Advokatska kancelarija

weight
"Na┼ía za┼ítita nije u na┼íem oru┼żju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein

AP

 

ZAKON

O PARNI─îNOM POSTUPKU Federacije Bosne i Hercegovine

SLU┼ŻBENE NOVINE FBiH 53/03 - Objavljeno 28.10.2003.

 

Dio prvi

OSNOVNE ODREDBE

I OSNOVNA NA─îELA

─îlan 1.

Ovim zakonom se odre─Ĺuju pravila postupka na osnovu kojih op─çinski sudovi, kantonalni sudovi i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vrhovni sud Federacije) raspravljaju i odlu─Źuju u gra─Ĺanskopravnim sporovima ako posebnim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

─îlan 2.

(1) U parni─Źnom postupku sud odlu─Źuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.
(2) Sud u postupku primjenjujematerijalno pravo po vlastitoj ocjeni i nije vezan za navode stranaka u pogledu materijalnog prava.

─îlan 3.

(1) Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile tokom postupka.
(2) Sud ne─çe uva┼żiti raspolaganja stranaka koja su protivna prinudnim propisima.

─îlan 4.

Sud odlu─Źuje o tu┼żbenom zahtjevu, u pravilu, na osnovu usmene, neposredne i javne rasprave.

─îlan 5.

Svaka stranka ima pravo da se izjasni o prijedlozima i zahtjevima protivne stranke. Samo kad je to ovim zakonom odre─Ĺeno, sud je ovlašten odlu─Źiti o zahtjevu o kojem protivnoj stranci nije bila data mogu─çnost izjašnjavanja.

─îlan 6.

U parni─Źnom postupku u ravnopravnoj su upotrebi bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik, a slu┼żbena pisma su latinica i ─çirilica.

─îlan 7.

(1) Stranke su du┼żne iznijeti sve ─Źinjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i izvoditi dokaze kojima se utvr─Ĺuju te ─Źinjenice.
(2) Sud je ovlašten utvrditi i ─Źinjenice koje stranke nisu iznijele, ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspola┼żu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (─Źlan 3. stav 2.).

─îlan 8.

Koje ─çe ─Źinjenice uzeti kao dokazane odlu─Źuje sud na osnovu slobodne ocjene dokaza. Sud ─çe savjesno i bri┼żljivo cijeniti svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno.

─îlan 9.

Stranke su du┼żne pred sudom govoriti istinu i savjesno se koristiti pravima koja su im priznata ovim zakonom.

─îlan 10.

Sud je du┼żan provesti postupak bez odugovla─Źenja i sa što manje troškova, te onemogu─çiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

─îlan 11.

Prvostepeni postupak ─çe se, u pravilu, sastojati od dva ro─Źištajednog pripremnog ro─Źišta i jednog ro─Źišta za glavnu raspravu.

─îlan 12.

(1) Kad odluka suda zavisi o rješavanju nekog prethodnog pitanja koje se odnosi na to da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugi nadle┼żni organ (prethodno pitanje), sud mo┼że sam riješiti to pitanje, ako posebnim propisima nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(2) Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni u─Źinak samo u parnici u kojoj je to pitanje riješeno.
(3) U parni─Źnom postupku sud je u pogledu postojanja krivi─Źnog djela i krivi─Źne odgovornosti u─Źinitelja vezan za pravomo─çnu presudu krivi─Źnog suda kojom se optu┼żeni oglašava krivim.

─îlan 13.

(1) U prvostepenom postupku i postupku po prijedlogu za ponavljanje postupka, sudi sudija pojedinac.
(2) U drugostepenom postupku i postupku odlu─Źivanja po reviziji, sudi vije─çe od trojice sudija.

─îlan 14.

Ako za pojedine radnje nije zakonom odre─Ĺen oblik u kome se mogu poduzeti, stranke poduzimaju parni─Źne radnje pismeno izvan ro─Źišta ili usmeno na ro─Źištu.

II NADLE┼ŻNOST SUDA

1. Zajedni─Źke odredbe

─îlan 15.

(1) Poslije prijema tu┼żbe sud ocjenjuje da li je nadle┼żan.
(2) Prilikom ocjenjivanja nadle┼żnosti, sud ─çe uzeti u obzir navode u tu┼żbi i ─Źinjenice koje su sudu poznate.
(3) Ako se u toku postupka promijene okolnosti na kojima je zasnovana nadle┼żnost suda, sud koji je bio nadle┼żan u vrijeme podnošenja tu┼żbe ostaje i dalje nadle┼żan i ako bi zbog tih promjena bio nadle┼żan drugi sud.

─îlan 16.

(1) Sud u toku cijelog postupka, po slu┼żbenoj du┼żnosti pazi da li rješavanje spora spada u sudsku nadle┼żnost.
(2) Kad sud u toku postupka utvrdi da za rješavanje spora nije nadle┼żan sud nego neki drugi organ vlasti, oglasit ─çe se nenadle┼żnim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti tu┼żbu.
(3) Kad sud u toku postupka utvrdi da za rješavanje spora nije nadle┼żan sud u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), po slu┼żbenoj du┼żnosti ─çe se proglasiti nenadle┼żnim, ukinut ─çe provedene radnje u postupku i odbaciti tu┼żbu.

─îlan 17.

(1) Svaki sud tokom cijelog postupka, po slu┼żbenoj du┼żnosti pazi na svoju stvarnu nadle┼żnost.
(2) Ako je tu┼żeni ve─ç dao odgovor na tu┼żbu, viši sud prvog stepena se ne mo┼że ni u povodu prigovora, ni po slu┼żbenoj du┼żnosti oglasiti stvarno nenadle┼żnim za predmete iz nadle┼żnosti ni┼żeg suda prvog stepena.

─îlan 18.

(1) Do donošenja odluke o glavnoj stvari sud ─çe rješenjem obustaviti parni─Źni postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima vanparni─Źnog postupka. Nakon pravomo─çnosti rješenja postupak ─çe se nastaviti po pravilima vanparni─Źnog postupka pred nadle┼żnim sudom.
(2) Radnje koje je proveo parni─Źni sud, kao što su uvi─Ĺaj, vješta─Źenje, saslušanje svjedoka i drugo, i odluke koje je donio taj sud, nisu bez va┼żnosti zato što su poduzete u parni─Źnom postupku.

─îlan 19.

(1) Sud se mo┼że u povodu prigovora tu┼żenog proglasiti mjesno nenadle┼żnim ako je prigovor podnesen najkasnije u odgovoru na tu┼żbu.
(2) Sud se mo┼że proglasiti po slu┼żbenoj du┼żnosti mjesno nenadle┼żnim samo kad postoji isklju─Źiva mjesna nadle┼żnost nekog drugog suda, ali najkasnije do podnošenja odgovora na tu┼żbu.

─îlan 20.

(1) Nakon pravomo─çnosti rješenja kojim se oglasio nenadle┼ż nim, sud ─çe bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri dana, ustupiti predmet nadle┼żnom sudu.
(2) Sud kome je predmet ustupljen kao nadle┼żnom nastavit ─çe postupak kao da je kod njega bio pokrenut.
(3) Parni─Źne radnje nenadle┼żnog suda, kao što su uvi─Ĺaj, vješta─Źenje, saslušavanje svjedoka i drugo nisu bez va┼żnosti zato što ih je poduzeo nenadle┼żan sud.

─îlan 21.

(1) Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadle┼żnom smatra da je nadle┼żan sud koji mu je predmet ustupio ili neki drugi sud, dostavit ─çe, u roku od tri dana, predmet sudu koji treba riješiti taj sukob nadle┼żnosti, osim ako na─Ĺe da mu je predmet ustupljen zbog o─Źite pogreške, a trebalo je da bude ustupljen kojem drugom sudu, u kom ─çe slu─Źaju predmet ustupiti drugom sudu i o tome obavijestiti sud koji mu je predmet ustupio.
(2) Kad je u povodu ┼żalbe protiv odluke prvostepenog suda kojom se taj sud oglasio mjesno nenadle┼żnim odluku donio drugostepeni sud, za tu je odluku vezan u vezi s nadle┼żnoš─çu i sud kome je predmet ustupljen, ako je drugostepeni sud koji je odluku donio nadle┼żan za rješavanje sukoba nadle┼żnosti izme─Ĺu tih sudova.
(3) Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nenadle┼żnosti prvostepenog suda vezuje svaki sud kome se kasnije isti predmet ustupi, ako je drugostepeni sud nadle┼żan za rješavanje sukoba nadle┼żnosti izme─Ĺu tih sudova.

─îlan 22.

(1) Sukob nadle┼żnosti izme─Ĺu op─çinskih sudova istog kantona rješava kantonalni sud.
(2) Sukob nadle┼żnosti izme─Ĺu op─çinskog suda i kantonalnog suda s podru─Źja istog kantona rješava Vrhovni sud Federacije.
(3) Sukob nadle┼żnosti izme─Ĺu op─çinskih sudova s podru─Źja dva ili više kantona rješava Vrhovni sud Federacije.
(4) Sukob nadle┼żnosti izme─Ĺu op─çinskog suda jednog kantona s kantonalnim sudom drugog kantona, kao i sukob nadle┼żnosti kantonalnih sudova rješavaVrhovni sud Federacije.
(5) Sukob nadle┼żnosti Vrhovnog suda Federacije i op─çinskog, odnosno kantonalnog suda, rješava Vrhovni sud Federacije, u op─çoj sjednici.

─îlan 23.

(1) Dok se ne riješi sukob nadle┼żnosti, sud kome je predmet ustupljen du┼żan je poduzimati one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode.
(2) Protiv rješenja kojim se odlu─Źuje o sukobu nadle┼żnosti nije dopuštena ┼żalba.

─îlan 24.

Svaki sud obavlja radnje u postupku na svom podru─Źju, ali ako postoji opasnost od odgode, sud ─çe poduzeti izvršenje pojedina─Źnih radnji i na podru─Źju drugog suda. O tome ─çe se obavijestiti sud na ─Źijem ─çe se podru─Źju poduzeti radnja.

2. Nadle┼żnost sudova u sporovima s me─Ĺunarodnim elementom

─îlan 25.

U pogledu nadle┼żnosti sudova u Federaciji u postupcima u kojima je stranka stranac koji u┼żiva pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, strana dr┼żava ili me─Ĺunarodna organizacija, va┼że pravila me─Ĺunarodnog prava.

─îlan 26.

(1) Sud u Federaciji nadle┼żan je za su─Ĺenje kad je njegova nadle┼żnost u sporu s me─Ĺunarodnim elementom izri─Źito odre─Ĺena zakonom Bosne i Hercegovine ili Federacije ili me─Ĺunarodnim ugovorom.
(2) Ako u zakonu ili me─Ĺunarodnom ugovoru nema izri─Źite odredbe o nadle┼żnosti suda u Federaciji za odre─Ĺenu vrstu sporova, sud u Federaciji nadle┼żan je za su─Ĺenje u toj vrsti sporova i kad njegova nadle┼żnost proizilazi iz odredaba ovog zakona o mjesnoj nadle┼żnosti.

3. Stvarna nadle┼żnost

─îlan 27.

U parni─Źnom postupku sudovi sude u granicama svoje stvarne nadle┼żnosti odre─Ĺene ovim ili drugim zakonom Federacije, odnosno zakonom kantona.

4. Mjesna nadle┼żnost

a) Op─ça mjesna nadle┼żnost

─îlan 28.

(1) Ako zakonom nije odre─Ĺena isklju─Źiva mjesna nadle┼żnost nekog drugog suda, za su─Ĺenje je nadle┼żan sud koji je op─çe mjesno nadle┼żan za tu┼żenog.
(2) U slu─Źajevima predvi─Ĺenim u ovom zakonu za su─Ĺenje je osim suda op─çe mjesne nadle┼żnosti nadle┼żan i drugi odre─Ĺeni sud.

─îlan 29.

(1) Za su─Ĺenje je op─çe mjesno nadle┼żan sud na ─Źijem podru─Źju tu┼żeni ima prebivalište, ako posebnim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(2) Ako tu┼żeni nema prebivalište, op─çe mjesno je nadle┼żan sud na ─Źijem podru─Źju tu┼żeni ima boravište.
(3) Ako tu┼żeni pored prebivališta ima i boravište u nekom drugom mjestu, a prema okolnostima mo┼że se pretpostaviti da ─çe tu boraviti najmanje godinu dana od dana podnošenja tu┼żbe, op─çe mjesno je nadle┼żan i sud boravišta tu┼żenog.

─îlan 30.

(1) Za su─Ĺenje u sporovima protiv Federacije, kantona, grada i op─çine, op─çe mjesno je nadle┼żan sud na ─Źijem se podru─Źju nalazi sjedište njihovog zakonodavnog tijela, odnosno vije─ça.
(2) Za su─Ĺenje u sporovima protiv ostalih pravnih osoba, op─çe mjesno je nadle┼żan sud na ─Źijem se podru─Źju nalazi njihovo sjedište.

─îlan 31.

Za su─Ĺenje u sporovima protiv dr┼żavljanina Federacije i Bosne i Hercegovine koji stalno ┼żivi u inostranstvu, op─çe mjesno je nadle┼żan sud njegovog posljednjeg prebivališta u Federaciji.

b) Izberiva mjesna nadle┼żnost Nadle┼żnost u sporovima za naknadu štete

─îlan 32.

(1) Za su─Ĺenje u sporovima o vanugovornoj odgovornosti za štetu, osim suda op─çe mjesne nadle┼żnosti, nadle┼żan je i sud na ─Źijem je podru─Źju štetna radnja po─Źinjena ili sud na ─Źijem je podru─Źju štetna posljedica nastupila.
(2) Ako je šteta nastala zbog smrti ili teške tjelesne ozljede, nadle┼żan je, pored suda iz stava 1. ovog ─Źlana, i sud na ─Źijem podru─Źju tu┼żilac ima prebivalište, odnosno boravište.
(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog ─Źlana primijenjivat ─çe se i u sporovima protiv društva za osiguranje radi naknade štete tre─çim osobama na osnovu propisa o neposrednoj odgovornosti društava za osiguranje, a odredba stava 1. ovog ─Źlana i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovi naknade štete protiv regresnih du┼żnika.

Nadle┼żnost u sporovima radi zaštite prava na osnovu jemstva proizvo─Ĺa─Źa

─îlan 33.

Za su─Ĺenje u sporovima za zaštitu prava na osnovu pismenog jemstva protiv proizvo─Ĺa─Źa koji je jemstvo dao, nadle┼żan je, osim suda op─çe mjesne nadle┼żnosti za tu┼żenog, i sud op─çe mjesne nadle┼żnosti za prodavca koji je pri prodaji stvari uru─Źio kupcu pismeno jemstvo proizvo─Ĺa─Źa.

Nadle┼żnost u sporovima za zakonsko izdr┼żavanje

─îlan 34.

Za su─Ĺenje u sporovima za zakonsko izdr┼żavanje, ako je tu┼żilac osoba koja tra┼żi izdr┼żavanje, nadle┼żan je pored suda op─çe mjesne nadle┼żnosti i sud na ─Źijem podru─Źju tu┼żilac ima prebivalište, odnosno boravište.

Nadle┼żnost u bra─Źnim sporovima

─îlan 35.

Za su─Ĺenje u sporovima radi utvr─Ĺivanja postojanja ili nepostojanja braka, poništaja braka ili razvoda braka (bra─Źni sporovi), nadle┼żan je, pored suda op─çe mjesne nadle┼żnosti i sud na ─Źijem su podru─Źju bra─Źni drugovi imali posljednje zajedni─Źko prebivalište.

Nadle┼żnost u sporovima o utvr─Ĺivanju ili osporavanju o─Źinstva ili materinstva

─îlan 36.

U sporovima radi utvr─Ĺivanja ili osporavanja o─Źinstva ili materinstva, ako je tu┼żilac dijete, nadle┼żan je pored suda op─çe mjesne nadle┼żnosti i sud na ─Źijem podru─Źju tu┼żilac ima prebivalište, odnosno boravište.

Nadle┼żnost po mjestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravne osobe

─îlan 37.

Za su─Ĺenje u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan sjedišta, ako spor proizilazi iz pravnog odnosa te jedinice, pored suda op─çe mjesne nadle┼żnosti nadle┼żan je i sud na ─Źijem se podru─Źju ta poslovna jedinica nalazi.

Nadle┼żnost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa

─îlan 38.

Dok ostavinski postupak nije pravomo─çno završen, za su─Ĺenje u sporovima iz nasljednopravnih odnosa, te sporovima o potra┼żivanjima vjerovnika prema ostaviocu, pored suda op─çe mjesne nadle┼żnosti mjesno je nadle┼żan i sud na ─Źijem se podru─Źju nalazi sud koji provodi ostavinski postupak.

Nadle┼żnost po mjestu pla─çanja

─îlan 39.

Za su─Ĺenje u sporovima imatelja mjenice ili ─Źeka protiv potpisnika nadle┼żan je, pored suda op─çe mjesne nadle┼żnosti, i sud mjesta pla─çanja.

Nadle┼żnost u sporovima iz radnih odnosa

─îlan 40.

Ako je u sporu iz radnog odnosa tu┼żilac zaposlenik, za su─Ĺenje je nadle┼żan, pored suda koji je op─çe mjesno nadle┼żan za tu┼żenog, i sud na ─Źijem se podru─Źju rad obavlja ili se obavljao, odnosno sud na ─Źijem bi se podru─Źju rad morao obavljati, te sud na ─Źijem je podru─Źju zasnovan radni odnos.

Nadle┼żnost u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima

─îlan 41.

Za sporove zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadle┼żan je, pored suda op─çe mjesne nadle┼żnosti, i sud na ─Źijem se podru─Źju dogodilo smetanje.

c) Isklju─Źiva mjesna nadle┼żnost Nadle┼żnost u sporovima o nekretninama

─îlan 42.

(1) Za su─Ĺenje u sporovima o pravu vlasništva i o drugim stvarnim pravima na nekretninama, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini, te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini, ili iz ugovora o korištenju stana ili poslovnih prostorija, isklju─Źivo je nadle┼żan sud na ─Źijem se podru─Źju nalazi nekretnina.
(2) Ako nekretnina le┼żi na podru─Źju više sudova, nadle┼żan je svaki od tih sudova.

Nadle┼żnost u sporovima o zrakoplovu i brodu

─îlan 43.

Kad je za su─Ĺenje u sporovima o pravu vlasništva i o drugim stvarnim pravima na zrakoplovima, odnosno brodovima, kao i sporovima iz zakupnih odnosa na zrakoplovu i brodu, nadle┼żni sud u Federaciji, isklju─Źivo je mjesno nadle┼żan sud na ─Źijem se podru─Źju vodi registar u koji je zrakoplov, odnosno brod upisan.

─îlan 44.

Kad je za su─Ĺenje u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima, odnosno zrakoplovima iz ─Źlana 43. ovog zakona nadle┼żan sud u Federaciji, mjesno je nadle┼żan, pored suda na ─Źijem se podru─Źju vodi registar u koji je brod, odnosno zrakoplov upisan, i sud na ─Źijem se podru─Źju dogodilo smetanje.

Nadle┼żnost za sporove u izvršnom i ste─Źajnom postupku

─îlan 45.

Za su─Ĺenje u sporovima koji nastaju u toku i u povodu sudskog ili administrativnog izvršnog postupka, odnosno u toku i u povodu ste─Źajnog postupka, mjesno je isklju─Źivo nadle┼żan sud na ─Źijem se podru─Źju nalazi sud koji provodi izvršni ili ste─Źajni postupak, odnosno sud na ─Źijem se podru─Źju provodi administrativno izvršenje.

d) Supsidijarna nadle┼żnost Nadle┼żnost za suparni─Źare

─îlan 46.

Ako je jednom tu┼żbom tu┼żeno više osoba u svojstvu materijalnih suparni─Źara (─Źlan 362. stav 1. ta─Źka 1.), a za njih ne postoji mjesna nadle┼żnost istog suda, nadle┼żan je sud koji je mjesno nadle┼żan za jednog od tu┼żenih.

Nadle┼żnost za osobe za koje ne postoji op─ça mjesna nadle┼żnost u Federaciji

─îlan 47.

(1) Tu┼żba o imovinskopravnim zahtjevima protiv osobe za koju ne postoji op─ça mjesna nadle┼żnost u Federaciji, mo┼że se podnijeti svakom sudu u Federaciji na ─Źijem se podru─Źju nalazi kakva imovina te osobe ili predmet koji se tu┼żbom tra┼żi.
(2) Ako nadle┼żnost suda u Federaciji postoji zato što je obaveza nastala za vrijeme boravka tu┼żenog u Federaciji, mjesno je nadle┼żan sud na ─Źijem je podru─Źju obaveza nastala.
(3) U sporovima protiv osoba za koje u Federaciji ne postoji op─ça mjesna nadle┼żnost, za obaveze koje treba ispuniti u Federaciji, tu┼żba se mo┼że podnijeti sudu na ─Źijem podru─Źju tu obavezu treba ispuniti.

Nadle┼żnost po mjestu gdje se nalazi zastupništvo strane osobe u Federaciji

─îlan 48. U sporovima protiv pravne osobe koja ima sjedište u inostranstvu, u pogledu obaveza koje su zasnovane u Federaciji ili im se u njoj ima udovoljiti, tu┼żba se mo┼że podnijeti sudu u Federaciji na ─Źijem se podru─Źju nalazi njeno stalno zastupništvo za Bosnu i Hercegovinu, odnosno Federaciju ili sjedište organa kome je povjereno da obavlja njene poslove.

e) Odre─Ĺivanje mjesne nadle┼żnosti od višeg suda

─îlan 49.

Ako nadle┼żni sud zbog izuze─ça sudija ne mo┼że postupati, obavijestit ─çe o tome neposredno viši sud, koji ─çe odrediti da u tom predmetu postupa drugi stvarno nadle┼żan sud sa njegovog podru─Źja.

─îlan 50.

(1) Kantonalni sud mo┼że, na prijedlog stranke ili nadle┼żnog op─çinskog suda, odrediti da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadle┼żan op─çinski sud s njegovog podru─Źja, ako je o─Źito da ─çe se tako lakše provesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi.
(2) Vrhovni sud Federacije mo┼że, na prijedlog stranke ili nadle┼żnog suda, odrediti da u pojedinom predmetu postupa stvarno nadle┼żan sud u drugom kantonu ako je o─Źito da ─çe se tako lakše provesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi.

─îlan 51.

Ako je za su─Ĺenje nadle┼żan sud u Federaciji, ali se prema odredbama ovog zakona ne mo┼że utvrditi koji je sud mjesno nadle┼żan, Vrhovni sud Federacije ─çe, na prijedlog stranke, odrediti koji ─çe stvarno nadle┼żan sud biti mjesno nadle┼żan.

f) Sporazum o mjesnoj nadle┼żnosti

─îlan 52.

(1) Ako zakonom nije odre─Ĺena isklju─Źiva nadle┼żnost nekog suda, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi sud koji nije mjesno nadle┼żan, uz uslov da je taj sud stvarno nadle┼żan.
(2) Ako je zakonom odre─Ĺeno da su za su─Ĺenje u odre─Ĺenom sporu mjesno nadle┼żna dva ili više sudova u Federaciji, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi jedan od tih sudova ili neki drugi stvarno nadle┼żni sud.
(3) Sporazum iz stava 2. ovog ─Źlana va┼żi samo ako je pismeno sastavljen, ako su ga potpisale sve stranke i ako se ti─Źe odre─Ĺenog spora ili više sporova koji svi proistje─Źu iz odre─Ĺenog pravnog odnosa.
(4) Ispravu o sporazumu tu┼żilac mora prilo┼żiti uz tu┼żbu.
(5) Ako tu┼żba nije podnesena sudu na koji upu─çuje sporazum o mjesnoj nadle┼żnosti tu┼żeni mo┼że zahtijevati da se predmet ustupi tom sudu.
(6) Zahtjev iz stava 5. ovog ─Źlana tu┼żeni mo┼że podnijeti najkasnije u odgovoru na tu┼żbu, uz prilaganje isprave o sporazumu.

Dio drugi

TOK POSTUPKA

A. POSTUPAK PRED PRVOSTEPENIM SUDOM

III TU┼ŻBA

1. Tu┼żba i njen sadr┼żaj

─îlan 53.

(1) Parni─Źni postupak se pokre─çe tu┼żbom.
(2) Tu┼żba mora sadr┼żavati:

  1. osnovu za nadle┼żnost suda,
  2. odre─Ĺen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potra┼żivanja (tu┼żbeni zahtjev),
  3. ─Źinjenice na kojima tu┼żilac zasniva tu┼żbeni zahtjev,
  4. dokaze kojima se utvr─Ĺuju te ─Źinjenice,
  5. naznaku vrijednosti spora,
  6. pravni osnov tu┼żbenog zahtjeva i
  7. druge podatke koje u skladu s odredbama ─Źlana 334. ovog zakona mora imati svaki podnesak.

(3) Sud nije vezan za pravni osnov tu┼żbenog zahtjeva.
(4) Sud ─çe postupiti po tu┼żbi i kad tu┼żilac nije naveo pravni osnov tu┼żbenog zahtjeva.

2. Tu┼żba za utvr─Ĺenje

─îlan 54.

(1) Tu┼żilacmo┼że u tu┼żbi tra┼żiti da sud samo utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave.
(2) Takva se tu┼żbamo┼że podi─çi kad je to posebnim propisima predvi─Ĺeno ili, kad tu┼żilac ima pravni interes da sud utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave prije dospjelosti zahtjeva za ─Źinidbu iz istog odnosa.
(3) Ako odluka o sporu zavisi o tome postoji li ili ne postoji neki pravni odnos koji je tokom parnice postao sporan, tu┼żilac mo┼że pored postoje─çeg zahtjeva istaknuti i tu┼żbeni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji, odnosno da ne postoji, ako je sud pred kojim parnica te─Źe nadle┼żan za takav zahtjev.
(4) Isticanje zahtjeva prema odredbi stava 3. ovog ─Źlana ne─çe se smatrati preinakom tu┼żbe.

3. Isticanje više tu┼żbenih zahtjeva u jednoj tu┼żbi

─îlan 55.

(1) U jednoj tu┼żbi tu┼żilac mo┼że istaknuti više zahtjeva protiv istog tu┼żenog kad su svi zahtjevi povezani istom ─Źinjeni─Źnom i pravnom osnovom.
(2) Ako zahtjevi nisu povezani istom ─Źinjeni─Źnom i pravnom osnovom, oni se mogu istaknuti u jednoj tu┼żbi protiv istog tu┼żenog samo kad je isti sud stvarno nadle┼żan za svaki od tih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve odre─Ĺena ista vrsta postupka, a sud ocijeni da isticanje takvih tu┼żbenih zahtjeva u jednoj tu┼żbi doprinosi ekonomi─Źnosti postupka.
(3) Ako sud, u slu─Źaju iz stava 2. ovog ─Źlana, ocijeni da isticanje više tu┼żbenih zahtjeva u jednoj tu┼żbi ne doprinosi ekonomi─Źnosti postupka, najkasnije na pripremnom ro─Źištu donijet ─çe rješenje o razdvajanju postupaka.
(4) Tu┼żilacmo┼że u jednoj tu┼żbi istaknuti dva ili više tu┼żbenih zahtjeva koji su ume─Ĺusobnoj vezi i tra┼żiti da sud usvoji slijede─çi od tih zahtjeva ako na─Ĺe da onaj koji je u tu┼żbi istaknut ispred njega nije osnovan.
(5) Zahtjevi se mogu, prema stavu 4. ovog ─Źlana, istaknuti u jednoj tu┼żbi samo ako je sud stvarno nadle┼żan za svaki od istaknutih zahtjeva i ako je za sve zahtjeve odre─Ĺena ista vrsta postupka.

4. Preinaka tu┼żbe

─îlan 56.

(1) Preinaka tu┼żbe jeste promjena istovjetnosti zahtjeva, pove─çanje postoje─çeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postoje─çi.
(2) Tu┼żba nije preina─Źena ako je tu┼żilac promijenio pravnu osnovu tu┼żbenog zahtjeva, ako je smanjio tu┼żbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode.

─îlan 57.

(1) Tu┼żilac mo┼że preina─Źiti tu┼żbu najkasnije do zaklju─Źenja pripremnog ro─Źišta ili do po─Źetka glavne rasprave, ako pripremno ro─Źište nije odr┼żano.
(2) Nakon odr┼żavanja pripremnog ro─Źišta, a najkasnije do zaklju─Źenja glavne rasprave, sud mo┼że dopustiti preinaku tu┼żbe samo ako ocijeni da preinaka nije usmjerena na odugovla─Źenje postupka i ako tu┼żeni pristaje na preinaku.
(3) Smatrat ─çe se da postoji pristanak tu┼żenog na preinaku tu┼żbe ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preina─Źenoj tu┼żbi, a nije se prije toga protivio preinaci.
(4) Sud ─çe, u slu─Źaju iz stava 2. ovog ─Źlana, dopustiti preinaku tu┼żbe i kad se tu┼żeni protivi preinaci, ako su ispunjeni svi slijede─çi uvjeti:

  1. tu┼żilac bez svoje krivnje nije mogao tu┼żbu preina─Źiti ranije;
  2. tu┼żeni je u mogu─çnosti da raspravlja po preina─Źenoj tu┼żbi bez odlaganja glavne rasprave.

(5) Protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija preinaka tu┼żbe nije dopuštena posebna ┼żalba.

─îlan 58.

(1) Tu┼żilac mo┼że, u roku iz ─Źlana 57. ovog zakona, svoju tu┼żbu preina─Źiti i tako da umjesto prvobitnog tu┼żenog tu┼żi drugu osobu.
(2) Za preinaku tu┼żbe prema stavu 1. ovog ─Źlana potreban je pristanak osobe koja treba da stupi u parnicu umjesto prvobitnog tu┼żenog. Ako se prvobitni tu┼żeni ve─ç upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i njegov pristanak.
(3) Osoba koja stupa u parnicu umjesto prvobitnog tu┼żenog mora primiti parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa.

5. Povla─Źenje tu┼żbe

─îlan 59.

(1) Tu┼żilac mo┼że povu─çi tu┼żbu bez pristanka tu┼żenog prije nego što je tu┼żba dostavljena tu┼żenom. Tu┼żba se mo┼że povu─çi i nakon dostave tu┼żenom, sve do zaklju─Źenja glavne rasprave, ako tu┼żeni na to pristane. Ako se tu┼żeni u roku od osam dana od dana obavijesti o povla─Źenju tu┼żbe ne izjasni o tome, smatrat ─çe se da je pristao na povla─Źenje.
(2) Povu─Źena tu┼żba smatra se kao da nije ni bila podnesena i mo┼że se ponovo podnijeti.

6. Postojanje parnice

─îlan 60.

(1) Parnica po─Źinje te─çi dostavom tu┼żbe tu┼żenom.
(2) U pogledu zahtjeva koji je stranka postavila tokom postupka, parnica po─Źinje te─çi od trenutka kad je o tom zahtjevu obaviještena protivna stranka.
(3) Dok parnica te─Źe, ne mo┼że se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica me─Ĺu istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud ─çe tu┼żbu odbaciti.
(4)Ako me─Ĺu istim strankama ve─ç te─Źe druga parnica o istom zahtjevu pred sudom u Bosni i Hercegovini, stranke su o tome du┼żne obavijestiti sud.
(5) Sud ─çe tokom cijelog postupka po slu┼żbenoj du┼żnosti paziti te─Źe li ve─ç druga parnica o istom zahtjevu me─Ĺu istim strankama pred sudom u Bosni i Hercegovini.

─îlan 61.

(1) Ako koja od stranaka otu─Ĺi stvar ili pravo o kojem te─Źe parnica, to ne spre─Źava da se parnica me─Ĺu istim strankama dovrši.
(2) Osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojem te─Źe parnica mo┼że stupiti u parnicu umjesto tu┼żioca, odnosno tu┼żenog, samo ako na to pristanu obje stranke.

IV PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE

1. Op─çe odredbe

─îlan 62.

(1) Sud odmah nakon prijema tu┼żbe po─Źinje pripreme za glavnu raspravu.
(2) Te pripreme obuhvataju prethodno ispitivanje tu┼żbe, dostavu tu┼żbe na obavezni odgovor, odr┼żavanje pripremnog ro─Źišta i zakazivanje glavne rasprave.

─îlan 63.

U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upu─çivati podneske u kojima ─çe navesti ─Źinjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve, te predlo┼żiti dokaze kojima se utvr─Ĺuju te ─Źinjenice.

─îlan 64.

(1) Sud u toku pripremanja glavne rasprave donosi odluke o upravljanju postupkom u skladu s odredbama ovog zakona.
(2) Protiv rješenja iz stava 1. ovog ─Źlana nije dopuštena posebna ┼żalba.

─îlan 65.

Sud mo┼że u toku pripremanja glavne rasprave donijeti presudu na osnovu priznanja, presudu na osnovu odricanja i presudu zbog propuštanja, te primiti na zapisnik nagodbu stranaka.

2. Prethodno ispitivanje i dostava tu┼żbe

─îlan 66.

Kad utvrdi da je tu┼żba nerazumljiva ili da ne sadr┼żi elemente propisane odredbom ─Źlana 53. ovog zakona (nepotpuna tu┼żba), ili da postoje nedostaci koji se ti─Źu sposobnosti tu┼żioca ili tu┼żenog da budu stranke u parnici, ili nedostaci u pogledu zakonskog zastupanja stranke, ili nedostaci koji se odnose na ovlaštenje zastupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovlaštenje potrebno, sud ─çe radi otklanjanja tih nedostataka poduzeti potrebne radnje predvi─Ĺene odredbama ─Źl. 295. i 336. ovog zakona.

─îlan 67.

(1) Nakon prethodnog ispitivanja tu┼żbe sud donosi rješenje kojim se tu┼żba odbacuje ako utvrdi:

  1. da rješavanje o tu┼żbenom zahtjevu ne spada u sudsku nadle┼żnost;
  2. da je tu┼żba podnesena neblagovremeno, ako je posebnim propisima odre─Ĺen rok za podnošenje tu┼żbe;
  3. da o istom zahtjevu ve─ç te─Źe parnica;
  4. da je stvar pravomo─çno presu─Ĺena;
  5. da je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba;
  6. da se tu┼żilac pred sudom odrekao tu┼żbenog zahtjeva;
  7. da ne postoji pravni interes tu┼żioca za podnošenje tu┼żbe za utvr─Ĺenje;
  8. ili 8) da tu┼żilac u roku koji je sud odredio nije otklonio nedostatke iz ─Źlana 66. ovog zakona.

(2) Sud donosi rješenje kojim se sud oglašava nenadle┼żnim i predmet ustupa drugom sudu, ako utvrdi:

  1. da nije mjesno nadle┼żan da rješava o tu┼żbenom zahtjevu;
  2. ili 2) da nije stvarno nadle┼żan da rješava o tu┼żbenom zahtjevu.

─îlan 68.

Ako smatra da nema dovoljno ─Źinjenica za donošenje odluke o pitanju koje se postavilo u toku prethodnog ispitivanja tu┼żbe, sud ─çe o tom pitanju odluku donijeti naknadno, ─Źim bude raspolagao sa dovoljno ─Źinjenica.

─îlan 69.

Tu┼żba sa prilozima se dostavlja tu┼żenom na odgovor u roku od 30 dana od dana prijema ispravne i potpune tu┼żbe u sudu.

3. Odgovor na tu┼żbu

a) Odgovor na tu┼żbu i njegov sadr┼żaj

─îlan 70.

(1) Nakon prijema tu┼żbe sa prilozima, tu┼żeni je du┼żan najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tu┼żbu.
(2) Prilikom dostavljanja tu┼żbe tu┼żenom, sud ─çe pou─Źiti tu┼żenog o obavezi iz stava 1. ovog ─Źlana, o tome šta treba da sadr┼żi odgovor na tu┼żbu i obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanja odgovora na tu┼żbu u odre─Ĺenom roku.

─îlan 71.

(1) U odgovoru na tu┼żbu, tu┼żeni ─çe ista─çi mogu─çe procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu┼żbeni zahtjev, te navesti i druge podatke koje u skladu s odredbama ─Źlana 334. ovog zakona mora imati svaki podnesak.
(2) Ako tu┼żeni osporava tu┼żbeni zahtjev, odgovor na tu┼żbu mora sadr┼żati i razloge iz kojih se tu┼żbeni zahtjev osporava, ─Źinjenice na kojima tu┼żeni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr─Ĺuju te ─Źinjenice, te pravni osnov za navode tu┼żenog.

─îlan 72.

Kad je u ovom zakonu predvi─Ĺeno da stranka mo┼że staviti odre─Ĺen prigovor ili prijedlog ili poduzeti kakvu drugu parni─Źnu radnju dok se tu┼żeni ne upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, takav prigovor odnosno prijedlog mo┼że se staviti dok sud ne primi odgovor na tu┼żbu.

─îlan 73.

Kad utvrdi da je odgovor na tu┼żbu nerazumljiv ili nepotpun, sud ─çe radi otklanjanja tih nedostataka postupiti u skladu s odredbom ─Źlana 336. ovog zakona.

b) Protivtu┼żba i odgovor na protivtu┼żbu

─îlan 74.

(1) Tu┼żeni mo┼że u odgovoru na tu┼żbu, a najkasnije na pripremnom ro─Źištu, podnijeti protivtu┼żbu, ako je zahtjev protivtu┼żbe u vezi s tu┼żbenim zahtjevom, ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti, ili ako se protivtu┼żbom tra┼żi utvr─Ĺenje nekog prava ili pravnog odnosa o ─Źijem postojanju ili nepostojanju zavisi u cijelosti ili djelimi─Źno odluka o tu┼żbenom zahtjevu.
(2) Nakon odr┼żavanja pripremnog ro─Źišta, protivtu┼żba se mo┼że podnijeti samo ako tu┼żeni na to pristane i ako sud ocijeni da podnošenje protivtu┼żbe nije usmjereno na odugovla─Źenje postupka.
(3) Protivtu┼żba se ne mo┼że podnijeti ako je za zahtjev iz protivtu┼żbe stvarno nadle┼żan viši sud.
(4) Odredbe ovog zakona o tu┼żbi i odgovoru na tu┼żbu na odgovaraju─çi na─Źin se primjenjuju i na protivtu┼żbu i odgovor na protivtu┼żbu, ako ovim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

4. Pripremno ro─Źište

a) Op─çe odredbe

─îlan 75.

(1) Nakon prijema odgovora na tu┼żbu, odnosno odgovora na protivtu┼żbu, sud ─çe zakazati pripremno ro─Źište.
(2) Ako tu┼żeni nije dostavio odgovor na tu┼żbu, a tu┼żilac u tu┼żbi nije tra┼żio donošenje presude zbog propuštanja, sud ─çe zakazati pripremno ro─Źište nakon proteka roka za podnošenje odgovora na tu┼żbu.
(3) Datum odr┼żavanja pripremnog ro─Źišta sud ─çe, u pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama.
(4) Pripremno ro─Źište odr┼żat ─çe se, u pravilu, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema u sudu pismenog odgovora na tu┼żbu, odnosno od dana proteka roka za podnošenje odgovora na tu┼żbu, ili, ako je tu┼żeni podnio protivtu┼żbu, u roku od 30 dana od dana prijema odgovora na protivtu┼żbu.

─îlan 76.

Odr┼żavanje pripremnog ro─Źišta je obavezno, osim u slu─Źajevima u kojima sud, nakon ispitivanja tu┼żbe i odgovora na tu┼żbu, utvrdi da me─Ĺu strankama nema spornih ─Źinjenica ili da zbog jednostavnosti spora odr┼żavanje pripremnog ro─Źišta nije potrebno.

─îlan 77.

U pozivu za pripremno ro─Źište sud ─çe obavijestiti stranke o posljedicama izostanka s pripremnog ro─Źišta, kao i o tome da su du┼żne najkasnije na pripremnom ro─Źištu iznijeti sve ─Źinjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predlo┼żiti sve dokaze koje ┼żele izvesti u toku postupka, te na pripremno ro─Źište donijeti sve isprave i predmete koje ┼żele upotrijebiti kao dokaz.

─îlan 78.

(1) Pripremno ro─Źište po─Źinje tako što tu┼żilac ukratko izla┼że tu┼żbu, a zatim tu┼żeni ukratko izla┼że odgovor na tu┼żbu.
(2) Kad je potrebno, sud ─çe zatra┼żiti od stranaka razjašnjenje u vezi s njihovim navodima ili prijedlozima.

─îlan 79.

(1) Nakon izlaganja tu┼żbe i odgovora na tu┼żbu, raspravljat ─çe se o pitanjima koja se odnose na smetnje za daljni tok postupka.O tim se pitanjima mogu na pripremnom ro─Źištu izvoditi dokazi kad je to potrebno.
(2) Sud ─çe, po prigovoru stranke ili po slu┼żbenoj du┼żnosti, postupiti u skladu sa odredbama ─Źlana 67. ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(3) Ako sud ne usvoji prigovor da postoji koja od smetnji za vo─Ĺenje postupka, odluku o prigovoru donijet ─çe zajedno s odlukom o glavnoj stvari.
(4) Protiv odluke iz stava 3. ovog ─Źlana nije dopuštena posebna ┼żalba.

─îlan 80.

U daljem toku pripremnog ro─Źišta, raspravljat ─çe se o prijedlozima stranaka i ─Źinjeni─Źnim navodima kojima stranke obrazla┼żu svoje prijedloge.

─îlan 81.

(1) Sud ─çe prema rezultatima raspravljanja na pripremnom ro─Źištu odlu─Źiti o ─Źemu ─çe se raspravljati i koji ─çe se dokazi izvesti na glavnoj raspravi.
(2) Prijedloge koje ne smatra bitnim za donošenje odluke sud ─çe odbiti i u rješenju nazna─Źiti razlog odbijanja.
(3) Protiv rješenja iz stava 2. ovog ─Źlana nije dopuštena posebna ┼żalba.
(4) Sud nije u daljnjem toku parnice vezan za svoja prijašnja rješenja iz ovog ─Źlana.

─îlan 82.

(1) Ako sud, na prijedlog stranke, odredi izvo─Ĺenje dokaza vješta─Źenjem, uvijek ─çe odrediti rok u kojem vještak treba pripremiti i dostaviti svoj nalaz i mišljenje.
(2) Pri odre─Ĺivanju ovog roka sud ─çe voditi ra─Źuna o tome da pismeni nalaz i mišljenje mora dostaviti strankama najkasnije osam dana prije odr┼żavanja ro─Źišta za glavnu raspravu.

─îlan 83.

(1) Ako pred istim sudom te─Źe više parnica izme─Ĺu istih osoba ili u kojim je ista osoba protivnik raznih tu┼żilaca ili raznih tu┼żenih, sud mo┼że, uz saglasnost stranaka, rješenjem spojiti sve te parnice radi zajedni─Źkog raspravljanja, ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili troškovi. Za sve spojene parnice sud ─çe donijeti zajedni─Źku presudu.
(2) Sud mo┼że, uz saglasnost stranaka, odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima iz iste tu┼żbe, te ─çe nakon završetka odvojenog raspravljanja donijeti posebne odluke o tim zahtjevima.
(3) Rješenja iz st. 1. i 2. ovog ─Źlana mogu se, u pravilu, donijeti najkasnije na pripremnom ro─Źištu ili do po─Źetka glavne rasprave, ako pripremno ro─Źište nije odr┼żano.
(4) Protiv rješenja iz st. 1 i 2. ovog ─Źlana nije dopuštena posebna ┼żalba.

─îlan 84.

(1) Ako na pripremno ro─Źište ne do─Ĺe tu┼żilac, a bio je uredno obaviješten, smatrat ─çe se da je tu┼żba povu─Źena, osim ako tu┼żeni ne zahtijeva da se ro─Źište odr┼żi.
(2) Ako na pripremno ro─Źište ne do─Ĺe uredno obaviješten tu┼żeni, ro─Źište ─çe se odr┼żati bez njegovog prisustva.

─îlan 85.

Na pripremnom ro─Źištu sud ima u pogledu upravljanja postupkom sva ovlaštenja koja ima i na glavnoj raspravi.

b) Medijacija i sudska nagodba

─îlan 86.

(1) Najkasnije na pripremnom ro─Źištu, sud mo┼że, ukoliko ocijeni da je to svrsishodno s obzirom na prirodu spora i druge okolnosti, predlo┼żiti strankama da spor riješe u postupku medijacije, kako je predvi─Ĺeno posebnim zakonom.
(2) Takav prijedlog mogu staviti i stranke sporazumno do zaklju─Źenja glavne rasprave.

─îlan 87.

Stranke mogu zaklju─Źiti nagodbu o predmetu spora u toku cijelog postupka (sudska nagodba

─îlan 88.

(1) Sud ─çe, na na─Źin koji ne ugro┼żava njegovu nepristrasnost, na pripremnom ro─Źištu, kao i u toku cijelog postupka, nastojati da stranke zaklju─Źe sudsku nagodbu.
(2)Ucilju doprinošenja nagodbi sudmo┼że, kada ocijeni da je to osnovano, strankama predlo┼żiti kako da se nagode, vode─çi ra─Źuna o ┼żeljama stranaka, prirodi spora, odnosima me─Ĺu strankama i drugim okolnostima.

─îlan 89.

(1) Sudska nagodba se mo┼że odnositi na cijeli tu┼żbeni zahtjev ili na jedan njegov dio.
(2) Pred sudom se ne mo┼że zaklju─Źiti nagodba u pogledu zahtjeva kojima stranke ne mogu raspolagati (─Źlan 3. stav 2.).
(3) Kada sud donese rješenje kojim ne dopušta nagodbu stranaka, zastat ─çe s postupkom dok to rješenje ne postane pravomo─çno.

─îlan 90.

(1) Sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik.
(2) Nagodba je zaklju─Źena kad stranke potpišu zapisnik.
(3) Nagodba sadr┼żi i sporazum o troškovima. Ako stranke ne postignu sporazum o troškovima, mogu se dogovoriti da odluku o troškovima donese sud.
(4) Sud ─çe strankama izdati ovjeren prepis zapisnika u koji je unesena nagodba.

─îlan 91.

Sudska nagodba ima snagu izvršnog naslova.

─îlan 92.

(1) Sudska nagodba mo┼że se pobijati samo tu┼żbom.
(2) Sudska nagodba se mo┼że pobijati ako je zaklju─Źena u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare.
(3) Tu┼żba iz stava 1. ovog ─Źlana se mo┼że podnijeti u roku od tri mjeseca od dana saznanja za razloge pobijanja, a najkasnije u roku od pet godina od dana zaklju─Źenja sudske nagodbe.

─îlan 93.

Sud ─çe u toku cijelog postupka po slu┼żbenoj du┼żnosti paziti da li se vodi parnica o predmetu o kojem je ranije bila zaklju─Źena sudska nagodba i ako utvrdi da se parnica vodi o predmetu o kojem je zaklju─Źena sudska nagodba, odbacit ─çe tu┼żbu.

c) Zakazivanje ro─Źišta za glavnu raspravu

─îlan 94.

(1) Na pripremnom ro─Źištu sud ─çe rješenjem odrediti:

  1. dan i sat odr┼żavanja glavne rasprave;
  2. pitanja o kojima ─çe se raspravljati na glavnoj raspravi;
  3. dokaze koji ─çe se izvesti na glavnoj raspravi;
  4. osobe koje ─çe biti pozvane na glavnu raspravu.

(2)Glavna rasprava ─çe se, u pravilu, odr┼żati najkasnije u roku od 30 dana od dana odr┼żavanja pripremnog ro─Źišta.
(3) Sud mo┼że odrediti da se glavna rasprava odr┼żi odmah nakon pripremnog ro─Źišta.
(4) Ako se procjenjuje da ─çe glavna rasprava trajati du┼że od jednog dana, ro─Źište ─çe biti zakazano za onoliko dana uzastopno koliko je neophodno da se rasprava odr┼żi u kontinuitetu.

─îlan 95.

Sa sadr┼żajem rješenja iz stava 1. ─Źlana 94. ovog zakona upoznat ─çe se prisutna stranka, te joj se ne─çe dostavljati rješenje, niti poziv za glavnu raspravu. Sud ─çe obavijestiti prisutnu stranku i o posljedicama izostanka sa ro─Źišta za glavnu raspravu.

─îlan 96.

(1) Sud ─çe na ro─Źište za glavnu raspravu pozvati stranke koje nisu bile prisutne na pripremnom ro─Źištu, kao i svjedoke i vještake koje je na pripremnom ro─Źištu odlu─Źio pozvati.
(2) U pozivu za glavnu raspravu, sud ─çe obavijestiti pozvane o posljedicama izostanka sa ro─Źišta.
(3) Stranci koja nije bila prisutna na pripremnom ro─Źištu uz poziv za glavnu raspravu dostavlja se ovjeren prepis rješenja iz stava 1. ─Źlana 94. ovog zakona.

V GLAVNA RASPRAVA

1. Tok glavne rasprave

─îlan 97.

(1) Sudija otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja.
(2) Nakon toga, sudija utvr─Ĺuje jesu li došle sve pozvane osobe, pa ako nisu, provjerava jesu li odsutne osobe uredno pozvane i imaju li opravdan razlog za izostanak.
(3) Ako tu┼żilac bez opravdanog razloga ne do─Ĺe na ro─Źište za glavnu raspravu, a bio je uredno pozvan, smatrat ─çe se da je povukao tu┼żbu, osim ako se tu┼żeni na tom ro─Źištu upusti u raspravljanje.
(4) Ako na ro─Źište za glavnu raspravu bez opravdanog razloga ne do─Ĺe tu┼żeni, a bio je uredno pozvan, rasprava ─çe se odr┼żati bez njegovog prisustva.

─îlan 98.

(1) Sud ─çe prvo, po prigovoru stranke ili po slu┼żbenoj du┼żnosti, utvrditi postoje li procesne smetnje za dalje postupanje i postupiti u skladu s odredbama ─Źlana 67. ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije druga─Źije predvi─Ĺeno.
(2) Ako sud ne usvoji prigovor iz stava 1. ovog ─Źlana, bez obzira da li je o njemu raspravljano odvojeno od glavne stvari ili zajedno s njom, odluku o prigovoru donijet ─çe zajedno s odlukom o glavnoj stvari.
(3) Protiv rješenja kojim se odbijaju prigovori stranaka iz stava 1. ovog ─Źlana nije dopuštena posebna ┼żalba.

─îlan 99.

(1) Glavna rasprava se odvija slijede─çim redom:

  1. Tu┼żilac ukratko izla┼że sva bitna pitanja iz tu┼żbe, uklju─Źuju─çi izvo─Ĺenje dokaza ─Źitanjem isprava;
  2. Tu┼żeni ukratko izla┼że odgovor na tu┼żbu i daje odgovor na bitne navode tu┼żioca iz ta─Źke 1. ovog stava;
  3. Ako je stavljen prijedlog za izvo─Ĺenje dokaza saslušanjem stranaka, saslušavaju se stranke, i to prvo tu┼żilac, a zatim tu┼żeni;
  4. Saslušavaju se svjedoci, i to prvo svjedoci tu┼żioca, a zatim svjedoci tu┼żenog;
  5. Izvode se ostali dokazi, uklju─Źuju─çi i vješta─Źenje;
  6. Nakon izvo─Ĺenja svih dokaza, obje stranke, po─Źevši od tu┼żioca, imaju pravo da se obrate sudu završnim izlaganjem, kojim se rezimiraju pravni i ─Źinjeni─Źni aspekti predmeta;
  7. Sud mo┼że dopustiti tu┼żiocu da se ukratko izjasni na završno izlaganje tu┼żenog;
  8. Ako je tu┼żiocu dopušteno da se izjasni na završno izlaganje tu┼żenog, i tu┼żeni ─çe imati pravo da se ukratko izjasni na kona─Źne navode tu┼żioca.

(2) Izuzetno, sud mo┼że odrediti redoslijed odvijanja glavne rasprave druga─Źiji od redoslijeda predvi─Ĺenog u stavu 1. ovog ─Źlana.

─îlan 100.

(1) Sud ─çe voditi ra─Źuna da se glavna rasprava odvija na pravilan na─Źin, bez nepotrebnih odlaganja, te da se raspravlja samo o pitanjima bitnim za donošenje odluke.
(2) Sudija se u toku glavne rasprave brine o odr┼żavanju reda u sudnici i o dostojanstvu suda.
(3) Sud ─çe kazniti osobe koje narušavaju red u sudnici ili vrije─Ĺaju dostojanstvo suda i drugih sudionika u postupku u skladu sa odredbama ovog zakona o nepoštivanju suda.

─îlan 101.

Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se izvode neposredno pred sudom, ukoliko nije druga─Źije predvi─Ĺeno ovim zakonom.

─îlan 102.

(1) Svaka stranka treba u svojim izlaganjima iznijeti sve ─Źinjenice potrebne za obrazlo┼żenje svojih prijedloga, ponuditi dokaze potrebne za utvr─Ĺivanje svojih navoda, te se izjasniti o navodima i ponu─Ĺenim dokazima protivne stranke.
(2) Stranke mogu tokom glavne rasprave iznositi nove ─Źinjenice i predlagati nove dokaze samo ako u─Źine vjerovatnim da ih bez svoje krivice nisu bili u mogu─çnosti iznijeti odnosno predlo┼żiti na pripremnom ro─Źištu.

─îlan 103.

Stranke iznose i svoja pravna shva─çanja koja se odnose na predmet spora.

─îlan 104.

(1) Prilikom izvo─Ĺenja dokaza saslušanjem stranaka, stranku prvo ispituje njen punomo─çnik, a nakon toga suprotna stranka.
(2) Ako stranka koja se saslušava nema punomo─çnika, najprije je ispituje sud.

─îlan 105.

Stranke ispituju svjedoke i vještake. Sudija prvo daje rije─Ź stranci koja je predlo┼żila svjedoka ili vještaka, zatim suprotnoj strani, a zatim, ukoliko je potrebno, ponovo stranci koja ih je predlo┼żila.

─îlan 106.

Sudija mo┼że postavljati pitanja strankama, svjedocima ili vještacima u svakoj fazi saslušanja.

─îlan 107.

(1) Sud ─çe odbiti provo─Ĺenje procesnih radnji koje nisu bitne za postupak.
(2) Sud ne─çe dopustiti postavljanje pitanja u kojima je sadr┼żano kako na njih treba odgovoriti.
(3) Sud ne─çe dopustiti pitanja koja su nebitna za predmet i pitanja na koja je ve─ç dovoljno odgovoreno.
(4) Na zahtjev stranke, u zapisnik ─çe se unijeti pitanja koja sud nije dopustio.
(5) Sud ne─çe dopustiti vrije─Ĺanje i uznemiravanje stranaka, svjedoka i vještaka za vrijeme ispitivanja.

─îlan 108.

(1) Saslušani svjedoci i vještaci ostaju u sudnici, ako im sud to nalo┼żi.
(2) Ako stranka to zahtijeva, a svjedok je još uvijek prisutan, sud mo┼że odlu─Źiti da svjedoka koji je ve─ç saslušan na istom ro─Źištu za glavnu raspravu još jednom pozove na ponovno saslušanje.

─îlan 109.

(1) Sud nije vezan za svoje rješenje koje se odnosi na rukovo─Ĺenje raspravom.
(2) Protiv rješenja koja se odnose na rukovo─Ĺenje raspravom nije dopuštena posebna ┼żalba.

─îlan 110.

Nakon što budu okon─Źane sve faze glavne rasprave i predmet bude spreman za presu─Ĺenje, sud ─çe proglasiti da je glavna rasprava zaklju─Źena.

2. Odgoda, odlaganje i nastavak ro─Źišta

─îlan 111.

(1) Sud mo┼że odgoditi zakazano ro─Źište za glavnu raspravu prije njegovog odr┼żavanja, ako utvrdi da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo odr┼żavanje ili da dokazi ─Źije je izvo─Ĺenje odre─Ĺeno ne─çe biti pribavljeni do ro─Źišta (odgoda ro─Źišta).
(2) Sud je du┼żan, najkasnije osam dana prije odr┼żavanja ro─Źišta, provjeriti da li su ispunjeni uslovi iz stava 1. ovog ─Źlana.
(3) Kad odgodi ro─Źište, sud ─çe o vremenu odr┼żavanja novog ro─Źišta odmah obavijestiti sve pozvane.

─îlan 112.

(1) Sud mo┼że, na prijedlog stranke, odlo┼żiti zapo─Źeto ro─Źište (odlaganje ro─Źišta) samo iz slijede─çih razloga:
1) ako bez krivnje stranke koja predla┼że odlaganje ro─Źišta na ro─Źištu nije mogu─çe izvesti neki od dokaza ─Źije je izvo─Ĺenje odre─Ĺeno, a koji je va┼żan za pravilno donošenje odluke;
2) ako obje stranke predla┼żu odlaganje radi pokušaja mirnog rješenja spora ili zaklju─Źenja sudske nagodbe.
(2) Stranka mo┼że samo jednom tra┼żiti odlaganje ro─Źišta iz istog razloga.
(3) Kad se ro─Źište odlo┼żi, sud ─çe prisutnima odmah saop─çiti mjesto i vrijeme novog ro─Źišta. Sud nije du┼żan o mjestu i vremenu novog ro─Źišta obavijestiti stranku koja nije bila prisutna na odlo┼żenom ro─Źištu, a bila je uredno obaviještena.

─îlan 113.

Ako na ro─Źištu nije mogu─çe izvesti neki od dokaza ─Źije je izvo─Ĺenje odre─Ĺeno, sud mo┼że odlu─Źiti da se rasprava nastavi, s tim da se naknadno, na novom ro─Źištu, izvede samo taj dokaz, i iznesu navodi u vezi s njim.

─îlan 114.

Na novom ro─Źištu zakazanom nakon odlaganja rasprave, radnje koje su ve─ç provedene ponovo se provode samo ako se ro─Źište dr┼żi pred novim sudijom ili ako sud smatra da je to neophodno za pravilno donošenje presude.

─îlan 115.

(1) Ro─Źište za glavnu raspravu se ne mo┼że odgoditi niti odlo┼żiti na neodre─Ĺeno vrijeme.
(2) Ro─Źište za glavnu raspravu ne mo┼że se odgoditi ili odlo┼żiti du┼że od 30 dana, osim u slu─Źaju iz ─Źlana 129. ovog zakona.
(3) Sudija je o svakoj odgodi, odnosno odlaganju ro─Źišta du┼żan obavijestiti predsjednika suda. Predsjednik suda vodi evidenciju o odgodama i odlaganjima ro─Źišta za svakog sudiju pojedina─Źno.
(4) Prilikom odgode, odnosno odlaganja ro─Źišta sud ─çe datum odr┼żavanja novog ro─Źišta, u pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama.
(5) Kada odgodi ili odlo┼żi ro─Źište, sud je du┼żan poduzeti sve radnje koje mu stoje na raspolaganju kako bi se do slijede─çeg ro─Źišta otklonili uzroci koji su doveli do odgode odnosno odlaganja, te kako bi se na tomro─Źištu raspravamogla zaklju─Źiti.
(6) Protiv rješenja suda kojim se odga─Ĺa ili odla┼że ro─Źište ili rješenja kojim se odbijaju prijedlozi stranaka za odgodu, odnosno odlaganje ro─Źišta, nije dopuštena posebna ┼żalba.

─îlan 116.

Ako se zapo─Źeto ro─Źište ne mo┼że okon─Źati u toku istog dana sud ─çe odrediti nastavak ro─Źišta za slijede─çi radni dan (nastavak ro─Źišta).

─îlan 117.

Odredbe ─Źl. 111., 112., 115. i 116. ovog zakona, na odgovaraju─çi se na─Źin primijenjuju na pripremno ro─Źište.

3. Javnost glavne rasprave

─îlan 118.

(1) Glavna rasprava je javna.
(2) Raspravi mogu prisustvovati samo punoljetne osobe.
(3) Osobe koje su prisutne raspravi ne smiju nositi oru┼żje ili opasno oru─Ĺe.
(4) Odredba stava 3. ovog ─Źlana ne odnosi se na pripadnike policije, ako je nošenje oru┼żja neophodno za vršenje njihove du┼żnosti.

─îlan 119.

(1) Sud mo┼że isklju─Źiti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njen dio ako to zahtijevaju interesi ─Źuvanja slu┼żbene, poslovne ili osobne tajne, zaštita interesa maloljetnika, interesi javnog reda ili razlozi morala.
(2) Sud mo┼że isklju─Źiti javnost i kada se mjerama za odr┼żavanje reda predvi─Ĺenim u ovom zakonu ne bi moglo osigurati nesmetano odr┼żavanje rasprave.

─îlan 120.

(1) Isklju─Źenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove zakonske zastupnike, punomo─çnike i umješa─Źe i ombudsmene Federacije.
(2) Sud mo┼że dopustiti da glavnoj raspravi na kojoj je javnost isklju─Źena budu prisutne pojedine slu┼żbene osobe, kao i nau─Źni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu slu┼żbu, odnosno nau─Źnu ili javnu djelatnost.
(3) Sud ─çe upozoriti osobe koje budu prisutne raspravi na kojoj je javnost isklju─Źena da su du┼żne kao tajnu ─Źuvati ono što su na raspravi saznale, a što nije ve─ç poznato javnosti, i upozoriti ih na posljedice odavanja tajne.

─îlan 121.

(1) O isklju─Źenju javnosti odlu─Źuje sud rješenjem koje mora biti obrazlo┼żeno i javno objavljeno.
(2) Protiv rješenja o isklju─Źenju javnosti nije dopuštena posebna ┼żalba.

─îlan 122.

Odredbe o javnosti na glavnoj raspravi na odgovaraju─çi ─çe se na─Źin primjenjivati i na pripremnom ro─Źištu, na ro─Źištu izvan glavne rasprave pred sudom, te na ro─Źištu pred zamoljenim sudom.

VI DOKAZI I IZVO─ÉENJE DOKAZA

1.Op─çe odredbe

─îlan 123.

(1) Svaka stranka du┼żna je dokazati ─Źinjenice na kojima zasniva svoj zahtjev.
(2) Sud ─çe slobodnom ocjenom dokaza utvrditi ─Źinjenice na osnovu kojih ─çe donijeti odluku.

─îlan 124.

Sud ─çe nalo┼żiti strankama da izvedu i one dokaze koji su bitni za donošenje odluke, a koje stranke nisu predlo┼żile, ako utvrdi da stranke idu za tim da raspola┼żu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati u smislu ─Źlana 3. stav 2. ovog zakona.

─îlan 125.

(1) Ne treba dokazivati ─Źinjenice koje je stranka priznala pred sudom tokom parnice.
(2) Ako stranka porekne ─Źinjenice koje je priznala, sud ─çe ocijeniti da li ─çe te ─Źinjenice smatrati priznatim ili osporenim.
(3) ─îinjenice ─Źije postojanje zakon pretpostavlja ne treba dokazivati, ali se mo┼że dokazivati da te ─Źinjenice ne postoje, ako zakonom nije što drugo odre─Ĺeno.
(4) Ne treba dokazivati ─Źinjenice koje su op─çepoznate.

─îlan 126.

Ako sud na osnovu ocjene izvedenih dokaza ne mo┼że sa sigurnoš─çu utvrditi neku ─Źinjenicu, o postojanju te ─Źinjenice zaklju─Źit ─çe primjenom pravila o teretu dokazivanja.

─îlan 127.

Ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu štete, na nov─Źani iznos ili na zamjenjive stvari, ali se ta─Źna visina iznosa odnosno koli─Źina stvari ne mo┼że utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nesrazmjernim teško─çama, sud ─çe o tome odlu─Źiti prema svojoj ocjeni.

─îlan 128.

(1) Dokazi se izvode na glavnoj raspravi.
(2) Na prijedlog stranke, podnesen najkasnije na pripremnom ro─Źištu, sudmo┼że odlu─Źiti da se odre─Ĺeni dokazi izvedu pred drugim sudom (zamoljeni sud). U tom slu─Źaju zapisnici o izvedenim dokazima pro─Źitat ─çe se na glavnoj raspravi.
(3)Kad sud donese odluku iz stava 2. ovog ─Źlana, u zamolnici za izvo─Ĺenje dokaza ukratko ─çe opisati predmet spora, izlo┼żiti stanje parnice i odrediti koji ─çe se dokazi izvesti, uz naznaku o kojim okolnostima treba osobito voditi ra─Źuna.
(4) O ro─Źištu za izvo─Ĺenje dokaza pred zamoljenim sudom obavijestit ─çe se stranke.
(5) Sudija zamoljenog suda ima pri izvo─Ĺenju dokaza sva ovlaštenja koja ima sudija kad se dokazi izvode na glavnoj raspravi.
(6) Protiv rješenja suda kojim se odre─Ĺuje izvo─Ĺenje dokaza pred zamoljenim sudom nije dopuštena posebna ┼żalba.

─îlan 129.

(1) Ako se zbog izuzetnih okolnosti neki dokaz ne mo┼że izvesti u rokovima predvi─Ĺenim ovim zakonom, sud rješenjem mo┼że odrediti du┼żi rok za izvo─Ĺenje dokaza.
(2) Kad odre─Ĺeni rok protekne, rasprava ─çe se provesti bez obzira na to što odre─Ĺeni dokaz nije izveden.

2. Uvi─Ĺaj

─îlan 130.

(1) Uvi─Ĺaj se poduzima kad je za utvr─Ĺivanje neke ─Źinjenice ili za razjašnjenje neke okolnosti potrebno neposredno opa┼żanje suda.
(2) Uvi─Ĺaj se mo┼że obavljati i uz sudjelovanje vještaka.

─îlan 131.

Ako u postupku treba razgledati stvar koja se nalazi kod jedne od stranaka, kod tre─çe osobe, kod organa vlasti ili kod pravne osobe kojoj je povjereno vršenje javnog ovlaštenja, na odgovaraju─çi ─çe se na─Źin primijeniti odredbe ─Źl. 134. do 136. ovog zakona o pribavljanju isprava od ovih organa ili pravnih osoba.

3. Isprave

─îlan 132.

(1) Isprava koju je u propisanom obliku izdao organ vlasti u granicama svoje nadle┼żnosti, te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna osoba u vršenju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvr─Ĺuje ili odre─Ĺuje.
(2) Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u pogledu dokazne snage izjedna─Źene s javnim ispravama.
(3) Dopušteno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvr─Ĺene ─Źinjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena.
(4) Ako se posumnja u autenti─Źnost isprave, stranka mo┼że tra┼żiti da sud tra┼żi da se o tome izjasni organ, odnosno pravna osoba od kojega bi ona trebalo da potje─Źe.

─îlan 133.

Ako me─Ĺunarodnim ugovorom nije što drugo odre─Ĺeno, inostrane javne isprave koje su propisno ovjerene imaju, uz uslov uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i doma─çe javne isprave.

─îlan 134.

(1) Stranka je du┼żna sama podnijeti ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda.
(2) Uz ispravu sastavljenu na stranom jeziku podnosi se i ovjereni prijevod.
(3) Ako se isprava nalazi kod organa vlasti ili pravne osobe kojoj je povjereno vršenje javnog ovlaštenja, a sama stranka ne mo┼że isposlovati da se isprava preda ili poka┼że, sud ─çe po prijedlogu stranke narediti tom organu, odnosno osobi, da ispravu dostave sudu.

─îlan 135.

(1) Kad se jedna stranka poziva na ispravu i tvrdi da se ona nalazi kod druge stranke, sud mo┼że tu stranku pozvati da podnese ispravu, ostavljaju─çi joj za to odre─Ĺeni rok.
(2) Stranka ne mo┼że uskratiti podnošenje isprave ako se ona sama u parnici pozvala na tu ispravu za dokaz svojih navoda, ili ako je rije─Ź o ispravi koju je po zakonu du┼żna predati ili pokazati, ili ako se isprava s obzirom na njen sadr┼żaj smatra zajedni─Źkom za obje strane.
(3) U pogledu prava stranke da uskrati podnošenje drugih isprava na odgovaraju─çi ─çe se na─Źin primjenjivati odredbe ─Źl. 139. i 140. ovog zakona.
(4) Kad stranka koja je pozvana da podnese ispravu pori─Źe da se isprava kod nje nalazi, mogu se radi utvr─Ĺivanja te ─Źinjenice izvoditi dokazi.
(5) Sud ─çe, s obzirom na sve okolnosti, cijeniti od kakvog je zna─Źaja što stranka koja dr┼żi ispravu ne─çe postupiti po rješenju suda kojim joj se nala┼że da podnese ispravu ili pori─Źe da se isprava kod nje nalazi.
(6) Protiv odluke suda iz stava 1. ovog ─Źlana nije dopuštena posebna ┼żalba.

─îlan 136.

(1) Sud mo┼że, na prijedlog stranke, narediti tre─çoj osobi da podnese ispravu samo kad je ona po zakonu du┼żna pokazati je ili je podnijeti ili kad je rije─Ź o ispravi koja je po svojem sadr┼żaju zajedni─Źka za tu osobu i stranku koja se poziva na ispravu.
(2) Prije nego što donese odluku kojom tre─çoj osobi nare─Ĺuje da podnese ispravu, sud ─çe pozvati tre─çu osobu da se o tome izjasni.
(3) Kad tre─ça osoba pori─Źe svoju du┼żnost da podnese ispravu koja se kod nje nalazi, sud ─çe riješiti je li tre─ça osoba du┼żna podnijeti ispravu.
(4) Kad tre─ça osoba pori─Źe da se isprava nalazi kod nje, mogu se radi utvr─Ĺivanja te ─Źinjenice izvoditi dokazi.
(5) Pravomo─çno rješenje o du┼żnosti tre─çe osobe da podnese ispravu mo┼że se izvršiti prema pravilima izvršnog postupka. Sud ─çe ovo rješenje po slu┼żbenoj du┼żnosti dostaviti nadle┼żnom izvršnom sudu radi prinudnog izvršenja.
(6) Tre─ça osoba ima pravo na naknadu opravdanih troškova koje je imala u vezi s podnošenjem isprava. Odredbe ─Źlana 146. ovog zakona na odgovaraju─çi ─çe se na─Źin primjenjivati i u tom slu─Źaju.

4. Svjedoci

─îlan 137.

(1) Svaka osoba koja se poziva kao svjedok du┼żna je odazvati se pozivu, a ako ovim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno, du┼żna je i svjedo─Źiti.
(2) Kao svjedoci mogu se saslušati samo osobe koje su sposobne dati obavijesti o ─Źinjenicama koje se dokazuju.
(3) Stranka koja predla┼że da se odre─Ĺena osoba sasluša kao svjedok mora prije toga nazna─Źiti o ─Źemu ona treba svjedo─Źiti i navesti njeno ime i prezime i boravište.

─îlan 138.

Ne mo┼że se saslušati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila du┼żnost ─Źuvanja slu┼żbene ili vojne tajne, dok je nadle┼żan organ ne oslobodi te du┼żnosti.

─îlan 139.

(1) Svjedok mo┼że uskratiti svjedo─Źenje:

  1. o onome što mu je stranka kao svom punomo─çniku povjerila;
  2. o onome o ─Źemu se stranka ili druga osoba svjedoku kao vjerskom ispovjedniku ispovjedala;
  3. o ─Źinjenicama koje je svjedok saznao kao advokat, ljekar ili u obavljanju nekog drugog poziva ili neke druge djelatnosti, ako postoji obaveza da se kao tajna ─Źuva ono što se saznalo u obavljanju tog poziva ili djelatnosti.

(2) Sud ─çe upozoriti te osobe da u slu─Źajevima navedenim u stavu 1. ovog ─Źlana mogu uskratiti davanje iskaza.

─îlan 140.

(1) Svjedok mo┼że uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako bi svojim odgovorom na ta pitanja izlo┼żio opasnosti od krivi─Źnog gonjenja sebe ili svoje srodnike po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, a u pobo─Źnoj liniji do tre─çeg stepena zaklju─Źno, svoga bra─Źnog druga ili srodnike po tazbini do drugog stepena zaklju─Źno i onda kad je brak prestao, osobu s kojom ┼żivi u vanbra─Źnoj zajednici ili njene srodnike do drugog stepena zaklju─Źno, te svog staraoca ili staranika, usvojitelja ili usvojenika.
(2) Sud ─çe upozoriti svjedoka da mo┼że uskratiti davanje odgovora na postavljeno pitanje.

─îlan 141.

(1) Opravdanost razloga za uskra─çivanje svjedo─Źenja ili odgovora na pojedina pitanja ocjenjuje sud pred kojim svjedok treba svjedo─Źiti, nakon što se o tome izjasne stranke.
(2) Protiv rješenja iz stava 1. ovog ─Źlana stranke nemaju pravo na posebnu ┼żalbu.
(3) Svjedok mo┼że rješenje iz stava 1. ovog ─Źlana pobijati u ┼żalbi protiv rješenja o nov─Źanoj kazni ili o zatvoru zbog toga što je uskratio svjedo─Źenje ili odgovor na pojedino pitanje.

─îlan 142.

(1) Svjedoci se pozivaju dostavom pismenog poziva u kojem se navodi ime i prezime i ime jednog roditelja pozvanog, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u vezi s kojim se poziva i naznaka da se poziva kao svjedok. U pozivu ─çe se svjedok upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka predvi─Ĺene odredbama ─Źlana 410. ovog zakona i na pravo na naknadu troškova iz ─Źlana 146. ovog zakona.
(2) Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili teških tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivumogu se saslušati i u svom stanu, odnosno u prostorijama u kojima borave.

─îlan 143.

(1) Svjedoci se saslušavaju pojedina─Źno i bez prisustva svjedoka koji ─çe se kasnije saslušavati. Svjedok je du┼żan odgovore davati usmeno.
(2) Svjedok ─çe se najprije opomenuti da je du┼żan govoriti istinu i da ne smije ništa prešutjeti, a nakon toga ─çe se upozoriti na posljedice davanja la┼żnog iskaza.
(3) Zatim ─çe se svjedok pitati za ime i prezime, ime jednog roditelja, boravište, mjesto i datum ro─Ĺenja, godine ┼żivota i njegov odnos sa strankama.

─îlan 144.

(1) Poslije op─çih pitanja, svjedoka ispituje stranka koja ga je predlo┼żila, a nakon toga suprotna stranka.
(2) Sud uvijek mo┼że postavljati pitanja svjedoku.
(3) Svjedok ─çe se uvijek pitati od kuda mu je poznato ono o ─Źemu svjedo─Źi.

─îlan 145.

(1) Svjedok koji ne zna jezik na kome se vodi postupak saslušat ─çe se preko tuma─Źa.
(2) Ako je svjedok gluh, postavljat ─çe mu se pitanja pismeno, a ako je nijem pozvat ─çe se da pismeno odgovara. Ako se saslušanje ne mo┼że obaviti na taj na─Źin, pozvat ─çe se kao tuma─Ź osoba koja se sa svjedokom mo┼że sporazumjeti.
(3) Sud ─çe tuma─Źa upozoriti na du┼żnost vjernog prenošenja pitanja koja se svjedoku postavljaju i izjava koje svjedok bude davao.

─îlan 146.

(1) Svjedok ima pravo na naknadu putnih troškova i troškova za prehranu i preno─çište, te na naknadu izmakle zarade, nastalih usljed njegove obaveze da svjedo─Źi.
(2) Svjedok mora zahtijevati naknadu odmah nakon saslušanja, ina─Źe gubi pravo na nju. Sud je du┼żan na to upozoriti svjedoka.
(3) U rješenju kojim se odmjeravaju troškovi svjedoka, sud ─çe odrediti da se odre─Ĺeni iznos isplati iz polo┼żenog predujma, a ako predujam nije polo┼żen, naredit ─çe stranci da odre─Ĺeni iznos plati svjedoku u roku od osam dana. ┼Żalba protiv tog rješenja ne zadr┼żava izvršenje rješenja.

5. Vještaci

─îlan 147.

Sud mo┼że, na prijedlog stranke, odrediti izvo─Ĺenje dokaza vješta─Źenjem kada je radi utvr─Ĺenja ili razjašnjenja odre─Ĺene ─Źinjenice potrebno stru─Źno znanje kojim sud ne raspola┼że.

─îlan 148.

(1) Stranka koja predla┼że vješta─Źenje du┼żna je u prijedlogu nazna─Źiti predmet i obim vješta─Źenja, te predlo┼żiti osobu koja ─çe obaviti vješta─Źenje.
(2) Protivna stranka ─çe se izjasniti o predlo┼żenom vještaku, kao i o predmetu i obimu vješta─Źenja.
(3) Ako stranke ne postignu sporazum o osobi koja treba biti odre─Ĺena za vještaka i predmetu i obimu vješta─Źenja, odluku o tome ─çe donijeti sud.

─îlan 149.

(1) Vješta─Źenje obavlja jedan vještak.
(2) Sud mo┼że na prijedlog stranke odrediti više vještaka za razli─Źite vrste vješta─Źenja.
(3) Vještaci se odre─Ĺuju prvenstveno iz reda imenovanih sudskih vještaka za odre─Ĺenu vrstu vješta─Źenja.
(4) Slo┼żenija vješta─Źenja povjerit ─çe se prvenstveno stru─Źnim ustanovama kao što su bolnice, hemijski laboratoriji, fakulteti i sli─Źno.
(5) Ako postoje ustanove za odre─Ĺene vrste vješta─Źenja, kao što su vješta─Źenje la┼żnog novca, rukopisa, daktiloskopsko vješta─Źenje i sli─Źno, takva vješta─Źenja povjerit ─çe se u prvom redu tim ustanovama.

─îlan 150.

Izvo─Ĺenje dokaza vješta─Źenjem odre─Ĺuje sud rješenjem koje sadr┼żi:

  1. ime i prezime i zanimanje vještaka,
  2. predmet spora,
  3. obim i predmet vješta─Źenja,
  4. rok za podnošenje pismenog nalaza i mišljenja.

─îlan 151.

(1) Vještak se uvijek poziva na ro─Źište za glavnu raspravu.
(2) Prepis rješenja iz ─Źlana 150. ovog zakona dostavlja se vještaku zajedno sa pozivom na ro─Źište za glavnu raspravu.
(3) U pozivu ─çe sud upozoriti vještaka da svoje mišljenje mora iznijeti savjesno i u skladu s pravilima nauke i vještine i obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanja nalaza i mišljenja u ostavljenom roku, odnosno neopravdanog izostanka sa ro─Źišta i pravu na nagradu i naknadu troškova.

─îlan 152.

(1) Vještaci su du┼żni odazvati se pozivu suda i iznijeti svoj nalaz i mišljenje.
(2) Sud ─çe vještaka na njegov zahtjev osloboditi du┼żnosti vješta─Źenja iz razloga iz kojih svjedok mo┼że uskratiti svjedo─Źenje ili odgovor na pojedino pitanje.
(3) Sud mo┼że vještaka na njegov zahtjev osloboditi du┼żnosti vješta─Źenja i iz drugih opravdanih razloga. Oslobo─Ĺenje od du┼żnosti vješta─Źenja mo┼że tra┼żiti i ovlašteni zaposlenik organa ili pravne osobe u kojoj vještak radi.

─îlan 153.

(1) Vještak ─çe biti izuzet iz istih razloga iz kojih mo┼że biti izuzet sudija, ali se izuzetno za vještaka mo┼że uzeti i osoba koja je ranije bila saslušana kao svjedok.
(2) Stranka je du┼żna podnijeti zahtjev za izuze─çe vještaka ─Źim sazna da postoji razlog za izuze─çe, a najkasnije prije po─Źetka izvo─Ĺenja dokaza vješta─Źenjem.
(3) U zahtjevu za izuze─çe vještaka stranka je du┼żna navesti okolnosti na kojima temelji svoj zahtjev za izuze─çe.
(4) O zahtjevu za izuze─çe odlu─Źuje sud.
(5) Protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuze─çe nije dopuštena posebna ┼żalba.
(6) Ako je stranka saznala za razlog za izuze─çe poslije obavljenog vješta─Źenja i prigovara vješta─Źenju iz tog razloga, sud ─çe postupiti kao da je zahtjev za izuze─çe stavljen prije obavljenog vješta─Źenja.

─îlan 154.

(1) Vještak svoj pismeni nalaz i mišljenje uvijek dostavlja sudu prije rasprave, ukoliko sud ne odredi druga─Źije.
(2) Vještak mora uvijek obrazlo┼żiti svoje mišljenje.

─îlan 155.

(1) Ako vještak ne dostavi nalaz i mišljenje u ostavljenom roku, sud ─çe, nakon proteka roka koji strankama ostavi da se o tome pismeno izjasne, odrediti drugog vještaka.
(2) Ako vještak dostavi nalaz ili mišljenje koji su nejasni, nepotpuni ili protivrje─Źni sami sebi ili izvedenim okolnostima, sud ─çe pozvati vještaka da ih dopuni, odnosno ispravi, i odrediti rok za ponovno dostavljanje nalaza i mišljenja.
(3) Ukoliko vještak ni po pozivu suda ne dostavi potpun i razumljiv nalaz i mišljenje, sud ─çe, uz prethodno izjašnjenje stranaka, odrediti drugog vještaka.

─îlan 156.

Sud dostavlja strankama pismeni nalaz i mišljenje vještaka najkasnije osam dana prije ro─Źišta za glavnu raspravu.

─îlan 157.

(1) Ro─Źište za glavnu raspravu ─çe se odr┼żati i ako vještak ne pristupi na glavnu raspravu.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog ─Źlana, sud mo┼że na prijedlog stranke odlo┼żiti raspravu i zakazati novo ro─Źište na koje ─çe ponovo pozvati vještaka, ako utvrdi da je njegovo prisustvo na raspravi neophodno radi razjašnjenja ili dopune nalaza i mišljenja.

─îlan 158.

Sud ─çe vještaku dopustiti da razmatra spise, kao i da postavlja pitanja strankama i drugim vještacima u vezi predmeta vješta─Źenja.

─îlan 159.

Protiv rješenja suda iz ─Źl. 148., 150., 152. i 155. ovog zakona, nije dopuštena ┼żalba.

─îlan 160.

Vještak ima pravo na naknadu putnih troškova, troškova za prehranu i preno─çište i troškova vješta─Źenja, te pravo na razumnu nagradu za obavljeno vješta─Źenje.

─îlan 161.

Ako odredbama ovog zakona nije druga─Źije odre─Ĺeno, na izvo─Ĺenje dokaza vješta─Źenjem na odgovaraju─çi na─Źin se primijenjuju odredbe o saslušanju svjedoka.

─îlan 162.

Odredbe ─Źlana 148. stav 1., ─Źlana 149. stav 3., ─Źlana 151. st. 1. i 3., i ─Źl. 152., 153. i 159. ovog zakona na odgovaraju─çi se na─Źin primjenjuju i na tuma─Źe.

6. Saslušanje stranaka

─îlan 163.

Na prijedlog stranke, sud ─çe odrediti izvo─Ĺenje dokaza saslušanjem stranaka.

─îlan 164.

Sud ─çe odlu─Źiti da se sasluša samo jedna stranka, ako druga stranka uskrati davanje iskaza ili se ne odazove pozivu suda.

─îlan 165.

(1) Za stranku koja nema parni─Źnu sposobnost saslušat ─çe se njen zakonski zastupnik. Sud mo┼że odlu─Źiti da se umjesto ili pored zakonskog zastupnika, sasluša sama stranka, ako je njeno saslušanje mogu─çe.
(2) Za pravnu osobu saslušat ─çe se osoba koja je zakonom ili pravilima pravne osobe odre─Ĺena da je zastupa.

─îlan 166.

(1) Poziv na ro─Źište dostavit ─çe se punomo─çniku stranke, koji je du┼żan o tome stranku obavijestiti, odnosno, ako stranka nema punomo─çnika, stranci ili osobi koja ─çe se za stranku saslušati.
(2) U pozivu ─çe se nazna─Źiti da ─çe se na ro─Źištu izvoditi dokaz saslušanjem stranaka i da ─çe stranka koja do─Ĺe na ro─Źište biti saslušana u odsutnosti druge stranke.

─îlan 167.

Ne mogu se primijeniti nikakve prisilne mjere prema stranci koja se nije odazvala pozivu suda radi saslušanja niti se stranka mo┼że prisiliti na davanje iskaza.

─îlan 168.

Odredbe o izvo─Ĺenju dokaza saslušanjem svjedoka primjenjivat ─çe se i pri izvo─Ĺenju dokaza saslušanjem stranaka, ako za saslušanje stranaka nije što drugo propisano.

7. Osiguranje dokaza

─îlan 169.

(1) Ako postoji opravdana bojazan da se dokaz ne─çe mo─çi izvesti ili da ─çe njegovo kasnije izvo─Ĺenje biti ote┼żano, mo┼że se tokom, a i prije pokretanja parnice predlo┼żiti da se taj dokaz izvede.
(2) Osiguranje dokaza mo┼że se tra┼żiti i tokom postupka po prijedlogu za ponavljanje postupka.

─îlan 170.

(1) Ako je prijedlog za osiguranje dokaza stavljen tokom parni─Źnog postupka, za postupanje je nadle┼żan sud pred kojim je postupak u toku.
(2) Kad se tra┼żi osiguranje dokaza prije pokretanja postupka, te u izuzetnim slu─Źajevima, ako je postupak ve─ç u toku, nadle┼żan je ni┼żi sud prvog stepena na ─Źijem se podru─Źju nalaze stvari koje treba razgledati odnosno sud na ─Źijem podru─Źju boravi osoba koju treba saslušati.

─îlan 171.

U podnesku kojim se tra┼żi osiguranje dokaza predlaga─Ź je du┼żan navesti ─Źinjenice koje se imaju dokazati, dokaze koje treba izvesti i razloge iz kojih smatra da se kasnije dokaz ne─çe mo─çi izvesti ili da ─çe njegovo izvo─Ĺenje biti ote┼żano. U podnesku treba navesti ime i prezime protivnika, osim ako iz okolnosti proistje─Źe da on nije poznat.

─îlan 172.

(1) Podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza sud ─çe dostaviti protivniku, ako je poznat, ostavljaju─çi mu odgovaraju─çi rok za odgovor.
(2) Izuzetno, ako postoji opasnost za osiguranje dokaza, sud ─çe o prijedlogu odlu─Źiti i bez prethodnog izjašnjenja protivnika.
(3) U rješenju kojim se usvaja prijedlog sud ─çe odrediti ro─Źište za izvo─Ĺenje dokaza, navesti ─çe ─Źinjenice o kojima ─çe se izvoditi dokazi, te dokaze koji ─çe se izvesti.
(4) Ako protivniku nije prije bio dostavljen podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza, on ─çe mu se dostaviti zajedno s rješenjem suda kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza.
(5) Protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravište sud mo┼że radi sudjelovanja na ro─Źištu za izvo─Ĺenje dokaza, postaviti privremenog zastupnika (─Źlan 296.). O tom postavljanju nije potrebno izdati oglas.
(6) Sud mo┼że u izuzetnim slu─Źajevima odrediti da izvo─Ĺenje dokaza zapo─Źne i prije nego što se rješenje kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza dostavi protivniku.
(7) Protiv rješenja suda kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza, te protiv rješenja kojim se odlu─Źuje da izvo─Ĺenje dokaza zapo─Źne prije nego što se rješenje dostavi protivniku, nije dopuštena ┼żalba.

─îlan 173.

(1) Ako su dokazi izvedeni prije nego što je postupak pokrenut, zapisnik o izvo─Ĺenju dokaza ─Źuvat ─çe se kod suda pred kojim su dokazi izvedeni.
(2) Ako je postupak u toku, a osiguranje dokaza nije izveo sud koji vodi postupak, zapisnik ─çe se dostaviti tome sudu.

VII SUDSKE ODLUKE

1. Zajedni─Źke odredbe

─îlan 174. Sud donosi odluke na ro─Źištu ili van ro─Źišta.

─îlan 175.

(1) Sud donosi odluke u obliku presude ili rješenja.
(2) O tu┼żbenom zahtjevu sud odlu─Źuje presudom, a u postupku zbog smetanja posjeda rješenjem.
(3) O svim drugim pitanjima sud odlu─Źuje rješenjem.
(4) Odluka o troškovima u presudi smatra se rješenjem.

2. Presuda

a) Op─çe odredbe

─îlan 176.

(1) Presudom sud odlu─Źuje o zahtjevu koji se ti─Źe glavne stvari i sporednih potra┼żivanja.
(2) Ako postoji više zahtjeva, sud ─çe o svim tim zahtjevima odlu─Źiti jednom presudom.

─îlan 177.

(1) Sud mo┼że nalo┼żiti tu┼żenom da obavi odre─Ĺenu ─Źinidbu samo ako je ona dospjela do zaklju─Źenja glavne rasprave.
(2) Ako sud usvoji zahtjev za izdr┼żavanje, mo┼że obavezati tu┼żenog i na ─Źinidbe koje nisu dospjele.
(3) Presuda kojom se tu┼żeni obvezuje da preda ili preuzme stvari date u najam ili zakup mo┼że se donijeti i prije prestanka tih odnosa.

─îlan 178.

Ako je tu┼żilac u tu┼żbi tra┼żio damu se dosudi odre─Ĺena stvar, a istovremeno je u tu┼żbi ili do zaklju─Źenja glavne rasprave izjavio da je voljan umjesto stvari primiti odre─Ĺeni nov─Źani iznos, sud ─çe, ako usvoji tu┼żbeni zahtjev, izre─çi u presudi da se tu┼żeni mo┼że osloboditi davanja stvari, ako plati taj nov─Źani iznos.

─îlan 179.

(1) Kad se stranci u presudi nala┼że izvršenje kakve ─Źinidbe, odredit ─çe se i rok u kojem je tu ─Źinidbu du┼żna izvršiti.
(2) Ako posebnim propisima nije druga─Źije odre─Ĺeno, rok za izvršenje ─Źinidbe je 30 dana, ali za ─Źinidbe koje se ne sastoje u nov─Źanom davanju sud mo┼że odrediti du┼żi rok. U mjeni─Źnim i ─Źekovnim sporovima taj je rok 15 dana.
(3) Rok za izvršenje ─Źinidbe po─Źinje te─çi prvog dana nakon donošenja presude, odnosno, ako se presuda dostavlja u skladu s odredbama ovog zakona o dostavi, prvog dana nakon dostave prepisa presude stranci kojoj je nalo┼żeno izvršenje.

b) Presuda na osnovu priznanja

─îlan 180.

(1) Ako tu┼żeni do zaklju─Źenja glavne rasprave prizna tu┼żbeni zahtjev, sud ─çe bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom usvaja tu┼żbeni zahtjev (presuda na osnovu priznanja).
(2) Sud ne─çe donijeti presudu na osnovu priznanja i kad je udovoljeno potrebnim uvjetima, ako na─Ĺe da je rije─Ź o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (─Źlan 3. stav 2.).
(3)Donošenje presude na osnovu priznanja odgodit ─çe se ako je potrebno da se o okolnostima iz stava 2. ovog ─Źlana, prije toga pribave obavijesti.
(4) Priznanje tu┼żbenog zahtjeva, na ro─Źištu ili u pismenom podnesku, tu┼żeni mo┼że i bez pristanka tu┼żioca opozvati do donošenja presude.

c) Presuda na osnovu odricanja

─îlan 181.

(1) Ako se tu┼żilac do zaklju─Źenja glavne rasprave odrekne tu┼żbenog zahtjeva, sud ─çe bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tu┼żbeni zahtjev (presuda na osnovu odricanja).
(2) Za odricanje od tu┼żbenog zahtjeva nije potreban pristanak tu┼żenog.
(3) Tu┼żilac mo┼że do donošenja presude, na ro─Źištu ili u pisanom podnesku, opozvati odricanje od tu┼żbenog zahtjeva bez pristanka tu┼żenog.

d) Presuda zbog propuštanja

─îlan 182.

(1) Kad tu┼żeni, kome je uredno dostavljena tu┼żba u kojoj je tu┼żilac predlo┼żio donošenje presude zbog propuštanja, ne dostavi pismeni odgovor na tu┼żbu u zakonskom roku, sud ─çe donijeti presudu kojom se usvaja tu┼żbeni zahtjev (presuda zbog propuštanja), osim ako je tu┼żbeni zahtjev o─Źigledno neosnovan.
(2) Tu┼żbeni zahtjev je o─Źigledno neosnovan:

  1. ako je tu┼żbeni zahtjev o─Źigledno protivan ─Źinjenicama navedenim u tu┼żbi;
  2. ako su ─Źinjenice na kojima se temelji tu┼żbeni zahtjev u o─Źiglednoj protivnosti s dokazima koje je sam tu┼żilac predlo┼żio ili s ─Źinjenicama koje su op─çepoznate.

(3) Ako je zahtjev o─Źigledno neosnovan, sud ─çe donijeti presudu kojom se odbija tu┼żbeni zahtjev.
(4) Presuda zbog propuštanja ne─çe se donijeti o zahtjevu ili dijelu zahtjeva kojim stranke ne mogu raspolagati.

─îlan 183.

(1) Protiv presude zbog propuštanja nije dopuštena ┼żalba, ali tu┼żeni mo┼że podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje u skladu s odredbama ovog zakona.
(2) Blagovremeno podnesen prijedlog iz stava 1. ovog ─Źlana, spre─Źava da presuda zbog propuštanja postane pravomo─çna.
(3) Ako prijedlogu tu┼żenog iz stava 1. ovog ─Źlana bude udovoljeno, tu┼żeni ─çe podmiriti sve opravdane troškove postupka koji su nastali do donošenja presude zbog propuštanja.

e) Donošenje, pismena izrada i dostava presude

─îlan 184.

(1) Sud ─çe donijeti presudu i izraditi pismeni otpravak najkasnije u roku od 30 dana od dana zaklju─Źenja glavne rasprave.
(2)Ukoliko sudija prekora─Źi rok iz stava 1. ovog ─Źlana, du┼żan je u pismenoj formi izvijestiti predsjednika suda o razlozima prekora─Źenja.

─îlan 185.

(1) Nakon zaklju─Źenja glavne rasprave, sud ─çe prisutne stranke obavijestiti o datumu donošenja presude. Ako jedna od stranaka nije prisustvovala glavnoj raspravi, sud ─çe je pismeno obavijestiti o datumu donošenja presude.
(2) Stranke, odnosno njihovi zastupnici ili punomo─çnici, su du┼żni sami preuzeti presudu u zgradi suda, te im sud ne─çe dostavljati presudu u skladu s odredbama ovog zakona o dostavi.
(3) Ako su stranke bile uredno obaviještene o datumu donošenja presude, rok za ┼żalbu protiv presude po─Źinje te─çi prvog narednog dana nakon donošenja presude.

─îlan 186.

(1) U izuzetnim okolnostima, sud mo┼że na zahtjev stranke odlu─Źiti da se dostava presude izvrši na na─Źin predvi─Ĺen odredbama ovog zakona o dostavi.
(2) Stranci koja nije bila uredno obaviještena o datumu donošenja presude, sud ─çe u svakom slu─Źaju dostaviti presudu u skladu s odredbama ovog zakona o dostavi.

─îlan 187.

Presuda zbog propuštanja i presuda drugostepenog suda donesena bez rasprave, dostavlja se strankama u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavi.

─îlan 188.

U slu─Źaju iz ─Źlana 184. stav 2. ovog zakona, sud ─çe ─Źim bude saznao da ─çe do─çi do odgode datuma donošenja presude o tome obavijestiti stranke, nakon ─Źega ─çe strankama presudu dostaviti prema odredbama ovog zakona o dostavi.

─îlan 189.

U slu─Źajevima iz ─Źl. 186., 187. i 188. ovog zakona, rok za podnošenje pravnog lijeka po─Źinje te─çi prvog narednog dana nakon dostave prepisa presude.

─îlan 190.

Izvornik presude potpisuje sudija.

─îlan 191.

(1) Pismeno izra─Ĺena presuda mora imati uvod, izreku, obrazlo┼żenje i uputstvo o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude.
(2) Uvod presude sadr┼żi: naziv suda, ime i prezime sudije, ime i prezime i prebivalište, odnosno boravište stranaka, njihovih zastupnika i punomo─çnika, kratku oznaku predmeta spora i njegovu vrijednost, dan zaklju─Źenja glavne rasprave, naznaku stranaka, njihovih zastupnika i punomo─çnika koji su toj raspravi bili prisutni, te dan kad je presuda donesena.
(3) Izreka presude sadr┼żi odluku o usvajanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se ti─Źu glavne stvari i sporednih tra┼żenja, te odluku o postojanju ili nepostojanju potra┼żivanja istaknutog radi prebijanja.
(4)Uobrazlo┼żenju sud ─çe izlo┼żiti: zahtjeve stranaka i njihove navode o ─Źinjenicama na kojima se ti zahtjevi zasnivaju, dokaze i ocjenu dokaza, kao i propise na kojima je sud zasnovao presudu.
(5) U obrazlo┼żenju presude zbog propuštanja, presude na osnovu priznanja ili presude na osnovu odricanja, iznijet ─çe se samo razlozi koji opravdavaju donošenje takvih presuda.

f) Dopunska presuda

─îlan 192.

(1) Ako je sud propustio da odlu─Źi o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima o kojima se mora odlu─Źiti presudom, a koji su ve─ç raspravljeni, stranka mo┼że u roku od 30 dana od prijema presude predlo┼żiti parni─Źnom sudu da se presuda dopuni.
(2) Neblagovremeni ili neosnovani prijedlog za dopunu presude odbacit ─çe odnosno odbiti sud bez odr┼żavanja ro─Źišta.

─îlan 193.

Kad sud na─Ĺe da je prijedlog za dopunu presude osnovan, bez ponovnog otvaranja glavne rasprave donijet ─çe, u roku od osam dana, presudu o zahtjevu koji nije riješen (dopunska presuda).

─îlan 194.

(1) Ako je uz prijedlog za dopunu presude podnesena i ┼żalba protiv presude, prvostepeni sud ─çe zastati s dostavom te ┼żalbe drugostepenom sudu dok se ne donese odluka o prijedlogu za dopunu presude i dok ne protekne rok za ┼żalbu protiv te odluke.
(2) Ako protiv odluke o dopuni presude bude podnesena ┼żalba, ta ┼żalba zajedno sa ┼żalbom protiv prvobitne presude dostavit ─çe se drugostepenom sudu.
(3) Ako se prvostepena presuda pobija ┼żalbom samo zato što prvostepeni sud nije presudom odlu─Źio o svim zahtjevima stranaka koji su predmet parnice, ┼żalba ─çe se smatrati prijedlogom stranke da se donese dopunska presuda. g) Ispravljanje presude

─îlan 195.

(1) Pogreške u imenima i brojevima, i druge o─Źite pogreške u pisanju i ra─Źunanju, nedostatke u obliku i nesaglasnost prepisa presude s izvornikom ispravit ─çe sud u svako doba.
(2) Ispravljanje ─çe se obaviti posebnim rješenjem i unijeti na kraju izvornika, a strankama ─çe se dostaviti prepis rješenja.
(3) Ako izme─Ĺu izvornika i prepisa presude postoji nesaglasnost u pogledu neke odluke sadr┼żane u izreci presude, strankama ─çe se dostaviti ispravljeni prepis presude s naznakom da se tim prepisom presude zamjenjuje prijašnji prepis presude. U takvom slu─Źaju rok za izjavljivanje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude te─Źe od dana dostave ispravljenog prepisa presude.
(4) O ispravljanju presude sud mo┼że odlu─Źiti bez saslušanja stranaka.

h) Pravomo─çnost presude

─îlan 196.

(1) Presuda koja se više ne mo┼że pobijati ┼żalbom postaje pravomo─çna.
(2) Sud tokom cijelog postupka po slu┼żbenoj du┼żnosti pazi je li stvar pravomo─çno presu─Ĺena, i ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu o kojemu je ve─ç pravomo─çno odlu─Źeno, odbacit ─çe tu┼żbu.
(3) Ako je u presudi odlu─Źeno o potra┼żivanju koje je tu┼żeni istakao prigovorom radi prebijanja, odluka o postojanju ili nepostojanju toga potra┼żivanja postaje pravomo─çna.

─îlan 197.

(1) Sud je vezan za svoju presudu ─Źim je donesena.
(2) Presuda prema strankama ima u─Źinak od dana donošenja, a u slu─Źajevima u kojima strankama prema odredbama ovog zakona presudu dostavlja sudod dana kada im je dostavljena.

3. Rješenje

─îlan 198.

(1) Sva rješenja koja se donose na ro─Źištu objavljuje sudija.
(2) Rješenje koje je na ro─Źištu objavljeno dostavit ─çe se strankama u ovjerenom prepisu samo ako je protiv toga rješenja dopuštena posebna ┼żalba, ili ako se na temelju rješenja mo┼że odmah tra┼żiti izvršenje, ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom.
(3) Sud je vezan za svoja rješenja ako se ona ne odnose na upravljanje parnicom ili ako ovim zakonom nije što drugo odre─Ĺeno.
(4) Kad se rješenje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima u─Źinak ─Źim je objavljeno.

─îlan 199.

Rješenja koja sud donosi izvan ro─Źišta saop─çavaju se strankama dostavom ovjerenog prepisa rješenja.

─îlan 200.

(1) Rješenje mora biti obrazlo┼żeno ako se njime odbija prijedlog stranke ili ako se njime rješava o prijedlozima stranaka koji su me─Ĺu sobom u opreci, a mo┼że biti obrazlo┼żeno i u drugim slu─Źajevima kad je to potrebno.
(2) Pismeni sastav rješenja treba sadr┼żavati uvijek uvod i izreku, a obrazlo┼żenje samo ako prema stavu 1. ovog ─Źlana rješenje mora biti obrazlo┼żeno.

─îlan 201.

Rješenja o kaznama izre─Źenim prema odredbama ovog zakona izvršavaju se po slu┼żbenoj du┼żnosti.

─îlan 202.

(1) Odredbe ─Źlana 179., ─Źl. 190. do 195. i ─Źlana 197. stav 2. ovog zakona na odgovaraju─çi na─Źin ─çe se primjenjivati i na rješenja.
(2) Odredbe ─Źl. 184. do 186. i ─Źl. 188. i 189. ovog zakona na odgovaraju─çi na─Źin ─çe se primjenjivati i na rješenja iz ─Źlana 198. stav 2. ovog zakona.

B. POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA

VIII REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI

1. ┼Żalba protiv presude

a) Pravo na ┼żalbu

─îlan 203.

(1) Protiv presude donesene u prvom stepenu stranke mogu podnijeti ┼żalbu u roku od 30 dana od dana donošenja presude, odnosno, ako se presuda dostavlja u skladu s odredbama ovog zakona o dostavi, 30 dana nakon dostave prepisa presude, ako u ovom zakonu nije odre─Ĺen drugi rok. U mjeni─Źnim i ─Źekovnim sporovima taj rok je 15 dana.
(2) Blagovremeno podnesena ┼żalba spre─Źava da presuda postane pravomo─çna u dijelu koji se pobija ┼żalbom.
(3) O ┼żalbi protiv presude odlu─Źuje drugostepeni sud.

─îlan 204.

(1) Stranka se mo┼że odre─çi prava na ┼żalbu od trenutka prijema presude.
(2) Do donošenja odluke drugostepenog suda stranka mo┼że odustati od ve─ç podnesene ┼żalbe.
(3) Odricanje ili odustanak od ┼żalbe ne mo┼że se opozvati.

b) Sadr┼żaj ┼żalbe

─îlan 205.

┼Żalba mora sadr┼żati:

  1. ozna─Źenje presude protiv koje se izjavljuje ┼żalba;
  2. izjavu da se presuda pobija u cjelini ili u odre─Ĺenom dijelu;
  3. razlog ┼żalbe;
  4. potpis podnositelja ┼żalbe.

─îlan 206.

(1) Ako ┼żalba ne sadr┼żi podatke iz ─Źlana 205. ovog zakona (nepotpuna ┼żalba), prvostepeni sud ─çe rješenjem protiv kojeg nije dopuštena ┼żalba pozvati ┼żalitelja da u roku od osam dana dopuni ili ispravi ┼żalbu.
(2) Ako ┼żalitelj u roku iz stava 1. ovog ─Źlana ne postupi po tra┼żenju suda, sud ─çe rješenjem odbaciti ┼żalbu kao nepotpunu.

─îlan 207.

(1) U ┼żalbi se ne mogu iznositi nove ─Źinjenice i predlagati novi dokazi, osim ako ┼żalitelj pru┼żi dokaze da ih bez svoje krivnje nije mogao iznijeti odnosno predlo┼żiti do zaklju─Źenja glavne rasprave.
(2) Pozivaju─çi se na nove ─Źinjenice, ┼żalitelj je du┼żan navesti dokaze kojima bi se te ─Źinjenice utvrdile, a predla┼żu─çi nove dokaze, du┼żan je navesti ─Źinjenice koje tim dokazima treba utvrditi.
(3) Prigovor zastare i prigovor radi prebijanja koji nisu izneseni pred prvostepenim sudom ne mogu se iznositi u ┼żalbi.
(4) Ako su zbog iznošenja novih ─Źinjenica i predlaganja novih dokaza uzrokovani troškovi u postupku u povodu ┼żalbe, te ─çe troškove neovisno o ishodu spora podmirivati ona stranka koja je iznijela nove ─Źinjenice, odnosno predlo┼żila nove dokaze.

c) Razlozi zbog kojih se presuda mo┼że pobijati

─îlan 208.

(1) Presuda se mo┼że pobijati:

  1. zbog povrede odredaba parni─Źnog postupka;
  2. zbog pogrešno ili nepotpuno utvr─Ĺenog ─Źinjeni─Źnog stanja;
  3. zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

(2) Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja mogu se pobijati zbog povrede odredaba parni─Źnog postupka ili zbog toga što je izjava o priznanju, odnosno o odricanju data u zabludi ili pod uticajem prisile ili prevare.

─îlan 209.

Povreda odredaba parni─Źnog postupka postoji ako sud u toku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo od uticaja na donošenje zakonite i pravilne presude.

─îlan 210.

(1) Pogrešno ili nepotpuno utvr─Ĺeno ─Źinjeni─Źno stanje postoji kad je sud neku odlu─Źnu ─Źinjenicu pogrešno utvrdio, odnosno kad je nije utvrdio.
(2) Nepotpuno utvr─Ĺeno ─Źinjeni─Źno stanje postoji i kad na to upu─çuju nove ─Źinjenice ili novi dokazi.

─îlan 211.

Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio.

d) Postupak po ┼żalbi

─îlan 212.

┼Żalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

─îlan 213.

(1) Neblagovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu ┼żalbu, odbacit ─çe rješenjem prvostepeni sud bez odr┼żavanja ro─Źišta.
(2) ┼Żalba je neblagovremena ako je podnesena nakon proteka zakonskog roka za njeno podnošenje.
(3) ┼Żalba je nedopuštena ako je ┼żalbu podnijela osoba koja nije ovlaštena za podnošenje ┼żalbe, ili osoba koje se odrekla ili je odustala od ┼żalbe, ili ako osoba koja je podnijela ┼żalbu nema pravnog interesa za podnošenje ┼żalbe.

─îlan 214.

(1) Primjerak blagovremene, potpune i dopuštene ┼żalbe dostavit ─çe prvostepeni sud protivnoj stranci odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema ┼żalbe. Protivna stranka mo┼że u roku od osam dana od prijema ┼żalbe podnijeti tome sudu odgovor na ┼żalbu.
(2) Primjerak odgovora na ┼żalbu dostavit ─çe prvostepeni sud ┼żalitelju odmah, a najkasnije u roku od osam dana od prijema odgovora na ┼żalbu.
(3) Neblagovremeno podnesen odgovor na ┼żalbu ne─çe se uzeti u razmatranje.
(4) Podnesci primljeni nakon prijema odgovora na ┼żalbu ili nakon proteka roka za odgovor na ┼żalbu ne─çe se uzimati u razmatranje, osim ukoliko sud od stranke izri─Źito zatra┼żi dodatno izjašnjenje.

─îlan 215.

(1) Nakon prijema odgovora na ┼żalbu ili nakon proteka roka za odgovor na ┼żalbu, prvostepeni sud ─çe ┼żalbu i odgovor na ┼żalbu, ako je podnesen, sa svim spisima dostaviti drugostepenom sudu najkasnije u roku od osam dana.
(2) Ako ┼żalitelj tvrdi da su u prvostepenom postupku povrije─Ĺene odredbe parni─Źnog postupka, sudija prvostepenog suda dat ─çe objašnjenje u povodu navoda ┼żalbe koji se ti─Źu tih povreda, a prema potrebi ─çe provjeriti istinitost tih navoda u ┼żalbi.

─îlan 216.

(1) Kad spisi po ┼żalbi stignu drugostepenom sudu, odre─Ĺuje se sudija izvjestitelj.
(2) Sudija izvjestitelj mo┼że, prema potrebi, od prvostepenog suda pribaviti izvještaj o povredama odredaba parni─Źnog postupka i zatra┼żiti da se radi utvr─Ĺivanja tih povreda provedu provjere.

─îlan 217.

(1) Drugostepeni sud odlu─Źuje o ┼żalbi u sjednici vije─ça ili na osnovu odr┼żane rasprave.
(2) Drugostepeni sud ─çe zakazati raspravu kada ocijeni da je radi pravilnog utvr─Ĺivanja ─Źinjeni─Źnog stanja potrebno pred drugostepenim sudom utvrditi nove ─Źinjenice ili izvesti nove dokaze ili ponovo izvesti ve─ç izvedene dokaze, kao i kada ocijeni da je zbog povrede odredaba parni─Źnog postupka u prvostepenom postupku potrebno odr┼żati raspravu pred drugostepenim sudom.
(3) Drugostepeni sud odr┼żat ─çe sjednicu vije─ça, odnosno raspravu, u roku od 45 dana nakon što od prvostepenog suda primi spise po ┼żalbi.
(4) Drugostepeni sud ─çe donijeti odluku u roku od 30 dana od dana odr┼żavanja sjednice vije─ça na kojoj je odlu─Źeno o ┼żalbi, odnosno, ako je odr┼żana rasprava, u roku od 30 dana od dana zaklju─Źenja rasprave.

─îlan 218.

(1) Na raspravu se pozivaju stranke odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomo─çnici, a i oni svjedoci i vještaci za koje sud odlu─Źi da se saslušaju.
(2)Ako sa rasprave izostane ┼żalitelj, rasprava se ne─çe odr┼żati, a odluka ─çe se donijeti na osnovu navoda ┼żalbe i odgovora na ┼żalbu.
(3) Ako sa rasprave izostane stranka koja nije ┼żalitelj, sud ─çe raspravljati o ┼żalbi i donijeti odluku.
(4) U pozivu za raspravu stranka ─çe biti upozorena na posljedice nedolaska na raspravu.

─îlan 219.

(1) Rasprava pred drugostepenim sudom po─Źinje kratkim izlaganjem izvjestitelja o stanju predmeta, bez iznošenja njegovog mišljenja o osnovanosti ┼żalbe.
(2)Nakon toga pro─Źitat ─çe se presuda ili dio presude na koji se odnosi ┼żalba, a prema potrebi i zapisnik o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom. Zatim ─çe ┼żalitelj obrazlo┼żiti svoju ┼żalbu, a protivna stranka odgovor na ┼żalbu.

─îlan 220.

Ako u ─Źl. 217. do 219. ovog zakona nije što drugo odre─Ĺeno, odredbe ovog zakona o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom na odgovaraju─çi na─Źin se primijenjuju i na raspravu pred drugostepenim sudom.

e) Granice ispitivanja prvostepene presude

─îlan 221.

Drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onom dijelu u kojem se pobija ┼żalbom, u granicama razloga navedenih u ┼żalbi, paze─çi po slu┼żbenoj du┼żnosti na primjenu materijalnog prava i povrede odredaba parni─Źnog postupka koje se odnose na strana─Źku sposobnost i zastupanje.

f) Odluke drugostepenog suda o ┼żalbi

─îlan 222.

(1) Odluke drugostepenog suda donose se nakon vije─çanja glasanjem.
(2) U prostoriji u kojoj se vije─ça i glasa mogu biti prisutni samo ─Źlanovi vije─ça i zapisni─Źar. Kad treba donijeti odluku o jednostavnijim pitanjima, vije─çe mo┼że odluku donijeti i u samom zasjedanju.

─îlan 223.

(1) Predsjednik vije─ça rukovodi vije─çanjem i glasanjem i glasa posljednji. On se brine da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre.
(2) Za svaku odluku vije─ça potrebna je ve─çina glasova.
(3) ─îlanovi vije─ça ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vije─ça.
(4) ─îlan vije─ça koji je pri glasanju o kojem ranijem pitanju ostao u manjini ne mo┼że se suzdr┼żati od glasanja o pitanju o kojem se ima kasnije odlu─Źiti.
(5) Ako se u vezi pojedinih pitanja o kojima se odlu─Źuje glasovi podijele na više razli─Źitih mišljenja, tako da nijedno od njih nema ve─çinu, razdvojit ─çe se pitanja i glasanje ─çe se ponavljati sve dok se ne postigne ve─çina. Ako se u pogledu visine nov─Źanog iznosa ili koli─Źine glasovi podijele na više od dva mišljenja, ponovo ─çe se raspravljati o razlozima za svako mišljenje. Ako se i nakon toga ne mo┼że posti─çi ve─çina, glasovi dati za najve─çi nov─Źani iznos ili koli─Źinu dodat ─çe se glasovima datim za najbli┼żi manji nov─Źani iznos ili koli─Źinu dok se ne postigne ve─çina.

─îlan 224.

Drugostepeni sud mo┼że u sjednici vije─ça ili na osnovu odr┼żane rasprave:

  1. odbaciti ┼żalbu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu;
  2. odbiti ┼żalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu;
  3. ukinuti prvostepenu presudu i uputiti predmet prvostepenom sudu na ponovno su─Ĺenje;
  4. ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tu┼żbu, ili 5) preina─Źiti prvostepenu presudu.

─îlan 225.

Neblagovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu ┼żalbu odbacit ─çe drugostepeni sud rješenjem, ako to nije u─Źinio prvostepeni sud.

─îlan 226.

Drugostepeni sud ─çe presudom odbiti ┼żalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu kad ustanovi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po slu┼żbenoj du┼żnosti.

─îlan 227.

(1) Drugostepeni sud ─çe u sjednici vije─ça ili na osnovu odr┼żane rasprave rješenjem ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti istom prvostepenom sudu radi odr┼żavanja nove glavne rasprave, ako utvrdi da postoji jedan od slijede─çih razloga iznesenih u ┼żalbi:

  1. ako je protivno odredbama ovog zakona sud donio presudu na osnovu priznanja ili presudu na osnovu odricanja;
  2. ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave nije dana mogu─çnost da raspravlja pred sudom, a to je postupanje bilo od uticaja na donošenje zakonite i pravilne presude;
  3. ako je sud donio presudu bez glavne rasprave;
  4. ako je presudu donio sudija koji se po zakonu mora izuzeti.

(2) Ako drugostepeni sud utvrdi da je u postupku pred prvostepenim sudom odlu─Źeno o zahtjevu koji nije u sudskoj nadle┼żnosti ili o zahtjevu o kome ve─ç te─Źe parnica ili o kojem je ve─ç prije pravomo─çno presu─Ĺeno ili koga se tu┼żilac odrekao ili o kojem je ve─ç zaklju─Źena sudska nagodba, ukinut ─çe prvostepenu presudu i odbaciti tu┼żbu.
(3) Ako drugostepeni sud utvrdi da je u prvostepenom postupku kao tu┼żilac ili tu┼żeni sudjelovala osoba koja ne mo┼że biti stranka u postupku ili ako stranku u postupku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba ili ako parni─Źno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomo─çnik stranke nije imao potrebna ovlaštenja za vo─Ĺenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku, ako vo─Ĺenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno, s obzirom na prirodu povrede ukinut ─çe prvostepenu presudu i vratiti predmet nadle┼żnom prvostepenom sudu ili ─çe ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tu┼żbu.
(4) Kad drugostepeni sud ukine presudu prvostepenog suda i predmet vrati istom sudu na ponovno su─Ĺenje, mo┼że narediti da se nova glavna rasprava odr┼żi pred drugim sudijom.
(5) U obrazlo┼żenju rješenja kojim se prvostepena presuda ukida treba navesti koje su odredbe parni─Źnog postupka povrije─Ĺene i u ─Źemu se povrede sastoje.

─îlan 228.

Prvostepeni sud je du┼żan, odmah po prijemu rješenja drugostepenog suda, odrediti pripremno ro─Źište ili ro─Źište za glavnu raspravu, koje ─çe se odr┼żati najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema rješenja drugostepenog suda, te izvesti sve parni─Źne radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostepeni sud u svom rješenju.

─îlan 229.

Drugostepeni sud ─çe, u sjednici vije─ça ili na osnovu odr┼żane rasprave, presudom preina─Źiti prvostepenu presudu, ako utvrdi da postoji jedan od slijede─çih razloga iznesenih u ┼żalbi:

  1. ako je utvrdio da postoji povreda odredaba parni─Źnog postupka, osim u slu─Źajevima iz ─Źlana 227. ovog zakona;
  2. ako je u sjednici vije─ça druga─Źijom ocjenom isprava i posredno izvedenih dokaza ve─ç izvedenih pred prvostepenim sudom utvrdio druga─Źije ─Źinjeni─Źno stanje nego što je ono u prvostepenoj presudi;
  3. ako je nakon odr┼żane rasprave, na osnovu novih dokaza ili ponovnog izvo─Ĺenja ve─ç izvedenih dokaza, utvrdio druga─Źije ─Źinjeni─Źno stanje nego što je ono u prvostepenoj presudi;
  4. ako smatra da je ─Źinjeni─Źno stanje u prvostepenoj presudi pravilno utvr─Ĺeno, ali da je prvostepeni sud pogrešno primijenio materijalno pravo;
  5. ako je utvrdio da je prvostepenom presudom prekora─Źen tu┼żbeni zahtjev.

─îlan 230.

Drugostepeni sud nemo┼że preina─Źiti presudu na štetu stranke koja se ┼żalila, ako je samo ona podnijela ┼żalbu.

─îlan 231.

U obrazlo┼żenju presude, odnosno rješenja, drugostepeni sud ─çe ocijeniti ┼żalbene navode koji su od odlu─Źnog zna─Źaja.

─îlan 232.

Drugostepeni sud dostavit ─çe svoju odluku strankama i drugim zainteresovanim osobama, kao i sudu prvog stepena.

2. ┼Żalba protiv rješenja

─îlan 233.

(1) Protiv rješenja prvostepenog suda dopuštena je ┼żalba, ako u ovom zakonu nije odre─Ĺeno da ┼żalba nije dopuštena.
(2) Ako ovaj zakon izri─Źito odre─Ĺuje da posebna ┼żalba nije dopuštena, rješenje prvostepenog suda mo┼że se pobijati samo u ┼żalbi protiv kona─Źne odluke.

─îlan 234.

(1) Blagovremeno podnesena ┼żalba zadr┼żava izvršenje rješenja, ako ovim zakonom nije druga─Źije propisano.
(2) Rješenje protiv kojeg nije dopuštena posebna ┼żalba mo┼że se odmah izvršiti.

─îlan 235.

Rješavaju─çi o ┼żalbi drugostepeni sud mo┼że:

  1. odbaciti ┼żalbu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu;
  2. odbiti ┼żalbu kao neosnovanu i potvrditi rješenje prvostepenog suda;
  3. uva┼żiti ┼żalbu i rješenje preina─Źiti ili ukinuti, te prema potrebi predmet vratiti na ponovni postupak.

─îlan 236.

U postupku po ┼żalbi protiv rješenja na odgovaraju─çi ─çe se na─Źin primjenjivati odredbe ovog zakona koje va┼że za ┼żalbu protiv presude, osim odredaba o odr┼żavanju rasprave pred drugostepenim sudom.

IX VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

1.Revizija

─îlan 237.

(1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomo─çne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostave prepisa presude.
(2) Revizija nije dopuštena ako vrijednost pobijanog dijela pravomo─çne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka.
(3) Izuzetno, Vrhovni sud Federacije mo┼że dopustiti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlu─Źivanje po reviziji bilo od zna─Źaja za primjenu prava u drugim slu─Źajevima.

─îlan 238.

O reviziji odlu─Źuje Vrhovni sud Federacije.

─îlan 239.

Podnesena revizija ne zadr┼żava izvršenje pravomo─çne presude protiv koje je izjavljena.

─îlan 240.

(1) Revizija se mo┼że izjaviti:

  1. zbog povrede odredaba parni─Źnog postupka iz ─Źlana 209. ovog zakona koja je u─Źinjena u postupku pred drugostepenim sudom;
  2. zbog pogrešne primjene materijalnog prava;
  3. zbog prekora─Źenja tu┼żbenog zahtjeva, ako je ta povreda u─Źinjena u postupku pred drugostepenim sudom.

(2) Revizija se ne mo┼że izjaviti zbog pogrešno ili nepotpuno utvr─Ĺenog ─Źinjeni─Źnog stanja.

─îlan 241.

Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojemu se ona pobija revizijom, u granicama razloga navedenih u reviziji, paze─çi po slu┼żbenoj du┼żnosti na primjenu materijalnog prava i povrede odredaba parni─Źnog postupka koje se odnose na strana─Źku sposobnost i zastupanje.

─îlan 242.

Stranke mogu u reviziji iznositi nove ─Źinjenice i predlagati nove dokaze samo ako se oni odnose na povrede odredaba parni─Źnog postupka koje su u─Źinjene u postupku pred drugostepenim sudom.

─îlan 243.

Revizija se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

─îlan 244.

Neblagovremenu ili nepotpunu reviziju, odbacit ─çe rješenjem prvostepeni sud, bez odr┼żavanja ro─Źišta.

─îlan 245.

(1) Primjerak blagovremene i potpune revizije prvostepeni sud ─çe dostaviti protivnoj stranci.
(2) U roku od osam dana od dana dostave revizije protivna stranka mo┼że podnijeti sudu odgovor na reviziju.
(3) Nakon prijema odgovora na reviziju ili nakon proteka roka za odgovor, prvostepeni sud dostavit ─çe reviziju i odgovor na reviziju, ako je podnesen, sa svim spisima, revizijskom sudu.
(4) Primjerak revizije i odgovora na reviziju dostavlja se i drugostepenom sudu.

─îlan 246.

O reviziji revizijski sud odlu─Źuje bez rasprave.

─îlan 247.

(1) Nedopuštenu reviziju odbacit ─çe revizijski sud rješenjem, kao i neblagovremenu ili nepotpunu reviziju, ako to, u granicama svojih ovlaštenja, nije u─Źinio prvostepeni sud.
(2) Revizija je nedopuštena ako ju je izjavila osoba koja nije ovlaštena na podnošenje revizije, ili osoba koja je odustala od revizije, ili ako osoba koja je izjavila reviziju nema pravni interes za podnošenje revizije ili ako je revizija izjavljena protiv presude protiv koje se po zakonu ne mo┼że podnijeti. https://advokat-prnjavorac.com

─îlan 248.

Revizijski sud ─çe presudom odbiti reviziju kao neosnovanu, ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena.

─îlan 249.

(1) Ako utvrdi da postoji povreda odredaba parni─Źnog postupka zbog koje se revizija mo┼że izjaviti, osim povreda odre─Ĺenih u st. 2. i 3. ovog ─Źlana, revizijski sud ─çe, s obzirom na prirodu povrede, presudom preina─Źiti presudu drugostepenog suda ili rješenjem ukinuti u cijelosti ili djelimi─Źno presudu drugostepenog suda i predmet vratiti na ponovno su─Ĺenje istom ili drugom vije─çu drugostepenog suda, odnosno drugom nadle┼żnom sudu.
(2) Ako je u postupku pred prvostepenim ili drugostepenim sudom odlu─Źeno o zahtjevu koji nije u sudskoj nadle┼żnosti ili o kojem je ve─ç prije pravomo─çno presu─Ĺeno ili koga se tu┼żilac odrekao ili o kojem je ve─ç zaklju─Źena sudska nagodba, revizijski sud ─çe ukinuti rješenjem donesene odluke i odbaciti tu┼żbu.
(3) Ako je u postupku pred prvostepenim ili drugostepenim sudom, kao tu┼żilac ili tu┼żeni sudjelovala osoba koja ne mo┼że biti stranka u postupku ili ako stranku u postupku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba ili ako parni─Źno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomo─çnik stranke nije imao potrebna ovlaštenja za vo─Ĺenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako vo─Ĺenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno, revizijski sud ─çe s obzirom na prirodu povrede, postupiti prema odredbama st. 1. ili 2. ovog ─Źlana.

─îlan 250.

(1) Ako revizijski sud utvrdi da je materijalno pravo pogreš no primijenjeno, presudom ─çe usvojiti reviziju i preina─Źiti pobijanu presudu.
(2) Ako revizijski sud ustanovi da je zbog pogrešne primjene materijalnog prava ili zbog povrede pravila postupka ─Źinjeni─Źno stanje nepotpuno utvr─Ĺeno i da zbog toga nema uvjeta za preinaku pobijane presude, rješenjem ─çe usvojiti reviziju, ukinuti u cijelosti ili djelimi─Źno presudu drugostepenog suda i predmet vratiti na ponovno su─Ĺenje istom ili drugom vije─çu drugostepenog suda.

─îlan 251.

Ako utvrdi da je pravomo─çnom presudom donesenom u drugom stepenu prekora─Źen tu┼żbeni zahtjev, revizijski sud ─çe presudom preina─Źiti pobijanu presudu.

─îlan 252.

Revizijski sud dostavlja svoje odluke strankama, kao i prvostepenom i drugostepenom sudu.

─îlan 253.

Ako u ─Źl. 237. do 252. ovog zakona nije što drugo odre─Ĺeno, u postupku povodom revizije na odgovaraju─çi ─çe se na─Źin primjenjivati odredbe ovog zakona o ┼żalbi protiv presude, osim odredaba o odr┼żavanju rasprave pred drugostepenim sudom.

─îlan 254.

(1) Stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rješenja drugostepenog suda kojim je postupak pravomo─çno završen.
(2) Revizija protiv rješenja iz stava 1. ovog ─Źlana nije dopuštena u sporovima u kojima ne bi bila dopuštena revizija protiv pravomo─çne presude.
(3) Revizija je uvijek dopuštena protiv rješenja drugostepenog suda kojim se podnesena ┼żalba odbacuje, odnosno kojim se potvr─Ĺuje rješenje prvostepenog suda o odbacivanju revizije.
(4) U postupku u povodu revizije protiv rješenja na odgovaraju─ç i na─Źin ─çe se primjenjivati odredbe ovog zakona o reviziji protiv presude.

2. Ponavljanje postupka

─îlan 255.

Postupak koji je odlukom suda pravomo─çno završen mo┼że se na prijedlog stranke ponoviti:

  1. ako je pri donošenju odluke sudjelovao sudija koji je po zakonu morao biti izuzet;
  2. ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem nije bila data mogu─çnost da raspravlja pred sudom;
  3. ako je u postupku kao tu┼żilac ili tu┼żeni sudjelovala osoba koja ne mo┼że biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba, ili ako parni─Źno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomo─çnik stranke nije imao potrebna ovlaštenja za vo─Ĺenje parnice, ili za pojedine radnje u postupku, ako vo─Ĺenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno;
  4. ako se odluka suda zasniva na la┼żnom iskazu svjedoka ili vještaka ili na ispravi koja je krivotvorena ili u kojoj je ovjeren neistinit sadr┼żaj;
  5. ako je do odluke suda došlo zbog krivi─Źnog djela sudije, zakonskog zastupnika ili punomo─çnika stranke, protivne stranke ili koje tre─çe osobe;
  6. ako stranka sazna za nove ─Źinjenice ili na─Ĺe ili stekne mogu─çnost da upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te ─Źinjenice ili dokazi bili upotrijebljeni u prijašnjem postupku.

─îlan 256.

(1) Iz razloga navedenih u ─Źlanu 255. ta─Ź. 1. do 3. ovog zakona, ne mo┼że se zahtijevati ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijašnjem postupku.
(2) Zbog okolnosti navedenih u ─Źlanu 255. ta─Ź. 1 i 6. ovog zakona, ponavljanje postupka mo┼że se dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla te okolnosti iznijeti prije nego što je prijašnji postupak završen pravomo─çnom sudskom odlukom.

─îlan 257.

(1) Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se u roku od 30 dana, i to:

  1. u slu─Źaju iz ─Źlana 255. ta─Źka 1. ovog zakona od dana kad je stranka saznala za taj razlog;
  2. u slu─Źaju iz ─Źlana 255. ta─Źka 2. ovog zakona od dana kad je odluka dostavljena stranci;
  3. u slu─Źaju iz ─Źlana 255. ta─Źka 3. ovog zakona, ako je u postupku kao tu┼żilac ili tu┼żeni sudjelovala osoba koja ne mo┼że biti stranka u postupkuod dana kad je odluka dostavljena toj osobi; ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba ili ako parni─Źno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnikod dana kad je odluka dostavljena stranci odnosno njenom zakonskom zastupniku, ako zakonski zastupnik odnosno punomo─çnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vo─Ĺenje parnice ili za pojedine radnje u postupkuod dana kad je stranka saznala za taj razlog;
  4. u slu─Źajevima iz ─Źlana 255. ta─Ź. 4. i 5. ovog zakonaod dana kad je stranka saznala za pravomo─çnu presudu u krivi─Źnom postupku, a ako se krivi─Źni postupak ne mo┼że provesti, onda od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne mo┼że pokrenuti;
  5. u slu─Źaju iz ─Źlana 255. ta─Źka 6. ovog zakonaod dana kad je stranka mogla iznijeti sudu nove ─Źinjenice, odnosno nova dokazna sredstva.

(2) Ako bi rok odre─Ĺen u stavu 1. ovog ─Źlana po─Źeo te─çi prije nego što je odluka postala pravomo─çna, taj ─çe se rok ra─Źunati od pravomo─çnosti odluke ako protiv nje nije bio izjavljen pravni lijek, odnosno od dostave pravomo─çne odluke višeg suda izre─Źene u posljednjem stepenu.
(3) Nakon što protekne rok od pet godina od dana kad je odluka postala pravomo─çna, prijedlog za ponavljanje postupka ne mo┼że se podnijeti, osim ako se ponavljanje tra┼żi iz razloga navedenih u ─Źlanu 255. ta─Ź. 2. i 3. ovog zakona.

─îlan 258.

O prijedlogu za ponavljanje postupka odlu─Źuje drugostepeni sud, i to sudija pojedinac koji nije sudjelovao u donošenju drugostepene odluke u prijašnjem postupku.

─îlan 259.

(1) Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se uvijek sudu koji je donio odluku u prvom stepenu.
(2) U prijedlogu se posebno moraju navesti zakonska osnova po kojoj se tra┼żi ponavljanje, okolnosti iz kojih proizilazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku i dokazi kojima se potkrepljuju navodi predlaga─Źa, te u─Źiniti vjerovatnim da bi u ponovljenom postupku mogla za predlaga─Źa biti donesena povoljnija odluka.

─îlan 260.

(1) Neblagovremene, nepotpune ili nedopuštene prijedloge za ponavljanje postupka odbacit ─çe rješenjem prvostepeni sud bez odr┼żavanja ro─Źišta.
(2) Ako prvostepeni sud ne odbaci prijedlog, dostavit ─çe primjerak prijedloga protivnoj stranci koja ima pravo da u roku od 15 dana odgovori na prijedlog.

─îlan 261.

Nakon prijema odgovora na prijedlog ili nakon proteka roka za davanje odgovora, prvostepeni sud ─çe prijedlog i odgovor na prijedlog, ako je podnesen, sa svim spisima dostaviti drugostepenom sudu najkasnije u roku od osam dana.

─îlan 262.

(1) Drugostepeni sud odlu─Źuje o prijedlogu za ponavljanje postupka u pravilu bez odr┼żavanja rasprave.
(2) Ako sud ocijeni da je odr┼żavanje rasprave neophodno, postupit ─çe u skladu s odredbama ─Źl. 218. do 220. ovog zakona.

─îlan 263.

(1) Nakon što drugostepeni sud donese odluku o prijedlogu, sudu prvog stepena vra─ça sve spise s dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svoje odluke.
(2) U rješenju kojim se dopušta ponavljanje postupka izre─çi ─çe se da se ukida odluka donesena u prijašnjem postupku.
(3) Protiv rješenja drugostepenog suda kojim se usvaja prijedlog za ponavljanje postupka ┼żalba nije dopuštena.
(4) ┼Żalba protiv rješenja drugostepenog suda kojim se odbija prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se istom sudu, koji o ┼żalbi odlu─Źuje u vije─çu trojice sudija.

─îlan 264.

(1) U ponovnom postupku pred prvostepenim sudom ne mo┼że postupati sudija koji je odlu─Źivao u prijašnjem postupku.
(2) Prvostepeni sud ─çe odrediti pripremno ro─Źište odmah po prijemu rješenja drugostepenog suda, a najkasnije u roku od osam dana.

3. Odnos izme─Ĺu prijedloga za ponavljanje postupka i revizije

─îlan 265.

(1) Ako u roku za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka samo iz razloga iz kojih se mo┼że izjaviti i revizija, smatrat ─çe se da je stranka izjavila reviziju.
(2) Ako stranka izjavi reviziju iz razloga što je u prvostepenom ili drugostepenom postupku odlu─Źeno o zahtjevu o kojem je ve─ç prije pravomo─çno presu─Ĺeno ili koga se tu┼żilac ve─ç odrekao ili o kojem je sklopljena sudska nagodba, i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz bilo kojeg razloga iz ─Źlana 255. ovog zakona, sud ─çe prekinuti postupak u povodu prijedloga za ponavljanje postupka do završetka postupka po reviziji.
(3) Ako stranka izjavi reviziju iz bilo kojeg razloga, osim iz razloga navedenih u stavu 2. ovog ─Źlana, i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz razloga iz ─Źlana 255. stav 1. ta─Ź. 4. i 5. ovog zakona, koji su potkrijepljeni pravomo─çnom presudom donesenom u krivi─Źnom postupku, sud ─çe prekinuti postupak po reviziji do završetka postupka u povodu prijedloga za ponavljanje postupka.
(4) U svim ostalim slu─Źajevima u kojima stranka izjavi reviziju i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka, sud ─çe odlu─Źiti koji ─çe postupak nastaviti, a koji prekinuti, uzimaju─çi u obzir sve okolnosti, a osobito razloge zbog kojih su oba pravna lijeka podnesena i dokaze, koje su stranke predlo┼żile.

─îlan 266.

(1) Odredbe ─Źlana 265. st. 1. i 3. ovog zakona, primijenit ─çe se i kad je stranka najprije podnijela prijedlog za ponavljanje postupka, a nakon toga izjavila reviziju.
(2) U svim ostalim slu─Źajevima u kojima stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka i nakon toga izjavi reviziju, sud ─çe, u pravilu, prekinuti postupak po reviziji do završetka postupka u povodu prijedloga za ponavljanje postupka, osim ako ustanovi da postoje ozbiljni razlozi da postupi druga─Źije.

─îlan 267.

(1) Rješenje iz ─Źlana 265. ovog zakona donosi prvostepeni sud ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne prvostepenom sudu prije nego što je predmet u povodu revizije upu─çen revizijskom sudu. Ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne pošto je predmet u povodu revizije upu─çen revizijskom sudu, rješenje iz ─Źlana 265. ovog zakona, donosi revizijski sud.
(2) Rješenje iz ─Źlana 266. ovog zakona donosi prvostepeni sud, osim ako je predmet, u vrijeme kad revizija stigne prvostepenim sudu, u povodu prijedloga za ponavljanje postupka upu─çen višem sudu radi donošenja odluke, u kojem slu─Źaju rješenje donosi viši sud.
(3) Protiv rješenja suda iz st. 1. i 2. ovog ─Źlana nije dopuštena ┼żalba.

Dio tre─çi

X SUDSKE MJERE OSIGURANJA

─îlan 268.

(1) Za odlu─Źivanje o prijedlogu za osiguranje, uklju─Źuju─çi i osiguranje na imovini protivnika osiguranja koja se nalazi izvan Federacije odnosno Bosne i Hercegovine, koji je podnesen prije pokretanja parni─Źnog postupka kao i u toku tog postupka nadle┼żan je sud koji postupa po tu┼żbenom zahtjevu. Odluku o mjeri osiguranja donosi sud koji postupa u prvom stepenu, a neposredno viši sud kada je prijedlog za njeno donošenje podnesen nakon dostave predmeta tome sudu radi odlu─Źivanja o pravnom lijeku.
(2) Nakon pravomo─çnosti odluke o tu┼żbenom zahtjevu, o prijedlogu za osiguranje odlu─Źuje sud koji bi bio nadle┼żan za odlu─Źivanje o tu┼żbenom zahtjevu u prvom stepenu.

─îlan 269.

(1) Mjera osiguranja mo┼że se odrediti:

  1. ako predlaga─Ź osiguranja u─Źini vjerovatnim postojanje potra┼żivanja ili prava, i
  2. ako postoji opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja mogao sprije─Źiti ili znatno ote┼żati ostvarenje potra┼żivanja, posebno time što ─çe svoju imovinu otu─Ĺiti, prikriti, opteretiti ili na drugi na─Źin njom raspolagati odnosno promijeniti postoje─çe stanje stvari ili na neki drugi na─Źin štetno uticati na prava predlaga─Źa osiguranja.

(2) Ako druga─Źije nije zakonom odre─Ĺeno, sud ─çe odrediti mjeru osiguranja samo pod uslovom da predlaga─Ź osiguranja, u roku koji odredi sud, prema odredbama zakona o izvršnom postupku, da jemstvo za štetu koja bi protivniku osiguranja mogla nastati odre─Ĺivanjem i provo─Ĺenjem mjere osiguranja. Ako predlaga─Ź osiguranja ne da jemstvo u odre─Ĺenom roku, sud ─çe odbiti prijedlog za odre─Ĺivanje mjere osiguranja. Na njegov zahtjev, sud mo┼że osloboditi predlaga─Źa osiguranja od obaveze davanja jemstva ako sud utvrdi da on nije u finansijskoj mogu─çnosti da jemstvo da.
(3) Bosna i Hercegovina, njeni entiteti, Br─Źko Distrikt BiH, kantoni, grad i op─çine su izuzeti od obaveze iz stava 2. ovog ─Źlana.

─îlan 270.

Jemstvo iz ─Źlana 269. ovog zakona se vra─ça u roku od osam dana od dana prestanka va┼żenja mjere osiguranja. Ukoliko u me─Ĺuvremenu protivnik osiguranja podnese tu┼żbu za naknadu štete, nadle┼żni sud za postupanje u tom predmetu ─çe odlu─Źiti o va┼żenju odre─Ĺenog jemstva.

─îlan 271.

(1) Radi osiguranja nov─Źanog potra┼żivanja mogu se odrediti slijede─çe mjere:

  1. zabrana protivniku osiguranja da otu─Ĺi, sakrije, optereti ili raspola┼że odre─Ĺenom imovinom u vrijednosti koja je dovoljna za osiguranje potra┼żivanja predlaga─Źa osiguranja. Ova zabrana ─çe se zabilje┼żiti u odgovaraju─çim javnim registrima;
  2. ─Źuvanje imovine na koju se odnosi zabrana iz ta─Źke 1. ovog stava i to pologanjem u depozit suda ako je to mogu─çe ili predajom u posjed tre─çoj osobi;
  3. zabrana du┼żniku protivnika osiguranja da isplati protivniku osiguranja potra┼żivanje ili da mu preda stvar, kao i zabrana protivniku osiguranja da primi stvar, da naplati potra┼żivanje i da njime raspola┼że. Ova zabrana se mo┼że izre─çi i svakoj drugoj osobi od koje protivnik osiguranja mo┼że zahtijevati isplatu ili predaju stvari;
  4. predbilje┼żba zalo┼żnog prava na nekretnini protivnika osiguranja ili na pravu uknji┼żenom na nekretnini do vrijednosti dosu─Ĺenog glavnog potra┼żivanja sa kamatama i troškovima.

(2) Mjera iz stava 1. ta─Źka 4. ovog ─Źlana mo┼że se odrediti samo ukoliko o potra┼żivanju povjerioca ve─ç postoji odluka suda koja nije postala izvršna.
(3) Rješenja o odre─Ĺivanju mjera osiguranja iz stava 1. ovog ─Źlana, dostavljaju se protivniku osiguranja, du┼żniku protivnika osiguranja, ako je potrebno, i odgovaraju─çim javnim registrima. Mjera osiguranja smatra se provedenom dostavom protivniku osiguranja ili du┼żniku protivnika osiguranja, akomuse dostavlja, ili odgovaraju─çem javnom registru, ovisno o tome koji je od ova tri datuma prijema raniji po vremenu.
(4) Na podru─Źju gdje ne postoje zemljišne knjige, mjere osiguranja iz ovog ─Źlana ─çe se provesti primjenom odgovaraju─çih pravila izvršnog postupka.

─îlan 272.

(1) Radi osiguranja potra┼żivanja koje je upravljeno na odre─Ĺenu stvar ili njen dio mogu se odrediti slijede─çe mjere osiguranja:

  1. zabrana protivniku osiguranja otu─Ĺenja, sakrivanja, optere─ç enja ili raspolaganja imovinom na koju je upravljeno potra┼żivanje. Ako se imovina nalazi u Bosni i Hercegovini, ova zabrana ─çe se zabilje┼żiti u odgovaraju─çim javnim registrima;
  2. ─Źuvanje imovine na koju se odnosi zabrana iz ta─Źke 1. ovog stava i to pologanjem u depozit suda, ako je to mogu─çe, ili predajom u posjed tre─çoj osobi;
  3. zabrana protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti štetu imovini na koju je upravljeno potra┼żivanje ili nalog protivniku osiguranja da obavi odre─Ĺene radnje potrebne da bi se sa─Źuvala imovina ili da bi se odr┼żalo postoje─çe stanje stvari;
  4. ovlaštenje predlaga─Źu osiguranja da poduzme odre─Ĺene aktivnosti.

(2) Odredbe st. 3. i 4. ─Źlana 271. ovog zakona primijenjuju se i u slu─Źaju osiguranja potra┼żivanja upravljenih na odre─Ĺenu stvar ili jedan njen dio.
(3) Mjere osiguranja iz ovog ─Źlana ne smiju u cijelosti obuhvatiti zahtjev koji se njima obezbje─Ĺuje.

─îlan 273.

(1) Radi osiguranja drugih prava ili odr┼żavanja postoje─çeg stanja, mogu se izre─çi slijede─çe mjere osiguranja:

  1. zabrana protivniku osiguranja da poduzima odre─Ĺene aktivnosti ili nalog da poduzme odre─Ĺene aktivnosti u cilju odr┼żavanja postoje─çeg stanja ili spre─Źavanja nastanka štete suprotnoj stranci;
  2. ovlaštenje predlaga─Źu osiguranja da poduzme odre─Ĺene aktivnosti;
  3. povjeravanje odre─Ĺene imovine protivnika osiguranja tre─çoj osobi na ─Źuvanje i staranje;
  4. odlaganje postupka izvršenja po prijedlogu tre─çih osoba, pod uslovima predvi─Ĺenim zakonom kojim se ure─Ĺuje izvršni postupak; i 5) druge mjere koje sud odredi kao neophodne za osiguranje tu┼żbenog zahtjeva predlaga─Źa osiguranja.

(2) Odredba ─Źlana 271. stav 3. na odgovaraju─çi na─Źin se primjenjuje i na mjere osiguranja iz stava 1. ovog ─Źlana.

─îlan 274.

(1) Protivnik osiguranja koji postupi suprotno odluci suda o zabrani da otu─Ĺi, sakrije, optereti ili raspola┼że imovinom odgovoran je po pravilima gra─Ĺanskog prava. Nakon zabilje┼żbe zabrane, sve dok takva zabrana traje, nije mogu─ç upis u registar bilo kakvih promjena prava nastalih na osnovu dobrovoljnog raspolaganja protivnika osiguranja.
(2) Otu─Ĺenje ili optere─çenje suprotno nalogu suda o zabrani da otu─Ĺi, sakrije, optereti ili raspola┼że imovinom nema pravni u─Źinak prema predlaga─Źu, osim ako ima mjesta primjeni pravila o zaštiti savjesnog sticaoca.
(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog ─Źlana, na odgovaraju─çi na─Źin se primijenjuju i u slu─Źaju postupanja osoba suprotno odluci suda o odre─Ĺivanju drugih mjera osiguranja.
(4) Mjerom osiguranja ne sti─Źe se zalo┼żno pravo, osim u slu─Źaju opravdanja predbilje┼żbe zalo┼żnog prava iz ta─Źke 4. stava 1. ─Źlana 271. ovog zakona.

─îlan 275.

Sudmo┼że, s obzirom na okolnosti slu─Źaja, odrediti više mjera osiguranja, ako je to potrebno.

─îlan 276.

(1) Mjera osiguranja mo┼że se predlo┼żiti prije pokretanja i tokom sudskog postupka te nakon završetka tog postupka, sve dok izvršenje ne bude provedeno.
(2) Prijedlog se podnosi u pismenoj formi. Ako je vezan za parni─Źni postupak koji je u toku, prijedlog se mo┼że iznijeti i usmeno na ro─Źištu.
(3) U prijedlogu za odre─Ĺivanje mjere osiguranja predlaga─Ź osiguranja mora ista─çi zahtjev u kojem ─çe ozna─Źiti potra┼żivanje ─Źije osiguranje tra┼żi, odrediti kakvu mjeru tra┼żi, sredstva i predmet mjera osiguranja. U prijedlogu se moraju navesti ─Źinjenice na kojima se zasniva tu┼żbeni zahtjev, te predlo┼żiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlaga─Ź osiguranja du┼żan je dokaze, ako je to mogu─çe, prilo┼żiti uz prijedlog.
(4) Na usmeno podneseni prijedlog za odre─Ĺivanje mjera osiguranja na odgovaraju─çi na─Źin se primijenjuju odredbe stava 3. ovog ─Źlana.

─îlan 277.

(1) Osim u slu─Źajevima odre─Ĺenim ovim zakonom, mjera osiguranja ne mo┼że se odrediti ako protivnik osiguranja nije imao mogu─çnost da se o prijedlogu za njeno odre─Ĺivanje izjasni.
(2) Prijedlog za odre─Ĺivanje mjere osiguranja sud zajedno sa prilozima dostavlja protivniku osiguranja uz obavijest da protivnik osiguranja mo┼że podnijeti pismeni odgovor na prijedlog za odre─Ĺivanje mjere osiguranja u roku od osam dana.

─îlan 278.

(1) Na prijedlog predlaga─Źa osiguranja, istaknut sa prijedlogom za odre─Ĺivanje mjere osiguranja, sud mo┼że odrediti privremenu mjeru osiguranja bez prethodnog obavještavanja i saslušanja protivnika osiguranja ako predlaga─Ź osiguranja u─Źini vjerovatnim da je mjera osiguranja osnovana i hitna i da bi se druga─Źijim postupanjem izgubila svrha mjere osiguranja.
(2) Sud dostavlja odluku iz stava 1. ovog ─Źlana protivniku osiguranja odmah. Protivnik osiguranja u roku od tri dana u svom odgovoru mo┼że osporiti razloge za odre─Ĺivanje privremene mjere osiguranja, nakon ─Źega sud mora zakazati ro─Źište u naredna tri dana. Odgovor protivnika osiguranja mora biti obrazlo┼żen.
(3) Nakon odr┼żanog ro─Źišta iz stava 2. ovog ─Źlana, sud ─çe posebnim rješenjem ukinuti rješenje o odre─Ĺivanju privremene mjere ili zamijeniti to rješenje novim rješenjem o odre─Ĺivanju mjere osiguranja, u skladu sa ─Źlanom 279. ovog zakona. Protiv novog rješenja o odre─Ĺivanju mjere osiguranja dopuštena je ┼żalba u skladu s ─Źlanom 282. ovog zakona.

─îlan 279.

(1) U rješenju o odre─Ĺivanju mjere osiguranja sud ─çe odrediti vrstu mjere, sredstva kojima ─çe se ona prinudno ostvariti i predmet mjere osiguranja, uz odgovaraju─çu primjenu pravila sudskog izvršnog postupka. Sud ─çe po slu┼żbenoj du┼żnosti dostaviti rješenje o odre─Ĺivanju mjere osiguranja nadle┼żnom izvršnom sudu radi njenog prinudnog provo─Ĺenja i odgovaraju─ç im javnim registrima radi upisa.
(2)Ako je radi ostvarenja naloga ili zabrane koji su izre─Źeni u rješenju o odre─Ĺivanju mjere osiguranja potrebno izmijeniti sredstva ili predmete osiguranja predlaga─Ź osiguranja mo┼że predlo┼żiti tu izmjenu u istom postupku, na osnovu ve─ç izre─Źenih naloga ili zabrana.
(3) Rješenje o odre─Ĺivanju mjere osiguranja ima u─Źinak rješenja o izvršenju iz Zakona o izvršnom postupku. Mjera osiguranja obavezuje stranke u postupku, kao i osobe koje su u vezi s njima, nakon što prime obavijest o izdavanju mjere osiguranja.
(4)Rješenja iz st. 1. i 2. ovog ─Źlana, moraju biti obrazlo┼żena.
(5) U slu─Źaju odre─Ĺivanja mjere osiguranja po slu┼żbenoj du┼żnosti, sud ─çe na odgovaraju─çi na─Źin primijeniti odredbe ovog ─Źlana.

─îlan 280.

(1) Kada je mjera osiguranja odre─Ĺena prije podnošenja tu┼żbe, odlukom o odre─Ĺivanju mjere osiguranja odredit ─çe se rok ne du┼żi od 30 dana u kojem predlaga─Ź osiguranja mora podnijeti tu┼żbu.
(2) Predlaga─Ź osiguranja podnosi sudu dokaz da je pokrenuo postupak u skladu sa stavom 1. ovog ─Źlana.

─îlan 281.

(1) Izre─Źena mjera osiguranja ostaje na snazi do naredne odluke suda o mjeri osiguranja.
(2) Ukoliko tu┼żbeni zahtjev nije usvojen prvostepenom presudom, nadle┼żni sud mo┼że mjeru osiguranja ostaviti na snazi dok odluka o tu┼żbenom zahtjevu ne postane pravosna┼żna.
(3) Izre─Źena mjera osiguranja ostaje na snazi najdu┼że do isteka roka od 30 dana po nastupanju uslova za prinudno izvršenje.
(4) Mjeru osiguranja upisanu u javne knjige sud briše po slu┼żbenoj du┼żnosti.

─îlan 282.

(1) Protiv prvostepenog rješenja o mjeri osiguranja mo┼że se izjaviti ┼żalba u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.
(2) ┼Żalba se dostavlja protivniku osiguranja kojimo┼że u roku od tri dana od njenog prijema podnijeti sudu odgovor na ┼żalbu.
(3) O ┼żalbi odlu─Źuje drugostepeni sud u roku od 15 dana od dana dostavljanja prvostepenom sudu odgovora na ┼żalbu ili isteka roka za podnošenje odgovora na ┼żalbu.
(4) ┼Żalba ne odla┼że izvršenje rješenja iz stava 1. ovog ─Źlana.
(5) ┼Żalba protiv rješenja o odre─Ĺivanju mjere osiguranja koje je u prvom stepenu izdao kantonalni sud ili Vrhovni sud Federacije, nije dopuštena.
(6) ┼Żalba protiv rješenja o privremenoj mjeri osiguranja nije dopuštena.

─îlan 283.

(1) Ako su izre─Źene mjere odre─Ĺene ─Źlanom 271. stav 1. ta─Ź. 1. i 2. i ─Źlanom 272. stav 1. ta─Ź. 1. i 2. ovog zakona, sud ─çe na prijedlog protivnika osiguranja ili ─Źuvara odrediti prodaju pokretnih stvari koje su podlo┼żne brzom kvarenju ili ako postoji opasnost od znatnog pada cijene tih stvari.
(2) Prodaja stvari iz stava 1. ovog ─Źlana, obavit ─çe se po pravilima o izvršenju na pokretnim stvarima.
(3) Ako je odre─Ĺena mjera osiguranja iz ─Źlana 271. stav 1. ta─Źka 3. ovog zakona, sud mo┼że, na prijedlog predlaga─Źa osiguranja ili protivnika osiguranja, odrediti da se na predlaga─Źa osiguranja prenese pravo na ispunjenje potra┼żivanja, u slu─Źaju u kojem postoji opasnost da se to potra┼żivanje, zbog zakašnjenja u njegovu ostvarenju, ne─çe mo─çi realizovati ili da ─çe se izgubiti pravo na regres prema tre─çim osobama.
(4) Iznos koji se dobije prodajom pokretnih stvari ili naplatom potra┼żivanja ─Źuvat ─çe se u sudskom depozitu dok se ne obustavi mjera osiguranja ili dok predlaga─Ź osiguranja ne predlo┼żi izvršenje, a najdu┼że 30 dana pošto potra┼żivanje postane izvršno. Druge koristi dobivene ostvarenjem potra┼żivanja polo┼żit ─çe se u sudski depozit ako je to mogu─çe, ili ─çe se na koji drugi na─Źin odrediti njihovo ─Źuvanje do obustave mjere osiguranja, odnosno dok predlaga─Ź osiguranja ne predlo┼żi izvršenje, ali najdu┼że 30 dana pošto potra┼żivanje postane izvršno.

─îlan 284.

(1) Predlaga─Ź osiguranja mo┼że u prijedlogu za odre─Ĺivanje mjere osiguranja ili naknadno izjaviti da se, umjesto mjere osiguranja, zadovoljava davanjem odre─Ĺenog jemstva od strane protivnika osiguranja.
(2) Davanje jemstva umjesto mjere osiguranja mo┼że se odrediti i na prijedlog protivnika osiguranja ukoliko se sa tim prijedlogom saglasi predlaga─Ź osiguranja.

─îlan 285.

(1) Ako predlaga─Ź osiguranja u roku odre─Ĺenim rješenjem o odre─Ĺivanju mjere osiguranja ne podnese dokaz iz ─Źlana 280. ovog zakona, sud ─çe obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje.

(2) Na prijedlog protivnika osiguranja postupak ─çe se obustaviti i ukinuti provedene radnje, ako su se okolnosti zbog kojih je mjera odre─Ĺena kasnije promijenile tako da više nije potrebna.
(3) Sud ─çe na prijedlog protivnika osiguranja obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje i u slijede─çim slu─Źajevima:

  1. ako protivnik osiguranja polo┼żi sudu du┼żni iznos potra┼żivanja koje se obezbje─Ĺuje, s kamatama i troškovima;
  2. ako protivnik osiguranja u─Źini vjerovatnim da je potra┼żivanje u vrijeme donošenja rješenja o odre─Ĺivanju mjere osiguranja ve─ç bilo napla─çeno ili dovoljno obezbije─Ĺeno;
  3. ako je pravomo─çno utvr─Ĺeno da potra┼żivanje nije nastalo ili da je prestalo.

(4) U slu─Źajevima iz st. 1. i 3. ta─Ź. 2. i 3. ovog ─Źlana, troškove prouzrokovane odre─Ĺivanjem i provo─Ĺenjem mjere osiguranja predlaga─Ź osiguranja du┼żan je nadoknaditi protivniku osiguranja.

─îlan 286.

(1) Troškove nastale u toku postupka osiguranja prethodno podmiruje predlaga─Ź osiguranja.
(2) Ako je prijedlog za odre─Ĺivanje mjere osiguranja podnesen tokom parni─Źnog ili drugog sudskog postupka, sud nadle┼żan za odlu─Źivanje o tu┼żbenom ili drugom zahtjevu ─çe odlu─Źiti ko podmiruje troškove izdavanja i provo─Ĺenja mjera osiguranja.

─îlan 287.

Predlaga─Ź osiguranja ima po op─çim pravilima imovinskog prava pravo na naknadu štete koja mu je nanesena nepostupanjem osoba koje su bile du┼żne postupiti po rješenju o odre─Ĺivanju mjere osiguranja.

─îlan 288.

Protivnik osiguranja ima po op─çim pravilima imovinskog prava prema predlaga─Źu osiguranja pravo na naknadu štete koja mu je nanesena mjerom osiguranja za koju je utvr─Ĺeno da je bila neosnovana ili koju predlaga─Ź osiguranja nije opravdao.

─îlan 289.

Potra┼żivanja naknade štete iz ─Źl. 287. i 288. ovog zakona zastarjevaju u roku od godinu dana od prestanka va┼żenja rješenja kojim je mjera osiguranja izre─Źena.

─îlan 290.

Mjere osiguranja provodi sud koji bi bio nadle┼żan za provo─Ĺenje izvršenja pravomo─çne presude.

Dio ─Źetvrti

OP─ćE ODREDBE

XI STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI

─îlan 291.

(1) Stranka u postupku mo┼że biti svaka fizi─Źka i pravna osoba.
(2) Posebnim propisima mo┼że se odrediti ko mo┼że biti stranka u postupku osim fizi─Źkih i pravnih osoba.
(3) Parni─Źni sud mo┼że, izuzetno, s pravnim u─Źinkom u odre─Ĺenoj parnici, priznati svojstvo stranke i onim oblicima udru┼żivanja koji nemaju strana─Źku sposobnost prema odredbama st. 1. i 2. ovog ─Źlana, ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, u suštini udovoljavaju bitnim uslovima za sticanje strana─Źke sposobnosti, a osobito ako raspola┼żu imovinom na kojoj se mo┼że provesti izvršenje.
(4) Protiv rješenja iz stava 3. ovog ─Źlana, kojim se priznaje svojstvo stranke u parnici nije dopuštena posebna ┼żalba.

─îlan 292.

(1) Stranka koja je potpuno poslovno sposobna mo┼że sama obavljati radnje u postupku (parni─Źna sposobnost).
(2) Punoljetna osoba kojoj je djelimi─Źno ograni─Źena poslovna sposobnost parni─Źno je sposobna u granicama svoje poslovne sposobnosti.
(3) Maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost parni─Źno je sposoban u granicama u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost.

─îlan 293.

(1) Stranku koja nema parni─Źnu sposobnost zastupa njen zakonski zastupnik.
(2) Zakonski zastupnik odre─Ĺuje se zakonom ili aktom nadle┼żnog organa vlasti donesenim na osnovu zakona.
(3) U toku cijelog postupka sud ─çe, po slu┼żbenoj du┼żnosti, paziti mo┼że li osoba koja se pojavljuje kao stranka u postupku biti stranka u postupku i je li parni─Źno sposobna, zastupa li parni─Źno nesposobnu stranku njen zakonski zastupnik i ima li zakonski zastupnik posebna ovlaštenja kad su ona potrebna.

─îlan 294.

(1) Zakonski zastupnik mo┼że u ime stranke poduzimati sve radnje u postupku, ali ako je za podnošenje ili povla─Źenje tu┼żbe, za priznanje odnosno za odricanje od tu┼żbenog zahtjeva, za zaklju─Źenje nagodbe ili za poduzimanje drugih radnji u postupku u posebnim propisima odre─Ĺeno da zastupnik mora imati posebna ovlaštenja, on mo┼że te radnje poduzimati samo ako ima takva ovlaštenja.
(2) Osoba koja se pojavljuje kao zakonski zastupnik du┼żna je na zahtjev suda dokazati da je zakonski zastupnik. Kad je za poduzimanje odre─Ĺenih radnji u postupku potrebno posebno ovlaštenje, zakonski zastupnik du┼żan je dokazati da ima takvo ovlaštenje.
(3) Kad sud ustanovi da zakonski zastupnik osobe pod starateljstvom ne pokazuje potrebnu pa┼żnju u zastupanju, obavijestit ─çe o tome organ starateljstva. Ako bi zbog propuštanja zastupnika mogla nastati šteta za osobu pod starateljstvom, sud ─çe zastati s postupkom i predlo┼żiti da se odredi drugi zakonski zastupnik.

─îlan 295.

(1) Kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne mo┼że biti stranka u postupku, a taj se nedostatak mo┼że otkloniti, pozvat ─çe tu┼żioca da izvrši potrebne ispravke u tu┼żbi ili ─çe poduzeti druge mjere da bi se postupakmogao nastaviti s osobom koja mo┼że biti stranka u postupku.
(2) Isto tako, kad sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika ili da zakonski zastupnik nema posebna ovlaštenja kad su ona potrebna, zatra┼żit ─çe da nadle┼żni organ starateljstva postavi staraoca parni─Źno nesposobnoj osobi, odnosno pozvat ─çe zakonskog zastupnika da pribavi posebna ovlaštenja ili ─çe poduzeti druge mjere koje su potrebne da bi parni─Źno nesposobna strana bila pravilno zastupana.
(3) Sud ─çe odrediti stranci rok za otklanjanje nedostataka iz st. 1. i 2. ovog ─Źlana. Dok se ne otklone ti nedostaci, mogu se u postupku poduzimati samo one radnje zbog ─Źije bi odgode mogle nastati štetne posljedice za stranku.
(4)Ako se nedostaci iz st. 1. i 2. ovog ─Źlana nemogu otkloniti ili ako odre─Ĺeni rok bezuspješno protekne, sud ─çe rješenjem ukinuti radnje provedene u postupku ako su zahva─çene tim nedostacima i odbaciti tu┼żbu ako su nedostaci takve prirode da spre─Źavaju daljnje vo─Ĺenje parnice.
(5) Protiv rješenja kojim se nare─Ĺuju mjere za otklanjanje nedostataka nije dopuštena ┼żalba.

─îlan 296.

(1)Ako se tokom postupka pred prvostepenim sudom poka┼że da bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika tu┼żenom trajao dugo, tako da bi zbog toga za jednu ili obje stranke mogle nastati štetne posljedice, sud ─çe tu┼żenom postaviti privremenog zastupnika.
(2) Uz uvjet iz stava 1. ovog ─Źlana, sud ─çe postaviti tu┼żenom privremenog zastupnika osobito u slu─Źajevima:

  1. ako tu┼żeni nije parni─Źno sposoban, a nema zakonskog zastupnika,
  2. ako postoje protivni interesi tu┼żenog i njegovog zakonskog zastupnika,
  3. ako obje stranke imaju istog zakonskog zastupnika,
  4. ako je boravište tu┼żenog nepoznato, a tu┼żeni nema punomo─çnika,
  5. ako se tu┼żeni ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomo─çnika u Federaciji, nalaze u inostranstvu, a dostava se nije mogla obaviti.

(3) O postavljanju privremenog zastupnika, sud ─çe bez odga─Ĺanja obavijestiti organ starateljstva, a i stranke kad je to mogu─çe.

─îlan 297.

(1) Privremeni zastupnik ima u postupku za koji je postavljen sva prava i du┼żnosti zakonskog zastupnika.
(2) Ta prava i du┼żnosti privremeni zastupnik obavlja sve dok se tu┼żeni ili njegov punomo─çnik ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staraoca.

─îlan 298.

Ako je privremeni zastupnik postavljen tu┼żenom iz razloga navedenih u ─Źlanu 296. stav 2. ta─Ź. 4. i 5. ovog zakona, sud ─çe u roku od osam dana izdati oglas koji ─çe objaviti u "Slu┼żbenim novinama Federacije BiH", slu┼żbenom glasilu kantona i na oglasnoj plo─Źi suda.

─îlan 299.

Parni─Źna sposobnost u Federaciji procjenjuje se po zakonima Federacije.

XII PUNOMO─ćNICI

─îlan 300.

(1) Stranke mogu poduzimati radnje u postupku osobno ili preko punomo─çnika.
(2) Stranka koju zastupa punomo─çnik mo┼że uvijek do─çi pred sud i davati izjave pored svog punomo─çnika, ali suprotnu stranu, svjedoke i vještake mo┼że ispitivati samo preko punomo─çnika, ako je on prisutan na glavnoj raspravi.

─îlan 301.

(1) Punomo─çnik mo┼że biti advokat, advokatsko društvo ili uposlenik slu┼żbe za besplatnu pravnu pomo─ç, kao i, za pravne osobe uposlenik te pravne osobe, a za fizi─Źke osobe bra─Źni odnosno vanbra─Źni drug stranke ili srodnik stranke po krvi ili po tazbini.
(2) Ako sud utvrdi da punomo─çnik koji je advokat ne obavlja svoju du┼żnost u skladu sa Zakonom o advokaturi, sud ─çe o tome izvijestiti nadle┼żnu advokatsku komoru, i, ako je to mogu─çe, stranku koju advokat zastupa.

─îlan 302.

Radnje u postupku što ih punomo─çnik poduzima u granicama punomo─çi imaju isti pravni u─Źinak kao da ih je poduzela sama stranka.

─îlan 303.

(1) Stranka mo┼że izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomo─çnika na ro─Źištu na kome je ta izjava data.
(2) Ako je punomo─çnik priznao koju ─Źinjenicu na ro─Źištu na kojem stranka nije bila prisutna ili je koju ─Źinjenicu priznao u podnesku, a stranka to priznanje kasnije izmijeni ili opozove, sud ─çe cijeniti obje izjave prema ─Źlanu 125. stav 2. ovog zakona.

─îlan 304.

Stranka mo┼że ovlastiti punomo─çnika da poduzima samo odre─Ĺene radnje ili da poduzima sve radnje u postupku.

─îlan 305.

Ako je stranka izdala advokatu punomo─ç za vo─Ĺenje parnice, a nije pobli┼że odredila ovlaštenja u punomo─çi, advokat je ovlašten na temelju takve punomo─çi:

  1. obavljati sve radnje u postupku, a osobito podnijeti tu┼żbu, povu─çi je, dati odgovor na tu┼żbu, priznati tu┼żbeni zahtjev ili se odre─çi tu┼żbenog zahtjeva, zaklju─Źiti nagodbu, podnijeti pravni lijek i odre─çi se ili odustati od njega, te zahtijevati izdavanje mjera osiguranja;
  2. stavljati zahtjev za izvršenje ili osiguranje i poduzimati potrebne radnje u postupku, u povodu takvog zahtjeva;
  3. od protivne stranke primiti dosu─Ĺene troškove;
  4. pismeno ovlastiti drugog advokata na poduzimanje samo pojedinih radnji u postupku, osim zastupanja na glavnoj raspravi.

─îlan 306.

Advokata kojem je stranka izdala punomo─ç mo┼że, uz izri─Źito ovlaštenje stranke, zamjenjivati drugi advokat, a pred sudom prvog stepena i advokatski pripravnik koji je kod njega zaposlen.

─îlan 307.

Ako stranka u punomo─çi nije pobli┼że odredila ovlaštenja punomo─çnika, punomo─çnik koji nije advokat mo┼że na osnovu takve punomo─çi obavljati sve radnje u postupku, ali mu je uvijek potrebno izri─Źito ovlaštenje za povla─Źenje tu┼żbe, za priznanje ili za odricanje od tu┼żbenog zahtjeva, za zaklju─Źenje nagodbe, za odricanje ili odustanak od pravnog lijeka i za prenošenje punomo─çi na drugu osobu, te za podnošenje vanrednih pravnih lijekova.

─îlan 308.

(1) Stranka izdaje punomo─ç pismeno ili usmeno na raspravni zapisnik.
(2) Stranka koja nije pismena ili nije u stanju potpisati se stavit ─çe na pismenu punomo─ç umjesto potpisa otisak prsta. Ako se u tom slu─Źaju punomo─ç izdaje osobi koja nije advokat, potrebno je prisustvo dvojice svjedoka koji ─çe se potpisati na punomo─çi.
(3) Ako posumnja u istinitost pismene punomo─çi, sud mo┼że rješenjem odrediti da se podnese ovjerena punomo─ç. Protiv tog rješenja nije dopuštena ┼żalba.

─îlan 309.

(1) Punomo─çnik je du┼żan pri prvoj radnji u postupku podnijeti punomo─ç.
(2) Sud mo┼że dopustiti da radnje u postupku za stranku privremeno obavi osoba koja nije podnijela punomo─ç, ali ─çe istovremeno narediti toj osobi da naknadno u odre─Ĺenom roku podnese punomo─ç ili odobrenje stranke za obavljanje parni─Źnih radnji.
(3) Dok ne protekne rok za podnošenje punomo─çi, sud ─çe odgoditi donošenje odluke. Ako taj rok bezuspješno protekne, sud ─çe nastaviti postupak, ne uzimaju─çi u obzir radnje koje je obavila osoba bez punomo─çi.
(4) Sud je du┼żan tokom cijelog postupka paziti je li osoba koja se pojavljuje kao punomo─çnik ovlaštena za zastupanje. Ako sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao punomo─çnik nije ovlaštena za zastupanje, ukinut ─çe parni─Źne radnje što ih je ta osoba poduzela, ako te radnje nije stranka naknadno odobrila.

─îlan 310.

(1) Stranka mo┼że punomo─ç u svako vrijeme opozvati, a punomo─çnik je mo┼że u svako vrijeme otkazati.
(2) Opozivanje, odnosno otkaz punomo─çi mora se saop─çiti sudu pred kojim se vodi postupak pismeno ili usmeno na raspravni zapisnik.
(3) Opozivanje, odnosno otkaz punomo─çi va┼żi za protivnu stranku od trenutka kad joj je saop─çen.
(4) Poslije otkaza punomo─çi, punomo─çnik je du┼żan još 15 dana obavljati radnje za osobu kojamu je izdala punomo─ç, ako je potrebno da od nje otkloni kakvu štetu koja bi u to vrijeme mogla nastati.

─îlan 311.

(1) Ako je punomo─çniku dato ovlaštenje da mo┼że obavljati sve radnje u postupku, a stranka, odnosno njen zakonski zastupnik, umre ili postane poslovno nesposobna ili ako zakonski zastupnik bude razriješen du┼żnosti, punomo─çnik je ovlašten i nadalje poduzimati radnje u postupku, ali nasljednik, odnosno novi zakonski zastupnik, mo┼że opozvati punomo─ç.
(2) U slu─Źajevima navedenim u stavu 1. ovog ─Źlana, punomo─ç niku koji nije advokat uvijek prestaju ovlaštenja koja se u punomo─çi moraju izri─Źito navesti ( ─Źlan 307.).

─îlan 312.

(1) Prestankom pravne osobe prestaje i punomo─ç koju je ona izdala.
(2) U slu─Źaju ste─Źaja, punomo─ç koju je izdao ste─Źajni du┼żnik prestaje kad prema va┼że─çim propisima nastupe pravne posljedice otvaranja ste─Źajnog postupka.
(3) Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog ─Źlana, punomo─çnik je du┼żan još 15 dana obavljati radnje u postupku ako je potrebno da od stranke otkloni štetu.

XIII JEZIK U POSTUPKU

─îlan 313.

Pozivi, odluke i druga sudska pismena upu─çuju se strankama i drugim sudionicima u postupku na jednom od jezika iz ─Źlana 6. ovog zakona.

─îlan 314.

Stranke i drugi sudionici u postupku pri sudjelovanju u postupku upotrebljavaju jedan od jezika iz ─Źlana 6. ovog zakona.

─îlan 315.

(1) Stranke i umješa─Źi koji ne poznaju nijedan od jezika iz ─Źlana 6. ovog zakona osigurat ─çe o svom trošku usmeno i pismeno prevo─Ĺenje procesnih radnji koje poduzimaju, kao i druga usmena i pismena prevo─Ĺenja za svoje potrebe.
(2) Stranke i umješa─Źi du┼żni su osigurati i prevo─Ĺenje koje se odnosi na izvo─Ĺenje dokaza koje su predlo┼żili.
(3) Prevo─Ĺenje obavljaju tuma─Źi.

XIV VRIJEDNOST SPORA

─îlan 316.

(1) Tu┼żilac je du┼żan u tu┼żbi ozna─Źiti vrijednost predmeta spora, osim u slu─Źajevima u kojima se vrijednost spora ne mo┼że izraziti u novcu.
(2) Kao vrijednost predmeta spora uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva.
(3) Kamate, ugovorna kazna i ostala sporedna tra┼żenja ne uzimaju se u obzir pri odre─Ĺivanju vrijednosti spora ako ne ─Źine glavni zahtjev.

─îlan 317.

Ako se zahtjev odnosi na budu─ça davanja koja se ponavljaju, vrijednost predmeta spora ra─Źuna se po njihovom zbiru, ali najviše do iznosa koji odgovara zbiru davanja za vrijeme od pet godina.

─îlan 318.

(1) Ako jedna tu┼żba protiv istog tu┼żenog obuhvata više zahtjeva koji se zasnivaju na istoj ─Źinjeni─Źnoj i pravnoj osnovi, vrijednost se odre─Ĺuje po zbiru vrijednosti svih zahtjeva.
(2) Ako zahtjevi u tu┼żbi proizilaze iz raznih osnova, ili su istaknuti protiv više tu┼żenih, vrijednost se odre─Ĺuje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva.

─îlan 319.

Kad se spor vodi o postojanju najamnog ili zakupnog odnosa, ili iz odnosa korištenja stana, odnosno poslovnih prostorija, vrijednost se ra─Źuna prema jednogodišnjoj najamnini, odnosno zakupnini, osim ako je rije─Ź o najamnom ili zakupnom odnosu zaklju─Źenom na kra─çe vrijeme.

─îlan 320.

Ako se tu┼żbom zahtijeva samo davanje osiguranja odre─Ĺenog potra┼żivanja ili ustanovljenje zalo┼żnog prava, vrijednost predmeta spora odre─Ĺuje se prema iznosu potra┼żivanja koje treba osigurati, ali ako predmet zaloga ima manju vrijednost od potra┼żivanja koje treba osigurati, kao vrijednost predmeta spora uzet ─çe se vrijednost predmeta zaloga.

─îlan 321.

(1) Ako se tu┼żbeni zahtjev ne odnosi na nov─Źani iznos, ali tu┼żilac u tu┼żbi navede da pristaje da umjesto udovoljenja tom zahtjevu primi odre─Ĺeni nov─Źani iznos, kao vrijednost predmeta spora uzet ─çe se taj iznos.
(2) U drugim slu─Źajevima, kad se tu┼żbeni zahtjev ne odnosi na nov─Źani iznos, mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tu┼żilac u tu┼żbi nazna─Źio.
(3) Ako je u slu─Źaju iz stava 2. ovog ─Źlana, tu┼żilac vrijednost predmeta spora suviše visoko ili suviše nisko nazna─Źio, sud ─çe najkasnije na pripremnom ro─Źištu, a ako pripremno ro─Źište nije odr┼żano, onda na glavnoj raspravi prije po─Źetka rasprave o glavnoj stvari, brzo i na prikladan na─Źin provjeriti ta─Źnost nazna─Źene vrijednosti, te rješenjem odrediti vrijednost predmeta spora.
(4) Protiv rješenja iz stava 3. ovog ─Źlana nije dopuštena posebna ┼żalba.

─îlan 322.

Ako nov─Źani iznos nije izra┼żen u konvertibilnim markama, ve─ç u drugoj valuti, vrijednost predmeta spora se utvr─Ĺuje u konvertibilnim markama, po srednjem kursu odnosne valute koji je utvrdila nadle┼żna finansijska organizacija u vrijeme podnošenja tu┼żbe.

XV ROKOVI I RO─îIŠTA

1. Rokovi

─îlan 323.

(1) Ako rok nije odre─Ĺen zakonom, odre─Ĺuje ga sud s obzirom na okolnosti slu─Źaja.
(2) Rok koji sud odredi izuzetno se mo┼że produ┼żiti na prijedlog zainteresovane osobe ako za to postoje opravdani razlozi.
(3) Prijedlog za produ┼żenje roka se mora podnijeti prije proteka roka ─Źije se produ┼żenje tra┼żi.
(4) Protiv rješenja o produ┼żenju roka nije dopuštena ┼żalba.

─îlan 324.

(1) Rokovi se ra─Źunaju na dane, mjesece i godine.
(2)Ako je rok odre─Ĺen na dane, u rok se ne ura─Źunava dan kad je dostava ili saop─çenje obavljeno, odnosno dan u koji pada doga─Ĺaj otkad treba ra─Źunati trajanje roka, ve─ç se za po─Źetak roka uzima prvi idu─çi dan.
(3) Rokovi odre─Ĺeni na mjesece, odnosno na godine završavaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca, odnosno godine, koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpo─Źeo. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se završava posljednjeg dana tog mjeseca.
(4) Ako posljednji dan roka pada na dr┼żavni praznik ili u nedjelju ili u koji drugi dan kad sud ne radi, rok istje─Źe protekom prvog idu─çeg radnog dana.

─îlan 325.

(1) Kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je podnesen u roku ako je prije nego što rok protekne predan nadle┼żnom sudu.
(2) Ako je podnesak upu─çen preko pošte preporu─Źenom pošiljkom ili telegrafski, dan predaje pošti smatra se danom predaje sudu kojem je upu─çen, a ako je podnesak upu─çen telefaksom, danom predaje smatra se dan prijema telefaksa u sudu.
(3) Ako je podnesak upu─çen elektronskom poštom, kao vrijeme predaje sudu smatra se vrijeme koje je nazna─Źeno na verifikaciji kvalifikovanog elektronskog potpisa.
(4) Ako je podnesak upu─çen telegrafski, a ne sadr┼żi sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, smatrat ─çe se da je podnesen u roku ako uredan podnesak naknadno bude predat sudu ili bude upu─çen sudu preporu─Źenom pošiljkom u roku od tri dana od dana predaje telegrama pošti.
(5) Za osobe koje se nalaze na obaveznoj vojnoj slu┼żbi u vojsci Federacije, dan predaje podneska vojnoj jedinici, odnosno vojnoj ustanovi smatra se danom predaje sudu.
(6) Odredba stava 4. ovog ─Źlana odnosi se i na ostale osobe koje se nalaze u slu┼żbi u vojnim jedinicama odnosno vojnim ustanovama ili štabovima vojske Federacije u mjestima u kojima ne postoji redovna pošta.
(7) Za osobe lišene slobode dan predaje podneska upravi zatvora, odnosno ustanove za izvršenje krivi─Źnih i prekršajnih sankcija smatra se danom predaje sudu.
(8) Ako je podnesak koji je vezan za rok predan ili upu─çen nenadle┼żnom sudu prije proteka roka, a stigne nadle┼żnom sudu nakon proteka roka, smatrat ─çe se da je na vrijeme podnesen.
(9) Odredbe st.1. do 7. ovog ─Źlana primijenjuju se i na rok u kojem se prema posebnim propisima mora podi─çi tu┼żba, te na rok zastare potra┼żivanja ili nekog drugog prava.

2. Ro─Źište

─îlan 326.

(1) Ro─Źište odre─Ĺuje sud kad je to zakonom propisano.
(2) Sud ─çe na ro─Źište pozvati stranke i ostale osobe ─Źije se prisustvo smatra potrebnim.
(3) U pozivu sud ─çe nazna─Źiti mjesto, prostoriju i vrijeme odr┼żavanja ro─Źišta, te navesti stranke i predmet spora.
(4) Sud ─çe u pozivu osobito upozoriti stranke i ostale sudionike u postupku na zakonske posljedice izostanka s ro─Źišta.

─îlan 327.

(1) Ro─Źište se, u pravilu, odr┼żava u sudskoj zgradi.
(2) Sud mo┼że odlu─Źiti da se ro─Źište odr┼żi izvan sudske zgrade kad ustanovi da je to nu┼żno ili da ─çe se na taj na─Źin uštedjeti u vremenu ili u troškovima postupka. Protiv takvog rješenja nije dopuštena ┼żalba.

3. Povrat u prijašnje stanje

─îlan 328.

(1) Ako stranka propusti ro─Źište ili rok za poduzimanje neke radnje u postupku i zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje, sud ─çe toj stranci na njen prijedlog dopustiti da naknadno obavi tu radnju (povrat u prijašnje stanje) ako ocijeni da je do propuštanja došlo usljed opravdanih razloga koji se nisu mogli predvidjeti niti izbje─çi.
(2)Kad se dopusti povrat u prijašnje stanje, parnica se vra─ça u ono stanje u kojem se nalazila prije propuštanja i ukidaju se sve odluke koje je sud zbog propuštanja donio.

─îlan 329.

(1) Prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi se sudu kod kojeg je trebalo obaviti propuštenu radnju.
(2) Prijedlog se podnosi u roku od osam dana, ra─Źunaju─çi od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za propuštanjeod dana kad je za to saznala.
(3) Nakon proteka 60 dana od dana propuštanja ne mo┼że se tra┼żiti povrat u prijašnje stanje.
(4) Ako se povrat u prijašnje stanje predla┼że zbog propuš- tanja roka, predlaga─Ź je du┼żan istovremeno s podnošenjem prijedloga obaviti i propuštenu radnju.

─îlan 330.

Ne mo┼że se zahtijevati povrat u prijašnje stanje ako je propušten rok za stavljanje prijedloga da se dopusti povrat u prijašnje stanje, ili ako je propušteno ro─Źište odre─Ĺeno u povodu prijedloga za povrat u prijašnje stanje.

─îlan 331.

Sud ─çe odmah odlu─Źiti o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje i nastaviti postupak.

─îlan 332.

(1) Neblagovremene i nedopuštene prijedloge za povrat u prijašnje stanje, odbacit ─çe sud rješenjem.
(2) U vezi s prijedlogom za povrat u prijašnje stanje sud ─çe zakazati ro─Źište, osim ako su ─Źinjenice na kojima se prijedlog zasniva op─çepoznate.

─îlan 333.

(1) Protiv rješenja kojim se usvaja prijedlog za povrat u prijašnje stanje nije dopuštena posebna ┼żalba.
(2) Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za povrat u prijašnje stanje nije dopuštena posebna ┼żalba, osim ukoliko je prijedlog podnesen zbog donošenja presude zbog propuštanja.

XVI PODNESCI

─îlan 334.

(1) Tu┼żba, odgovor na tu┼żbu, protivtu┼żba, odgovor na protivtu┼żbu, pravni lijekovi i druge izjave, prijedlozi i saop─çenja koji se daju izvan rasprave, podnose se pismeno (podnesci). Uvjet pismene forme ispunjavaju i podnesci upu─çeni telegramom, telefaksom ili elektronskom poštom. Ovakvi podnesci se smatraju potpisanim, ako je u njima ozna─Źen pošiljalac.
(2) Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadr┼żavati sve ono što je potrebno da bi se u vezi s njima moglo postupiti. Osobito trebaju sadr┼żavati: oznaku suda, ime i prezime odnosno naziv pravne osobe, prebivalište ili boravište, odnosno sjedište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo─çnika, ako ih imaju, predmet spora, sadr┼żaj izjave i potpis podnositelja.
(3)Ako izjava sadr┼żi kakav zahtjev, stranka mora u podnesku navesti ─Źinjenice i dokaze na kojima zasniva svoj zahtjev.
(4) Podnesci koji se dostavljaju elektronskom poštommoraju biti ovjereni kvalifikovanim elektronskim potpisom.
(5) Podnesci sa prilozima koji se dostavljaju protivnoj stranci, predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

─îlan 335.

(1) Isprave koje se prila┼żu podnesku podnose se u izvorniku, prepisu ili fotokopiji.
(2) Ako stranka prilo┼żi ispravu u izvorniku, sud ─çe takvu ispravu zadr┼żati, a protivnoj stranci dopustiti da je razgleda. Kad prestane potreba da se takva isprava dr┼żi u spisima predmeta, vratit ─çe se podnositelju na njegov zahtjev, ali sud mo┼że tra┼żiti od podnositelja da spisima prilo┼żi prepis ili fotokopiju isprave.
(3) Ako je isprava prilo┼żena u prepisu ili fotokopiji, sud ─çe na zahtjev protivne stranke pozvati podnositelja da podnese sudu ispravu u izvorniku, a protivnoj stranci dopustiti da je pregleda. Sud ─çe odrediti rok u kojem se isprava ima predati odnosno pregledati.
(4) Protiv tih rješenja nije dopuštena ┼żalba.

─îlan 336.

(1) Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadr┼żi sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud ─çe podnositelju vratiti podnesak radi ispravke ili dopune, uz navode šta treba ispraviti ili dopuniti i odredit ─çe rok za ispravku ili dopunu podneska, koji ne mo┼że biti du┼żi od osam dana.
(2) Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen odnosno dopunjen i predan sudu u roku odre─Ĺenom za dopunu ili ispravku, smatrat ─çe se da je podnesen sudu onog dana kad je prvi put bio podnesen.
(3) Smatrat ─çe se da je podnesak povu─Źen ako ne bude vra─çen sudu u odre─Ĺenom roku, a ako bude vra─çen bez ispravke odnosno dopune, odbacit ─çe se.
(4) Ako podnesci ili prilozi nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka, sud ─çe pozvati podnositelja da ih u odre─Ĺenom roku podnese. Ako podnosilac ne postupi po tom nalogu, sud ─çe podnesak odbaciti.

XVII DOSTAVA PISMENA

1. Op─çe odredbe

a) Na─Źin dostave pismena

─îlan 337.

Pismena se dostavljaju preko pošte, preko ovlaštene pravne osobe registrovane za obavljanje poslova dostavljanja ili preko ovlaštene slu┼żbene osobe suda.

─îlan 338.

(1) Kad dostavu treba obaviti osobama ili ustanovama u inostranstvu ili strancima koji u┼żivaju pravo imuniteta, dostava ─çe se obaviti diplomatskim putem, ako u me─Ĺunarodnom ugovoru ili u ovom zakonu nije što drugo odre─Ĺeno.
(2) Dr┼żavljanima Bosne i Hercegovine u inostranstvu dostava se obavlja putem pošte ili preko nadle┼żnog konzularnog, odnosno diplomatskog predstavništva Bosne i Hercegovine u toj dr┼żavi.

b) Dostava fizi─Źkim i pravnim osobama

─îlan 339.

(1) Dostava fizi─Źkim osobama obavlja se predajom pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti, ako ovim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(2) Ako ovim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno, dostava organima vlasti i pravnim osobama obavlja se predajom pismena osobi ovlaštenoj za primanje pismena, ili, ako se takva osoba ne zatekne u uredu odnosno poslovnoj prostoriji, zaposleniku koji se tu zatekne.

─îlan 340.

(1) Kad stranku zastupa zakonski zastupnik, odnosno punomo─çnik, dostava se obavlja zakonskom zastupniku odnosno punomo─çniku.
(2) Kad organi vlasti ili pravne osobe za svog punomo─çnika odrede osobu koja je njihov radnik, dostava se mo┼że obaviti i u skladu s odredbom ─Źlana 339. stav 2. ovog zakona.
(3) Ako stranka ima više zakonskih zastupnika, odnosno punomo─çnika, dovoljno je dostavu obaviti jednom od njih.
(4) Dostava advokatu kao punomo─çniku mo┼że se obaviti i predajom pismena osobi koja je zaposlena u njegovoj advokatskoj kancelariji.

─îlan 341.

(1) Vojnim osobama, pripadnicima policije i pripadnicima kopnenog, rije─Źnog, pomorskog i vazdušnog prometa dostava se mo┼że obaviti i preko njihovog zapovjedništva, odnosno neposrednog starješine.
(2) Osobama lišenim slobode dostava se obavlja preko uprave zatvora, odnosno uprave ustanove za izvršenje krivi─Źnih i prekršajnih sankcija.

─îlan 342.

(1) Dostava pravnoj osobi mo┼że se obaviti i putem njene poslovne jedinice, ako spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice.
(2) Dostava pravnoj osobi koja ima sjedište u inostranstvu, mo┼że se obaviti i putem njenog zastupništva, odnosno predstavništva u Bosni i Hercegovini ili Federaciji.

c) Vrijeme i mjesto dostave

─îlan 343.

(1) Dostava se obavlja svakim danom, u bilo koje vrijeme, u stanu ili na radnom mjestu fizi─Źke osobe, u sjedištu organa vlasti, u uredu odnosno poslovnim prostorijama pravne osobe kojoj se dostava ima obaviti, ili u sudu kad se osoba kojoj se dostava ima obaviti tamo zatekne.
(2) Dostava se mo┼że obaviti na bilo kojem mjestu, ako se obavlja osobnim uru─Źenjem pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti.

2. Dostava putem pošte

─îlan 344.

Dostava putem pošte obavlja se:

  1. preporu─Źenom pismonosnom pošiljkom sa povratnicom, ili
  2. obi─Źnom pismonosnom pošiljkom, u kojoj se uz pismeno dostavlja i obrazac o potvrdi prijema, koji osoba kojoj se pismeno dostavlja mora potpisati i vratiti sudu.

3. Dostava preko ovlaštene pravne osobe ili ovlaštene slu┼żbene osobe suda

a) Dostava fizi─Źkim osobama

─îlan 345.

(1) Ovlaštena pravna osoba registrovana za obavljanje poslova dostavljanja i ovlaštena slu┼żbena osoba suda dostavu fizi─Źkim osobama, u pravilu obavljaju predajom pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti.
(2) Ako se osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu, dostava se obavlja predajom pismena kome od njenih odraslih ─Źlanova doma─çinstva koji je du┼żan primiti pismeno, a ako se oni ne zateknu u stanu, pismeno ─çe se predati ku─çepazitelju ili susjedu ako oni na to pristanu.
(3) Ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tu ne zatekne, dostava se mo┼że obaviti osobi koja na istom mjestu radi, ako ona pristane da primi pismeno.
(4) Predaja pismena drugoj osobi nije dopuštena ako ona sudjeluje u parnici kao protivnik osobe kojoj se dostava ima obaviti.
(5) Osobe kojima se prema odredbama st. 2. i 3. ovog ─Źlana dostava obavi umjesto osobi kojoj se pismeno ima dostaviti, du┼żne su pismeno predati toj osobi, na što ─çe ih dostavlja─Ź i upozoriti prilikom uru─Źenja pismena.
(6) Kad se dostava obavi prema odredbama st. 2. ili 3. ovog ─Źlana, osoba kojoj se pismeno imalo dostaviti o tome ─çe biti obaviještena slanjem pismene obavijesti preko pošte, obi─Źnom pismonosnom pošiljkom. U pismenoj obavijesti navodi se predmet spora, vrsta pismena koje se ima dostaviti, datum, sat i mjesto dostave pismena, te ime i prezime osobe koja je primila pismeno. Obavijest se mora poslati tokom istog dana ili slijede─çeg radnog dana nakon obavljene dostave.

─îlan 346.

(1) Ako se pismeno ne mo┼że dostaviti na na─Źin previ─Ĺen u ─Źlanu 345. ovog zakona, a dostavlja─Ź utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti stanuje na adresi na kojoj se dostava pokušava obaviti, ostavit ─çe u stanu ili u prostorijama gdje ta osoba radi, ili pribiti na vrata stana ili prostorije, pismenu obavijest da ─çe pismeno biti ostavljeno u sudu i da ga ta osoba tamo mo┼że preuzeti u roku od 15 dana od dana pokušaja dostave. U pismenoj obavijesti navodi se i predmet spora, vrsta pismena koje se ima dostaviti, datum i sat kada je obavijest ostavljena, te naziv i adresa suda gdje se pismeno mo┼że preuzeti.
(2) Tokom istog dana ili slijede─çeg radnog dana nakon pokušaja dostave iz stava 1. ovog ─Źlana, pismena obavijest sa podacima navedenim u tom stavu poslat ─çe se osobi kojoj se dostava ima obaviti i preko pošte, obi─Źnom pismonosnom pošiljkom.
(3) Dostava ─çe se smatrati obavljenom na dan kada osoba kojoj se pismeno ima dostaviti preuzme pismeno u sudu, a ako pismeno ne bude preuzeto, istekom roka iz stava 1. ovog ─Źlana.

─îlan 347.

(1) Ako se dostavlja tu┼żba, a tu┼żeni kojem se tu┼żba ima dostaviti se ne zatekne tamo gdje se dostavljanje ima obaviti, dostavlja─Ź ─çe se obavijestiti kad bi i na kojem mjestu mogao tu┼żenog zate─çi, te ─çe mu kod jedne od osoba navedenih u ─Źlanu 345. st. 2. i 3. ovog zakona ostaviti, ili, ako to nije mogu─çe, na vrata stana ili prostorije gdje se dostava obavlja pribiti, pismenu obavijest da radi primanja tu┼żbe bude u odre─Ĺeni dan i sat u svom stanu, odnosno na svom radnom mjestu.
(2) Ako dostavlja─Ź, i nakon što je postupio na na─Źin predvi─Ĺen u stavu 1. ovog ─Źlana, u vrijeme odre─Ĺeno u obavijesti ne zatekne tu┼żenog kojem se tu┼żba ima dostaviti, dostava ─çe se obaviti prema odredbama ─Źl. 345. i 346. ovog zakona.
(3) Druga pismena, osim tu┼żbe, mogu se dostaviti prema odredbama st. 1. i 2. ovog ─Źlana, ako je to ovim zakonom izri─Źito odre─Ĺeno ili ako sud smatra da je prilikom dostave potrebna ve─ça opreznost.

─îlan 348.

(1) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno ima dostaviti privremeno odsutna i da joj osobe navedene u ─Źlanu 345. st. 2. i 3. ovog zakona ne mogu pismeno na vrijeme predati, vratit ─çe pismeno sudu uz naznaku gdje se odsutni nalazi, a dostava ─çe ponovo biti pokušana u odgovaraju─çe vrijeme.
(2) Ako dostavlja─Ź utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne stanuje na adresi na kojoj se dostava pokušava obaviti, ali istovremeno utvrdi ta─Źnu adresu te osobe, dostava ─çe se obaviti na naknadno utvr─Ĺenoj adresi. Ako dostavlja─Ź nemo┼że utvrditi ta─Źnu adresu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, pismeno ─çe vratiti sudu, a sud ─çe od stranke, koja je prvobitno sud obavijestila o adresi te osobe, zatra┼żiti da dostavi ta─Źnu adresu.
(3) Ako je utvr─Ĺeno da tu┼żeni kome se dostava ima obaviti ne stanuje na adresi svog posljednjeg poznatog boravišta ili prebivališta, a njegovo sadašnje boravište ili radno mjesto se ne mogu utvrditi, dostava pismena ─çe se obaviti istovremenim objavljivanjem pismena na oglasnoj plo─Źi suda i u najmanje jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji.
(4) Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.
(5) U objavi se, osim pismena koje se ima dostaviti, navodi i ime i prezime osobe kojoj se dostava obavlja, predmet spora i obavijest o tome kada se dostava pismena smatra obavljenom. Prilikom objave u dnevnim novinama, ako je pismeno koje se dostavlja predugo da bi bilo objavljeno u cijelosti, objavljuje se samo kratak sadr┼żaj pismena.
(6) Osoba kojoj se dostava obavlja, bit ─çe obaviještena o objavi slanjem pismene obavijesti preko pošte, obi─Źnom pismonosnom pošiljkom, na adresu njenog posljednjeg poznatog boravišta.
(7) Troškove objave u dnevnim novinama predujmljuje tu┼żilac.

b) Dostava pravnim osobama

─îlan 349.

(1) Ovlaštena pravna osoba registrovana za obavljanje poslova dostavljanja i ovlaštena slu┼żbena osoba suda dostavu organima vlasti i pravnim osobama u pravilu, obavljaju predajom pismena jednoj od osoba iz ─Źlana 339. stav 2. ovog zakona.
(2) Ako se dostava ne mo┼że obaviti prema odredbi stava 1. ovog ─Źlana, a dostavlja─Ź utvrdi da se sjedište organa vlasti odnosno ured ili poslovne prostorije pravne osobe nalaze na adresi na kojoj se dostava pokušava obaviti, na odgovaraju─çi na─Źin se primjenjuju odredbe ─Źlana 346. ovog zakona.
(3) Ako se utvrdi da se ured ili poslovne prostorije pravne osobe ne nalaze na adresi koja je upisana kao sjedište te pravne osobe u odgovaraju─çem registru pravnih osoba, a njeno novo sjedište nije poznato, na odgovaraju─çi na─Źin se primjenjuju odredbe ─Źlana 348. st. 3. do 7. ovog zakona.

c) Odbijanje prijema pismena

─îlan 350.

Kad osoba kojoj je pismeno upu─çeno, odnosno odrasli ─Źlan njenog doma─çinstva, odnosno ovlaštena osoba ili zaposlenik organa vlasti ili pravne osobe odbije da primi pismeno, dostavlja─Ź ─çe pismeno ostaviti u prostoriji gdje se dostava obavlja ili ─çe ga pribiti na vrata te prostorije. Na dostavnici ─çe zabilje┼żiti dan, sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pismeno ostavljeno, i time se smatra da je dostava obavljena.

d) Dostavnica

─îlan 351.

(1) Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuju primalac i dostavlja─Ź. Primalac ─çe na dostavnici ─Źitko, slovima, napisati dan prijema, svoje ime i prezime i u kom svojstvu prima pismeno.
(2) Ako je primalac nepismen ili se nije u stanju potpisati, dostavlja─Ź ─çe postupiti kao u stavu 1. ovog ─Źlana, te staviti napomenu zašto primalac nije stavio svoj potpis.
(3)Ako primalac odbije potpisati dostavnicu, dostavlja─Ź ─çe to zabilje┼żiti na dostavnici i ispisati slovima dan predaje i time se smatra da je dostava obavljena.
(4) Ako je dostava obavljena prema odredbi ─Źlana 347. stav 1. ovog zakona, na dostavnici ─çe se pored potvrde o prijemu pismena nazna─Źiti da je prethodila pismena obavijest.
(5) Kad je prema odredbama ovog zakona pismeno predato drugoj osobi, a ne onoj kojoj se pismeno imalo dostaviti, na dostavnici ─çe dostavlja─Ź nazna─Źiti odnos tih dviju osoba.
(6) Ako se dostava obavlja prema odredbama ─Źlana 346. ovog zakona, dostavlja─Ź ─çe to nazna─Źiti na dostavnici, kao i dan i sat kada je dostava pokušana i mjesto gdje je ostavljena pismena obavijest.
(7) Ako je na dostavnici neta─Źno ili ne─Źitko nazna─Źen datum dostave ili je dostavnica nestala, dostava se mo┼że dokazivati i na drugi na─Źin.

4. Promjena adrese

─îlan 352.

(1) Ako stranka ili njen zastupnik u toku postupka ili prije isteka roka od šest mjeseci nakon pravomo─çnog okon─Źanja postupka promijene adresu na koju se dostava obavlja, du┼żni su o tome odmah obavijestiti sud.
(2) Ako protiv pravomo─çne odluke, unutar roka iz stava 1. ovog ─Źlana bude izjavljena revizija, taj se rok produ┼żava sve dok ne istekne šest mjeseci od dostave stranci odluke povodom revizije kojom se revizija odbacuje ili odbija ili pobijana odluka preina─Źuje.
(3) Ako je protiv pravomo─çne odluke unutar roka iz stava 1. ovog ─Źlana, podnesen prijedlog za ponavljanje postupka, taj se rok produ┼żava do isteka roka od šest mjeseci nakon pravomo─çnosti prvostepene odluke u tom postupku protiv kojeg nije izjavljena ┼żalba, odnosno do isteka roka od šest mjeseci od dostave stranci odluke o ┼żalbi kojom se postupak za ponavljanje postupka pravomo─çno završava.
(4) Ako povodom vanrednog pravnog lijeka pravomo─çna odluka bude ukinuta i predmet vra─çen na ponovno su─Ĺenje, smatrat ─çe se da rok iz stava 1. ovog ─Źlana, nije ni po─Źeo te─çi.
(5) Ako stranka ili njen zastupnik ne obavijeste odmah sud o promjeni adrese, sud ─çe odrediti da se daljnje dostave u parnici obavljaju objavljivanjem pismena na oglasnoj plo─Źi suda, sve dok stranka ili njen zastupnik ne obavijeste sud o svojoj novoj adresi.
(6) Dostava iz stava 5. ovog ─Źlana smatra se obavljenom nakon proteka 15 dana od dana objavljivanja pismena na oglasnoj plo─Źi suda.
(7)Kad punomo─çnik za primanje pismena do isteka rokova iz st. 1. do 3. ovog ─Źlana promijeni svoju adresu, a o tome ne obavijesti sud, sud ─çe stranci na njen trošak imenovati zastupnika za primanje pismena preko kojeg ─çe obavljati sve dostave, dok ne primi obavijest stranke o postavljanju novog punomo─çnika.

5. Punomo─çnik i zastupnik za primanje pismena

─îlan 353.

(1) Tu┼żilac ili njegov zastupnik koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju punomo─çnika u Bosni i Hercegovini, du┼żni su ve─ç prilikom podnošenja tu┼żbe imenovati punomo─çnika za primanje pismena u Bosni i Hercegovini. Ako oni tako ne postupe, sud ─çe ih pozvati da u odre─Ĺenom roku imenuju punomo─çnika za primanje pismena, uz upozorenje da ─çe u suprotnom sud tu┼żbu odbaciti.
(2) Tu┼żenog ili njegovog zastupnika koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju punomo─çnika u Bosni i Hercegovini, sud ─çe ve─ç prilikom dostave prvog pismena pozvati da u primjerenom roku postave punomo─çnika za primanje pismena u Bosni i Hercegovini, uz upozorenje da ─çe u suprotnom sud tu┼żenom na njegov trošak postaviti zastupnika za primanje pismena i preko toga zastupnika obavijestiti tu┼żenog odnosno njegovog zastupnika o tom postavljanju.
(3) Stranci koja opozove punomo─ç punomo─çniku za primanje pismena i istovremeno ne postavi drugog takvog punomo─çnika, sud ─çe dostavu obavljati objavljivanjem pismena na oglasnoj plo─Źi suda, sve dok ta stranka ne postavi drugog punomo─çnika za primanje pismena.
(4) Ako punomo─çnik za primanje pismena otka┼że punomo─ç, a stranka ne imenuje drugog takvog punomo─çnika u roku od 30 dana od dana kada je sud obaviješten o otkazu punomo─çi, sud ─çe stranci na njen trošak imenovati zastupnika za primanje pismena, te obavljati sve dostave preko imenovanoga zastupnika dok ne primi obavijest stranke o postavljanju novog punomo─çnika.
(5) Sredstva za pokri─çe troškova postavljenoga zastupnika tu┼żenog za primanje pismena du┼żan je predujmiti tu┼żilac.

─îlan 354.

(1) Ako više osoba zajedni─Źki tu┼że, a nemaju zajedni─Źkog zakonskog zastupnika, odnosno punomo─çnika, sud ih mo┼że pozvati da u odre─Ĺenom roku imenuju zajedni─Źkog punomo─çnika za primanje pismena. Ako sami tu┼żioci u ostavljenom roku ne imenuju takvog punomo─çnika, sud ─çe jednog od njih odrediti za zajedni─Źkog punomo─çnika za primanje pismena i o tome obavijestiti stranke.
(2) Odredbe stava 1. ovog ─Źlana primjenjivat ─çe se i kad je više osoba tu┼żeno, kao jedinstveni suparni─Źari.

6. Dostava od strane stranaka

─îlan 355.

(1) Dostavu podneska protivnoj strani, osim tu┼żbe, protivtu┼ż be i pravnih lijekova, mo┼że obaviti i sama stranka.
(2) U slu─Źaju iz stava 1. ovog ─Źlana, stranka ─çe jedan primjerak dostaviti osobno protivnoj stranci, odnosno njenom zakonskom zastupniku, odnosno punomo─çniku, a jedan primjerak ─çe predati sudu uz napomenu i dokaz da je dostava drugoj strani ve─ç izvršena.
(3) Na dostavu iz stava 2. ovog ─Źlana na odgovaraju─çi na─Źin se primjenjuju odredbe ─Źl. 337. do 354. ovog zakona, osim odredbi ─Źlana 345. st. 2. do 6., ─Źl. 346. do 348, ─Źlana 349. st. 2. i 3., ─Źlana 350. i ─Źlana 351. st. 2. do 6. ovog zakona.
(4)Dostava izvršena na na─Źin iz stava 2. ovog ─Źlana smatra se urednom dostavom.

XVIII PREGLEDANJE I PREPISIVANJE SPISA

─îlan 356.

(1) Stranke imaju pravo pregledati i prepisivati spise parnice u kojoj sudjeluju.
(2) Ostalim osobama koje imaju opravdan interes mo┼że se dopustiti pregledanje i prepisivanje pojedinih spisa.
(3) Kad je postupak u toku, dopuštenje za pregledanje i prepisivanje spisa daje sudija, a kad je postupak završenpredsjednik suda, odnosno zaposlenik u sudu koga odredi predsjednik suda.

XIX IZUZE─ćE

─îlan 357.

Sudija ne mo┼że suditi:

  1. ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomo─çnik stranke, ako je sa strankom u odnosu suovlaštenika, suobveznika ili regresnog obveznika ili ako je u istom predmetu saslušan ili predlo┼żen kao svjedok ili vještak;
  2. ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomo─çnik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, a u pobo─Źnoj liniji do ─Źetvrtog stepena ili mu je bra─Źni odnosno vanbra─Źni drug ili srodnik po tazbini, odnosno srodnik vanbra─Źnog druga, do drugog stepena, bez obzira na to jesu li brak odnosno vanbra─Źna zajednica prestali ili ne;
  3. ako je staralac, usvojitelj ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomo─çnika;
  4. ako je u istom predmetu sudjelovao u donošenju odluke ni┼żeg suda ili drugog organa;
  5. ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost.

─îlan 358.

(1) Stranka podnosi zahtjev za izuze─çe sudije ─Źim sazna da postoji koji od razloga za izuze─çe, a najkasnije do završetka rasprave, a ako nije bilo raspravedo donošenja odluke.
(2) Stranka mo┼że u pravnom lijeku ili u odgovoru na pravni lijek poimeni─Źno navesti sudiju koji ne bi mogao sudjelovati u donošenju odluke zbog razloga iz ─Źlana 357. ovog zakona.
(3) Stranka mo┼że tra┼żiti izuze─çe samo poimeni─Źno odre─Ĺenog sudije koji u predmetu postupa.
(4) Stranka je du┼żna u zahtjevu navesti okolnosti zbog kojih smatra da postoji neki od zakonskih osnova za izuze─çe.

─îlan 359.

(1) O zahtjevu za izuze─çe sudije odlu─Źuje predsjednik suda.
(2) Ako stranka tra┼żi izuze─çe predsjednika suda, odluku o izuze─çu donosi predsjednik neposredno višeg suda.
(3) O zahtjevu stranaka za izuze─çe predsjednika Vrhovnog suda Federacije, odlu─Źuje op─ça sjednica tog suda.
(4) Prije donošenja rješenja o izuze─çu uzet ─çe se izjava od sudije ─Źije se izuze─çe tra┼żi, a prema potrebi obavit ─çe se i drugi izvi─Ĺaji.
(5) Protiv rješenja kojim se zahtjev za izuze─çe usvaja nije dopuštena ┼żalba, a protiv rješenja kojim se zahtjev odbija, nije dopuštena posebna ┼żalba.

─îlan 360.

Kad sudija sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuze─çe ili ─Źim sazna da postoji neki od razloga za izuze─çe iz ─Źlana 357. ovog zakona, du┼żan je odmah o tome obavijestiti predsjednika suda, a postupak nastaviti bez odlaganja do donošenja odluke o izuze─çu. Ako se radi o izuze─çu predsjednika suda, on ─çe sebi odrediti zamjenika iz reda sudija tog suda, a ako to nije mogu─çe, postupit ─çe po ─Źlanu 49. ovog zakona.

─îlan 361.

(1) Odredbe ovog zakona o izuze─çu sudija, primjenjivat ─çe se na odgovaraju─çi na─Źin i na zapisni─Źare.
(2) O izuze─çu zapisni─Źara odlu─Źuje sudija.

XX SUPARNI─îARI

─îlan 362.

(1) Više osoba mogu jednom tu┼żbom tu┼żiti, odnosno biti tu┼żeni (suparni─Źari):

  1. ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava, odnosno obaveze proisti─Źu iz iste ─Źinjeni─Źne i pravne osnove (materijalni suparni─Źari);
  2. ako su predmet spora zahtjevi, odnosno obaveze iste vrste koji se temelje na bitno istovrsnoj ─Źinjeni─Źnoj i pravnoj osnovi, te ako postoji stvarna i mjesna nadle┼żnost istog suda za svaki zahtjev i za svakog tu┼żenog (formalni suparni─Źari);
  3. ako je to drugim zakonom odre─Ĺeno.

(2) Do zaklju─Źenja pripremnog ro─Źišta, mo┼że, uz uvjete iz stava 1. ovog ─Źlana, uz tu┼żioca pristupiti novi tu┼żilac, ili tu┼żba mo┼że biti proširena na novog tu┼żenog s njegovim pristankom.
(3) Osoba koja pristupa tu┼żbi, odnosno na koju se tu┼żba proširuje, mora primiti parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi kad ona u nju stupa.

─îlan 363.

(1) Tu┼żilac mo┼że tu┼żiti dva ili više tu┼żenih i tako što ─çe tra┼żiti da tu┼żbeni zahtjev bude usvojen prema slijede─çem tu┼żenom u slu─Źaju da bude odbijen prema onome koji je u tu┼żbi naveden prije njega.
(2) Na na─Źin predvi─Ĺen u stavu 1. ovog ─Źlana tu┼żilac mo┼że tu┼żbom obuhvatiti dva ili više tu┼żenih samo ako prema svakom od njih isti─Źe isti zahtjev ili ako prema pojedinom od njih isti─Źe razli─Źite zahtjeve koji su u me─Ĺusobnoj vezi, te ako je isti sud stvarno i mjesno nadle┼żan za svaki od zahtjeva.

─îlan 364.

Osoba koja u cijelosti ili djelimi─Źno tra┼żi stvar ili pravo o kojem izme─Ĺu drugih osoba ve─ç te─Źe parnica, mo┼że pred sudom pred kojim ta parnica te─Źe tu┼żiti obje stranke jednom tu┼żbom, sve dok se postupak pravomo─çno ne završi.

─îlan 365.

Svaki je suparni─Źar u parnici samostalna stranka i njegove radnje ili propuštanja niti koriste niti štete drugim suparni─Źarima.

─îlan 366.

Ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor mo┼że riješiti samo na jednak na─Źin prema svim suparni─Źarima (jedinstveni suparni─Źari) smatraju se oni kao jedna parni─Źna stranka, tako da ako pojedini suparni─Źari propuste koju parni─Źnu radnju u─Źinak parni─Źnih radnji koje su poduzeli drugi suparni─Źari prote┼że se i na one koji te radnje nisu poduzeli.

─îlan 367.

Ako rokovi za izvršenje odre─Ĺene parni─Źne radnje za pojedine jedinstvene suparni─Źare isti─Źu u razno vrijeme, tu parni─Źnu radnju mo┼że svaki suparni─Źar poduzeti sve dok ma i za jednog od njih još te─Źe rok za poduzimanje te radnje.

─îlan 368.

Svaki suparni─Źar ima pravo podnositi prijedloge koji se ti─Źu toka parnice.

XXI SUDJELOVANJE TRE─ćIH OSOBA U PARNICI

1. Sudjelovanje umješa─Źa

─îlan 369.

(1) Osoba koja ima pravni interes da u parnici koja te─Źe me─Ĺu drugim osobama jedna od stranaka uspije, mo┼że se pridru┼żiti toj stranci.
(2) Umješa─Ź mo┼że stupiti u parnicu u toku cijelog postupka sve do pravomo─çnosti odluke o tu┼żbenom zahtjevu, te u toku postupka nastavljenog podnošenjem vanrednog pravnog lijeka.
(3) Izjavu o stupanju u parnicu umješa─Ź mo┼że dati na ro─Źištu ili pismenim podneskom.
(4) Podnesak umješa─Źa dostavlja se objema parni─Źnim strankama, a ako je izjava umješa─Źa data na ro─Źištu, prepis tog dijela zapisnika dostavit ─çe se samo onoj stranci koja je s ro─Źišta izostala.

─îlan 370.

(1) Svaka stranka mo┼że osporiti umješa─Źu pravo da sudjeluje u postupku i predlo┼żiti da se umješa─Ź odbije.
(2) Do pravomo─çnosti rješenja kojim se odbija sudjelovanje umješa─Źa, umješa─Ź mo┼że sudjelovati u postupku i njegove parni─Źne radnje ne mogu se isklju─Źiti.
(3) Protiv odluke suda kojom se usvaja sudjelovanje umješa─Źa nije dopuštena posebna ┼żalba.

─îlan 371.

(1) Umješa─Ź mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u trenutku kad se umiješa u parnicu. Udaljem toku parnice on je ovlašten stavljati prijedloge i poduzimati sve ostale parni─Źne radnje u rokovima u kojima bi te radnje mogla poduzimati stranka kojoj se pridru┼żio.
(2) Ako je umješa─Ź stupio u parnicu do pravomo─çnosti odluke o tu┼żbenom zahtjevu, ovlašten je podnijeti i vanredni pravni lijek.
(3) Ako umješa─Ź podnese pravni lijek, primjerak njegovog podneska dostavit ─çe se i stranci kojoj se pridru┼żio.
(4) Parni─Źne radnje umješa─Źa imaju za stranku kojoj se pridru┼żio pravni u─Źinak ako nisu u protivnosti s radnjama stranke.
(5) Nakon pristanka svih parni─Źnih stranaka, umješa─Ź mo┼że stupiti u parnicu kao stranka umjesto stranke kojoj se pridru┼żio.

2. Obavijest tre─çe osobe o parnici

─îlan 372.

(1) Ako tu┼żilac ili tu┼żeni treba tre─çu osobu obavijestiti o otpo─Źetoj parnici, da bi se time zasnovalo odre─Ĺeno gra─Ĺansko-pravno djelovanje, oni mogu, sve dok se parnica pravomo─çno ne dovrši, to u─Źiniti podneskom preko parni─Źnog suda, u kojem ─çe navesti razlog obavijesti i u kakvom se stanju nalazi parnica.
(2) Stranka koja je tre─çu osobu obavijestila o parnici ne mo┼że zbog toga tra┼żiti prekid otpo─Źete parnice, produ┼żenje rokova, odgodu ili odlaganje ro─Źišta.

XXII ZAPISNICI

─îlan 373.

(1) Zapisnik se sastavlja o radnjama poduzetim na ro─Źištu.
(2) Zapisnik se sastavlja i o va┼żnijim izjavama ili saop- ─çenjima koje stranke ili drugi sudionici daju izvan ro─Źišta. O manje va┼żnim izjavama ili saop─çenjima ne─çe se sastavljati zapisnik nego ─çe se samo staviti slu┼żbena bilješka u spisu.
(3) Zapisnik piše zapisni─Źar.

─îlan 374.

(1) U zapisnik se unosi: naziv suda, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se obavlja radnja, naznaka predmeta spora i imena prisutnih stranaka, odnosno tre─çih osoba, i njihovih zakonskih zastupnika odnosno punomo─çnika.
(2) Zapisnik treba da sadr┼żava bitne podatke o sadr┼żaju poduzete radnje. U zapisnik o glavnoj raspravi, osobito ─çe se unijeti: je li rasprava bila javna ili je javnost bila isklju─Źena, sadr┼żaj izjava stranaka, njihovi prijedlozi, dokazi koje su ponudile, dokazi koji su izvedeni, uz navo─Ĺenje sadr┼żaja iskaza svjedoka i vještaka, odluke suda donesene na ro─Źištu, odnosno izvornik odluke nakon zaklju─Źenja glavne rasprave.
(3) Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije ništa brisati, dodati ili mijenjati. Prekri┼żena mjesta moraju ostati ─Źitljiva.

─îlan 375.

(1) Zapisnik se sastavlja tako da sudija kazuje glasno zapisni─Źaru što ─çe se unijeti u zapisnik, a po ovlaštenju sudije, stranka ili njen punomo─çnik glasno kazuju što ─çe se unijeti u zapisnik.
(2) Stranke imaju pravo pro─Źitati zapisnik ili zahtijevati da im se pro─Źita, te staviti svoje prigovore na sadr┼żaj zapisnika.
(3) To pravo imaju i druge osobe ─Źija je izjava unesena u zapisnik, u vezi s onim dijelom zapisnika koji sadr┼żi njihovu izjavu.
(4) Ispravci ili dodaci u pogledu sadr┼żaja zapisnika koje treba obaviti u povodu prigovora stranaka ili drugih osoba ili po slu┼żbenoj du┼żnosti unijet ─çe se na kraju zapisnika. Na zahtjev tih osoba unijet ─çe se i prigovori koji nisu usvojeni.

─îlan 376.

(1) Zapisnik potpisuju sudija, zapisni─Źar, stranke, odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomo─çnici, kao i tuma─Źi.
(2) Svjedok i vještak potpisuju svoj iskaz na zapisniku kad se saslušavaju pred zamoljenim sudom.
(3) Nepismena osoba ili osoba koja se ne mo┼że potpisati stavit ─çe na zapisnik otisak prsta, a zapisni─Źar ─çe ispod otiska upisati njeno ime i prezime.
(4) Ako se koja stranka, njen zakonski zastupnik ili punomo─çnik, svjedok ili vještak udalji prije potpisivanja zapisnika ili ne ┼żeli potpisati zapisnik, zabilje┼żit ─çe se to u zapisnik i navesti razlog koji je iznesen.

─îlan 377.

(1) Ako se odluka donosi u vije─çu, o vije─çanju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik. Ako je kod višeg suda u postupku u vezi s pravnim lijekom odluka donesena jednoglasno, ne─çe se sastaviti zapisnik, nego ─çe se u izvorniku odluke staviti bilješka o vije─çanju i glasanju.
(2) Zapisnik o vije─çanju i glasanju sadr┼żi tok glasanja i odluku koja je donesena.
(3) Zapisnik potpisuju svi ─Źlanovi vije─ça i zapisni─Źar. Zapisnik o vije─çanju i glasanju zatvorit ─çe se u poseban omot. Taj zapisnik mo┼że razgledati samo viši sud kad rješava o pravnom lijeku i u tom slu─Źaju zapisnik ─çe se ponovo zatvoriti u poseban omot i na omotu nazna─Źiti da je zapisnik razgledan.
(4) Bilješku o glasanju potpisuju svi ─Źlanovi vije─ça.

XXIII PREKID POSTUPKA

─îlan 378. Postupak se prekida:

1. kad stranka umre ili izgubi parni─Źnu sposobnost, a nema punomo─çnika u toj parnici;

2. kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlaštenje za zastupanje, a stranka nema punomo─çnika u toj parnici;

3. kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati, odnosno kad nadle┼żni organ pravomo─çno odlu─Źi o zabrani rada;

4. kad nastupe pravne posljedice otvaranja ste─Źajnog postupka;

5. kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu;

6. kad je to drugim zakonom odre─Ĺeno.

─îlan 379.

(1) Osim slu─Źajeva posebno predvi─Ĺenih u ovom zakonu prekid postupka sud ─çe odrediti:

  1. ako je odlu─Źio da sam ne rješava o prethodnom pitanju;
  2. ako se stranka nalazi na podru─Źju koje je zbog izvanrednih doga─Ĺaja, kao što su poplave i sli─Źno, odsje─Źeno od suda.

(2) Sud mo┼że odrediti prekid postupka ako se odluka o tu┼żbenom zahtjevu ne mo┼że donijeti prije nego što bude donesena odluka u postupku povodom privrednog prestupa ili u krivi─Źnom postupku.

─îlan 380.

(1) Za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju te─çi svi rokovi odre─Ĺeni za obavljanje parni─Źnih radnji.
(2) Za vrijeme trajanja prekida postupka sud ne mo┼że poduzimati nikakve radnje u postupku, ali ako je prekid nastupio poslije zaklju─Źenja glavne rasprave, sud mo┼że na osnovu te rasprave donijeti odluku.
(3) Parni─Źne radnje koje je stranka poduzela dok traje prekid postupka nemaju prema drugoj stranci nikakav pravni u─Źinak. Njihov u─Źinak po─Źinje tek nakon što postupak bude nastavljen.

─îlan 381.

(1) Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u ─Źlanu 378. ta─Ź. 1. do 4. ovog zakona nastavit ─çe se kad nasljednik ili staralac ostavštine, novi zakonski zastupnik, ste─Źajni upravitelj ili pravni sljedbenici pravne osobe preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane pozove da to u─Źine.
(2) Ako je sud prekinuo postupak iz razloga navedenih u ─Źlanu 379. stav 1. ta─Źka 1. i stav 2. ovog zakona, postupak ─çe se nastaviti kad se pravomo─çno završi postupak pred sudom ili drugim nadle┼żnim organom ili kad sud ustanovi da više ne postoje razlozi da se ─Źeka na njegov završetak.
(3) U svim ostalim slu─Źajevima prekinuti postupak nastavit ─çe se na prijedlog stranke ─Źim prestanu razlozi prekida.
(4) Rokovi koji su zbog prekida postupka prestali te─çi po─Źinju za zainteresovanu stranku te─çi u cijelosti iznova od dana kada joj sud dostavi rješenje o nastavljanju postupka.
(5) Stranci koja nije stavila prijedlog za nastavljanje postupka, rješenje o nastavljanju postupka dostavlja se prema odredbama ─Źlana 347. ovog zakona.

─îlan 382.

(1) ┼Żalba protiv rješenja kojim se utvr─Ĺuje (─Źlan 378.) ili odre─Ĺuje (─Źlan 379.) prekid postupka ne zadr┼żava izvršenje rješenja.
(2) Ako je sud na ro─Źištu odbio prijedlog za prekid postupka i odlu─Źio da se postupak odmah nastavi, protiv tog rješenja nije dopuštena posebna ┼żalba.

XXIV TROŠKOVI POSTUPKA

1. Parni─Źni troškovi

─îlan 383.

(1) Parni─Źne troškove ─Źine izdaci u─Źinjeni u toku ili u povodu postupka.
(2) Parni─Źni troškovi obuhva─çaju i nagradu za rad advokata i drugih osoba kojima zakon priznaje pravo na nagradu.

─îlan 384.

Svaka stranka prethodno sama podmiruje troškove koje je prouzrokovala svojim radnjama.

─îlan 385.

(1) Kad stranka predlo┼żi izvo─Ĺenje dokaza, du┼żna je po nalogu suda unaprijed polo┼żiti iznos potreban za podmirenje troškova koji ─çe nastati u povodu izvo─Ĺenja dokaza.
(2) Kad izvo─Ĺenje dokaza predlo┼że obje stranke, sud ─çe odrediti da iznos potreban za podmirenje troškova polo┼że obje stranke na jednake dijelove.
(3) Sud ─çe odustati od izvo─Ĺenja dokaza ako iznos potreban za podmirenje troškova ne bude polo┼żen u roku koji odredi sud.
(4) Izuzetno od odredbe stava 3. ovog ─Źlana, ako sud po slu┼żbenoj du┼żnosti odredi izvo─Ĺenje dokaza radi utvr─Ĺivanja ─Źinjenica u vezi s primjenom ─Źlana 3. stav 2. ovog zakona, a stranke ne polo┼że odre─Ĺeni iznos, predujam troškova za izvo─Ĺenje dokaza isplatit ─çe se iz sredstava suda.

─îlan 386.

(1) Stranka koja u cijelosti izgubi parnicu du┼żna je protivnoj stranci nadoknaditi troškove.
(2) Ako stranka djelimi─Źno uspije u parnici, sud mo┼że s obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da svaka stranka podmiruje svoje troškove ili da jedna stranka nadoknadi drugoj razmjeran dio troškova.
(3) Sud mo┼że odlu─Źiti da jedna stranka naknadi sve troškove koje je druga stranka imala, ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog toga dijela nisu nastali posebni troškovi.
(4) Prema rezultatu dokazivanja sud ─çe odlu─Źiti ho─çe li troškove iz ─Źlana 385. stav 4. ovog zakona, podmiriti jedna ili obadvije stranke ili ─çe ti troškovi pasti na teret troškova suda.

─îlan 387.

(1) Pri odlu─Źivanju koji ─çe se troškovi stranci nadoknaditi, sud ─çe uzeti u obzir samo troškove koji su bili potrebni radi vo─Ĺenja parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni, te o visini troškova odlu─Źuje sud ocjenjuju─çi bri┼żljivo sve okolnosti.
(2) Ako je propisana tarifa za nagrade advokata ili za druge troškove, odmjerit ─çe se takvi troškovi prema tarifi.

─îlan 388.

Stranka je du┼żna neovisno o ishodu parnice nadoknaditi protivnoj stranci troškove koje je prouzro─Źila svojom krivnjom ili slu─Źajem koji se njoj dogodio.

─îlan 389.

Ako nije bilo povoda za podnošenje tu┼żbe, zbog toga što je tu┼żeni ve─ç priznao svoju obavezu i bio je spreman ispuniti, ili zbog drugih razloga, tu┼żilac ─çe nadoknaditi tu┼żenom parni─Źne troškove.

─îlan 390.

(1) Tu┼żilac koji povu─Źe tu┼żbu du┼żan je protivnoj stranci nadoknaditi parni─Źne troškove, osim ako je povla─Źenje tu┼żbe uslijedilo nakon udovoljenja zahtjevu od tu┼żenog.
(2) Stranka koja odustane od pravnog lijeka du┼żna je protivnoj stranci nadoknaditi troškove nastale u povodu pravnog lijeka.

─îlan 391.

(1) Svaka stranka podmiruje svoje troškove ako je parnica završena sudskom nagodbom, a u nagodbi nije druga─Źije ugovoreno.
(2) Troškovi nagodbe koja je pokušana, ali nije uspjela, ulaze u parni─Źne troškove.

─îlan 392.

Ako u izlu─Źnoj parnici bude usvojen tu┼żbeni zahtjev za izlu─Źenje stvari, a sud utvrdi da je tu┼żeni kao vjerovnik u izvršnom postupku imao opravdanih razloga da smatra da ne postoje prava tre─çih osoba na tim stvarima, odredit ─çe da svaka stranka podmiruje svoje troškove.

─îlan 393.

(1) Suparni─Źari podmiruju troškove na jednake dijelove.
(2) Ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u predmetu spora, sud ─çe prema razmjeru tog udjela odrediti koliki ─çe dio troškova nadoknaditi svaki od suparni─Źara.
(3) Suparni─Źari koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari, odgovaraju solidarno i za troškove dosu─Ĺene protivnoj strani.
(4) Za troškove prouzrokovane posebnim parni─Źnim radnjama pojedinih suparni─Źara, ostali suparni─Źari ne odgovaraju.

─îlan 394.

Kad ombudsman sudjeluje u postupku kao stranka, on ima pravo na naknadu troškova prema odredbama ovog zakona, ali ne i pravo na nagradu.

─îlan 395.

Odredbe o troškovima primijenjuju se i na stranke koje zastupa pravobranilaštvo. U tom slu─Źaju troškovi postupka obuhva─çaju i iznos koji bi se stranci priznao na ime nagrade advokatu.

─îlan 396.

(1) O naknadi troškova odlu─Źuje sud na odre─Ĺen zahtjev stranke bez raspravljanja.
(2) Stranka je du┼żna u zahtjevu odre─Ĺeno navesti troškove za koje tra┼żi naknadu. Zahtjev za naknadu troškova stranka je du┼żna staviti najkasnije do završetka raspravljanja koje prethodi odlu─Źivanju o troškovima, a ako je rije─Ź o donošenju odluke bez prethodnog raspravljanja, stranka je du┼żna zahtjev za naknadu troškova staviti u prijedlogu o kojem sud treba odlu─Źiti.
(3) O zahtjevu za naknadu troškova sud ─çe odlu─Źiti u presudi ili rješenju kojim se završava postupak pred tim sudom.
(4) U toku postupka sud ─çe posebnim rješenjem odlu─Źiti o naknadi troškova samo kad pravo na naknadu troškova ne zavisi o odluci o glavnoj stvari.
(5) U slu─Źaju iz ─Źlana 390. ovog zakona, ako povla─Źenje tu┼żbe ili odustanak od pravnog lijeka nisu obavljeni na raspravi, zahtjev za naknadu troškova mo┼że se staviti u roku od 15 dana nakon prijema obavijesti o odustanku, odnosno povla─Źenju tu┼żbe.

─îlan 397.

(1) Kad sud odbaci ili odbije pravni lijek, odlu─Źit ─çe i o troškovima nastalim u postupku u povodu tog pravnog lijeka.
(2) Kad sud preina─Źi odluku protiv koje je podnesen pravni lijek ili ukine tu odluku i odbaci tu┼żbu, odlu─Źit ─çe o troškovima cijelog postupka.
(3) Kad se ukine odluka protiv koje je podnesen pravni lijek i predmet vrati na ponovno su─Ĺenje, ostavit ─çe da se o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odlu─Źi u kona─Źnoj odluci.
(4) Sud mo┼że postupiti prema odredbi stava 3. ovog ─Źlana i kad odluku protiv koje je podnesen pravni lijek samo djelimi─Źno ukine.

─îlan 398.

Odluka o troškovima sadr┼żana u presudi mo┼że se napadati samo ┼żalbom na rješenje ako se istovremeno ne napada i odluka o glavnoj stvari.

2. Troškovi u postupku za osiguranje dokaza

─îlan 399.

(1) Troškove postupka za osiguranje dokaza podmiruje stranka koja je podnijela prijedlog za osiguranje dokaza. Ona je du┼żna nadoknaditi i troškove protivnoj stranci odnosno postavljenom privremenom zastupniku.
(2) Te troškove stranka mo┼że naknadno ostvarivati kao dio parni─Źnih troškova, prema uspjehu u parnici.

3. Oslobo─Ĺenje od pla─çanja troškova postupka

─îlan 400.

(1) Sud ─çe osloboditi pla─çanja troškova postupka stranku koja prema svom op─çem imovnom stanju ne mo┼że podmiriti te troškove bez štete za nu┼żno izdr┼żavanje svoje i svoje porodice.
(2) Oslobo─Ĺenje od pla─çanja troškova postupka obuhva─ça oslobo─Ĺenje od pla─çanja taksa i oslobo─Ĺenje od polaganja predujma za troškove svjedoka, vještaka, uvi─Ĺaja, prevo─Ĺenja i sudskih oglasa. Sud mo┼że osloboditi stranku pla─çanja svih troškova ili jednog dijela troškova postupka.

─îlan 401.

Pri donošenju odluke o oslobo─Ĺenju od pla─çanja troškova postupka sud ─çe bri┼żljivo ocijeniti sve okolnosti, a osobito ─çe uzeti u obzir vrijednost predmeta spora, broj osoba koje stranka izdr┼żava i prihode koje imaju stranka i ─Źlanovi njene porodice.

─îlan 402.

(1) Odluku o oslobo─Ĺenju od pla─çanja troškova postupka donosi prvostepeni sud na prijedlog stranke.
(2) Stranka je du┼żna uz prijedlog podnijeti dokaze o imovnom stanju.
(3) Kad je to potrebno, sud mo┼że po slu┼żbenoj du┼żnosti pribaviti potrebne podatke i obavijesti o imovnom stanju stranke koja tra┼żi oslobo─Ĺenje, a mo┼że o tome saslušati i protivnu stranku.
(4) Protiv rješenja suda kojim se usvaja prijedlog stranke za oslobo─Ĺenje od pla─çanja troškova postupka nije dopuštena ┼żalba.

─îlan 403.

Predujam za troškove od ─Źijeg je pla─çanja stranka oslobo─Ĺena isplatit ─çe se iz sredstava suda.

─îlan 404.

(1) Rješenje o oslobo─Ĺenju od pla─çanja troškova postupka prvostepeni sud mo┼że tokom postupka ukinuti ako utvrdi da je stranka u stanju podmirivati troškove postupka. Tom prilikom sud ─çe riješiti ho─çe li stranka potpuno ili djelimi─Źno nadoknaditi i one troškove i takse od kojih je prije bila oslobo─Ĺena.
(2) U prvom redu imaju se nadoknaditi iznosi ispla─çeni iz sredstava suda.

─îlan 405.

(1) Takse i troškovi ispla─çeni iz sredstava suda ─Źine dio parni─Źnih troškova.
(2) O naknadi tih troškova od strane protivnika stranke koja je oslobo─Ĺena pla─çanja troškova postupka sud ─çe odlu─Źiti prema odredbama o naknadi troškova.
(3) Takse i troškove ispla─çene iz sredstava suda napla─çuje po slu┼żbenoj du┼żnosti prvostepeni sud od stranke koja je du┼żna nadoknaditi te troškove.
(4) Ako je protivnik stranke koja je oslobo─Ĺena pla─çanja troškova postupka odlukom suda obavezan da nadoknadi parni─Źne troškove, a utvrdi se da on nije u stanju te troškove platiti, sud mo┼że naknadno odrediti da troškove iz stava 1. ovog ─Źlana plati u cijelosti ili djelimi─Źno stranka koja je oslobo─Ĺena pla─çanja troškova postupka iz onog što joj je dosu─Ĺeno. Time se ne dira u pravo te stranke da za ono što je platila tra┼żi naknadu od protivnika.

XXV NEPOŠTIVANJE SUDA

─îlan 406.

Sud ─çe u toku postupka kazniti nov─Źanom kaznom od 100 do 1.000 KM stranku, zakonskog zastupnika, punomo─çnika ili umješa─Źa koji su svojim parni─Źnim radnjama te┼że zloupotrijebili prava priznata ovim zakonom.

─îlan 407.

(1) Nov─Źanom kaznom od 100 do 1.000 KM sud ─çe kazniti osobu koja u podnesku vrije─Ĺa sud, stranku ili drugog sudionika u postupku.
(2) Ako osoba koja sudjeluje u postupku ili osoba koja je kao slušatelj prisutna raspravi vrije─Ĺa sud ili druge sudionike u postupku, ometa rad ili se ne pokorava naredbama suda za odr┼żavanje reda, sud ─çe je opomenuti. Ako opomena bude bezuspješna, sud ─çe opomenutu osobu udaljiti iz sudnice ili kazniti nov─Źanom kaznom od 100 do 1.000 KM, a mo┼że je i udaljiti i kazniti nov─Źanom kaznom.
(3)Ako stranka bude udaljena iz sudnice, ro─Źište ─çe se odr┼żati i bez njenog prisustva.
(4) Ako iz sudnice bude udaljen punomo─çnik, sud ─çe na zahtjev stranke odlo┼żiti ro─Źište, a ako stranka nije prisutna na ro─Źištu, sud ─çe uvijek odlo┼żiti ro─Źište i obavijestiti stranku da je njen punomo─çnik udaljen s ro─Źišta zbog narušavanja reda.
(5) Kad sud kazni nov─Źanom kaznom ili udalji iz sudnice advokata ili advokatskog pripravnika kao punomo─çnika, obavijestit ─çe o tome advokatsku komoru.

─îlan 408.

(1) Sud ─çe nov─Źanom kaznom od 100 do 1.000 KM kazniti punomo─çnika za primanje pismena koji protivno odredbama ─Źlana 352. stav 7. ovog zakona ne obavijesti sud o promjeni adrese.
(2) Sud ─çe na zahtjev stranke narediti punomo─çniku za primanje pismena da nadoknadi troškove koje je prouzrokovao neopravdanim nedostavljanjem obavijesti o promjeni adrese.

─îlan 409.

(1) Osobu koja neosnovano odbije primiti pismeno, te osobu koja na koji drugi na─Źin ometa dostavu pismena, svjesno onemogu─çavaju─çi ili ote┼żavaju─çi primjenu odredaba ovog zakona o dostavi, sud ─çe kazniti nov─Źanom kaznom od 100 do 1.000 KM.
(2) Sud ─çe na zahtjev stranke narediti osobi iz stava 1. ovog ─Źlana, da naknadi troškove što ih je svojim ponašanjem opisanim u stavu 1. ovog ─Źlana prouzrokovala.

─îlan 410.

(1) Ako svjedok koji je uredno pozvan ne do─Ĺe, a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba da bude saslušan, sud ─çe narediti da se prisilno dovede i podmiri troškove dovo─Ĺenja i kazniti ga nov─Źanom kaznom od 100 do 1.000 KM.
(2) Ako svjedok do─Ĺe i nakon što je upozoren na posljedice uskrati svjedo─Źenje ili odgovor na pojedino pitanje, a sud ocijeni da su razlozi uskra─çivanja neopravdani, kaznit ─çe ga nov─Źanom kaznom od 100 do 1.000 KM, a ako i poslije toga odbije da svjedo─Źi, mo┼że ga zatvoriti. Zatvor traje sve dok svjedok ne pristane svjedo─Źiti ili dok njegovo saslušanje ne postane nepotrebno, ali najdu┼że 15 dana.
(3) Sud ─çe na zahtjev stranke narediti svjedoku da nadoknadi troškove što ih je uzrokovao svojim neopravdanim izostankom odnosno neopravdanim odbijanjem da svjedo─Źi.
(4) Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak sud ─çe opozvati svoje rješenje o kazni, a mo┼że svjedoka sasvim ili djelimi─Źno osloboditi naknade troškova. Sud mo┼że opozvati svoje rješenje o kazni i kad svjedok naknadno pristane svjedo─Źiti.

─îlan 411.

(1) Sud ─çe nov─Źanom kaznom od 100 do 1.000 KM kazniti vještaka koji ne dostavi nalaz i mišljenje u ostavljenom roku ili ne do─Ĺe na ro─Źište iako je uredno pozvan, a izostanak ne opravda.
(2) Sud ─çe nov─Źanom kaznom iz stava 1. ovog ─Źlana, kazniti i vještaka koji bez opravdanog razloga odbije vješta─Źiti.
(3) Sud ─çe na zahtjev stranke narediti vještaku da nadoknadi troškove što ih je uzrokovao svojim neopravdanim nedostavljanjem nalaza i mišljenja, neopravdanim izostankom, odnosno neopravdanim odbijanjem da vješta─Źi.
(4) Rješenje o kazni sud mo┼że opozvati uz uvjete iz ─Źlana 410. stav 4. ovoga zakona.
(5) Odredbe ovog ─Źlana na odgovaraju─çi se na─Źin primijenjuju i na tuma─Źe.

─îlan 412.

Ako osoba koja je nov─Źano ka┼żnjena po odredbama ovog zakona ne plati tu kaznu u odre─Ĺenom roku, ona ─çe se zamijeniti kaznom zatvora, ─Źije trajanje odmjerava sud srazmjerno visini izre─Źene kazne u skladu s odredbama Krivi─Źnog zakona, ali koje ne mo┼że biti du┼że od 15 dana.

─îlan 413.

(1) ┼Żalba protiv rješenja iz ─Źl. 406., 407., ─Źlana 408. stav 1., ─Źlana 410. stav 1. i ─Źlana 411. stav 1. ovog zakona ne odla┼że izvršenje rješenja.
(2) ┼Żalba protiv rješenja iz ─Źlana 410. stav 2. i ─Źlana 411. stav 2. ne zadr┼żava izvršenje rješenja, osim ako se u toj ┼żalbi pobija i odluka suda kojom nisu usvojeni razlozi svjedoka za uskra─çivanje svjedo─Źenja ili odgovora na pojedino pitanje, odnosno razlozi vještaka za uskra─çivanje vješta─Źenja.

XXVI PRAVNA POMO─ć

─îlan 414.

(1) Sudovi u Federaciji du┼żni su u parni─Źnom postupku pru┼żati pravnu pomo─ç svim sudovima u Bosni i Hercegovini.
(2) Ako zamoljeni sud nije nadle┼żan da obavi radnju za koju je zamoljen, ustupit ─çe molbu nadle┼żnom sudu, odnosno drugom organu vlasti i o tome obavijestiti sud od koga je primio molbu, a ako mu nadle┼żni sud, odnosno organ vlasti nije poznat, vratit ─çe molbu sudu koji je podnio molbu.
(3) Ako u jednom mjestu postoji više sudova stvarno nadle┼żnih za davanje pravne pomo─çi, molba za davanje pravne pomo─çi mo┼że se podnijeti bilo kojem od tih sudova.

─îlan 415.

(1) Sudovi ─çe ukazivati pravnu pomo─ç inostranim sudovima u slu─Źajevima predvi─Ĺenim me─Ĺunarodnim ugovorom, kao i kad postoji uzajamnost u ukazivanju pravne pomo─çi. U slu─Źaju sumnje o postojanju uzajamnosti objašnjenje daje Federalno ministarstvo pravde.
(2) Sud ─çe uskratiti pravnu pomo─ç inostranom sudu ako se tra┼żi izvršenje radnje koja je protivna javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije. U takvom ─çe slu─Źaju sud nadle┼żan za davanje pravne pomo─çi po slu┼żbenoj du┼żnosti dostaviti predmet Vrhovnom sudu Federacije, radi donošenja kona─Źne odluke.
(3) Odredbe ─Źlana 414. st. 2. i 3. ovog zakona va┼że i za postupanje s molbom inostranog suda.

─îlan 416.

Sudovi ukazuju pravnu pomo─ç inostranim sudovima na na─Źin predvi─Ĺen u doma─çem zakonu. Radnja koja je predmet molbe inostranog suda mo┼że se obaviti i na na─Źin koji zahtijeva inostrani sud, ako takav postupak nije protivan javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije.

─îlan 417.

Ako me─Ĺunarodnim ugovorom nije što drugo odre─Ĺeno, sudovi ─çe uzimati u postupak molbe za pravnu pomo─ç inostranih sudova samo ako su molba i prilozi sastavljeni na jeziku u slu┼żbenoj upotrebi u Federaciji, ili ako je prilo┼żen ovjereni prijevod na tom jeziku.

─îlan 418.

Ako me─Ĺunarodnim ugovorom nije što drugo odre─Ĺeno, molbe sudova iz Federacije za pravnu pomo─ç dostavljaju se inostranim sudovima diplomatskim putem preko organa uprave nadle┼żnog za inostrane poslove Bosne i Hercegovine. Molbe i prilozi moraju biti sastavljeni na jeziku zamoljene dr┼żave ili uz njih mora biti prilo┼żen njihov ovjereni prijevod na tom jeziku.

Dio peti

POSEBNI POSTUPCI

XXVII POSTUPAK U PARNICAMA IZ RADNIH ODNOSA

─îlan 419.

Ako u glavi XXVII ovog zakona ne postoje posebne odredbe, u parnicama iz radnih odnosa primjenjivat ─çe se ostale odredbe ovog zakona.

─îlan 420.

U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a osobito pri odre─Ĺivanju rokova i ro─Źišta, sud ─çe uvijek obra─çati osobitu pa┼żnju na potrebu hitnog rješavanja radnih sporova.

─îlan 421.

Sud ─çe u presudi kojom nala┼że izvršenje neke ─Źinidbe odrediti rok od 15 dana za njeno izvršenje.

─îlan 422.

Rok za podnošenje ┼żalbe na presudu odnosno rješenje iz radnih odnosa je 15 dana.

XXVIII POSTUPAK U PARNICAMA ZBOG SMETANJA POSJEDA

─îlan 423.

Ako u glavi XXVIII ovog zakona ne postoje posebne odredbe, u parnicama zbog smetanja posjeda primjenjivat ─çe se ostale odredbe ovog zakona.

─îlan 424.

Pri odre─Ĺivanju rokova i ro─Źišta po tu┼żbama zbog smetanja posjeda sud ─çe uvijek obra─çati osobitu pa┼żnju na potrebu hitnog rješavanja prema prirodi svakoga pojedinog slu─Źaja. Pri tome, sudmo┼że odrediti i rokove kra─çe od onih predvi─Ĺenih odredbama ovog zakona o redovnom postupku.

─îlan 425.

Raspravljanje o tu┼żbi zbog smetanja posjeda ograni─Źit ─çe se samo na raspravljanje i dokazivanje ─Źinjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isklju─Źeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

─îlan 426.

(1) Rok za udovoljenje du┼żnostima koje su nalo┼żene strankama sud ─çe odrediti prema okolnostima pojedinog slu─Źaja.
(2) Rok za podnošenje ┼żalbe je 15 dana.
(3) U izuzetnim okolnostima sud mo┼że odlu─Źiti da ┼żalba ne zadr┼żava izvršenje rješenja.
(4) Protiv rješenja donesenih u parnicama zbog smetanja posjeda revizija nije dopuštena.

─îlan 427.

Tu┼żilac gubi pravo da u izvršnom postupku zahtijeva izvršenje rješenja kojim se tu┼żenom po tu┼żbi zbog smetanja posjeda nala┼że izvršenje odre─Ĺene radnje, ako nije zahtijevao izvršenje u roku od 60 dana nakon proteka roka koji je rješenjem odre─Ĺen za izvršenje te radnje.

XXIX POSTUPAK U SPOROVIMA MALE VRIJEDNOSTI

─îlan 428.

Ako u glavi XXIX ovog zakona ne postoje posebne odredbe, u postupku u sporovima male vrijednosti primjenjivat ─çe se ostale odredbe ovog zakona.

─îlan 429.

(1) Sporovi male vrijednosti, u smislu odredaba ovog zakona, jesu sporovi u kojima se tu┼żbeni zahtjev odnosi na potra┼żivanje u novcu koje ne prelazi iznos od 3.000 KM.
(2) Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tu┼żbeni zahtjev ne odnosi na potra┼żivanje u novcu, a tu┼żilac je u tu┼żbi naveo da pristaje da umjesto udovoljenja odre─Ĺenom zahtjevu primi odre─Ĺeni nov─Źani iznos koji ne prelazi iznos iz stava 1. ovog ─Źlana. (─Źlan 321. stav 1.).
(3) Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tu┼żbenog zahtjeva nije nov─Źani iznos, ve─ç predaja pokretne stvari ─Źija vrijednost, koju je tu┼żilac u tu┼żbi naveo, ne prelazi iznos iz stava 1. ovog ─Źlana. (─Źlan 321. stav 2.).

─îlan 430.

Ne smatraju se sporovima male vrijednosti, u smislu odredaba ovog zakona, sporovi o nekretninama, sporovi iz radnih odnosa i sporovi zbog smetanja posjeda.

─îlan 431.

(1) U postupku u sporovima male vrijednosti dopuštena je posebna ┼żalba samo protiv rješenja kojim se završava postupak.
(2) Ostala rješenja protiv kojih je po ovom zakonu dopuštena ┼żalba mogu se pobijati samo ┼żalbom protiv odluke kojom se postupak završava.
(3) Rješenja iz stava 2. ovog ─Źlana ne dostavljaju se strankama ve─ç se objavljuju na ro─Źištu.

─îlan 432.

(1) Ako tu┼żilac preina─Źi tu┼żbeni zahtjev tako da vrijednost predmeta spora prelazi iznos od 3.000 KM, postupak ─çe se dovršiti prema odredbama ovog zakona o redovnom postupku.
(2) Ako tu┼żilac do zaklju─Źenja glavne rasprave koja se vodi prema odredbama ovog zakona o redovnom postupku smanji tu┼żbeni zahtjev tako da više ne prelazi iznos od 3.000KMdaljnji postupak provest ─çe se prema odredbama ovog zakona o postupku u sporovima male vrijednosti.

─îlan 433.

(1) Presuda ili rješenje kojim se završava spor male vrijednosti mo┼że se pobijati samo zbog povrede odredaba parni─Źnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.
(2) U presudi odnosno rješenju iz stava 1. ovog ─Źlana, sud je du┼żan navesti razloge iz kojih se mo┼że izjaviti ┼żalba.
(3) Protiv prvostepene presude odnosno rješenja iz stava 1. ovog ─Źlana, stranke mogu podnijeti ┼żalbu u roku od 15 dana.
(4) U postupku u sporovima male vrijednosti, rok iz ─Źlana 179. stav 2. i ─Źlana 192. stav 1. ovog zakona, je 15 dana.

XXX POSTUPAK PRED ARBITRA┼ŻOM

─îlan 434.

Stranke se mogu sporazumjeti da rješavanje spora povjere arbitra┼żi, osim ako se radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati u smislu ─Źlana 3. stav 2. ovog zakona.

─îlan 435.

(1) Ugovor o arbitra┼żi mo┼że se sklopiti u pogledu odre─Ĺenog spora i u pogledu budu─çih sporova koji mogu proiza─çi iz odre─Ĺenog pravnog odnosa. Ugovor o arbitra┼żi pravovaljan je samo ako je sklopljen u pismenom obliku i ako su ga potpisale sve stranke.
(2) Ugovor o arbitra┼żi sklopljen je u pismenom obliku i kada je sklopljen razmjenom pisama, telegrama, telexa ili drugih telekomunikacijskih sredstava koja omogu─çuju pisani dokaz o sklopljenom ugovoru.
(3) Ugovor o arbitra┼żi sklopljen je u pismenom obliku i kada je sklopljen razmjenom tu┼żbe u kojoj tu┼żilac navodi postojanje tog ugovora i odgovora na tu┼żbu u kojem tu┼żeni to ne osporava.
(4) Ugovor o arbitra┼żi mo┼że se dokazivati samo ispravama.

─îlan 436.

Ugovor o arbitra┼żi pravovaljano je sklopljen i kad je odredba o nadle┼żnosti arbitra┼że sadr┼żana u op─çim uvjetima za sklapanje pravnog posla.

─îlan 437.

(1) Broj arbitara arbitra┼że mora biti neparan.
(2) Ako ugovorom stranaka nije odre─Ĺen broj arbitara, svaka stranka postavlja po jednog arbitra, a oni biraju predsjednika.

─îlan 438.

(1) Ako su stranke za rješavanje odre─Ĺenog spora ugovorile nadle┼żnost arbitra┼że, sud kojem je podnesena tu┼żba u istom sporu i me─Ĺu istim strankama, na prigovor tu┼żenog oglasit ─çe se nenadle┼żnim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti tu┼żbu.
(2) Prigovor iz stava 1. ovog ─Źlana, tu┼żeni mo┼że staviti najkasnije u odgovoru na tu┼żbu.

─îlan 439.

(1) Stranku koja na temelju ugovora o arbitra┼żi treba da postavi arbitra mo┼że pozvati protivna stranka da u roku od 15 dana obavi to postavljanje i da je o tome obavijesti.
(2) Poziv prema stavu 1. ovog ─Źlana pravovaljan je samo ako je stranka koja ga upu─çuje postavila svog arbitra i o tome obavijestila protivnu stranku.
(3) Kad na temelju ugovora o arbitra┼żi postavljanje arbitra treba obaviti tre─ça osoba, svaka stranka mo┼że uputiti poziv iz stava 2. ovog ─Źlana toj osobi.
(4) Osoba koja je pozvana da postavi arbitra arbitra┼że vezana je za postavljanje koje je obavljeno ─Źim je to postavljanje saop─çeno protivniku, odnosno jednoj od stranaka.

─îlan 440.

(1)Ako arbitar ne bude na vrijeme postavljen, a iz ugovora ne proizilazi što drugo, arbitra ─çe na prijedlog stranke postaviti sud.
(2) Ako se arbitri ne mogu slo┼żiti o izboru predsjednika, a iz ugovora ne proizilazi što drugo, predsjednika ─çe na prijedlog svakog arbitra ili stranke, postaviti sud.
(3) Za postavljanje arbitra, odnosno predsjednika arbitra┼że, nadle┼żan je sud koji bi za spor bio nadle┼żan u prvom stepenu da nije sklopljen ugovor o arbitra┼żi.
(4) Protiv rješenja suda nije dopuštena ┼żalba.
(5) Stranka koja se ne ┼żeli koristiti ovlaštenjem iz stava 1. ili stava 2. ovog ─Źlana mo┼że tu┼żbom zahtijevati da sud nadle┼żan za postavljanje proglasi prestanak va┼żenja ugovora o arbitra┼żi.

─îlan 441.

(1) Osim slu─Źaja iz ─Źlana 440. ovog zakona, svaka stranka mo┼że tu┼żbom zahtijevati da sud proglasi prestanak va┼żenja ugovora o arbitra┼żi:
1) ako se stranke ne mogu slo┼żiti o izboru arbitara koje one zajedni─Źki trebaju postaviti;
2) ako osoba koja je u samom ugovoru o arbitra┼żi postavljena za arbitra arbitra┼że ne─çe ili ne mo┼że obavljati tu du┼żnost.
(2) O zahtjevu odlu─Źuje sud predvi─Ĺen u ─Źlanu 440. stav 3. ovog zakona.
(3) Na ro─Źište za raspravljanje po zahtjevu sud ─çe pozvati stranke.

─îlan 442.

(1) Arbitar arbitra┼że du┼żan je da se izuzme kad postoje razlozi za izuze─çe iz ─Źlana 357. ovog zakona. Iz istih razloga mogu stranke zahtijevati izuze─çe arbitra arbitra┼że.
(2) Stranka koja je sama ili zajedno s protivnom strankom postavila arbitra mo┼że zahtijevati njegovo izuze─çe samo ako je razlog za izuze─çe nastao ili je stranka za njega saznala nakon što je arbitar postavljen.
(3) Ako se stranke nisu druga─Źije sporazumjele, o izuze─çu odlu─Źuje sud predvi─Ĺen u ─Źlanu 440. stav 3. ovog zakona.

─îlan 443.

Ako se stranke nisu druga─Źije sporazumjele, arbitri arbitra┼że ─çe odrediti postupak pred arbitra┼żom.

─îlan 444.

(1) Prema svjedocima, strankama i drugim osobama koje sudjeluju u postupku, arbitra┼ża ne mo┼że upotrijebiti prisilna sredstva niti izricati kazne.
(2) Arbitra┼ża mo┼że zatra┼żiti od suda mjesno nadle┼żnog za davanje pravne pomo─çi da se pred njim izvedu pojedini dokazi koji se pred arbitra┼żom ne mogu izvesti.
(3) Na postupak za izvo─Ĺenje dokaza primjenjivat ─çe se odredbe ovog zakona o izvo─Ĺenju dokaza pred zamoljenim sudom.

─îlan 445.

Arbitra┼ża mo┼że donijeti presudu po pravi─Źnosti samo ako su joj stranke dale takvu ovlast.

─îlan 446.

(1) Kad se arbitra┼ża sastoji od više od jednog arbitra, presuda se donosi ve─çinom glasova, ako u ugovoru o arbitra┼żi nije druga─Źije odre─Ĺeno.
(2)Ako se ne mo┼że posti─çi potrebna ve─çina glasova, arbitra┼ża je du┼żna o tome obavijestiti stranke.
(3) Ako se za slu─Źaj iz stava 2. ovog ─Źlana stranke nisu druga─Źije sporazumjele, svaka od stranaka mo┼że tu┼żbom zahtijevati da sud predvi─Ĺen u ─Źlanu 440. stav 3. ovog zakona, izrekne prestanak va┼żenja ugovora o arbitra┼żi.

─îlan 447.

(1) Presuda arbitra┼że mora biti obrazlo┼żena, ako stranke nisu što drugo ugovorile.
(2) Izvornik presude i sve prepise potpisuju svi arbitri. Presuda va┼żi i kad koji arbitar uskrati da je potpiše, ako je presudu potpisala ve─çina arbitara i na presudi utvrdila to uskra─çivanje potpisa.
(3) Strankama se dostavljaju prepisi presude preko suda predvi─Ĺenog u ─Źlanu 440. stav 3. ovog zakona.

─îlan 448.

Izvornik presude i potvrde o obavljenoj dostavi ─Źuvaju se kod suda predvi─Ĺenog u ─Źlanu 440. stav 3. ovog zakona.

─îlan 449.

(1) Presuda arbitra┼że ima prema strankama snagu pravomo─ç ne presude, ako ugovorom nije predvi─Ĺena mogu─çnost pobijanja presude pred arbitra┼żom višeg stupnja.
(2) Na zahtjev stranke sud predvi─Ĺen u ─Źlanu 440. stav 3. ovog zakona, stavit ─çe na prepisu presude potvrdu o pravomo─çnosti i izvršnosti.

─îlan 450.

(1) Presuda arbitra┼że mo┼że se poništiti po tu┼żbi stranke.
(2) Za rješavanje o tu┼żbi nadle┼żan je sud predvi─Ĺen u ─Źlanu 440. stav 3. ovog zakona.

─îlan 451.

Poništaj presude arbitra┼że mo┼że se zahtijevati:

  1. ako uop─çe nije sklopljen ugovor o arbitra┼żi ili ako taj ugovor nije pravovaljan;
  2. ako je u pogledu sastava arbitra┼że ili u vezi s odlu─Źivanjem povrije─Ĺena koja odredba ovog zakona ili ugovora o arbitra┼żi;
  3. ako presuda nije obrazlo┼żena prema ─Źlanu 447. stav 1. ovog zakona ili ako izvornik i prepisi presude nisu potpisani na na─Źin odre─Ĺen u ─Źlanu 447. stav 2. ovog zakona;
  4. ako je arbitra┼ża prekora─Źila granicu svog zadatka;
  5. ako je izreka presude nerazumljiva ili je sama sebi protivrje─Źna;
  6. ako je presuda arbitra┼że u protivnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine ili Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine;
  7. ako postoji koji od razloga za ponavljanje postupka iz ─Źlana 255. ovog zakona.

─îlan 452.

(1) Tu┼żba za poništaj presude arbitra┼że mo┼że se podnijeti nadle┼żnom sudu u roku od 30 dana.
(2) Ako se poništaj presude zahtijeva iz razloga navedenih u ─Źlanu 451. ta─Ź. 1. do 6. ovog zakona, rok za tu┼żbu se ra─Źuna od dana kada je presuda dostavljena stranci, a ako je stranka za razlog saznala kasnije, rok se ra─Źuna od dana saznanja.
(3) U pogledu ra─Źunanja roka, kad se poništaj zahtijeva iz razloga navedenog u ─Źlanu 451. ta─Źka 7. ovog zakona, primjenjivat ─çe se odgovaraju─çe odredbe ─Źlana 257. st. 1. i 2. ovog zakona.
(4) Nakon proteka jedne godine od pravomo─çnosti presude arbitra┼że ne mo┼że se zahtijevati poništaj presude.

─îlan 453.

Stranke se ne mogu sporazumno odre─çi primjene odredbi ─Źlana 442. st. 1. i 2., ─Źlana 447. st. 2. i 3. i ─Źl. 450. do 452. ovog zakona.

Dio šesti

XXXI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

─îlan 454.

(1) Ako je prije dana stupanja na snagu ovog zakona zapo─Źet postupak pred prvostepenim sudom, daljnji postupak provest ─çe se prema odredbama ovog zakona.
(2) U predmetima iz stava 1. ovog ─Źlana u kojima je ve─ç zakazano pripremno ro─Źište ili ro─Źište za glavnu raspravu, ali rasprava još uvijek nije otvorena, sud ─çe opozvati svoje rješenje o odre─Ĺivanju ro─Źišta i o tome obavijestiti stranke, a tu┼żenog pozvati da dostavi odgovor na tu┼żbu u skladu s odredbama ovog zakona.
(3) U predmetima iz stava 1. ovog ─Źlana u kojima je ve─ç otvorena glavna rasprava, sud je du┼żan na prvom slijede─çem ro─Źištu za glavnu raspravu provesti sve radnje koje bi prema odredbama ovog zakona bio du┼żan provesti na pripremnom ro─Źištu. Odr┼żavanje tog ro─Źišta imat ─çe, u pogledu prava i obaveza stranaka, sve pravne posljedice koje, prema odredbama ovog zakona, ima odr┼żavanje pripremnog ro─Źišta.
(4) Sud ─çe upozoriti stranke u postupku da nakon odr┼żavanja ro─Źišta iz stava 3. ovog ─Źlana ne─çe mo─çi poduzimati radnje za koje je odredbama ovog zakona predvi─Ĺeno da se mogu poduzeti najkasnije do zaklju─Źenja pripremnog ro─Źišta.

─îlan 455.

U predmetima u kojima je do dana stupanja na snagu ovog zakona nastupilo mirovanje postupka, istekom mirovanja nastupaju pravne posljedice iz ─Źlana 201. stav 3. Zakona o parni─Źnom postupku ("Slu┼żbene novine Federacije BiH", br. 42/98 i 3/99).

─îlan 456.

(1) Ako je prije stupanja na snagu ovog zakona donesena prvostepena odluka kojom se postupak pred prvostepenim sudom završava, daljnji postupak provest ─çe se prema dosadašnjim propisima.
(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ─Źlana, u postupku po pravnim lijekovima u predmetima u kojima je donesena prvostepena odluka prije stupanja na snagu ovog zakona, umjesto odredbi ─Źl. 344. do 346, ─Źl. 351. do 355. i ─Źl. 377. do 379. Zakona o parni─Źnom postupku ("Slu┼żbene novine Federacije BiH", br. 42/98 i 3/99) primjenjivat ─çe se odredbe ─Źl. 217. do 220., ─Źl. 227. do 229. i ─Źl. 249. do 251. ovog zakona.
(3) Ako nakon stupanja na snagu ovog zakona bude ukinuta prvostepena odluka iz stava 1. ovog ─Źlana, daljnji postupak provest ─çe se prema ovom zakonu.

─îlan 457.

Odredbe ─Źlana 86. ovog zakona po─Źet ─çe se primjenjivati nakon stupanja na snagu posebnog zakona kojim se ure─Ĺuje postupak medijacije.

─îlan 458.

(1) Do dana donošenja posebnog zakona sudovi ─çe u parni─Źnom postupku primjenjivati odredbe ─Źl. 46. do 68 i ─Źl. 79. do 101. Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odre─Ĺenim odnosima ("Slu┼żbeni list SFRJ", br. 43/82 i 72/82) preuzetog Uredbom sa zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona koji se u Bosni i Hercegovini primjenjuju kao republi─Źki propisi ("Slu┼żbeni list R BiH", broj 2/92).
(2) U odredbama ─Źlanova navedenih u stavu 1. ovog ─Źlana rije─Źi: "Socijalisti─Źka Federativna Republika Jugoslavija" zamjenjuju se rije─Źima "Bosna i Hercegovina" u odgovaraju─çem pade┼żu.

─îlan 459.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje va┼żiti Zakon o parni─Źnom postupku ("Slu┼żbene novine Federacije BiH", br. 42/98 i 3/99), osim odredbi ─Źl. 404. do 424. tog zakona, koje ─çe se nastaviti primjenjivati do donošenja posebnog zakona.

─îlan 460.

U periodu od tri mjeseca nakon stupanja na snagu ovog zakona, rokovi iz ─Źlana 75. stav 4., ─Źlana 94. stav 2. i ─Źlana 217. stav 3. ovog zakona, mogu se izuzetno produ┼żiti za najdu┼że 30 dana, ako, s obzirom na postoje─çi raspored ro─Źišta svakog pojedina─Źnog sudije, zakazivanje ro─Źišta u navedenim rokovima ne bi bilo mogu─çe.

─îlan 461.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu┼żbenim novinama Federacije BiH".

Predsjedavaju─çi Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati─ç, s. r.
Predsjedavaju─çi Predstavni─Źkog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi─ç, s. r.

ZAKON

O DOPUNAMA ZAKONA O PARNI─îNOM POSTUPKU

 

─îlan 1.

U Zakonu o parni─Źnom postupku ("Slu┼żbene novine Federacije BiH", broj 53/03) u ─Źlanu 13. iza stava (1) dodaju se novi st. (2) i (3) koji glase: "(2) U prvostepenom postupku, u sporovima male vrijednosti, mo┼że postupati i odlu─Źivati stru─Źni saradnik. (3) Stru─Źni saradnik, u postupcima iz stava (2) ovog ─Źlana, mo┼że preduzimati sve radnje za koje je ovim Zakonom predvi─Ĺeno da ih preduzima sudija pojedinac." Dosadašnji stav (2) postaje stav (4).

─îlan 2.

U ─Źlanu 306. u tre─çem redu iza rije─Źi "stepena" dodaju se rije─Źi: "stru─Źni saradnik".

─îlan 3.

Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu┼żbenim novinama Federacije BiH".

 

Predsjedavaju─çi Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati─ç, s. r.
Predsjedavaju─çi Predstavni─Źkog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi─ç, s. r.    

Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 856 recenzija