirodna bogatstva. Brodovi, plovila ili avioni ne smatraju se nepokretnom imovinom. 3. Odredbe stava 1. primjenjuju se na dohotke iz direktnog korišćenja, iznajmljivanja ili bilo kojeg drugog oblika korišćenja nepokretne imovine. 4. Odredbe stavova 1. i 3. primjenjuju se, takođe, na dohotke od nepokretne imovine preduzeća. Član 7 Poslovna dobit 1. Dobit jednog preduzeća jedne Države ugovornice oporeziv je samo u toj državi, osim ako preduzeće posluje u drugoj Državi ugovornici preko stalne poslovne jedinice koja je smještena u toj državi. Ako preduzeće posluje na navedeni način, dobit preduzeća oporezuje se u drugoj državi, ali samo u onolikoj mjeri koliko se može pripisati toj stalnoj poslovnoj jedinici. 2. Podložno odredbama stava 3, kada preduzeće jedne Države ugovornice posluje u drugoj Državi ugovornici preko stalne poslovne jedinice koja se nalazi u toj državi, tada se u svakoj Državi ugovornici toj stalnoj poslovnoj jedinici pripisuje dobit za koju se očekuje da bi bila ostvarena da je odvojeno i posebno preduzeće koje se bavi istim ili sličnim aktivnostima prema istim ili sličnim uslovima i koja se bavi potpuno samostalno preduzećem čija je stalna poslovna jedinica. 3. U određivanju dobiti stalne poslovne jedinice, kao odbici dopušteni su troškovi koji su nastali za potrebe stalne poslovne jedinice, uključujući izvršne i opšte administrativne troškove nastale na taj način, bilo u državi u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica ili negdje drugdje. 4. Ukoliko je u jednoj Državi ugovornici uobičajeno odrediti dobit koja se pripisuje stalnoj poslovnoj jedinici na osnovu raspodjele ukupne dobiti preduzeća na njegove razne dijelove, stav 2. ne sprječava da ta Država ugovornica odredi dobit koja se treba oporezivati takvom uobičajenom raspodjelom. Međutim, metod usvojene raspodjele treba da bude takav da rezultat bude u skladu sa principima ovog člana. 5. Stalnoj poslovnoj jedinici neće se pripisati dobit samo na osnovu toga što kupuje proizvode ili robu za preduzeće. 6. Za potrebe prethodnih stavova, dobit koja se pripisuje stalnoj poslovnoj jedinici određuje se svake godine na isti način, osim ako postoji neki dobar i dovoljan razlog koji upućuje na nešto drugo. 7. Kada dobit obuhvata stavke prihoda kojima se bave drugi članovi ove konvencije, tada odredbe ovog člana neće uticati na odredbe tih članova. Član 8 Međunarodni saobraćaj i saobraćaj unutrašnjih plovnih puteva 1. Dobit od upravljanja brodovima, avionima ili drumskim vozilima u međunarodnom saobraćaju oporeziva je samo u Državi ugovornici u kojoj se nalazi mjesto stvarne uprave preduzeća. 2. Dobit od rada plovila koja učestvuju u saobraćaju unutrašnjim plovnim putevima oporeziva je samo u Državi ugovornici u kojoj se nalazi mjesto stvarne uprave preduzeća. 3. Ako se mjesto stvarne uprave brodarskog preduzeća ili preduzeća za saobraćaj unutrašnjim plovnim putevima nalazi na brodu ili plovilu, tada se smatra da se nalazi u Državi ugovornici u kojoj se nalazi matična luka broda ili plovila, ili ako takva matična luka ne postoji, u Državi ugovornici čiji je rezident upravitelj broda ili plovila. 4. Odredbe stava 1. takođe se primjenjuju na dobit od učestvovanja u fondu, zajedničkog poslovanja ili od međunarodne poslovne agencije, ali samo na onoliko dobiti koja je dobijena na takav način koliko se može pripisati učesniku, srazmerno njegovom udjelu u zajedničkom poslovanju. Član 9 Povezana preduzeća 1. Kada: a) preduzeće jedne Države ugovornice direktno ili indirektno učestvuje u upravljanju, kontroli ili kapitalu preduzeća druge države ugovornice, ili b) ista lica učestvuju direktno ili indirektno u upravljanju, kontroli ili kapitalu preduzeća jedne Države ugovornice i preduzeća druge države ugovornice, i u oba slučaja stvaraju se ili nameću uslovi između dva preduzeća u njihovim trgovinskim ili finansijskim odnosima koji se razlikuju od onih koji bi se stvorili između nezavisnih preduzeća, tada se svaka dobit koja bi, osim u tim uslovima, bila obračunata jednom od preduzeća, ali zbog tih uslova nije obračunata, može uključiti u dobit tog preduzeća i shodno tome oporezovati. 2. Kada Država ugovornica u dobit nekog preduzeća te države uključuje, i shodno tome oporezuje, dobit na osnovu koje je preduzeće druge Države ugovornice platilo porez u toj drugoj državi i dobit uključena na takav način je dobit koja bi bila obračunata preduzeću prvo pomenute države da su uslovi između dva preduzeća bila kao između dvaju nezavisnih preduzeća, tada će ta druga država na odgovarajući način prilagoditi iznos poreza naplaćenog na tu dobit. Prilikom određivanja takvog prilagođavanja, trebaju se uzeti u obzir druge odredbe ove konvencije i nadležne vlasti Države ugovornice će se prema potrebi međusobno savjetovati. Član 10 Dividende 1. Dividende koje firma koja je rezident jedne Države ugovornice plaća rezidentu druge Države ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj državi. 2. Međutim, takve dividende takođe se mogu oporezivati u Državi ugovornici čiji je rezident firma koja plaća dividende, a prema zakonima te države. Ali ako je stvarni vlasnik dividendi rezident druge Države ugovornice, tako naplaćeni porez neće prelaziti: a) 5 procenata bruto iznosa dividendi ako je stvarni vlasnik firma (a ne partnerstvo) koje direktno posjeduje najmanje 25 procenata kapitala firme koja plaća dividende; b) 15 procenata bruto iznosa dividendi u svim drugim slučajevima. Ovaj stav neće uticati na oporezivanje firme u pogledu dobiti iz kojih se plaćaju dividende. 3. Pojam "dividende", kao što je korišćen u ovom članu, označava prihod iz akcija ili drugih prava koja nisu potraživanje, učestvovanje u dobiti, ili prihod iz drugih korporativnih prava, koji podliježe istom oporezivanju kao i prihod iz akcija prema zakonima Države ugovornice čiji je rezident firma koja sprovodi raspodjelu. 4. Odredbe stavova 1. i 2. neće se primjenjivati ako stvarni vlasnik dividendi, kao rezident jedne Države ugovornice, posluje u drugoj Državi ugovornici čiji je rezident firma koja plaća dividende preko stalne poslovne jedinice koja se nalazi u toj državi, a holding u odnosu na koji se dividende plaćaju povezan je sa takvom stalnom poslovnom jedinicom. U takvom slučaju primjenjivaće se odredbe člana 7. 5. Ako firma koja je rezident jedne Države ugovornice ostvaruje dobit ili prihod od druge Države ugovornice, ta druga Država ne smije nametnuti nikakav porez na dividende koje plaća firma, osim ako se takve dividende plaćaju rezidentu te druge države ili ako je holding u odnosu na koji se dividende plaćaju povezan sa stalnom poslovnom jedinicom koja se nalazi u toj drugoj državi, niti neraspodijeljenu dobit firme podložiti porezu na dobit neraspodijeljenu, čak i ako se isplaćene dividende ili neraspodijeljena dobit u potpunosti ili djelimično sastoje od dobiti ili prihoda koji su nastali u drugoj Državi. Član 11 Kamate 1. Kamate koje nastaju u Državi ugovornici i plaćaju se rezidentu druge Države ugovornice mogu se oporezivati u toj drugoj Državi. 2. Međutim, te kamate takođe se mogu oporezivati u Državi ugovornici u kojoj su nastale i prema zakonima te države, ali ako je stvarni vlasnik kamata rezident druge Države ugovornice, tako naplaćeni porez ne smije prelaziti 10 procenata bruto iznosa kamata. 3. Bez obzira na odredbe stava 2, kamate navedene u stavu 1. biće oporezive samo u Državi ugovornici u kojoj je primalac rezident, ako je taj primalac stvarni vlasnik kamate i ako se te kamate plaćaju Vladi jedne od Država ugovornica, političkoj jedinici ili lokalnoj vlasti, ili Centralnoj banci Države ugovornice ili bilo kojoj ustanovi koja je u stoprocentnom vlasništvu Vlade jedne od Država ugovornica. 4. Pojam "kamate" kao što je korišćen u ovom članu označava prihod iz potraživanja svih vrsta, bez obzira na to da li su osigurani hipotekom ili nose li pravo na učestvovanje u dobiti dužnika, a posebno, prihod od državnih vrijednosnih papira i prihod od obveznica ili zadužnica, uključujući premije i nagrade koje su vezane uz takve vrijednosne papire, obveznice ili zadužnice. 5. Odredbe stavova 1. i 2. neće se primjenjivati ako stvarni vlasnik kamata, koji je rezident jedne od Država ugovornica, posluje u drugoj Državi ugovornici u kojoj kamata nastaje, preko stalne poslovne jedinice koja se nalazi u toj državi i ako je potraživanje u odnosu na koje se plaća kamata povezano sa takvom stalnom poslovnom jedinicom. U takvom slučaju primjenjivaće se odredbe člana 7. 6. Smatra se da kamate nastaju u jednoj od Država ugovornica kada je isplatilac rezident te države, uključujući tu državu, političke jedinice i lokalne vlasti te države. Međutim, kada lice koje plaća kamatu, bilo da je rezident jedne od Država ugovornica ili ne, ima stalnu poslovnu jedinicu u jednoj Državi ugovornici u vezi sa kojom je zaduženost na koju se kamate plaćaju nastala, i ako takvu kamatu snosi ta stalna poslovna jedinica, tada se smatra da su te kamate nastale u državi u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica. 7. Kada zbog posebnog odnosa između isplatioca i stvarnog vlasnika kamata ili između njih oboje i nekog drugog lica, iznos kamate, uzimajući u obzir potraživanje za koje se plaća, prelazi iznos koji bi isplatilac i stvarni vlasnik kamate dogovorili da nema takvog odnosa, odredbe ovog člana primjenjivaće se samo na posljednje pomenuti iznos. U takvom slučaju, višak isplate ostaje oporeziv prema zakonima svake Države ugovornice, uzimajući u obzir druge odredbe ove konvencije. Član 12 Naknade od autorskih prava 1. Naknade od autorskih prava koje nastaju u jednoj Državi ugovornici, a plaćaju se rezidentu druge Države ugovornice, mogu se oporezivati u toj drugoj Državi. 2. Međutim, takve naknade mogu se oporezivati u Državi ugovornici u kojoj nastaju i prema zakonima te države, ali ako je stvarni vlasnik naknada rezident druge Države ugovornice, tada tako naplaćeni porez ne prelazi 10 procenata bruto iznosa naknada. 3. Pojam "naknade od autorskih prava" kao što se koristi u ovom članu označava uplate bilo koje vrste primljene kao naknada za korišćenje ili pravo na korišćenje svakog autorskog prava, patenta, zaštitnog znaka, dizajna ili modela, plana, tajne formule ili postupka, ili za korišćenje ili prava na korišćenje industrijske, komercijalne ili naučne opreme ili za informacije o industrijskom, komercijalnom ili naučnom iskustvu (znanje). 4. Odredbe stavova 1. i 2. neće se primjenjivati ako stvarni vlasnik naknada od autorskih prava, koji je rezident jedne Države ugovornice, posluje u drugoj državi u kojoj nastaju te naknade, preko stalne poslovne jedinice koja se nalazi u toj državi i ako je pravo ili vlasništvo u odnosu na koje se plaćaju naknade od autorskih prava povezano sa takvom stalnom poslovnom jedinicom. U takvom slučaju primjenjivaće se odredbe člana 7. 5. Smatra se da naknade od autorskih prava nastaju u jednoj od Država ugovornica kada je isplatilac rezident te države, uključujući tu državu, političke jedinice i lokalne vlasti te države. Međutim, kada lice koje plaća naknade od autorskih prava, bilo da je rezident jedne od Država ugovornica ili ne, ima stalnu poslovnu jedinicu u jednoj Državi ugovornici u vezi sa kojom je nastala obaveza plaćanja naknade od autorskih prava, i ako takve naknade od autorskih prava snosi ta stalna poslovna jedinica, tada se smatra da su te naknade od autorskih prava nastale u državi u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica. 6. Kada zbog posebnog odnosa između isplatioca i stvarnog vlasnika ili između njih oboje i nekog drugog lica, iznos naknade od autorskih prava, uzimajući u obzir korišćenje, pravo ili informaciju za koje se plaćaju, prelazi iznos koji bi isplatilac i stvarni vlasnik dogovorili da nema takvog odnosa, odredbe ovog člana primjenjivaće se samo na posljednje pomenuti iznos. U takvom slučaju, višak isplate ostaje oporeziv prema zakonima svake Države ugovornice, uzimajući u obzir druge odredbe ove konvencije. Član 13 Kapitalni dobici 1. Dobici koje ostvari rezident jedne Države ugovornice od otuđenja nepokretne imovine navedeni u članu 6. i koji se nalaze u drugoj Državi ugovornici mogu se oporezivati u toj drugoj državi. 2. Dobici od otuđenja pokretne imovine koja čini dio poslovne imovine stalne poslovne jedinice koju preduzeće jedne Države ugovornice ima u drugoj Državi ugovornici, uključujući dobitke od otuđenja te stalne poslovne jedinice (sama ili sa čitavim preduzećem), mogu se oporezivati u toj drugoj državi. 3. Dobici od otuđenja brodova, aviona ili drumskih vozila koja se koriste u međunarodnom saobraćaju, plovila koja se koriste u saobraćaju unutrašnjim plovnim putevima ili pokretna imovina koja se odnosi na upotrebu takvih brodova, aviona, drumskih vozila ili plovila, oporezivi su samo u Državi ugovornici u kojoj se nalazi mjesto stvarne uprave preduzeća. 4. Dobici koje rezident jedne Države ugovornice dobije od otuđenja akcija čija vrijednost više od 50 procenata proizilazi direktno ili indirektno iz nepokretne imovine koja se nalazi u drugoj Državi ugovornici mogu se oporezivati u toj drugoj državi. 5. Dobici od otuđenja bilo koje imovine, osim one koja je navedena u stavovima 1, 2, 3. i 4, oporezivi su samo u Državi ugovornici u kojoj je otuđilac rezident. Član 14 Prihod od nesamostalnog rada 1. U skladu sa odredbama članova 15, 17. i 18, mjesečne plate, nadnice i druga slična naknada za rad koju ostvaruje rezident jedne Države ugovornice na osnovu zaposlenja, oporeziva je samo u toj državi, osim ako se zaposlenje ostvaruje u drugoj Državi ugovornici. Ako se zaposlenje ostvaruje na taj način, naknada za rad koja se ostvari na taj način može se oporezivati u toj drugoj državi. 2. Bez obzira na odredbe stava 1, naknada za rad koju ostvari rezident jedne Države ugovornice na osnovu zaposlenja u drugoj Državi ugovornici oporeziva je samo u prvo navedenoj državi: a) ako je primalac prisutan u drugoj državi za neki period ili periode koji sveukupno ne prelaze 183 dana u svakom periodu od 12 mjeseci, a počevši ili završavajući u odgovarajućoj fiskalnoj godini; i b) ako je naknada za rad plaćena od ili u ime poslodavca koji nije rezident druge države; i c) ako naknadu za rad ne snosi stalna poslovna jedinica koju poslodavac ima u drugoj državi. 3. Bez obzira na prethodne odredbe ovog člana, naknada za rad koju ostvaruje rezident jedne Države ugovornice na osnovu zaposlenja na brodu, avionu ili drumskom vozilu kojim se upravlja u međunarodnom saobraćaju, ili na brodu koji se bavi prevozom unutrašnjim plovnim putevima oporeziva je samo u toj državi. Član 15 Menadžerske naknade 1. Menadžerske naknade i druga slična plaćanja koja ostvaruje rezident jedne Države ugovornice kao član upravnog odbora ili nadzornog odbora, ili bilo kojeg sličnog organa neke firme koja je rezident druge Države ugovornice, mogu se oporezivati u toj drugoj državi. 2. Bez obzira na odredbe stava 1, menadžerske naknade i druge slične isplate koje ostvaruje rezident jedne Države ugovornice kao član upravnog ili nadzornog odbora, ili bilo kojeg sličnog organa neke firme koja je rezident druge Države ugovornice, a ne bavi se aktivno trgovinom ili ne posluje u toj drugoj Državi ugovornici (osim djelatnosti investiranja ili upravljanja investicijama, osim ako se te aktivnosti sprovode sa klijentima kao dio redovnog poslovanja neke banke, osiguravajućeg društva, registrovanog dilera ili finansijske ustanove koje primaju depozit), oporezuju se samo u prvo pomenutoj državi. Član 16 Umjetnici i sportisti 1. Bez obzira na odredbe članova 7. i 14, prihod kojeg ostvaruje rezident jedne Države ugovornice kao izvođač, kao što je pozorišni, filmski, radio ili televizijski umjetnik, ili muzičar, ili pak kao sportista, iz ličnih aktivnosti tog rezidenta koje provodi u drugoj Državi ugovornici, može se oporezivati u toj drugoj državi. 2. Kada prihod od ličnih aktivnosti koje provodi izvođač ili sportista kao takav ne odlazi izvođaču ili sportisti lično nego nekoj drugoj osobi, taj prihod može se, bez obzira na odredbe članova 7. i 14, oporezivati u onoj Državi ugovornici u kojoj se izvršavaju aktivnosti tog izvođača ili sportiste. 3. Bez obzira na odredbe stavova 1. i 2, prihod kojeg ostvaruje rezident jedne Države ugovornice od ličnih aktivnosti te osobe kao izvođača ili sportiste oporeziv je samo u toj državi ako se aktivnosti sprovode u drugoj Državi ugovornici unutar okvira kulturnog ili sportskog programa razmjene, koji je odobren od obiju Država ugovornica. Član 17 Penzije i slične naknade U skladu sa stavom 2. člana 18, penzije i druge slične naknade koje se isplaćuju rezidentu jedne Države ugovornice na osnovu ranijeg zaposlenja oporezive su samo u toj državi. Član 18 Služba u vladi 1. a) Plate, nadnice i druge slične naknade koje Država ugovornica ili njena politička jedinica ili lokalna vlast plaćaju pojedincu za usluge pružene toj državi ili jedinici ili vlasti oporezive su samo u toj državi. b) Međutim, takve plate, nadnice i druge slične naknade oporezive su samo u drugoj Državi ugovornici ako su usluge pružene u toj državi, a pojedinac je rezident te države i: (I) državljanin je te države; ili (II) nije postao rezident te države samo da bi pružao te usluge. 2. a) Bez obzira na odredbe stava 1, svaka penzija i druge slične naknade koje se plaćaju pojedincu od ili iz fondova jedne Države ugovornice, ili njene političke jedinice ili lokalne vlasti, za usluge pružene toj državi ili njenoj jedinici ili vlasti, oporezive su samo u toj državi. b) Međutim, takve penzije i druge slične naknade oporezive su samo u drugoj Državi ugovornici ako je pojedinac rezident i državljanin te države. 3. Odredbe članova 14, 15, 16. i 17. primjenjivaće se na plate, nadnice, penzije i druge slične naknade koje se plaćaju za poslove koje izvršava Država ugovornica ili njena politička jedinica ili lokalna vlast. Član 19 Studenti Uplate koje student, učenik ili pripravnik koji je ili je bio neposredno prije posjete jedne Države ugovornice rezidentu druge države ugovornice i koji se u prvo pomenutoj državi nalazi isključivo zbog obrazovanja ili obuke tog pojedinca prima radi izdržavanja, obrazovanja ili obuke tog pojedinca, neće se oporezivati u prvo pomenutoj državi, pod uslovom da je izvor takvih uplata van države. Član 20 Ostali prihodi 1. Stavke prihoda jednog rezidenta Države ugovornice, gdje god da nastaju, koji nisu obrađeni u prethodnim članovima ove konvencije, oporezivi su samo u toj državi. 2. Odredbe stava 1. neće se primjenjivati na prihod, osim na prihod od nepokretne imovine kao što je navedeno u stavu 2. člana 6, ako primalac takvog prihoda, kao rezident jedne Države ugovornice, posluje u drugoj Državi ugovornici preko stalne poslovne jedinice koja je smještena u njoj, a pravo ili imovina u pogledu kojih se plaća prihod je povezan sa takvom stalnom poslovnom jedinicom. U takvom slučaju primjenjivaće se odredbe člana 7. 3. Bez obzira na odredbe stava 1, stavke prihoda rezidenta jedne Države ugovornice koji nisu pomenuti u prethodnim članovima ove konvencije, a nastaju u drugoj državi ugovornici, mogu se, takođe, oporezivati u toj drugoj Državi. Član 21 Kapital 1. Kapital u obliku nepokretne imovine naveden u članu 6. ovog sporazuma, čiji je vlasnik rezident jedne Države ugovornice, a nalazi se u drugoj Državi ugovornici, može se oporezivati u toj drugoj državi. 2. Kapital u obliku pokretne imovine koja je dio poslovne imovine stalne poslovne jedinice koju preduzeće jedne Države ugovornice ima u drugoj Državi ugovornici može se oporezivati u toj drugoj državi. 3. Kapital u obliku brodova, aviona ili drumskih vozila kojima se upravlja u međunarodnom saobraćaju i plovila korišćenih u saobraćaju unutrašnjim plovnim putevima, te u obliku pokretne imovine koja je povezana sa upravljanjem takvim brodovima, plovilima, avionima ili drumskim vozilima, oporeziv je samo u Državi ugovornici u kojoj se nalazi mjesto stvarne uprave preduzeća. 4. Svi drugi elementi kapitala jednog rezidenta Države ugovornice oporezivi su isključivo u toj državi. Član 22 Ukidanje dvostrukog oporezivanja 1. U slučaju Bosne i Hercegovine, dvostruko oporezivanje izbjegavaće se na sljedeći način: a) kada rezident Bosne i Hercegovine ostvaruje prihod ili posjeduje kapital koji se, u skladu sa odredbama ove konvencije, može oporezivati u Poljskoj, Bosna i Hercegovina dopustiće: - kao odbitak od poreza na dohodak tog rezidenta, iznos jednak porezu na dohodak koji je plaćen u Poljskoj; - kao odbitak od poreza na kapital tog rezidenta, iznos jednak porezu na dohodak koji je plaćen u Poljskoj. Međutim, u oba slučaja takav odbitak neće prelaziti onaj dio poreza na dohodak ili poreza na kapital koji je izračunat prije davanja odbitka, što se može pripisati, kao što može biti slučaj, prihodu ili kapitalu koji se može oporezivati u Poljskoj. b) Kada se u skladu sa bilo kojom odredbom Konvencije prihod ostvaren od ili kapital u vlasništvu rezidenta Bosne i Hercegovine oslobađa od poreza u Bosni i Hercegovini, Bosna i Hercegovina, uprkos tome, kod računanja iznosa poreza na ostatak dohotka ili kapitala tog rezidenta može uzeti u obzir prihod ili kapital oslobođen od poreza. 2. U slučaju Poljske, dvostruko oporezivanje izbjegavaće se na sljedeći način: a) Kada rezident Poljske ostvaruje prihod ili posjeduje kapital koji se u skladu sa odredbama ove konvencije može oporezivati u Bosni i Hercegovini, Poljska će, u skladu sa odredbama tačke (b) ovog stava, osloboditi takav prihod ili kapital od poreza; b) Kada rezident Poljske ostvaruje prihod ili kapitalne dobitke koji se, u skladu sa odredbama članova 7, 10, 11, 12, 13. ili 20, mogu oporezivati u Bosni i Hercegovini, Poljska će dozvoliti kao odbitak od poreza na dohodak ili kapitalne dobitke tog rezidenta iznos jednak porezu koji je plaćen u Bosni i Hercegovini. Međutim, takav odbitak neće prelaziti dio poreza, kao što je izračunato prije davanja odbitka, koji se može pripisati takvom prihodu ili kapitalnom dobitku koji potiče iz Bosne i Hercegovine; c) Kada se u skladu sa bilo kojim odredbama ove konvencije prihod ostvaren od ili kapital u vlasništvu rezidenta Poljske oslobađa od poreza u Poljskoj, Poljska, uprkos tome, kod računanja iznosa poreza na ostatak prihoda ili kapitala tog rezidenta može uzeti u obzir prihod ili kapital oslobođen od poreza; d) Odredbe tačke (1) neće se primjenjivati na prihod ostvaren od ili kapital u vlasništvu rezidenta Poljske kada Bosna i Hercegovina primjenjuje odredbe ove konvencije da bi oslobodila takav prihod ili kapital od poreza ili primjenjuje odredbe stava 2. članova 10, 11. ili 12. na takav prihod. Član 23 Nediskriminacija 1. Državljani jedne Države ugovornice u drugoj Državi ugovornici neće biti podvrgnuti oporezivanju ili bilo kakvim povezanim uslovima, koji su drugačiji ili predstavljaju veći teret od oporezivanja i povezanih uslova kojima državljani te druge države jesu ili mogu biti podvrgnuti u istim okolnostima, posebno s obzirom na prebivalište. Ova odredba će se, bez obzira na odredbe člana 1, primjenjivati na lica koja nisu rezidenti jedne ili obiju Država ugovornica. 2. Oporezivanje stalne poslovne jedinice koju preduzeće jedne Države ugovornice ima u drugoj Državi ugovornici neće se obračunavati nepovoljnije u toj drugoj državi nego oporezivanje koje se primjenjuje na preduzeća te druge države koja obavljaju iste aktivnosti. Ova odredba ne može se tumačiti na način da obavezuje Državu ugovornicu da odobrava rezidentu druge Države ugovornice sve lične odbitke, olakšice i redukcije u svrhe oporezivanja zbog građanskog statusa ili porodičnih obaveza koje odobrava svojim rezidentima. 3. Osim gdje se primjenjuju odredbe stava 1. člana 9, stava 7. člana 11, stava 6. člana 12, kamate, naknade od autorskih prava i druge isplate koje plaća preduzeće jedne Države ugovornice rezidentu druge Države ugovornice će se, u svrhu određivanja oporezive dobiti takvog preduzeća, moći odbiti prema istim uslovima kao da su plaćene rezidentu prvo pomenute države. Isto tako, mogući dugovi preduzeća jedne Države ugovornice rezidentu druge Države ugovornice će se, u svrhu određivanja oporezivog kapitala takvog preduzeća, moći odbiti prema istim uslovima kao da se duguju rezidentu prvo pomenute države. 4. Preduzeća jedne Države ugovornice, čiji je kapital u potpunosti ili djelimično u vlasništvu ili pod direktnom ili indirektnom kontrolom jednog ili više rezidenata druge Države ugovornice, neće u prvo pomenutoj državi biti podložne oporezivanju ili zahtjevima koji su povezani sa tim koji su drugačiji ili nepovoljniji od oporezivanja ili vezanih zahtjeva kojima podliježu druga slična preduzeća prvo pomenute države. 5. Odredbe ovog člana će se, bez obzira na odredbe člana 2, primjenjivati na poreze svake vrste i opisa. Član 24 Postupak međusobnog dogovora 1. Kada lice smatra da djelovanje jedne ili obiju Država ugovornica rezultuje ili će rezultovati oporezivanjem za to lice koje nije u skladu sa odredbama ove konvencije, to lice može, bez obzira na pravni lijek koji nudi domaće zakonodavstvo te države, iznijeti slučaj nadležnom organu Države ugovornice čiji je to lice rezident ili, ako slučaj tog lica spada pod stav 1. člana 23, nadležnoj vlasti Države ugovornice čije je to lice državljanin. Slučaj se mora iznijeti unutar tri godine od prvog obavještenja o djelovanju koje je dovelo do oporezivanja koje nije u skladu sa odredbama ove konvencije. 2. Nadležni organ nastojaće, ako se čini da je prigovor opravdan i ako ono samo nije u stanju da dođe do zadovoljavajućeg rješenja, riješiti slučaj međusobnim dogovorom s nadležnim organom druge Države ugovornice, u cilju izbjegavanja oporezivanja koje nije u skladu sa ovom konvencijom. Svaki postignut dogovor provešće se bez obzira na bilo kakve rokove u domaćem zakonodavstvu Država ugovornica. 3. Nadležni organi Država ugovornica nastojaće međusobnim dogovorom riješiti sve poteškoće ili dileme u vezi sa tumačenjem ili primjenom ove konvencije. One se, takođe, mogu međusobno savjetovati o ukidanju dvostrukog oporezivanja u slučajevima koji nisu predviđeni ovom konvencijom. 4. Nadležni organi Država ugovornica mogu direktno međusobno komunicirati u svrhu postizanja dogovora u smislu prethodnih stavki. Kada se usmena razmjena mišljenja čini preporučljivom u cilju postizanja dogovora, takva razmjena može se odviti u obliku komisije koje se sastoji od predstavnika nadležnih organa Država ugovornica. Član 25 Razmjena informacija 1. Nadležni organi Država ugovornica razmjenjivaće one informacije za koje se može predvidjeti da će biti relevantne za sprovođenje odredbi ove konvencije ili za uređenje ili sprovođenje domaćih zakona Država ugovornica u vezi sa porezima svake vrste i opisa koji se nameću u ime Država ugovornica, ili njihovih političkih jedinica ili lokalnih vlasti, ukoliko se oporezivanje na osnovu toga ne protivi ovoj konvenciji. Razmjena informacija nije ograničena na članove 1. i 2. 2. Svaka informacija primljena prema stavu 1. od jedne Države ugovornice tretira se kao tajna na isti način kao i informacija dobijena prema domaćem zakonodavstvu te Države i otkrivaće se samo licima ili vlastima (uključujući sudove i upravne organe) koji se bave sa procjenom ili prikupljanjem, ovrhom ili povezanim gonjenjem, utvrđivanjem žalbi u odnosu na poreze navedene u stavu 1, ili s nadzorom nad navedenim. Takva lica ili vlasti koristiće informacije samo u te svrhe. Dozvoljeno im je otkrivati te informacije u javnom sudskom postupku ili u sudskim odlukama. 3. Ni u kojem slučaju odredbe stavki 1. i 2. ne smiju se tumačiti na način da na Državu ugovornicu nametnu obavezu: a) izvršavanja administrativnih mjera koje su u sukobu sa zakonima i administrativnom praksom te ili druge Države ugovornice; b) pružanja informacija koje se ne mogu dobiti prema zakonima ili normalnim tokom uprave te ili druge Države ugovornice; c) pružanja informacija koje bi otkrile neku trgovačku, poslovnu, industrijsku, komercijalnu ili profesionalnu tajnu ili trgovački postupak, ili informaciju čije bi otkrivanje bilo u suprotnosti sa javnom politikom (ordre public). 4. Ako jedna Država ugovornica traži informaciju u skladu sa ovim članom, druga Država ugovornica koristiće svoje mjere prikupljanja informacija da bi pribavila zatraženu informaciju, iako drugoj državi možda nije potrebna ta informacija u vlastite poreske svrhe. Obaveza koja je sadržana u prethodnoj rečenici podliježe ograničenjima stava 3, ali ni u kojem slučaju takvo ograničenje ne može se tumačiti na način da dozvoljava Državi ugovornici da odbije dati informacije isključivo zbog toga što nema svoj interes u takvoj informaciji. 5. Ni u kojem slučaju odredbe stava 3. ne mogu se tumačiti na način da dozvoljavaju Državi ugovornici da odbije dati informacije isključivo zbog toga što tu informaciju posjeduje banka, druga finansijska ustanova, kandidat ili lice koje djeluje u svojstvu posrednika ili u fiducijarnom svojstvu ili zbog toga što se odnosi na vlasničke udjele jednog lica. Član 26 Ograničenja povlastica 1. U skladu sa članovima 10, 11, 12. i 13, rezident jedne Države ugovornice neće imati pravo na povlastice koje se inače odobravaju rezidentima Države ugovornice prema ovoj konvenciji, ako je glavna svrha ili jedna od glavnih svrha bilo kojeg lica koje se bavi stvaranjem ili dodjelom dionice, potraživanja ili prava u odnosu na koji se prihod plaća da iskoristi ove članove pomoću tog stvaranja ili dodjele. 2. Nijedan iz ovog člana ne može se tumačiti tako da na bilo koji način ograničava primjenu bilo koje odredbe zakona Države ugovornice koje su namijenjene sprječavanju izbjegavanja ili utaje poreza. Član 27 Članovi diplomatskih predstavništava i konzulata Ništa u ovoj konvenciji neće uticati na poreske povlastice članova diplomatskih predstavništava ili konzulata prema opštim pravilima međunarodnog prava ili prema odredbama posebnih sporazuma. Član 28 Stupanje na snagu 1. Svaka Država ugovornica obavijestiće, u pisanom obliku, diplomatskim putem, drugu državu o završetku postupaka koji su prema njenom zakonu propisani za stupanje na snagu ove konvencije. 2. Ova konvencija stupa na snagu na datum obavještenja koje je stiglo kasnije, te će zatim vrijediti: (I) za poreze zadržane na izvoru, za dohodak ostvaren ili kapital koji postaje vlasništvo na ili nakon 1. januara u kalendarskoj godini koja slijedi godinu u kojoj Konvencija stupa na snagu, i (II) za druge poreze, ili dohodak ostvaren ili kapital u vlasništvu u svakoj poreskoj godini na ili nakon 1. januara u kalendarskoj godini koja slijedi godinu u kojoj Konvencija stupa na snagu. 3. Bez obzira na odredbe ovog člana, odredbe članova 24. i 25. (Postupak međusobnog dogovora i Razmjena informacija) primjenjivaće se od datuma stupanja na snagu ove konvencije, bez obzira na period oporezivanja na koje se odonosi neko pitanje. 4. Sporazum između Narodne Republike Poljske i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja za poreze na dohodak i kapital koji je potpisan u Varšavi 10. januara 1985. godine prestaje važiti i biti na snazi od datuma od kojeg ova konvencija stupa na snagu za poreze na koje se primjenjuje ova konvencija, u skladu sa odredbama stavova 1, 2. i 3. Član 29 Raskid Ova konvencija ostaje na snazi dok je ne raskine jedna Država ugovornica. Obje Države ugovornice mogu raskinuti ovu konvenciju diplomatskim putem, tako da u pismenom obliku obavijeste o raskidu najmanje šest mjeseci prije kraja svake kalendarske godine, počevši nakon isteka pet godina od datuma stupanja na snagu ove konvencije. U takvom slučaju, ova konvencija prestaje važiti: (I) za poreze zadržane na izvoru, na dohodak ostvaren ili kapital u vlasništvu na ili nakon 1. januara u kalendarskoj godini koja slijedi godinu u kojoj je dostavljeno obavještenje o raskidu, i (II) za druge poreze, na dohodak ostvaren ili kapital u vlasništvu u svakoj poreskoj godini počevši na ili nakon 1. januara u kalendarskoj godini koja slijedi godinu u kojoj je dostavljeno obavještenje o raskidu. Kao potvrda navedenog, dolje potpisani, koji su za to propisno ovlašćeni, potpisali su ovu konvenciju. Sastavljeno u dva primjerka u Sarajevu, ovog dana 04. juna 2014. godine, na bosanskom/hrvatskom/srpskom, poljskom i engleskom jeziku, s time da su svi tekstovi jednako vjerodostojni. U slučaju razlika u tumačenju, mjerodavan je tekst na engleskom jeziku.
Član 3 Ova odluka biće objavljena u "Službenom glasniku BiH - Međunarodni ugovori" na srpskom, bosanskom i hrvatskom jeziku i stupa na snagu danom objavljivanja.
|
||||