Zakon o javnim tužilaštvima Republike Srpske

Zakon o javnim tužilaštvima Republike Srpske

Prečišćeni pregled teksta

("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 69/16 i 48/24)

Izmjene ugrađene do 48/24

Tekst sadrži izmjene i dopune objavljene u „Službenom glasniku Republike Srpske“ broj 48/24, koje su stupile na snagu 14.06.2024. godine.

U članu 40. stav 2. dodana je tačka 9), po kojoj Ministarstvo vrši nadzor nad finansijskim i materijalnim poslovanjem tužilaštava. Dodan je novi član 42a o postupanju Ministarstva kada utvrdi nepravilnosti u obavljanju poslova tužilačke uprave, a u članu 44. dodani su stavovi 5. i 6. o zasnivanju radnog odnosa radnika tužilaštava putem javnog konkursa, uz prethodnu saglasnost Ministarstva.

Priredio: , advokat  ·  Ažurirano:

Sažetak

Zakon o javnim tužilaštvima Republike Srpske

Zakon uređuje organizaciju, nadležnost i ovlašćenja javnih tužilaštava u Republici Srpskoj, uslove i mandat za vršenje tužilačke funkcije, tužilačku upravu i druga pitanja od značaja za rad tužilaštava. Tužilaštva su samostalni državni organi koji vrše svoju funkciju na osnovu Ustava i zakona i štite ostvarivanje ljudskih prava i sloboda te obezbjeđuju ustavnost i zakonitost. Osnivaju se i ukidaju zakonom, a funkciju vrše glavni republički tužilac, njegov zamjenik i tužioci, uz pravilo da glavni republički i glavni okružni tužilac mogu imati najviše dva zamjenika. Broj zamjenika i tužilaca određuje Visoki sudski i tužilački savjet. Glavni republički tužilac vrši nadzor nad radom okružnih tužilaštava, rješava sukob nadležnosti i može davati obavezujuća uputstva. Tužilaštva su Republičko tužilaštvo, osnovano za teritoriju Republike Srpske, i okružna tužilaštva osnovana za područja okružnih sudova. Zakon propisuje opšte uslove za imenovanje tužioca i posebne uslove u pogledu godina iskustva za pojedine funkcije, mandat koji nije ograničen i razloge prestanka, među njima navršenih 70 godina života. Tužilačka uprava uređena je Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji, uz godišnje izvještaje o radu i ovlašćenja Ministarstva u vezi s poslovima tužilačke uprave. Tužilaštva imaju svoj budžet koji je sastavni dio budžeta Republike Srpske. Sjedište Republičkog tužilaštva je u Banjoj Luci.

Ključne tačke

  • Šta uređuje: organizaciju, nadležnost i ovlašćenja tužilaštava, uslove i mandat za funkciju (član 1).
  • Položaj: tužilaštva su samostalni državni organi (član 2).
  • Osnov rada: funkciju vrše na osnovu Ustava i zakona (član 3).
  • Osnivanje: tužilaštva se osnivaju i ukidaju zakonom (član 5).
  • Nosioci funkcije: glavni republički tužilac, njegov zamjenik i tužioci (član 6).
  • Zamjenici: glavni republički i glavni okružni tužilac mogu imati najviše dva zamjenika (član 7).
  • Broj tužilaca: određuje ga Visoki sudski i tužilački savjet (član 7. stav 2).
  • Nadzor: glavni republički tužilac nadzire rad okružnih tužilaštava (član 9).
  • Jezici i pisma: srpski, bošnjački i hrvatski jezik, ćirilica i latinica (član 15).
  • Sjedište: Republičko tužilaštvo ima sjedište u Banjoj Luci (član 16).
  • Sukob nadležnosti: rješava ga glavni republički tužilac (član 19).
  • Vrste tužilaštava: Republičko tužilaštvo i okružna tužilaštva (član 23).
  • Uslovi: opšti uslovi iz člana 30, uz posebne uslove u pogledu godina iskustva (čl. 31. do 34).
  • Mandat: nije ograničen; prestaje smrću, na lični zahtjev, s navršenih 70 godina ili razrješenjem (član 35).
  • Budžet: tužilaštva imaju svoj budžet koji je dio budžeta Republike Srpske (član 48).

Kako su organizovana javna tužilaštva u Republici Srpskoj?

Tužilaštva su samostalni državni organi koji u okviru propisanih prava i dužnosti preduzimaju zakonom određene mjere i vrše svoju funkciju na osnovu Ustava i zakona. U okviru svojih nadležnosti štite ostvarivanje ljudskih prava i sloboda zagarantovanih Ustavom i zakonom i obezbjeđuju ustavnost i zakonitost. Osnivaju se i ukidaju zakonom.

Funkciju tužilaštva vrše glavni republički javni tužilac, zamjenik glavnog republičkog javnog tužioca i tužioci. Glavni republički i glavni okružni tužilac mogu imati najviše dva zamjenika, a broj zamjenika i tužilaca određuje Visoki sudski i tužilački savjet. Glavni republički tužilac vrši nadzor nad radom okružnih tužilaštava radi zakonitosti i efikasnosti postupka i rješava sukob nadležnosti između njih.

Tužilaštva su Republičko tužilaštvo, osnovano za teritoriju Republike Srpske, i okružna tužilaštva osnovana za područja okružnih sudova. Sjedište Republičkog tužilaštva je u Banjoj Luci. Službeni jezici su jezik srpskog, bošnjačkog i hrvatskog naroda, a službena pisma ćirilica i latinica.

Za tužioca može biti imenovano lice koje ispunjava opšte uslove iz zakona, uz posebne uslove u pogledu godina iskustva za okružnog tužioca, glavnog okružnog tužioca, republičkog tužioca i glavnog republičkog tužioca. Mandat nije ograničen i prestaje smrću, na lični zahtjev, navršenjem 70 godina života ili razrješenjem. Ispod teksta su povezani propisi, izvori i odgovori na najčešća pitanja.

Sadržaj - Zakon o javnim tužilaštvima RS

  1. GLAVA I (čl. 1-16)
  2. GLAVA II (čl. 17-22)
  3. GLAVA III (čl. 23-29)
  4. GLAVA IV (čl. 30-35)
  5. GLAVA V (čl. 36-39)
  6. GLAVA VI (čl. 40-43)
  7. GLAVA VII (čl. 44-47)
  8. GLAVA VIII (čl. 48-51)
  9. GLAVA IX (čl. 52-55)

GLAVA I (čl. 1-16)

Predmet zakona, položaj tužilaštava kao samostalnih državnih organa i osnov njihovog rada, zaštita ljudskih prava i obezbjeđivanje ustavnosti i zakonitosti, osnivanje i ukidanje tužilaštava zakonom, nosioci tužilačke funkcije i broj zamjenika, rukovođenje tužilaštvima, nadzor glavnog republičkog tužioca, službene legitimacije, kolegijumi tužilaca, izvještavanje Narodne skupštine i Vlade, obavještavanje javnosti, praćenje prakse, službeni jezici i pisma te pečat i sjedište Republičkog tužilaštva u Banjoj Luci.

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se organizacija, nadležnost i ovlašćenje javnih tužilaštava u Republici Srpskoj, uslovi i mandat za vršenje tužilačke funkcije, pitanje uređivanja tužilačke uprave, kao i sredstva za rad tužilaštava u Republici Srpskoj.

Član 2.

Javna tužilaštva (u daljem tekstu: tužilaštva) su samostalni državni organi koji u okviru propisanih prava i dužnosti preduzimaju zakonom određene mjere u pogledu otkrivanja i gonjenja učinilaca krivičnih djela i ulažu pravne lijekove radi zaštite zakonitosti.

Član 3.

Tužilaštva vrše svoju funkciju na osnovu Ustava i zakona.

Član 4.

(1) U okviru svojih nadležnosti, tužilaštva štite ostvarivanje ljudskih prava i slobode svih, zagarantovanih Ustavom i zakonom, i obezbjeđuju ustavnost i zakonitost. (2) U vršenju poslova iz svoje nadležnosti, zaposleni u tužilaštvima dužni su da poštuju ljudska prava i slobode, bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovinsko stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili druge okolnosti.

Član 5.

Tužilaštva se osnivaju i ukidaju zakonom.

Član 6.

(1) Funkciju tužilaštva vrši glavni republički javni tužilac (u daljem tekstu: glavni republički tužilac), zamjenik glavnog republičkog javnog tužioca (u daljem tekstu: zamjenik glavnog republičkog tužioca), zamjenik glavnog republičkog javnog tužioca - specijalni tužilac (u daljem tekstu: specijalni tužilac) i republički javni tužilac (u daljem tekstu: republički tužilac) u Republičkom javnom tužilaštvu. (2) Funkciju tužilaštva vrše i glavni okružni javni tužilac (u daljem tekstu: glavni okružni tužilac), zamjenik glavnog okružnog javnog tužioca (u daljem tekstu: zamjenik glavnog okružnog tužioca) i okružni javni tužilac (u daljem tekstu: okružni tužilac) u okružnim javnim tužilaštvima. (3) Glavne tužioce, njihove zamjenike i tužioce imenuje Visoki sudski i tužilački savjet.

Član 7.

(1) Glavni republički i glavni okružni tužilac mogu imati najviše dva zamjenika. (2) Broj zamjenika glavnih tužilaca, kao i broj tužilaca određuje Visoki sudski i tužilački savjet. (3) Ukoliko glavni tužilac ima dva zamjenika, Visoki sudski i tužilački savjet, na prijedlog glavnog tužioca, imenuje jednog od ta dva zamjenika za prvog zamjenika.

Član 8.

(1) Radom Republičkog javnog tužilaštva (u daljem tekstu: Republičko tužilaštvo) rukovodi i predstavlja ga glavni republički tužilac. (2) Radom okružnog javnog tužilaštva (u daljem tekstu: okružno tužilaštvo) rukovodi i predstavlja ga glavni okružni tužilac. (3) Zamjenici glavnog tužioca i tužioci vrše poslove i zadatke koje im povjeri glavni tužilac i u pogledu izvršavanja tih poslova odgovorni su glavnom tužiocu. (4) Zamjenici glavnog tužioca i tužioci mogu vršiti svaku radnju u postupku pred sudom i drugim organima za koju je po zakonu ovlašćen glavni tužilac.

Član 9.

(1) Glavni republički tužilac vrši nadzor nad radom okružnih tužilaštava u cilju garantovanja zakonitosti i efikasnosti postupka. (2) Na zahtjev glavnog republičkog tužioca, okružna tužilaštva obavezna su da dostave izvještaje o predmetima sa detaljnim opisom preduzetih mjera. (3) Glavni okružni tužilac redovno, a najmanje jednom u šest mjeseci, Republičkom tužilaštvu podnosi izvještaj o stanju kriminaliteta i rješavanju predmeta.

Član 10.

(1) Tužioci imaju službene legitimacije, koje izdaje glavni republički tužilac. (2) Pravilnik o izgledu i sadržaju službene legitimacije iz stava 1. ovog člana donosi glavni republički tužilac.

Član 11.

(1) Kolegijum tužilaca Republičkog tužilaštva čine glavni republički tužilac, zamjenici glavnog republičkog tužioca i republički tužioci. (2) Kolegijum tužilaca okružnog tužilaštva čine glavni okružni tužilac, zamjenici glavnog okružnog tužioca i okružni tužioci. (3) Prošireni kolegijum tužilaca Republičkog tužilaštva čine glavni republički tužilac, zamjenici glavnog republičkog tužioca, republički tužioci i glavni okružni tužioci.

Član 12.

Republički tužilac ima pravo i dužnost da u okviru ostvarivanja svojih funkcija, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev, izvještava Narodnu skupštinu Republike Srpske, Vladu Republike Srpske i predsjednika Republike Srpske o primjeni krivičnog zakonodavstva u Republici Srpskoj, kao i o radu tužilaštava.

Član 13.

(1) Tužilaštva putem sredstava informisanja i na drugi način obavještavaju javnost o stanju kriminaliteta u Republici Srpskoj. (2) U granicama svojih zakonom određenih nadležnosti i u skladu sa interesima postupka, tužilaštva mogu obavještavati javnost i o pojedinim predmetima u kojima postupaju, ako su te informacije od javnog interesa, a vodeći računa o propisima kojima se uređuje zaštita ličnih podataka. (3) Prilikom obavještavanja javnosti tužilaštva se rukovode interesima pravde, imajući u vidu standarde propisane Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Član 14.

(1) Tužilaštva prate i proučavaju probleme iz prakse tužilaštava u Republici Srpskoj koji su od značaja za primjenu Krivičnog zakona Republike Srpske. (2) Prema pitanjima iz djelokruga tužilaštava koja su od značaja za primjenu Krivičnog zakona Republike Srpske, a u okviru ovlašćenja iz člana 9. ovog zakona, glavni republički tužilac može zauzeti stav.

Član 15.

(1) Službeni jezici koji se koriste u tužilaštvima su jezik srpskog, jezik bošnjačkog i jezik hrvatskog naroda, a službena pisma su ćirilica i latinica. (2) Stranke mogu pismena upućivati tužilaštvu na bilo kojem od službenih jezika.

Član 16.

(1) Tužilaštva imaju pečat u skladu sa zakonom. (2) Sjedište Republičkog tužilaštva je u Banjoj Luci.

GLAVA II (čl. 17-22)

Preduzimanje radnji i ulaganje pravnih sredstava za zaštitu ustavnosti i zakonitosti, obavještavanje glavnog republičkog tužioca o pitanjima ustavnosti zakona i postupanje pred Ustavnim sudom, rješavanje sukoba nadležnosti između okružnih tužilaštava te davanje opštih i pojedinačnih obaveznih uputstava i njihov sadržaj.

Član 17.

Tužilaštva sprovode istražne radnje i gone učinioce krivičnih djela u skladu sa zakonima Republike Srpske i ulažu pravna sredstva za zaštitu ustavnosti i zakonitosti.

Član 18.

(1) Glavni okružni tužioci obavještavaju glavnog republičkog tužioca ukoliko se u njihovoj praksi postavi pitanje ustavnosti zakona. (2) Glavni republički tužilac pred Ustavnim sudom Republike Srpske pokreće postupak za ocjenu ustavnosti zakona Republike Srpske koji se primjenjuju u krivičnim postupcima, ukoliko se u praksi postavi pitanje ustavnosti.

Član 19.

Glavni republički tužilac rješava o sukobu nadležnosti između okružnih tužilaštava.

Član 20.

(1) U okviru djelokruga svog rada određenog članom 9. ovog zakona, glavni republički tužilac može davati opšta ili pojedinačna obavezna uputstva okružnim tužilaštvima, sprovoditi krivične istrage i gonjenje pred okružnim i osnovnim sudovima kad god smatra da okružna tužilaštva ne primjenjuju Krivični zakon Republike Srpske ili da se gonjenje krivičnih djela ne može efikasno sprovesti u nadležnosti okružnog tužilaštva. (2) Glavni republički tužilac predmete ili radnje iz djelokruga jednog okružnog tužilaštva može povjeriti drugom okružnom tužilaštvu. (3) Bez obzira na nadležnost određenog okružnog tužilaštva, glavni republički tužilac može povjeriti pojedine predmete pojedinim glavnim tužiocima, zamjenicima glavnih tužilaca ili tužiocima.

Član 21.

Glavni republički tužilac ima pravo i dužnost da daje obavezujuća uputstva zamjeniku glavnog republičkog tužioca i tužiocu u vezi sa njihovim radom, a može i: 1) preduzeti određene radnje iz djelokruga zamjenika glavnog republičkog tužioca ili tužioca, 2) ovlastiti zamjenika glavnog republičkog tužioca ili tužioca da vodi pojedine predmete iz djelokruga drugog zamjenika glavnog republičkog tužioca ili tužioca i 3) ovlastiti zamjenika glavnog republičkog tužioca ili tužioca da preduzima određene radnje iz djelokruga drugog zamjenika glavnog republičkog tužioca ili tužioca.

Član 22.

(1) U smislu ovog zakona, obavezujuća uputstva za rad podrazumijevaju uputstva opšteg karaktera u pogledu rada i aktivnosti tužilaca, kao i posebna uputstva za preduzimanje radnji u određenim predmetima. (2) Uputstva koja donosi glavni tužilac obavezujućeg su karaktera.

GLAVA III (čl. 23-29)

Vrste tužilaštava, osnivanje Republičkog tužilaštva za teritoriju Republike Srpske i okružnih tužilaštava za područja okružnih sudova, stvarna nadležnost pojedinih tužilaštava, popis okružnih tužilaštava po sjedištima, zamjenjivanje glavnih tužilaca u slučaju odsutnosti ili spriječenosti te imunitet nosilaca tužilačke funkcije za mišljenje dato u vršenju dužnosti.

Član 23.

Tužilaštva su Republičko tužilaštvo i okružna tužilaštva.

Član 24.

(1) Republičko tužilaštvo osniva se za teritoriju Republike Srpske, a okružna tužilaštva za područje okružnih sudova. (2) Na prijedlog glavnog okružnog tužioca, a nakon pribavljene saglasnosti Vlade Republike Srpske i mišljenja Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, ukoliko postoji hitna i neophodna potreba, glavni republički tužilac može donijeti odluku o uspostavljanju ili ukidanju područnih kancelarija okružnog tužilaštva u određenim opštinama. (3) Okružna tužilaštva i područne kancelarije predstavljaju jedinstveni organizacioni organ.

Član 25.

(1) Tužilaštva u ostvarivanju svojih funkcija nadležna su da postupaju, i to:

1) Republičko tužilaštvo - pred svim sudovima Republike Srpske, a u skladu sa članom 18. stav 2. ovog zakona i pred Ustavnim sudom Republike Srpske i 2) okružna tužilaštva - pred osnovnim i okružnim sudovima.
(2) Tužioci svoju funkciju obavljaju u tužilaštvu u kojem su imenovani. (3) Izuzetno, tužioci se mogu uputiti na rad u drugo tužilaštvo po postupku koji se primjenjuje prilikom privremenog upućivanja sudija u drugi sud.

Član 26.

(1) Okružna tužilaštva su:

1) Okružno tužilaštvo u Banjoj Luci, za područje Okružnog suda u Banjoj Luci, 2) Okružno tužilaštvo u Bijeljini, za područje Okružnog suda u Bijeljini, 3) Okružno tužilaštvo u Doboju, za područje Okružnog suda u Doboju, 4) Okružno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu, za područje Okružnog suda u Istočnom Sarajevu, 5) Okružno tužilaštvo u Trebinju, za područje Okružnog suda u Trebinju i 6) Okružno tužilaštvo u Prijedoru, za područje Okružnog suda u Prijedoru.
(2) Područne kancelarije pri okružnim tužilaštvima su:
1) za Okružno tužilaštvo u Banjoj Luci, područna kancelarija u Prijedoru, područna kancelarija u Mrkonjić Gradu i područna kancelarija u Gradišci, 2) za Okružno tužilaštvo u Bijeljini, područna kancelarija u Srebrenici, 3) za Okružno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu, područna kancelarija u Višegradu i područna kancelarija u Vlasenici i 4) za Okružno tužilaštvo u Trebinju, područna kancelarija u Foči.
(3) Odredbe člana 24. stav 2. ovog zakona shodno se primjenjuju na ukidanje područnih kancelarija iz stava 2. ovog člana.

Član 27.

(1) Kada je glavni republički tužilac odsutan ili spriječen u obavljanju svoje dužnosti, zamjenjuje ga zamjenik glavnog republičkog tužioca. (2) Ako su glavni republički tužilac i njegov zamjenik odsutni ili spriječeni u obavljanju svojih dužnosti, republički tužilac koji ima najviše radnog iskustva na poslovima tužioca preuzima poslove kao privremeni glavni republički tužilac. (3) Ako su glavni republički tužilac i njegovi zamjenici odsutni ili spriječeni u obavljanju svojih dužnosti u periodu dužem od mjesec dana, iz reda republičkih tužilaca imenuje se vršilac dužnosti glavnog republičkog tužioca do izbora glavnog republičkog tužioca, u skladu sa zakonom.

Član 28.

(1) Kada je glavni okružni tužilac odsutan ili spriječen u obavljanju svoje dužnosti, zamjenjuje ga prvi zamjenik glavnog okružnog tužioca, a nakon njega zamjenik glavnog okružnog tužioca, ako je zamjenik imenovan. (2) U slučaju da su i glavni okružni tužilac i zamjenici glavnog okružnog tužioca odsutni ili spriječeni u obavljanju svojih dužnosti, glavni republički tužilac iz reda tužilaca tog tužilaštva imenuje vršioca dužnosti glavnog okružnog tužioca do izbora glavnog okružnog tužioca.

Član 29.

(1) Glavni tužioci, zamjenici glavnih tužilaca i tužioci ne mogu biti krivično gonjeni, uhapšeni ili zadržani u pritvoru niti mogu odgovarati u građanskom postupku za mišljenje koje daju ili za odluke koje donese u okviru svojih službenih dužnosti. (2) Posjedovanje imuniteta neće spriječiti ili odgoditi istragu u krivičnom ili građanskom postupku koja se o nekoj stvari u skladu sa zakonom vodi protiv tužioca.

GLAVA IV (čl. 30-35)

Opšti uslovi za imenovanje tužioca, posebni uslovi u pogledu godina iskustva za okružnog tužioca, glavnog okružnog tužioca i njegovog zamjenika, republičkog tužioca te glavnog republičkog tužioca i njegovog zamjenika, kao i mandat koji nije ograničen i razlozi za njegov prestanak, uključujući navršenih 70 godina života.

Član 30.

Za tužioca može da bude imenovano lice koje ispunjava sljedeće opšte uslove: 1) da je državljanin Bosne i Hercegovoine, 2) da ispunjava opšte zdravstvene uslove za obavljanje poslova tužioca, 3) da ima diplomu pravnog fakulteta iz Bosne i Hercegovine ili bivše SFRJ stečenu do 6. aprila 1992. godine ili nekog drugog pravnog fakulteta, pod uslovom da je diploma koju je izdao taj fakultet nostrifikovana u skladu sa zakonom i 4) da ima položen pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili u bivšoj SFRJ do 6. aprila 1992. godine ili u nekoj drugoj državi, pod uslovom da je uvjerenje o položenom pravosudnom ispitu nostrifikovano u skladu sa zakonom.

Član 31.

Za okružnog tužioca može biti imenovano lice koje osim uslova iz člana 30. ovog zakona ima najmanje tri godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita.

Član 32.

(1) Za glavnog okružnog tužioca i zamjenika glavnog okružnog tužioca može biti imenovano lice koje osim uslova iz člana 30. ovog zakona ima najmanje pet godina iskustva u radu kao sudija, tužilac, advokat ili drugo relevantno pravno iskustvo nakon položenog pravosudnog ispita. (2) Glavni okružni tužilac i zamjenik glavnog okružnog tužioca mora imati dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za rad ovih tužilaštava. (3) Glavni okružni tužilac i zamjenik glavnog okružnog tužioca imenuju se na mandat od pet godina i mogu biti ponovo imenovani.

Član 33.

Za republičkog tužioca može biti imenovano lice koje osim uslova iz člana 30. ovog zakona ima najmanje pet godina iskustva u radu kao sudija, tužilac, advokat ili drugo relevantno pravno iskustvo nakon položenog pravosudnog ispita.

Član 34.

(1) Za glavnog republičkog tužioca i zamjenika glavnog republičkog tužioca može biti imenovano lice koje osim uslova iz člana 30. ovog zakona ima najmanje osam godina iskustva u radu kao sudija, tužilac, advokat ili drugo relevantno pravno iskustvo nakon položenog pravosudnog ispita, kao i dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za rad tog tužilaštva. (2) Glavni republički tužilac i zamjenik glavnog republičkog tužioca imenuju se na mandat od šest godina i mogu biti ponovo imenovani.

Član 35.

(1) Tužilac se imenuju na mandat koji nije ograničen, a koji prestaje:

1) smrću, 2) na lični zahtjev, 3) kada navrši 70 godina života i 4) kada bude razriješen dužnosti iz razloga koji su utvrđeni zakonom.

GLAVA V (čl. 36-39)

Utvrđivanje organizacije tužilaštava i broja administrativno-tehničkog osoblja Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji, rukovođenje tužilačkom upravom i donošenje opštih uputstava za rad odjeljenja, vođenje evidencije predmeta u skladu s aktom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta te godišnji analitički izvještaji o radu.

Član 36.

(1) Organizacija Republičkog tužilaštva i okružnih tužilaštava, broj administrativno-tehničkog osoblja i uslovi za obavljanje poslova utvrđuju se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i poslovanju tužilaštava Republike Srpske. (2) Pravilnik iz stava 1. ovog člana donosi glavni republički tužilac uz pribavljeno mišljenje Kolegijuma tužilaca Republičkog tužilaštva i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, a uz saglasnost Ministarstva.

Član 37.

Glavni republički, odnosno glavni okružni tužilac rukovode tužilačkom upravom i donose opšta uputstva za rad tužilačkih i administrativnih odjeljenja tužilaštva u skladu sa Pravilnikom iz člana 36. stav 1. ovog zakona.

Član 38.

Republičko tužilaštvo i okružna tužilaštva vode evidenciju predmeta u skladu sa aktom kojim se uređuje sistem za automatsko upravljanje predmetima u tužilaštvima koje donosi Visoki sudski i tužilački savjet.

Član 39.

(1) Na kraju svake godine glavni republički tužilac sačinjava godišnji analitički izvještaj o radu Republičkog tužilaštva. (2) Na kraju godine, a na osnovu izvještaja iz stava 1. ovog člana, glavni republički tužilac izvještava Narodnu skupštinu Republike Srpske i pritom obrazlaže stanje kriminaliteta u Republici Srpskoj i ukazuje na tendencije u njegovom kretanju. (3) Glavni okružni tužioci Republike Srpske dostavljaju glavnom republičkom tužiocu neophodne podatke navedene u stavu 2. ovog člana. (4) Rezultati rada tužilaca ocjenjuju se najmanje jednom godišnje u skladu sa kriterijumima koje utvrdi Visoki sudski i tužilački savjet. (5) Ocjenjivanje rezultata rada okružnih tužilaca i zamjenika glavnog okružnog tužioca vrši glavni okružni tužilac, ocjenjivanje rezultata rada glavnih okružnih tužilaca, republičkih tužilaca i zamjenika glavnog republičkog tužioca vrši glavni republički tužilac, a ocjenjivanje rezultata rada glavnog republičkog tužioca vrši Visoki sudski i tužilački savjet. (6) Protiv odluke o ocjeni rezultata rada može se izjaviti prigovor Visokom sudskom i tužilačkom savjetu.

GLAVA VI (čl. 40-43)

Prava i obaveze Ministarstva u vezi s pitanjima tužilačke uprave, obaveza glavnih tužilaca da dostave tražene podatke, postupanje kada Ministarstvo utvrdi nepravilnosti u primjeni zakona i propisa te inspekcija rada tužilaštva i revizija njegovog finansijskog poslovanja.

Član 40.

(1) U okviru svojih ovlašćenja Ministarstvo ostvaruje određena prava i obaveze u vezi sa pitanjima tužilačke uprave. (2) U ostvarivanju redovnih poslova tužilačke uprave Ministarstvo:

1) vrši nadzor i prati primjenu ovog zakona i drugih propisa koji se odnose na organizaciju i poslovanje tužilaštva, 2) prati obavljanje poslova tužilačke uprave, 3) daje saglasnost na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i poslovanju tužilaštava Republike Srpske, kojim se uređuju unutrašnja organizacija i sistematizacija radnih mjesta u Republičkom tužilaštvu, okružnim tužilaštvima i Posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, 4) sarađuje sa glavnim republičkim tužiocem i glavnim okružnim tužiocem u rješavanju pritužbi koje prima Ministarstvo, a koje se odnose na tužilačku upravu, 5) daje prijedloge glavnom republičkom tužiocu i s njim sarađuje radi unapređivanja organizacije i poslovanja tužilaštva, 6) prikuplja statističke podatke o radu tužilaštva, 7) obezbjeđuje materijalne uslove za rad tužilaštva, 8) vrši i nadležnosti u vezi sa budžetom za rad tužilaštva u skladu sa zakonom, 9) nadzor nad finansijskim i materijalnim poslovanjem tužilaštava.

Član 41.

(1) Glavni republički tužilac i glavni okružni tužilac dužni su da dostave Ministarstvu podatke koji su potrebni za sprovođenje ovlašćenja iz člana 40. ovog zakona. (2) Glavni republički tužilac podnosi objedinjeni godišnji izvještaj o radu za sva tužilaštva Ministarstvu i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu.

Član 42.

Ako Ministarstvo utvrdi da u tužilaštvu postoje nepravilnosti u primjeni ovog zakona, kao i primjeni drugih propisa koji se odnose na organizaciju i poslovanje tužilaštva, o tome će obavijestiti glavnog republičkog tužioca i rješenjem naložiti otklanjanje uočenih nepravilnosti ili pokretanje postupka za utvrđivanje odgovornosti.

Član 42a.

(1) Ako Ministarstvo utvrdi da u obavljanju poslova tužilačke uprave postoje nepravilnosti u primjeni ovog zakona, kao i u primjeni drugih propisa, Ministarstvo će zahtijevati od glavnog republičkog, specijalnog ili okružnog tužioca da akt koji nije u skladu sa zakonom ili podzakonskim aktom stavi van snage. (2) Ukoliko glavni republički, specijalni ili okružni tužilac ne postupi po zahtjevu iz stava 2. ovog člana, Ministarstvo donosi akt kojim poništava ili ukida takav akt u skladu sa pravilima Zakona o opštem upravnom postupku. (3) Akt Ministarstva je konačan. (4) Protiv akta iz stava 3. ovog člana može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.

Član 43.

(1) U sprovođenju nadležnosti iz člana 40. ovog zakona Ministarstvo vrši inspekciju rada tužilaštva, kao i reviziju finansijskog poslovanja tužilaštva. (2) Ministarstvo, u primjeni ovlašćenja koja su utvrđena ovim zakonom, neće uticati na rad tužilaštva u vezi sa ovlašćenjima tužioca koja su utvrđena u zakonu.

GLAVA VII (čl. 44-47)

Pojam radnika tužilaštva i zahtjev da njihova struktura odražava nacionalnu strukturu stanovništva, imenovanje sekretara tužilaštva po javnom konkursu, imenovanje stručnih saradnika na neodređeno vrijeme i kriterijumi za njihov broj te uslovi za prijem pripravnika.

Član 44.

(1) Radnicima tužilaštva, u smislu ovog zakona, smatraju se sva zaposlena lica u tužilaštvu, osim tužilaca. (2) Struktura radnika tužilaštva treba da odražava nacionalnu strukturu stanovništva prema posljednjem popisu. (3) Propisi Republike Srpske o radnim odnosima radnika u republičkim organima uprave shodno se primjenjuju i na radnike tužilaštava, ako zakonom nije drugačije određeno. (4) Rezultati rada radnika tužilaštva ocjenjuju se godišnje u skladu sa pravilnikom koji donosi glavni republički tužilac. (5) Radnici tužilaštava zasnivaju radni odnos na neodređeno vrijeme nakon sprovedenog javnog konkursa, koji se sprovodi uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva. (6) Izuzetno od stava 5. ovog člana, radni odnos u tužilaštvima bez javnog konkursa može se zasnovati na određeno vrijeme radi zamjene odsutnog radnika do njegovog povratka na rad ili zbog privremeno povećanog obima posla, najduže do šest mjeseci, a koji se sprovodi uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva.

Član 45.

(1) Republičko tužilaštvo i okružna tužilaštva mogu imati sekretara, kojeg po okončanju javnog konkursa imenuje glavni republički, odnosno glavni okružni tužilac. (2) Sekretar tužilaštava pomaže glavnom republičkom, odnosno glavnom okružnom tužiocu u obavljanju administrativnih poslova i pri izradi administrativnog dijela opšteg plana. (3) Poslove sekretara tužilaštva obavlja diplomirani pravnik sa najmanje pet godina radnog iskustva u struci. (4) Sekretar tužilaštava pomaže glavnom republičkom, odnosno glavnom okružnom tužiocu i prilikom pripreme i izvršenja budžeta tužilaštava.

Član 46.

(1) U tužilaštva mogu biti imenovani, po okončanju postupka javne konkurencije, stručni saradnici na neodređeno vrijeme. (2) Kriterijume za određivanje broja stručnih saradnika određuje glavni republički tužilac. (3) Stručni saradnici mogu vršiti sve radnje u postupcima za izdavanje kaznenih naloga pred sudovima u skladu sa zakonom, a na osnovu zahtjeva i posebnog ovlašćenja glavnog okružnog tužioca. (4) Stručni saradnik pomaže tužiocu u njegovom radu, izrađuje nacrte tužilačkih odluka, proučava pravna pitanja, sudsku praksu i pravnu literaturu, izrađuje nacrte pravnih shvatanja, te obavlja samostalno ili pod nadzorom i po uputstvima tužioca i druge stručne poslove. (5) Edukacija stručnih saradnika vrši se u skladu sa programom edukacije, koju utvrđuje Centar za edukaciju sudija i tužilaca Republike Srpske. (6) U Okružno tužilaštvo za stručnog saradnika može biti imenovan diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom i sa najmanje dvije godine radnog iskustva na pravnim poslovima. (7) Stručni saradnici imaju službene legitimacije koje izdaje glavni republički tužilac. (8) Izgled i sadržaj službene legitimacije iz stava 7. ovog člana utvrđuju se pravilnikom koji donosi glavni republički tužilac.

Član 47.

(1) Na mjesto pripravnika može biti primljen državljanin Bosne i Hercegovine koji je diplomirani pravnik i koji ispunjava opšte uslove za prijem u organima republičke uprave. (2) Pripravnici se zapošljavaju u tužilaštvima radi sticanja praktičnog iskustva za rad u tužilaštvima. (3) Pripravnici se zapošljavaju na određeno vrijeme koje nije duže od dvije godine. (4) Pripravnici se u određenom periodu svoje službe upućuju na praktični rad u osnovne i okružne sudove. (5) Trajanje praktičnog rada pripravnika, uslovi koje moraju ispuniti da bi mogli polagati pravosudni ispit, te program i način polaganja pravosudnog ispita utvrđuju se posebnim zakonom.

GLAVA VIII (čl. 48-51)

Budžet tužilaštava kao sastavni dio budžeta Republike Srpske, izrada i dostavljanje prijedloga budžeta u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu, pravo na platu i druga prava po osnovu rada te primjena propisa o platama zaposlenih u institucijama pravosuđa Republike Srpske na radnike tužilaštva.

Član 48.

Tužilaštva imaju svoj budžet, koji je sastavni dio budžeta Republike Srpske.

Član 49.

(1) Prijedlog budžeta izrađuje tužilaštvo u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu Republike Srpske. (2) Prijedlog budžeta dostavlja se Ministarstvu u zakonom utvrđenom roku. (3) Prijedlog budžeta, usaglašen za sva tužilaštva, Ministarstvo dostavlja Visokom sudskom i tužilačkom savjetu radi davanja eventualnih sugestija.

Član 50.

(1) Glavni tužioci, zamjenici glavnih tužilaca i tužioci, kao i ostali zaposleni imaju pravo na platu i druga prava koja im po osnovu rada pripadaju, odnosno funkcije koju obavljaju. (2) Na plate tužilaca primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju plate i druge naknade sudija i tužilaca u Republici Srpskoj.

Član 51.

Na plate i ostala prava po osnovu rada radnika tužilaštva primjenjuju se odredbe zakona kojim se propisuju plate zaposlenih u institucijama pravosuđa Republike Srpske.

GLAVA IX (čl. 52-55)

Rok od 60 dana za donošenje pravilnika glavnog republičkog tužioca, početak rada Okružnog tužilaštva u Prijedoru, prestanak važenja ranijeg Zakona o tužilaštvima Republike Srpske te stupanje na snagu osmog dana od dana objavljivanja.

Član 52.

(1) Glavni republički tužilac će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Pravilnik iz člana 10. stav 2. i člana 46. stav 8. ovog zakona, kojim se uređuje izgled i sadržaj službene legitimacije za tužioce i stručne saradnike u Republici Srpskoj, Pravilnik iz člana 36. stav 2. ovog zakona, kojim se uređuje organizacija Republičkog tužilaštva i okružnih tužilaštava, broj administrativno-tehničkog osoblja i uslovi za obavljanje tih poslova i Pravilnik iz člana 44. stav 4. ovog zakona, kojim se uređuje ocjenjivanje radnika tužilaštva. (2) Do donošenja podzakonskih akata iz stava 1. ovog člana primjenjivaće se propisi doneseni na osnovu Zakona o tužilaštvima Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske, br. 55/02, 85/03 i 115/04), ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.

Član 53.

(1) Okružno tužilaštvo u Prijedoru počeće sa radom kada se ispune materijalne i druge pretpostavke za rad Tužilaštva, a najkasnije do 31.12.2016. godine. (2) O ispunjenosti uslova za početak rada Tužilaštva iz stava 1. ovog člana Vlada donosi odluku na prijedlog ministra. (3) Početkom rada Okružnog tužilaštva u Prijedoru prestaće sa radom Područna kancelarija u Prijedoru pri Okružnom tužilaštvu Banja Luka.

Član 54.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o tužilaštvima Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske", br. 55/02, 85/03 i 115/04).

Član 55.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske".

Samostalni član Zakona o izmjeni i dopunama
Zakona o javnim tužilaštvima Republike Srpske

("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 48/24)

Član 4.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske".

Povezani propisi i sudska praksa

Organizacija tužilaštava dodiruje propise o pravosuđu, platama u pravosuđu i upravnom nadzoru. Ovdje su okupljeni propisi i stranice sa sajta koji se najčešće koriste uz ovaj tekst.

Pravosuđe i institucije

Struka i plate u pravosuđu

Nadzor i zaštita prava

Vodiči i stranice kancelarije

Izvori

Zakon o javnim tužilaštvima Republike Srpske, "Službeni glasnik Republike Srpske", br. 69/16 i 48/24.

Izmjene i dopune iz broja 48/24 (Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o javnim tužilaštvima Republike Srpske) unesene su u tekst: član 40. stav 2. tačka 9), novi član 42a i stavovi 5. i 6. člana 44. Zakon o izmjeni i dopunama stupio je na snagu osmog dana od dana objavljivanja, 14.06.2024. godine.

Zvanične oznake GLAVA I do GLAVA IX u izvornom tekstu stoje same, bez naziva glava, i prenesene su doslovno takve kakve jesu; opis ispod svake oznake je urednički i služi samo lakšem snalaženju.

Sjedište Republičkog tužilaštva je u Banjoj Luci (član 16. stav 2), a broj zamjenika glavnih tužilaca i broj tužilaca određuje Visoki sudski i tužilački savjet (član 7. stav 2).

Stupanjem na snagu ovog zakona prestao je da važi Zakon o tužilaštvima Republike Srpske, "Službeni glasnik Republike Srpske", br. 55/02, 85/03 i 115/04 (član 54).

Tekst na ovoj stranici priredila je Advokatska kancelarija Prnjavorac radi lakšeg pregleda. U slučaju razlike mjerodavan je tekst objavljen u službenom glasilu.

Često postavljana pitanja o Zakonu o javnim tužilaštvima Republike Srpske

Odgovori su sažeti iz teksta zakona objavljenog na ovoj stranici; uz odgovore su navedeni članovi na koje se odnose.

Šta uređuje ovaj zakon?

Organizaciju, nadležnost i ovlašćenja javnih tužilaštava u Republici Srpskoj, uslove i mandat za vršenje tužilačke funkcije, tužilačku upravu i druga pitanja od značaja za rad tužilaštava (član 1).

Kakav je položaj tužilaštava?

Tužilaštva su samostalni državni organi koji svoju funkciju vrše na osnovu Ustava i zakona (čl. 2. i 3).

Kako se tužilaštva osnivaju?

Osnivaju se i ukidaju zakonom (član 5).

Ko vrši funkciju tužilaštva?

Glavni republički javni tužilac, zamjenik glavnog republičkog javnog tužioca i tužioci (član 6).

Koliko zamjenika može imati glavni tužilac?

Najviše dva; broj zamjenika i broj tužilaca određuje Visoki sudski i tužilački savjet (član 7).

Ko nadzire rad okružnih tužilaštava?

Glavni republički tužilac, radi garantovanja zakonitosti i efikasnosti postupka (član 9).

Šta je kolegijum tužilaca?

Tijelo koje u Republičkom tužilaštvu čine glavni republički tužilac, njegovi zamjenici i republički tužioci, a u okružnom tužilaštvu odgovarajući nosioci funkcije (član 11).

Koji su službeni jezici i pisma?

Jezik srpskog, bošnjačkog i hrvatskog naroda, a službena pisma su ćirilica i latinica (član 15).

Gdje je sjedište Republičkog tužilaštva?

U Banjoj Luci (član 16. stav 2).

Ko rješava sukob nadležnosti?

Glavni republički tužilac rješava sukob nadležnosti između okružnih tužilaštava (član 19).

Šta su obavezujuća uputstva?

Uputstva opšteg karaktera u pogledu rada i aktivnosti tužilaca, kao i posebna uputstva za preduzimanje radnji, koja daje glavni republički tužilac (čl. 20, 21. i 22).

Koja tužilaštva postoje?

Republičko tužilaštvo, osnovano za teritoriju Republike Srpske, i okružna tužilaštva, osnovana za područja okružnih sudova (čl. 23. i 24).

Imaju li nosioci funkcije imunitet?

Ne mogu odgovarati u građanskom postupku niti biti gonjeni za mišljenje koje su dali u vršenju dužnosti, pod uslovima iz člana 29.

Koji su opšti uslovi za tužioca?

Državljanstvo Bosne i Hercegovine, opšti zdravstveni uslovi i ostali uslovi koje nabraja član 30.

Koliko iskustva traži zakon?

Za okružnog tužioca najmanje tri godine, za glavnog okružnog tužioca i njegovog zamjenika te za republičkog tužioca najmanje pet godina, a za glavnog republičkog tužioca i njegovog zamjenika najmanje osam godina iskustva (čl. 31. do 34).

Koliko traje mandat?

Mandat nije ograničen, a prestaje smrću, na lični zahtjev, navršenjem 70 godina života ili razrješenjem iz zakonom propisanih razloga (član 35).

Kako je uređena tužilačka uprava?

Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji, uz opšta uputstva glavnih tužilaca za rad tužilačkih i administrativnih odjeljenja (čl. 36. i 37).

Koja ovlašćenja ima Ministarstvo?

Ostvaruje prava i obaveze u vezi s poslovima tužilačke uprave, traži podatke, postupa kod utvrđenih nepravilnosti te vrši inspekciju rada i reviziju finansijskog poslovanja tužilaštva (čl. 40. do 43).

Ko su radnici tužilaštva?

Sva zaposlena lica u tužilaštvu osim tužilaca; tužilaštva mogu imati sekretara, stručne saradnike i pripravnike (čl. 44. do 47). Radni odnos na neodređeno vrijeme zasnivaju nakon javnog konkursa, uz prethodnu saglasnost Ministarstva, a bez konkursa samo izuzetno, na određeno vrijeme do šest mjeseci (član 44. st. 5. i 6).

Kako se tužilaštva finansiraju?

Imaju svoj budžet koji je sastavni dio budžeta Republike Srpske, a prijedlog budžeta izrađuju u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu (čl. 48. i 49).