Advokatska kancelarija

weight
"Na┼ía za┼ítita nije u na┼íem oru┼żju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein

AP

ZAKON O RADU FEDERACIJE BiH

 

("Slu┼żbene novine Federacije BiH", br. 26/2016 i 89/2018)

 

Pre─Źiš─çen tekst

 

 

 

I. OSNOVNE O DREDBE

Predmet zakona

─îlan 1

Ovim zakonom ure─Ĺuje se zaklju─Źivanje ugovora o radu, radno vrijeme, pla─çe, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa, zaklju─Źivanje kolektivnih ugovora, mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja iz radnog odnosa, ako drugim zakonom ili me─Ĺunarodnim ugovorom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

 

Gramati─Źka terminologija

─îlan 2

Gramati─Źka terminologija korištenja muškog i ┼żenskog roda za pojmove u ovom zakonu uklju─Źuje oba roda.

Ravnopravna zastupljenost spolova

 

─îlan 3

Formiranje vije─ça zaposlenika, mirovnog vije─ça, ekonomsko-socijalnog vije─ça i drugih organa koji proizilaze iz ovog zakona i kolektivnih ugovora, odra┼żavat ─çe ravnopravnu zastupljenost spolova.

 

Zasnivanje radnog odnosa

─îlan 4

(1) Stupanjem na rad radnika na osnovu zaklju─Źenog ugovora o radu zasniva se radni odnos.

(2) Nakon zaklju─Źivanja ugovora o radu poslodavac je du┼żan prijaviti radnika na penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slu─Źaj nezaposlenosti (u daljem tekstu: obavezno osiguranje) u skladu sa zakonom.

 

Pojam poslodavca

─îlan 5

Poslodavac, u smislu ovog zakona, je fizi─Źko ili pravno lice koje radniku daje posao na osnovu ugovora o radu.

 

Pojam radnika

─îlan 6

Radnik, u smislu ovog zakona, je fizi─Źko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu.

 

Osnovna prava i obaveze radnika

─îlan 7

(1) Poslodavac utvr─Ĺuje mjesto i na─Źin obavljanja rada poštivaju─çi pri tome prava i dostojanstvo radnika, a radnik je obavezan prema uputama poslodavca datim u skladu sa prirodom i vrstom rada li─Źno obavljati preuzeti posao, te poštivati organizaciju rada i poslovanja kod poslodavca, kao i zakone i op─çe akte poslodavca.

(2) Radnik ima pravo na pravi─Źnu pla─çu, uvjete rada koji obezbje─Ĺuju sigurnost i zaštitu ┼żivota i zdravlja na radu, te druga prava u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

 

Osnovi i vrste diskriminacije

─îlan 8

(1) Zabranjena je diskriminacija radnika kao i lica koje tra┼żi zaposlenje, s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bra─Źno stanje, porodi─Źne obaveze, starost, invalidnost, trudno─çu, jezik, vjeru, politi─Źko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, ro─Ĺenje, rasu, boju ko┼że, ─Źlanstvo ili ne─Źlanstvo u politi─Źkim strankama i sindikatima, zdravstveni status, ili neko drugo li─Źno svojstvo.

(2) Diskriminacija mo┼że biti direktna ili indirektna.

(3) Direktna diskriminacija, u smislu ovog zakona, zna─Źi svako postupanje uzrokovano nekim od osnova iz stava 1. ovog ─Źlana kojim se radnik, kao i lice koje tra┼żi zaposlenje stavlja ili je bilo stavljeno u nepovoljniji polo┼żaj u odnosu na druga lica u istoj ili sli─Źnoj situaciji.

(4) Indirektna diskriminacija, u smislu ovog zakona, postoji kada odre─Ĺena naizgled neutralna odredba, pravilo, kriterij ili praksa stavlja ili bi stavila u nepovoljniji polo┼żaj radnika kao i lice koje tra┼żi zaposlenje zbog odre─Ĺene osobine, statusa, opredjeljenja, uvjerenja ili vrijednosnog sistema koji ─Źine osnove za zabranu diskriminacije iz stava 1. ovog ─Źlana u odnosu na drugog radnika, kao i lice koje tra┼że zaposlenje.

 

Uznemiravanje i nasilje na radu

─îlan 9

(1) Poslodavcu i drugim licima zaposlenim kod poslodavca zabranjeno je uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje, nasilje po osnovu spola, kao i sistematsko uznemiravanje na radu ili u vezi s radom (mobing) radnika i lica koja tra┼że zaposlenje kod poslodavca.

(2) Uznemiravanje u smislu stava 1. ovog ─Źlana je svako ne┼żeljeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz ─Źlana 8. ovog zakona koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva radnika i lica koje tra┼żi zaposlenje, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, poni┼żavaju─çe ili uvredljivo okru┼żenje.

(3) Seksualno uznemiravanje u smislu stava 1. ovog ─Źlana je svako ponašanje koje rije─Źima ili radnjama seksualne prirode ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva radnika i lica koje tra┼żi zaposlenje, a koje izaziva strah ili stvara poni┼żavaju─çe ili uvredljivo okru┼żenje.

(4) Nasilje na osnovu spola je bilo koje djelo koje nanosi fizi─Źku, psihi─Źku, seksualnu ili ekonomsku štetu ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju lica u njihovim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti spolova na radu ili u vezi sa radom.

(5) Mobing predstavlja specifi─Źnu formu nefizi─Źkog uznemiravanja na radnom mjestu koje podrazumijeva ponavljanje radnji kojima jedno ili više lica psihi─Źki zlostavlja i poni┼żava drugo lice, a ─Źija je svrha ili posljedica ugro┼żavanje njegovog ugleda, ─Źasti, dostojanstva, integriteta, degradacija radnih uvjeta ili profesionalnog statusa.

 

Zabrana diskriminacije

─îlan 10

(1) Diskriminacija iz ─Źlana 8. ovog zakona zabranjena je u odnosu na:

a. uvjete za zapošljavanje i izbor kandidata za obavljanje odre─Ĺenog posla,

b. uvjete rada i sva prava iz radnog odnosa,

c. obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje,

d. napredovanje u poslu i

e. otkazivanje ugovora o radu.

(2) Odredbe ugovora o radu za koje se utvrdi da su diskriminiraju─çe po nekom od osnova iz ─Źlana 8. ovog zakona, ništave su.

 

Izuzeci od zabrane diskriminacije

─îlan 11

(1) Ne smatraju se diskriminacijom pravljenje razlike, isklju─Źenje ili davanje prvenstva u odnosu na odre─Ĺeni posao kada je priroda posla takva ili se posao obavlja pod takvim uvjetima da karakteristike povezane sa nekim od osnova iz ─Źlana 8. ovog zakona predstavljaju stvarni i odlu─Źuju─çi uvjet obavljanja posla, te da je svrha koja se time ┼żeli posti─çi opravdana.

(2) Ne smatraju se diskriminacijom odredbe ovog zakona, kolektivnog ugovora i ugovora o radu koje se odnose na posebnu zaštitu odre─Ĺenih kategorija radnika u skladu sa zakonom.

 

Zaštita u slu─Źajevima diskriminacije

─îlan 12

(1) U slu─Źajevima diskriminacije u smislu odredaba ovog zakona, radnik kao i lice koje tra┼żi zaposlenje mogu od poslodavca zahtijevati zaštitu u roku od 15 dana od dana saznanja za diskriminaciju.

(2) Ako poslodavac u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva iz prethodnog stava, ne udovolji tom zahtjevu, radnik mo┼że u daljem roku od 30 dana podnijeti tu┼żbu nadle┼żnom sudu.

(3) Ako radnik odnosno lice koje tra┼żi zaposlenje u slu─Źaju spora iznesu ─Źinjenice koje opravdavaju sumnju da je poslodavac postupio suprotno odredbama ovog zakona o zabrani diskriminacije, na poslodavcu je teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije, odnosno da postoje─ça razlika nije usmjerena na diskriminaciju ve─ç da ima svoje objektivno opravdanje.

(4) Ako sud utvrdi da je tu┼żba iz stava 2. ovog ─Źlana osnovana poslodavac je du┼żan radniku uspostaviti i osigurati ostvarivanje prava koja su mu uskra─çena, te mu nadoknaditi štetu nastalu diskriminacijom.

 

Pravo na vo─Ĺenje krivi─Źnog ili gra─Ĺanskog postupka

─îlan 13

U slu─Źajevima diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja, nasilja na osnovu spola, kao i mobinga na radu ili u vezi s radom, ni jedna odredba ovog zakona ne mo┼że se tuma─Źiti kao ograni─Źavanje ili umanjivanje prava na vo─Ĺenje krivi─Źnog ili gra─Ĺanskog postupka.

 

Sloboda udru┼żivanja

─îlan 14

(1) Radnici imaju pravo, po svom slobodnom izboru, organizirati sindikat, te se u njega u─Źlaniti, u skladu sa statutom ili pravilima tog sindikata.

(2) Poslodavci imaju pravo, po svom slobodnom izboru, formirati udru┼żenje poslodavaca, te se u njega u─Źlaniti, u skladu sa statutom ili pravilima tog udru┼żenja.

(3) Sindikat i udru┼żenja poslodavaca mogu se osnovati bez ikakvog prethodnog odobrenja.

 

Dobrovoljnost ─Źlanstva

─îlan 15

(1) Radnici odnosno poslodavci slobodno odlu─Źuju o svom stupanju ili istupanju iz sindikata, odnosno udru┼żenja poslodavaca.

(2) Radnik odnosno poslodavac ne mo┼że biti stavljen u nepovoljniji polo┼żaj zbog ─Źlanstva ili ne─Źlanstva u sindikatu odnosno udru┼żenju poslodavaca.

 

Zabrana miješanja u funkcioniranje udru┼żenja

─îlan 16

(1) Poslodavcima ili udru┼żenjima poslodavaca koji djeluju u sopstveno ime ili putem nekog drugog lica, ─Źlana ili zastupnika, zabranjuje se:

a. miješanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje sindikatom;

b. zagovaranje ili pru┼żanje pomo─çi sindikatu sa ciljem kontroliranja takvog sindikata.

(2) Sindikatu koji djeluje u sopstveno ime ili putem nekog drugog lica, ─Źlana ili zastupnika, zabranjeno je miješanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje udru┼żenjem poslodavaca.

 

Nemogu─çnost zabrane zakonite djelatnosti udru┼żenja

─îlan 17

Zakonita djelatnost sindikata odnosno udru┼żenja poslodavaca ne mo┼że se trajno ni privremeno zabraniti.

 

Osiguravanje uvjeta za djelovanje sindikata kod poslodavca

─îlan 18

(1) Poslodavac je du┼żan osigurati odgovaraju─çe uvjete za djelovanje sindikata u skladu sa kolektivnim ugovorom.

(2) Poslodavac je du┼żan, uz pisanu saglasnost radnika, obra─Źunati i iz pla─çe radnika, obustavljati sindikalnu ─Źlanarinu, te je upla─çivati na ra─Źun sindikata, u skladu sa uputama sindikata.

(3) Sindikalnim predstavnicima koji nisu u radnom odnosu kod poslodavca, ali ─Źiji sindikat ima ─Źlanove kod poslodavca, dozvoljen je pristup kod poslodavca kada je to potrebno za obavljanje sindikalne aktivnosti.

(4) Sindikalni predstavnici iz stava 3. ovog ─Źlana ne mogu prilikom obavljanja sindikalnih aktivnosti narušavati radne i tehnološke procese, te mjere sigurnosti i zdravlja na radu kod poslodavca, u skladu sa kolektivnim ugovorom.

 

Primjena najpovoljnijeg prava

─îlan 19

(1) Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu ne mogu se utvrditi nepovoljnija prava od prava utvr─Ĺenih ovim zakonom.

(2) Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu mogu se utvrditi povoljnija prava od prava utvr─Ĺenih ovim zakonom.

(3) Ako je neko pravo iz radnog odnosa razli─Źito ure─Ĺeno ovim zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo osim ako to ovim zakonom nije izri─Źito zabranjeno.

 

II. ZAKLJU─îIVANJE UGOVORA O RADU

Uvjeti za zaklju─Źivanje ugovora o radu

─îlan 20

(1) Sa licem mla─Ĺim od 15 godina ┼żivota ne mo┼że se zaklju─Źiti ugovor o radu, niti se ono mo┼że zaposliti na bilo koju vrstu poslova.

(2) Lice izme─Ĺu 15 i 18 godina ┼żivota (u daljem tekstu: maloljetnik) mo┼że zaklju─Źiti ugovor o radu, odnosno zaposliti se uz saglasnost zakonskog zastupnika i pod uvjetom da od ovlaštenog ljekara ili nadle┼żne zdravstvene ustanove pribavi ljekarsko uvjerenje kojim dokazuje da ima op─çu zdravstvenu sposobnost za rad.

─îlan 20a

(1) Radni odnos zasniva se zaklju─Źivanjem ugovora o radu, a nakon provo─Ĺenja procedure prijema propisane pravilnikom o radu poslodavca.

(2) U zavodima, agencijama, direkcijama i upravnim organizacijama pod drugim nazivom, pravnim licima sa javnim ovlaštenjima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), kao i u javnim ustanovama i javnim preduze─çima ─Źiji je osniva─Ź Federacija, kanton, grad ili op─çina, te u privrednim društvima u kojima Federacija, kanton, grad ili op─çina u─Źestvuje sa više od 50% ukupnog kapitala, prijem u radni odnos vrši se nakon provedene procedure obaveznog javnog oglašavanja za prijem u radni odnos.

(3) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije), ─çe u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti propis kojim ─çe propisati postupak prijema u radni odnos iz stava (2) ovog ─Źlana u zavodima, agencijama, direkcijama i upravnim organizacijama, pravnim licima s javnim ovlaštenjima na teritoriji Federacije, u javnim ustanovama i javnim preduze─çima ─Źiji je osniva─Ź Federacija, te u privrednim društvima u kojima Federacija u─Źestvuje sa više od 50% ukupnog kapitala.

(4) Vlade kantona ─çe u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti propis kojim ─çe propisati postupak prijema u radni odnos iz stava (2) ovog ─Źlana u zavodima, agencijama, direkcijama i upravnim organizacijama, pravnim licima s javnim ovlaštenjima na teritoriji kantona, grada ili op─çine, u javnim ustanovama i javnim preduze─çima ─Źiji su osniva─Źi kantoni, grad ili op─çina, te u privrednim društvima u kojima kantoni, grad ili op─çina u─Źestvuju sa više od 50% ukupnog kapitala.

 

Probni rad

─îlan 21

(1) Prilikom zaklju─Źivanja ugovora o radu mo┼że se ugovoriti probni rad.

(2) Probni rad iz stava 1. ovog ─Źlana ne mo┼że trajati du┼że od šest mjeseci.

(3) Ako se probni rad prekida prije roka na koji je ugovoren, otkazni rok je sedam dana.

(4) Radniku koji ne zadovolji na poslovima radnog mjesta za vrijeme obavljanja probnog rada, prestaje radni odnos sa danom isteka roka utvr─Ĺenog ugovorom o probnom radu.

 

Ugovor o radu na neodre─Ĺeno i odre─Ĺeno vrijeme

─îlan 22

(1) Ugovor o radu zaklju─Źuje se:

a. na neodre─Ĺeno vrijeme;

b. na odre─Ĺeno vrijeme.

(2) Ugovor o radu koji ne sadr┼żi podatak u pogledu trajanja smatrat ─çe se ugovorom o radu na neodre─Ĺeno vrijeme.

(3) Ugovor o radu na odre─Ĺeno vrijeme ne mo┼że se zaklju─Źiti za period du┼żi od tri godine.

(4) Ako radnik izri─Źito ili pre─çutno obnovi ugovor o radu na odre─Ĺeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izri─Źito ili pre─çutno zaklju─Źi s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na odre─Ĺeno vrijeme na period du┼żi od tri godine bez prekida, takav ugovor smatrat ─çe se ugovorom o radu na neodre─Ĺeno vrijeme.

 

Odsustva sa rada koja se ne smatraju prekidom ugovora o radu

─îlan 23

Prekidom ugovora o radu iz ─Źlana 22. stav 4. ovoga zakona ne smatraju se prekidi nastali zbog:

a. godišnjeg odmora;

b. privremene sprije─Źenosti za rad;

c. poro─Ĺajnog odsustva;

d. odsustva sa rada u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;

e. perioda izme─Ĺu otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto na osnovu odluke suda ili drugog organa, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;

f. odsustva sa rada uz saglasnost poslodavca;

g. vremenskog perioda do 60 dana izme─Ĺu ugovora o radu sa istim poslodavcem, osim ako kolektivnim ugovorom nije utvr─Ĺen du┼żi vremenski period.

 

Sadr┼żaj zaklju─Źenog ugovora o radu

─îlan 24

(1) Ugovor o radu zaklju─Źuje se u pisanoj formi i sadr┼żi, naro─Źito, podatke o:

a. nazivu i sjedištu poslodavca;

b. imenu i prezimenu, prebivalištu odnosno boravištu radnika;

c. trajanju ugovora o radu;

d. danu otpo─Źinjanja rada;

e. mjestu rada;

f. radnom mjestu na koje se radnik zapošljava i kratak opis poslova;

g. du┼żini i rasporedu radnog vremena;

h. pla─çi, dodacima na pla─çu, te periodima isplate;

i. naknadi pla─çe;

j. trajanju godišnjeg odmora;

k. otkaznom roku

l. druge podatke u vezi sa uvjetima rada utvr─Ĺenim kolektivnim ugovorom.

(2) Umjesto podataka iz st. 1. ta─Ź. g., h., i., j., k. i l. ovog ─Źlana, mo┼że se u ugovoru o radu nazna─Źiti odgovaraju─çi ─Źlan zakona, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, kojim su ure─Ĺena ta pitanja.

(3) Ako poslodavac ne zaklju─Źi ugovor o radu sa radnikom u pisanoj formi, a radnik obavlja poslove za poslodavca uz naknadu, smatra se da je zasnovan radni odnos na neodre─Ĺeno vrijeme, ako poslodavac druga─Źije ne doka┼że.

 

Upu─çivanje na rad u inozemstvu

─îlan 25

Ako se radnik upu─çuje na rad u inozemstvu, prije odlaska u inozemstvo, mora se posti─çi pisana saglasnost izme─Ĺu poslodavca i radnika u pogledu slijede─çih uvjeta ugovora:

a. radnog mjesta u inozemstvu;

b. trajanju rada u inozemstvu;

c. mjestu rada i boravka u inozemstvu;

d. valuti u kojoj ─çe se ispla─çivati pla─ça i drugim primanjima u novcu i naturi na koja radnik ima prava za vrijeme boravka u inozemstvu;

e. uvjetima vra─çanja u zemlju.

 

Rad izvan prostorija poslodavca

─îlan 26

(1) Ugovor o radu mo┼że se zaklju─Źiti radi obavljanja poslova i izvan prostorija poslodavca (kod ku─çe radnika ili u drugom prostoru koji osigura radnik), u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

(2) Ugovor o radu zaklju─Źen u smislu stava 1. ovog ─Źlana, pored podataka iz ─Źlana 24. ovog zakona, sadr┼żi i podatke o:

a. trajanju radnog vremena,

b. vrsti poslova i na─Źinu organiziranja rada,

c. uvjetima rada i na─Źinu vršenja nadzora nad radom,

d. visini pla─çe za obavljeni rad i rokovima isplate,

e. upotrebi vlastitih sredstava za rad i naknadi troškova za njihovu upotrebu,

f. naknadi drugih troškova vezanih za obavljanje poslova i na─Źin njihovog utvr─Ĺivanja,

g. drugim pravima i obavezama.

(3) Ugovor iz stava 1. ovog ─Źlana mo┼że se zaklju─Źiti samo za poslove koji nisu opasni ili štetni po zdravlje radnika ili drugih lica i ne ugro┼żavaju radnu okolinu, u skladu sa zakonom.

 

Radno-pravni status direktora

─îlan 27

(1) Predsjednik i ─Źlanovi uprave, odnosno poslovodni organ drugog naziva (u daljem tekstu: direktor) mo┼że poslovodnu funkciju obavljati u radnom odnosu ili bez radnog odnosa, u skladu sa pravilnikom o radu.

(2) Direktor mo┼że zasnovati radni odnos na neodre─Ĺeno ili odre─Ĺeno vrijeme.

(3) Radni odnos na odre─Ĺeno vrijeme traje do isteka roka na koji je izabran direktor, odnosno do njegovog razrješenja.

(4) Na direktora se ne primjenjuju odredbe Glave IV-VII i XI ovog zakona.

(5) Ako direktor obavlja poslovodnu funkciju bez radnog odnosa, prava, obaveze i odgovornosti se ure─Ĺuju ugovorom, u skladu sa opštim aktom poslodavca.

 

Dostava radniku fotokopije prijave na obavezno osiguranje

─îlan 28

Poslodavac je du┼żan radniku, uz pisani dokaz, dostaviti fotokopije prijava na obavezno osiguranje odmah na po─Źetku rada, kao i svake promjene osiguranja koja se ti─Źe radnika.

 

Podaci koji se ne mogu tra┼żiti

─îlan 29

Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i zaklju─Źivanja ugovora o radu poslodavac ne mo┼że tra┼żiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj vezi sa radnim odnosom, a naro─Źito u vezi sa odredbom ─Źlana 8. ovog zakona.

 

Postupanje sa li─Źnim podacima radnika

─îlan 30

Li─Źni podaci radnika ne mogu se prikupljati, obra─Ĺivati, koristiti ili dostavljati tre─çim licima, osim ako je to odre─Ĺeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa.

 

III. OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE ZA RAD

Prava i obaveze u vezi sa obrazovanjem, osposobljavanjem i usavršavanjem za rad

─îlan 31

(1) Poslodavac mo┼że, u skladu sa potrebama rada, omogu─çiti radniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad.

(2) Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvo─Ĺenja novog na─Źina ili organiziranja rada, omogu─çiti radniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad.

(3) Radnik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavršavati za rad.

(4) Uvjeti i na─Źin obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za rad iz st. 2. i 3. ovog ─Źlana ure─Ĺuju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

 

Prijem pripravnika

─îlan 32

(1) Radi stru─Źnog osposobljavanja za samostalan rad, poslodavac mo┼że zaklju─Źiti ugovor o radu sa pripravnikom.

(2) Pripravnikom se smatra lice sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno fakultetom koje prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koje je prema zakonu, obavezno polo┼żiti stru─Źni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo.

(3) Ugovor o radu sa pripravnikom zaklju─Źuje se na odre─Ĺeno vrijeme, a najdu┼że godinu dana, ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

(4) Za vrijeme obavljanja pripravni─Źkog sta┼ża pripravnik ima pravo na 70% pla─çe utvr─Ĺene za poslove za koje se osposobljava.

(5) Poslodavac i pripravnik mogu se dogovoriti i o ve─çem iznosu pla─çe iz stava 4. ovog ─Źlana.

 

Polaganje stru─Źnog ispita

─îlan 33

Nakon završenog pripravni─Źkog sta┼ża, pripravnik pola┼że stru─Źni ispit, ako je to zakonom, propisom kantona ili pravilnikom o radu propisano.

 

Stru─Źno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa

─îlan 34

(1) Ako je stru─Źni ispit ili radno iskustvo utvr─Ĺeno zakonom ili pravilnikom o radu uvjet za obavljanje poslova odre─Ĺenog zanimanja, poslodavac mo┼że lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stru─Źno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

(2) Vrijeme stru─Źnog osposobljavanja iz stava 1. ovog ─Źlana ra─Źuna se u pripravni─Źki sta┼ż i radno iskustvo utvr─Ĺeno kao uvjet za rad u odre─Ĺenom zanimanju i mo┼że trajati najdu┼że onoliko vremena koliko traje pripravni─Źki sta┼ż.

(3) Ugovor o stru─Źnom osposobljavanju zaklju─Źuje se u pisanoj formi.

(4) Poslodavac dostavlja kopiju ugovora iz stava 3. ovog ─Źlana u roku od osam dana nadle┼żnoj slu┼żbi za zapošljavanje, radi evidencije i nadzora.

(5) Lice na stru─Źnom osposobljavanju ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvr─Ĺeno propisima za nezaposlena lica, a prava po osnovu osiguranja za slu─Źaj povrede na radu i profesionalnog oboljenja osigurava poslodavac u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

(6) Licu za vrijeme stru─Źnog osposobljavanja osigurava se odmor u toku rada, dnevni odmor izme─Ĺu dva uzastopna radna dana i sedmi─Źni odmor.

 

IV. RADNO VRIJEME

Pojam radnog vremena

─îlan 35

(1) Radno vrijeme je vremenski period u kojem je radnik, prema ugovoru o radu, obavezan obavljati poslove za poslodavca.

(2) Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se uka┼że takva potreba.

(3) Vrijeme pripravnosti za rad i visina naknade za vrijeme pripravnosti ure─Ĺuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

 

Puno i nepuno radno vrijeme

─îlan 36

(1) Ugovor o radu mo┼że se zaklju─Źiti za rad sa punim ili nepunim radnim vremenom.

(2) Puno radno vrijeme traje 40 sati sedmi─Źno, ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije odre─Ĺeno u kra─çem trajanju.

(3) Puno radno vrijeme za maloljetne radnike ne smije biti du┼że od 35 sati sedmi─Źno.

(4) Puno radno vrijeme mo┼że se rasporediti na pet, odnosno šest radnih dana u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

(5) Nepunim radnim vremenom smatra se radno vrijeme kra─çe od punog radnog vremena.

(6) Radnik koji je zaklju─Źio ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom, mo┼że zaklju─Źiti više takvih ugovora kako bi na taj na─Źin ostvario puno radno vrijeme.

(7) Radnik koji radi sa nepunim radnim vremenom prava iz radnog odnosa ostvaruje zavisno od du┼żine radnog vremena u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

 

Skra─çivanje radnog vremena

─îlan 37

(1) Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera sigurnosti i zdravlja na radu, nije mogu─çe zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skra─çuje srazmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

(2) Poslovi iz stava 1. ovog ─Źlana i trajanje radnog vremena utvr─Ĺuju se pravilnikom o sigurnosti i zdravlju na radu, u skladu sa zakonom.

(3) O skra─çivanju radnog vremena u smislu stava 1. ovog ─Źlana odlu─Źuje federalno odnosno kantonalno ministarstvo nadle┼żno za rad na zahtjev poslodavca, inspektora rada ili sindikata, a na osnovu stru─Źne analize izdate od ovlaštene stru─Źne organizacije, u skladu sa zakonom.

(4) Pri ostvarivanju prava na pla─çu i drugih prava po osnovu rada i u vezi sa radom, skra─çeno radno vrijeme u smislu ovog ─Źlana izjedna─Źava se sa punim radnim vremenom.

 

Prekovremeni rad

─îlan 38

(1) U slu─Źaju više sile (po┼żar, potres, poplava) i iznenadnog pove─çanja obima posla, kao i u drugim sli─Źnim slu─Źajevima neophodne potrebe, radnik je, na zahtjev poslodavca, obavezan da radi du┼że od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najviše do osam sati sedmi─Źno.

(2) Ako prekovremeni rad radnika traje du┼że od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac obavještava nadle┼żnu inspekciju rada.

(3) Nije dozvoljen prekovremeni rad maloljetnom radniku, trudnici, majci odnosno usvojitelju djeteta do tri godine ┼żivota, kao i samohranom roditelju, samohranom usvojitelju i licu kojem je na osnovu rješenja nadle┼żnog organa dijete povjereno na ─Źuvanje i odgoj, do šest godina ┼żivota djeteta.

(4) Trudnica, majka, odnosno usvojitelj djeteta do tri godine ┼żivota, kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rješenja nadle┼żnog organa dijete povjereno na ─Źuvanje i odgoj, do šest godina ┼żivota djeteta, mo┼że raditi prekovremeno ako da pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

(5) Inspekcija rada zabranit ─çe prekovremeni rad uveden suprotno st. 1.-4. ovog ─Źlana.

 

Preraspodjela radnog vremena

─îlan 39

(1) Ako priroda posla to zahtijeva, puno i nepuno radno vrijeme mo┼że se preraspodijeliti tako da tokom jednog perioda traje du┼że, a tokom drugog perioda kra─çe od punog radnog vremena, s tim da prosje─Źno radno vrijeme u toku trajanja preraspodjele, ne mo┼że biti du┼że od 52 sata sedmi─Źno, a za sezonske poslove najdu┼że 60 sati sedmi─Źno.

(2) O uvo─Ĺenju preraspodjele iz stava 1. ovog ─Źlana, poslodavac je du┼żan donijeti pisanu odluku koju dostavlja radniku.

(3) Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosje─Źno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda odre─Ĺenog kolektivnim ugovorom, ne mo┼że biti du┼że od punog ili nepunog radnog vremena.

(4) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

(5) Maloljetni radnik, trudnica, majka odnosno usvojitelj djeteta do tri godine ┼żivota, kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rješenja nadle┼żnog organa dijete povjereno na ─Źuvanje i odgoj, do šest godina ┼żivota djeteta, mo┼że raditi u preraspodjeli radnog vremena samo ukoliko pisanom izjavom pristane na takav rad.

 

No─çni rad

─îlan 40

(1) Rad u vremenu izme─Ĺu 22 sata uve─Źer i 6 sati ujutro idu─çeg dana, a u poljoprivredi izme─Ĺu 22 sata i 5 sati ujutro, smatra se no─çnim radom, ako za odre─Ĺeni slu─Źaj zakonom, propisom kantona ili kolektivnim ugovorom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

(2) Ako je rad organiziran u smjenama koje uklju─Źuju i no─çni rad mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u no─çnoj smjeni radi uzastopno najdu┼że jednu sedmicu.

 

Posebna zaštita radnika koji rade no─çu

─îlan 41

(1) Poslodavac je pri organizaciji no─çnog rada ili rada u smjeni du┼żan voditi posebnu brigu o organizaciji rada prilago─Ĺenoj radniku te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladu s prirodom posla koji se obavlja no─çu ili u smjeni.

(2) Poslodavac je du┼żan no─çnim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu u skladu s prirodom posla koji obavljaju, kao i sredstva zaštite i prevencije koja odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupna su u svako doba.

(3) Radnicima koji rade no─çu poslodavac je du┼żan osigurati periodi─Źne ljekarske preglede najmanje jednom u dvije godine.

(4) Ako se na ljekarskom pregledu iz stava 3. ovog ─Źlana utvrdi da radniku prijeti nastanak invalidnosti zbog rada no─çu, poslodavac mu je du┼żan ponuditi zaklju─Źivanje ugovora o radu za obavljanje istih ili drugih poslova izvan no─çnog rada, ukoliko takvi poslovi postoje, odnosno ako uz prekvalifikaciju i dokvalifikaciju postoji mogu─çnost rasporeda radnika na druge poslove.

(5) Zabranjen je no─çni rad trudnica po─Źev od šestog mjeseca trudno─çe, majki i usvojitelja, kao i lica kojem je na osnovu rješenja nadle┼żnog organa dijete povjereno na ─Źuvanje i odgoj, i to do navršene dvije godine ┼żivota djeteta.

 

No─çni rad maloljetnih radnika

─îlan 42

(1) Zabranjen je no─çni rad maloljetnih radnika.

(2) Za maloljetne radnike u industriji, rad u vremenu izme─Ĺu 19 sati uve─Źer i 7 sati ujutro idu─çeg dana, smatra se no─çnim radom.

(3) Za maloljetne radnike koji nisu zaposleni u industriji, rad u vremenu izme─Ĺu 20 sati uve─Źer i 6 sati ujutro idu─çeg dana, smatra se no─çnim radom.

(4) Izuzetno, maloljetni radnici privremeno mogu biti izuzeti od zabrane no─çnog rada u slu─Źaju havarija, više sile i zaštite interesa Federacije, na osnovu saglasnosti inspekcije rada kantona (daljem tekstu: nadle┼żna inspekcija rada).

(5) Federalni ministar rada i socijalne politike (u daljem tekstu: Federalni ministar) ─çe pravilnikom propisati koje se djelatnosti smatraju industrijom u smislu stava 2. ovog ─Źlana.

 

Obaveza vo─Ĺenja evidencija

─îlan 43

(1) Poslodavac je du┼żan svakodnevno voditi evidenciju o radnicima i drugim licima anga┼żovanim na radu.

(2) Evidencija iz stava 1. ovog ─Źlana mora sadr┼żavati podatke o po─Źetku i završetku radnog vremena, smjenama i druge podatke o prisustvu radnika na radu.

(3) Poslodavac je du┼żan, pored evidencija iz stava 1. ovog ─Źlana, voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni-mati─Źna evidencija.

(4) Poslodavac je du┼żan inspektoru rada na njegov zahtjev predo─Źiti evidencije iz st. 1. i 3. ovog ─Źlana.

(5) Federalni ministar ─çe pravilnikom propisati sadr┼żaj i na─Źin vo─Ĺenja evidencija iz st. 1. i 3. ovog ─Źlana.

 

V. ODMORI I ODSUSTVA

Odmor u toku radnog vremena

─îlan 44

(1) Radnik koji radi du┼że od šest sati dnevno, ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta.

(2) Poslodavac je du┼żan radniku, na njegov zahtjev, omogu─çiti odmor iz stava 1. ovog ─Źlana u trajanju od jednog sata za jedan dan u toku radne sedmice.

(3) Vrijeme odmora iz st. 1. i 2. ovog ─Źlana ne ura─Źunava se u radno vrijeme.

(4) Na─Źin i vrijeme korištenja odmora iz st. 1. i 2. ovog ─Źlana ure─Ĺuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

 

Dnevni odmor

─îlan 45

(1) Radnik ima pravo na odmor izme─Ĺu dva uzastopna radna dana (dnevni odmor) u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

(2) Za vrijeme rada na sezonskim poslovima, radnik ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno, a za maloljetne radnike u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

 

Sedmi─Źni odmor

─îlan 46

(1) Radnik ima pravo na sedmi─Źni odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je neophodno da radi na dan svog sedmi─Źnog odmora, osigurava mu se jedan dan u periodu odre─Ĺenom prema dogovoru poslodavca i radnika koji ne mo┼że biti du┼żi od dvije sedmice.

(2) Od radnika se mo┼że tra┼żiti da radi na dan svog sedmi─Źnog odmora samo u slu─Źaju više sile, vanrednog pove─çanja obima posla ukoliko poslodavac ne mo┼że primijeniti druge mjere, sprje─Źavanja gubitka kvarljive robe kao i u drugim slu─Źajevima utvr─Ĺenim kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

(3) Radniku se ne mo┼że uskratiti pravo na odmor u toku rada, dnevni odmor i sedmi─Źni odmor.

 

Minimalni godišnji odmor

─îlan 47

(1) Radnik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na pla─çeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a najdu┼że 30 radnih dana. Izuzetno godišnji odmor mo┼że da traje i du┼że od 30 radnih dana, ukoliko je to ure─Ĺeno kolektivnim ugovorom, a prema prirodi posla i uvjetima rada.

(2) Maloljetni radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana.

 

Sticanje prava na godišnji odmor

─îlan 48

(1) Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izme─Ĺu dva radna odnosa du┼żi od 15 dana, sti─Źe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

(2) Ako radnik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stava 1. ovog ─Źlana, ima pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

(3) Odsustvo sa rada zbog privremene sprije─Źenosti za rad, materinstva i drugog odsustva koje nije uvjetovano voljom radnika, ne smatra se prekidom rada iz stava 1. ovog ─Źlana.

 

Na─Źin korištenja godišnjeg odmora

─îlan 49

(1) Trajanje godišnjeg odmora du┼że od najkra─çeg propisanog ovim zakonom, ure─Ĺuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

(2) U trajanje godišnjeg odmora ne ura─Źunava se vrijeme privremene sprije─Źenosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se radniku priznaje u sta┼ż osiguranja.

(3) Pri utvr─Ĺivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspore─Ĺeno na na─Źin kako je utvr─Ĺeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

 

Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

─îlan 50

(1) Godišnji odmor mo┼że se koristiti u dva dijela.

(2) Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.

(3) Radnik koji ne iskoristi dio godišnjeg odmora u smislu stava 2. ovog ─Źlana, nema pravo prenošenja godišnjeg odmora u narednu godinu.

(4) Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kad on to ┼żeli, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog korištenja.

 

Zaštita prava na godišnji odmor

─îlan 51

(1) Radnik se ne mo┼że odre─çi prava na godišnji odmor.

(2) Radniku se ne mo┼że uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora, osim u slu─Źaju iz ─Źlana 52. stav 4. ovog zakona.

 

Korištenje godišnjeg odmora

─îlan 52

(1) Plan korištenja godišnjeg odmora utvr─Ĺuje poslodavac, uz prethodnu konsultaciju sa radnicima ili njihovim predstavnicima u skladu sa zakonom, uzimaju─çi u obzir potrebe posla, kao i opravdane razloge radnika.

(2) Poslodavac je du┼żan pisanom odlukom obavijestiti radnika o trajanju godišnjeg odmora i periodu njegovog korištenja najmanje sedam dana prije korištenja godišnjeg odmora.

(3) Radnik za vrijeme korištenja godišnjeg odmora ima pravo na naknadu pla─çe, u visini pla─çe koju bi ostvario da je radio.

(4) U slu─Źaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je du┼żan radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca.

 

Pla─çeno odsustvo

─îlan 53

(1) Radnik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu pla─çe do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini - pla─çeno odsustvo u slu─Źaju: stupanja u brak, poro─Ĺaja supruge, te┼że bolesti i smrti ─Źlana u┼że obitelji, odnosno doma─çinstva, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

(2) ─îlanom u┼że obitelji, u smislu stava 1. ovog ─Źlana, smatraju se: bra─Źni odnosno vanbra─Źni partner, dijete (bra─Źno, vanbra─Źno, usvojeno, pastor─Źe i dijete bez roditelja uzeto na izdr┼żavanje), otac, majka, o─Źuh, ma─çeha, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), bra─ça i sestre.

(3) Radnik ima pravo na pla─çeno odsustvo za vrijeme obrazovanja ili stru─Źnog osposobljavanja i usavršavanja, te obrazovanja za potrebe sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu odre─Ĺenu kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

(4) Radnik dobrovoljni davalac krvi, za svako darivanje ima pravo na najmanje jedan dan pla─çenog odsustva.

(5) U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, vrijeme pla─çenog odsustva smatra se vremenom provedenim na radu.

(6) Radnik ima pravo na pla─çeno odsustvo i u drugim slu─Źajevima i za vrijeme utvr─Ĺeno propisom kantona, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

 

Nepla─çeno odsustvo

─îlan 54

(1) Poslodavac mo┼że radniku, na njegov pisani zahtjev, odobriti odsustvo sa rada bez naknade pla─çe - nepla─çeno odsustvo.

(2) Uvjeti i vrijeme korištenja nepla─çenog odsustva ure─Ĺuju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

(3) Poslodavac je du┼żan omogu─çiti radniku odsustvo do ─Źetiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu pla─çe - pla─çeno odsustvo.

(4) Za vrijeme odsustva iz stava 1. ovog ─Źlana prava i obaveze radnika koji se sti─Źu na radu i po osnovu rada, miruju.

 

VI. ZAŠTITA RADNIKA

Sigurnost i zdravlje na radu

─îlan 55

(1) Prilikom stupanja radnika na rad poslodavac je du┼żan omogu─çiti radniku da se upozna sa propisima u vezi sa radnim odnosima i propisima u vezi sa sigurnoš─çu i zdravljem na radu, te ga je du┼żan upoznati sa organizacijom rada.

(2) Radnici imaju pravo i obavezu da koriste sve mjere zaštite predvi─Ĺene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim va┼że─çim propisima.

(3) Radnik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po ┼żivot i zdravlje zbog toga što nisu provedene mjere zaštite predvi─Ĺene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i o tome je du┼żan odmah obavijestiti poslodavca i nadle┼żnu inspekciju rada.

(4) Radnik koji odbije da radi iz razloga navedenih u stavu 3. ovog ─Źlana ima pravo na naknadu pla─çe kao da je radio, a za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere predvi─Ĺene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim propisima, ako za to vrijeme nije raspore─Ĺen na druge odgovaraju─çe poslove.

 

Obaveze radnika i poslodavca

─îlan 56

(1) Prilikom zaklju─Źivanja ugovora o radu i tokom trajanja radnog odnosa,radnik je du┼żan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogu─çava ili bitno ometa u izvršavanju obaveza iz ugovora o radu ili koja ugro┼żava ┼żivot ili zdravlje lica s kojima radnik dolazi u dodir u izvršavanju ugovora o radu.

(2) Radi utvr─Ĺivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje odre─Ĺenih poslova, poslodavac mo┼że uputiti radnika na ljekarski pregled.

(3) Troškove ljekarskog pregleda iz stava 2. ovog ─Źlana snosi poslodavac.

 

Zaštita maloljetnika

─îlan 57

(1) Maloljetnik ne mo┼że da radi na naro─Źito teškim fizi─Źkim poslovima, radovima pod zemljom ili pod vodom, ni na ostalim poslovima koji bi mogli štetno i sa pove─çanim rizikom da uti─Źu na njegov ┼żivot i zdravlje, razvoj i moral, s obzirom na njegove psihofizi─Źke osobine.

(2) Federalni ministar posebnim propisom utvrdit ─çe poslove iz stava 1. ovog ─Źlana.

(3) Inspektor rada zabranit ─çe rad maloljetnika na poslovima iz stava 1. ovog ─Źlana.

(4) U slu─Źaju iz stava 3. ovog ─Źlana poslodavac je du┼żan maloljetnom radniku ponuditi zaklju─Źivanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovaraju─çih poslova, a ako takvih poslova nema, du┼żan mu je ponuditi prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju za druge odgovaraju─çe poslove.

(5) Ukoliko nakon prekvalifikacije ili dokvalifikacije iz stava 4, ovog ─Źlana ne postoje poslovi koje maloljetni radnik mo┼że obavljati poslodavac mu mo┼że otkazati ugovor o radu na na─Źin i pod uvjetima propisanim ovim zakonom.

 

Ljekarski pregled maloljetnika

─îlan 58

(1) Maloljetni radnik, u cilju zaštite njegovog zdravlja i psihofizi─Źkog razvoja, ima pravo na ljekarski pregled najmanje jednom u dvije godine.

(2) Troškove ljekarskog pregleda iz stava 1. ovog ─Źlana snosi poslodavac.

 

Zaštita ┼żena

─îlan 59

┼Żena ne mo┼że biti zaposlena na poslovima pod zemljom (u rudnicima), osim u slu─Źaju ako je zaposlena na rukovode─çem mjestu koje ne zahtijeva fizi─Źki rad ili u slu┼żbama zdravstvene i socijalne zaštite, odnosno ako ┼żena mora provesti izvjesno vrijeme na obuci pod zemljom ili mora povremeno ulaziti u podzemni dio rudnika u cilju obavljanja zanimanja koje ne uklju─Źuje fizi─Źki rad.

 

Zabrana nejednakog postupanja

─îlan 60

(1) Poslodavac ne mo┼że odbiti da zaposli ┼żenu zbog njene trudno─çe niti mo┼że za vrijeme trudno─çe, korištenja poro─Ĺajnog odsustva, te za vrijeme korištenja prava iz ─Źl. 63., 64. i 65. ovog zakona otkazati ugovor o radu ┼żeni, odnosno radniku koji se koristi nekim od spomenutih prava.

(2) Prestanak ugovora o radu na odre─Ĺeno vrijeme ne smatra se otkazom ugovora o radu u smislu stava 1. ovog ─Źlana.

(3) Poslodavac ne smije tra┼żiti bilo kakve podatke o trudno─çi, osim ako radnica zahtijeva odre─Ĺeno pravo predvi─Ĺeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.

 

Privremeni raspored ┼żene za vrijeme trudno─çe

─îlan 61

(1) Poslodavac je du┼żan ┼żenu za vrijeme trudno─çe, odnosno dojenja djeteta, rasporediti na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja, koje je utvrdio ovlašteni ljekar.

(2) Ako poslodavac nije u mogu─çnosti da osigura raspore─Ĺivanje ┼żene u smislu stava 1. ovog ─Źlana, ┼żena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu pla─çe, u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

(3) Privremeni raspored iz stava 1. ovog ─Źlana ne mo┼że imati za posljedicu smanjenje pla─çe ┼żene.

(4) ┼Żenu, iz stava 1. ovog ─Źlana, poslodavac mo┼że premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njen pisani pristanak.

 

Poro─Ĺajno odsustvo

─îlan 62

(1) Za vrijeme trudno─çe, poro─Ĺaja i njege djeteta, ┼żena ima pravo na poro─Ĺajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno.

(2) Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara ┼żena mo┼że da otpo─Źne poro─Ĺajno odsustvo 28 dana prije o─Źekivanog datuma poro─Ĺaja.

(3) ┼Żena mo┼że koristiti kra─çe poro─Ĺajno odsustvo, ali ne kra─çe od 42 dana poslije poro─Ĺaja.

(4) Nakon 42 dana poslije poro─Ĺaja pravo na poro─Ĺajno odsustvo mo┼że koristiti i radnik - otac djeteta, ako se roditelji tako sporazumiju.

(5) Radnik - otac djeteta mo┼że koristiti pravo iz stava 1. ovog ─Źlana i u slu─Źaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne mo┼że da koristi poro─Ĺajno odsustvo.

 

Rad sa polovinom punog radnog vremena nakon isteka poro─Ĺajnog odsustva

─îlan 63

(1) Nakon isteka poro─Ĺajnog odsustva, ┼żena sa djetetom najmanje do jedne godine ┼żivota ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, tre─çe i svako slijede─çe dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine ┼żivota djeteta, ako propisom kantona nije predvi─Ĺeno du┼że trajanje ovog prava.

(2) Pravo iz stava 1. ovog ─Źlana mo┼że koristiti i radnik - otac djeteta, ako ┼żena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.

 

Rad sa polovinom punog radnog vremena do tri godine ┼żivota djeteta

─îlan 64

Nakon isteka godine dana ┼żivota djeteta, jedan od roditelja ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do tri godine ┼żivota djeteta, ako je djetetu, prema nalazu nadle┼żne zdravstvene ustanove, potrebna poja─Źana briga i njega.

 

Pravo ┼żene na odsustvo radi dojenja

─îlan 65

(1) ┼Żena koja doji dijete, a koja nakon korištenja poro─Ĺajnog odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo da odsustvuje s posla dva puta dnevno u trajanju od po sat vremena radi dojenja, do navršene jedne godine ┼żivota djeteta.

(2) Vrijeme odsustva iz stava 1. ovog ─Źlana ra─Źuna se u puno radno vrijeme.

 

Pravo na poro─Ĺajno odsustvo u slu─Źaju gubitka djeteta

─îlan 66

Ako ┼żena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka poro─Ĺajnog odsustva, ima pravo da produ┼żi poro─Ĺajno odsustvo za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlaštenog ljekara, potrebno da se oporavi od poro─Ĺaja i psihi─Źkog stanja prouzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od poro─Ĺaja odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju sva prava po osnovu poro─Ĺajnog odsustva.

 

Pravo na odsustvo nakon isteka poro─Ĺajnog odsustva

─îlan 67

(1) Jedan od roditelja mo┼że da odsustvuje sa rada do tri godine ┼żivota djeteta, ako je to predvi─Ĺeno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

(2) Za vrijeme odsustvovanja sa rada u smislu stava 1. ovog ─Źlana, prava i obaveze iz radnog odnosa, miruju.

Naknada pla─çe za vrijeme poro─Ĺajnog odsustva i rada sa polovinom punog radnog vremena

 

─îlan 68

(1) Za vrijeme korištenja poro─Ĺajnog odsustva, radnik ima pravo na naknadu pla─çe, u skladu sa posebnim zakonom.

(2) Pored prava iz stava 1. ovog ─Źlana, radniku se mo┼że isplatiti i razlika do pune pla─çe na teret poslodavca.

(3) Za vrijeme rada sa polovinom punog radnog vremena iz ─Źl. 63. i 64. ovog zakona, radnik ima za polovinu punog radnog vremena za koje ne radi, pravo na naknadu pla─çe, u skladu sa posebnim zakonom.

 

Prava roditelja djeteta sa te┼żim smetnjama u razvoju

─îlan 69

(1) Jedan od roditelja djeteta sa te┼żim smetnjama u razvoju (te┼że hendikepiranog djeteta) ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, u slu─Źaju da se radi o samohranom roditelju ili da su oba roditelja zaposlena, pod uvjetom da dijete nije smješteno u ustanovu socijalno - zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu nalaza nadle┼żne zdravstvene ustanove.

(2) Roditelju, koji koristi pravo iz stava 1. ovog ─Źlana, pripada pravo na naknadu pla─çe, u skladu sa zakonom.

(3) Roditelju koji koristi pravo iz stava 1. ovog ─Źlana, ne mo┼że se narediti da radi no─çu, prekovremeno i ne mo┼że mu se promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pisani pristanak.

 

Prava usvojioca djeteta i lica kojem je dijete povjereno na ─Źuvanje i odgoj

─îlan 70

Prava iz ─Źlana 62. st. 1. i 3. i ─Źl. 63., 64., 67., 68. i 69. ovog zakona mo┼że koristiti jedan od usvojilaca djeteta ili lice kojem je na osnovu rješenja nadle┼żnog organa dijete povjereno na ─Źuvanje i odgoj.

 

Zaštita radnika u slu─Źaju privremene sprije─Źenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja

─îlan 71

(1) Radniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, poslodavac ne mo┼że otkazati ugovor o radu za vrijeme privremene sprije─Źenosti za rad zbog lije─Źenja ili oporavka, osim ako je po─Źinio te┼żi prijestup ili te┼żu povredu radne obaveze iz ugovora o radu.

(2) U slu─Źajevima i za vrijeme iz stava 1. ovog ─Źlana, radniku ne mo┼że prestati ugovor o radu koji je zaklju─Źen na odre─Ĺeno vrijeme, osim ako je po─Źinio te┼żi prijestup ili te┼żu povredu radne obaveze iz ugovora o radu.

(3) U slu─Źaju iz stava 2. ovog ─Źlana ugovor o radu na odre─Ĺeno vrijeme se ne─çe smatrati ugovorom o radu na neodre─Ĺeno vrijeme u smislu ─Źlana 22. stav 4. ovog zakona.

 

Pravo radnika da se vrati na rad nakon prestanka privremene sprije─Źenosti za rad

─îlan 72

(1) Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno utjecati na ostvarivanje prava radnika iz radnog odnosa.

(2) Radnik koji je bio privremeno sprije─Źen za rad do šest mjeseci, a za kojeg nakon lije─Źenja i oporavka nadle┼żna zdravstvena ustanova ili ovlašteni ljekar utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene sprije─Źenosti za rad.

(3) Ukoliko ne postoji mogu─çnost da se radnik koji je bio privremeno sprije─Źen za rad du┼że od šest mjeseci vrati na poslove na kojima je radio ili na druge odgovaraju─çe poslove, poslodavac ga mo┼że rasporediti na druge poslove prema njegovoj stru─Źnoj spremi i radnim sposobnostima.

(4) Ukoliko ne postoji mogu─çnost raspore─Ĺivanja iz stava 3. ovog ─Źlana, poslodavac mo┼że, nakon provedenih konsultacija sa vije─çem zaposlenika, otkazati radniku ugovor o radu.

(5) Radnik je du┼żan, najkasnije u roku od tri dana od dana nastupanja sprije─Źenosti za rad, pisanim putem obavijestiti poslodavca o privremenoj sprije─Źenosti za rad.

Prava radnika sa promijenjenom radnom sposobnosti

─îlan 73

Ako nadle┼żna ustanova za medicinsko vješta─Źenje zdravstvenog stanja ocijeni da kod radnika postoji promijenjena radna sposobnost (invalid II kategorije), poslodavac mu je du┼żan u pisanoj formi ponuditi novi ugovor o radu za obavljanje poslova za koje je radnik sposoban, ako takvi poslovi postoje, odnosno ako uz prekvalifikaciju i dokvalifikaciju postoji mogu─çnost rasporeda radnika na druge poslove.

Otkaz ugovora o radu radniku sa promijenjenom radnom sposobnosti

─îlan 74

(1) Poslodavac mo┼że, samo uz prethodnu saglasnost vije─ça zaposlenika odnosno sindikata, otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji promijenjena radna sposobnost, ukoliko je kod poslodavca vije─çe zaposlenika odnosno sindikat formiran.

(2) Ukoliko vije─çe zaposlenika odnosno sindikat uskrati saglasnost iz stava 1. ovog ─Źlana rješavanje spora povjerava se arbitra┼żi u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Ukoliko je nezadovoljan odlukom arbitra┼że, poslodavac mo┼że u roku od 15 dana od dana dostavljanja arbitra┼żne odluke zatra┼żiti da predmetnu saglasnost nadomjesti sudska odluka.

(3) U slu─Źaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog ─Źlana, radnik ima pravo na otpremninu u iznosu uve─çanom za najmanje 50% u odnosu na otpremninu iz ─Źlana 111. ovog zakona, osim ukoliko se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika.

VII. PLA─ćA I NAKNADA PLA─ćE

Pravo na pla─çu

─îlan 75

(1) Pla─ça radnika utvr─Ĺuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

(2) Pla─ça za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od:

a) osnovne pla─çe;

b) dijela pla─çe za radni u─Źinak ukoliko je isti ostvaren i

c) uve─çane pla─çe iz ─Źlana 76. ovog zakona.

(3) Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvr─Ĺuju se elementi za odre─Ĺivanje osnovne pla─çe i dijela pla─çe po osnovu radnog u─Źinka.

(4) Radni u─Źinak definiše poslodavac u skladu sa op─çim propisima, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Pravo na pove─çanu pla─çu

─îlan 76

Radnik ima pravo na pove─çanu pla─çu za ote┼żane uvjete rada, prekovremeni rad i no─çni rad, te za rad na dan sedmi─Źnog odmora, praznika ili nekog drugog dana za koji je zakonom odre─Ĺeno da se ne radi, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Jednakost pla─ça

─îlan 77

(1) Poslodavac je du┼żan radnicima isplatiti jednake pla─çe za rad jednake vrijednosti bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, spolnu, politi─Źku i sindikalnu pripadnost kao i drugi diskriminatorni osnov iz ─Źlana 8. stav 1. ovog zakona.

(2) Pod radom jednake vrijednosti podrazumijeva se rad koji zahtijeva isti stepen stru─Źne spreme, istu radnu sposobnost, odgovornost, fizi─Źki i intelektualni rad, vještine, uslove rada i rezultate rada.

Najni┼ża pla─ça

─îlan 78

(1) Vlada Federacije utvr─Ĺuje najni┼żu pla─çu nakon konsultacija sa Ekonomsko-socijalnim vije─çem.

(2) Najni┼ża pla─ça odre─Ĺuje se na osnovu najni┼że cijene rada utvr─Ĺene kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

(3) Vlada Federacije ─çe na prijedlog Federalnog ministarstva finansija u saradnji sa Federalnim zavodom za programiranje razvoja, a uz prethodne konsultacije sa Ekonomsko-socijalnim vije─çem, donijeti propis kojim ─çe propisati metodologiju izra─Źuna i uskla─Ĺivanja najni┼że pla─çe iz stava (1) ovog ─Źlana.

(4) Poslodavac ne mo┼że radniku obra─Źunati i isplatiti pla─çu manju od pla─çe utvr─Ĺene kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

Isplata pla─çe

─îlan 79

(1) Pla─ça se ispla─çuje nakon obavljenog rada, u periodima isplate koji ne mogu biti du┼żi od 30 dana.

(2) Pla─ça i naknada pla─çe se ispla─çuje u novcu.

(3) Prilikom isplate pla─çe poslodavac je du┼żan radniku uru─Źiti pisani obra─Źun pla─çe.

(4) Pojedina─Źne isplate pla─çe nisu javne.

Obra─Źun pla─çe

─îlan 80

(1) Poslodavac koji ne isplati pla─çu u roku iz ─Źlana 79. stav 1. ovog zakona ili je ne isplati u cijelosti du┼żan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata pla─çe, radniku uru─Źiti obra─Źun pla─çe koju je bio du┼żan isplatiti.

(2) Obra─Źun iz stava 1. ovog ─Źlana smatra se izvršnom ispravom.

Naknada pla─çe

─îlan 81

(1) Radnik ima pravo na naknadu pla─çe za period odsustvovanja sa rada iz opravdanih razloga predvi─Ĺenih zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu (godišnji odmor, privremena sprije─Źenost za rad, poro─Ĺajno odsustvo, pla─çeno odsustvo i sl.).

(2) Period iz stava 1. ovog ─Źlana za koji se naknada ispla─çuje na teret poslodavca utvr─Ĺuje se zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

(3) Radnik ima pravo na naknadu pla─çe za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti za koje radnik nije kriv (viša sila, privremeni zastoj u proizvodnji i sl.), u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Zaštita pla─çe i naknade pla─çe

─îlan 82

(1) Poslodavac ne mo┼że, bez izvršne sudske odluke ili bez saglasnosti radnika, svoje potra┼żivanje prema njemu naplatiti uskra─çivanjem isplate pla─çe ili nekog njenog dijela, odnosno uskra─çivanjem isplate naknade pla─çe ili dijela naknade pla─çe.

(2) Saglasnost radnika iz stava 1. ovog ─Źlana ne mo┼że se dati prije nastanka potra┼żivanja.

Prisilna obustava pla─çe i naknade pla─çe

─îlan 83

Pla─ça ili naknada pla─çe radnika mo┼że se prisilno obustaviti, u skladu sa propisom kojim se regulira izvršni postupak.

VIII. IZUMI, PREDMETI INDUSTRIJSKOG DIZAJNA I TEHNI─îKA UNAPRE─ÉENJA RADNIKA

Postupanje u slu─Źaju izuma, predmeta industrijskog dizajna i tehni─Źkog unapre─Ĺenja na radu ili u vezi sa radom

─îlan 84

(1) Radnik je du┼żan da obavijesti poslodavca o izumu, predmetima industrijskog dizajna odnosno tehni─Źkom unapre─Ĺenju koje je ostvario na radu ili u vezi sa radom.

(2) Izumi odnosno predmeti industrijskog dizajna u smislu stava 1. ovog ─Źlana, odre─Ĺeni su propisima iz oblasti industrijskog vlasništva.

(3) Radnik je obavezan da ─Źuva kao poslovnu tajnu podatke o izumu, odnosno predmetima industrijskog dizajna i ne smije ih bez odobrenja poslodavca dati tre─çem licu.

(4) Izumi odnosno predmeti industrijskog dizajna ostvareni na radu ili u vezi s radom pripadaju poslodavcu, a radnik ima pravo na nadoknadu utvr─Ĺenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.

(5) O svom izumu, predmetima industrijskog dizajna koji nije ostvaren na radu ili u vezi s radom, radnik je du┼żan obavijestiti poslodavca ako je izum u vezi s djelatnoš─çu poslodavca, te mu pismeno ponuditi ustupanje prava u vezi s izumom.

(6) Ako poslodavac primijeni tehni─Źko unapre─Ĺenje odnosno tehni─Źko rješenje ostvareno racionalizacijom odnosno novatorskim rješenjima koje je predlo┼żio radnik, obavezan je radniku isplatiti naknadu koja se utvr─Ĺuje kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.

IX. ZABRANA TAKMI─îENJA RADNIKA SA POSLODAVCEM

Zakonska zabrana takmi─Źenja

─îlan 85

Radnik mo┼że, samo uz prethodno odobrenje poslodavca, za svoj ili tu─Ĺi ra─Źun ugovarati i obavljati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac.

Ugovorena zabrana takmi─Źenja

─îlan 86

(1) Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se odre─Ĺeno vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najdu┼że dvije godine, radnik ne mo┼że zaposliti kod drugog lica koje je u tr┼żišnoj utakmici sa poslodavcem i da ne mo┼że za svoj ili za ra─Źun tre─çeg lica, ugovarati i obavljati poslove kojima se takmi─Źi sa poslodavcem.

(2) Ugovor iz stava 1. ovog ─Źlana zaklju─Źuje se u pisanoj formi ili mo┼że biti sastavni dio ugovora o radu.

Naknada u slu─Źaju ugovorene zabrane takmi─Źenja

─îlan 87

(1) Ugovorena zabrana takmi─Źenja obavezuje radnika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obavezu da ─çe radniku za vrijeme trajanja zabrane ispla─çivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosje─Źne pla─çe ispla─çene radniku u periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

(2) Naknadu iz stava 1. ovog ─Źlana poslodavac je du┼żan isplatiti radniku krajem svakog kalendarskog mjeseca.

(3) Visina naknade iz stava 1. ovog ─Źlana uskla─Ĺuje se na na─Źin i pod uvjetima utvr─Ĺenim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Prestanak ugovorene zabrane takmi─Źenja

─îlan 88

Uvjeti i na─Źin prestanka zabrane takmi─Źenja ure─Ĺuju se ugovorom izme─Ĺu poslodavca i radnika.

X. NAKNADA ŠTETE

Odgovornost radnika za štetu prouzrokovanu poslodavcu

─îlan 89

(1) Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepa┼żnje prouzrokuje štetu poslodavcu, du┼żan je štetu naknaditi.

(2) Ako štetu prouzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koju je prouzrokovao.

(3) Ako se za svakog radnika ne mo┼że utvrditi dio štete koju je on prouzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu nakna─Ĺuju u jednakim dijelovima.

(4) Ako je više radnika prouzrokovalo štetu krivi─Źnim djelom sa umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.

Odre─Ĺivanje paušalnog iznosa štete

─îlan 90

(1) Ako se naknada štete ne mo┼że utvrditi u ta─Źnom iznosu ili bi utvr─Ĺivanje njenog iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu mo┼że se predvidjeti da se visina naknade štete utvr─Ĺuje u paušalnom iznosu, na─Źin utvr─Ĺivanja paušalnog iznosa i organ koji tu visinu utvr─Ĺuje kao i druga pitanja u vezi sa ovom naknadom.

(2) Ako je prouzrokovana šteta mnogo ve─ça od utvr─Ĺenog paušalnog iznosa naknade štete, poslodavac mo┼że zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane štete.

Odgovornost za štetu prouzrokovanu tre─çem licu

─îlan 91

Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepa┼żnje prouzrokuje štetu tre─çem licu, a štetu je naknadio poslodavac, du┼żan je poslodavcu naknaditi iznos naknade ispla─çene tre─çem licu.

Smanjenje i osloba─Ĺanje od obaveze naknade štete

─îlan 92

Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvr─Ĺuju se uvjeti i na─Źin smanjenja ili osloba─Ĺanja radnika od obaveze naknade štete.

Odgovornost poslodavca za štetu prouzrokovanu radniku

─îlan 93

(1) Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi sa radom, poslodavac je du┼żan radniku naknaditi štetu po op─çim propisima obligacionog prava.

(2) Pravo na naknadu štete iz stava 1. ovog ─Źlana, odnosi se i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

(3) Naknada pla─çe koju radnik ostvari zbog nezakonitog otkaza ne smatra se naknadom štete.

XI. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Na─Źini prestanka ugovora o radu

─îlan 94

Ugovor o radu prestaje:

a. smr─çu radnika;

b. sporazumom poslodavca i radnika;

c. kad radnik navrši 65 godina ┼żivota i 15 godina sta┼ża osiguranja (u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju), ako se poslodavac i radnik druga─Źije ne dogovore;

d. kad radnik navrši 40 godina sta┼ża osiguranja (u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju), bez obzira na godine ┼żivota, ako se poslodavac i radnik druga─Źije ne dogovore;

e. danom dostavljanja pravosna┼żnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku penziju zbog gubitka radne sposobnosti;

f. otkazom ugovora o radu;

g. istekom vremena na koje je zaklju─Źen ugovor o radu na odre─Ĺeno vrijeme;

h. ako radnik bude osu─Ĺen na izdr┼żavanje kazne zatvora u trajanju du┼żem od tri mjeseca - danom stupanja na izdr┼żavanje kazne;

i. ako radniku bude izre─Źena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju du┼żem od tri mjeseca - po─Źetkom primjene te mjere;

j. pravosna┼żnom odlukom nadle┼żnog suda, koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

Sporazum o prestanku ugovora o radu

─îlan 95

(1) Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti u pisanoj formi.

(2) Sporazumom iz stava 1. ovog ─Źlana utvr─Ĺuju se rok u kojem radni odnos prestaje, te sva ostala me─Ĺusobna prava i obaveze koje iz prekida radnog odnosa proizilaze.

Otkaz ugovora o radu

─îlan 96

(1) Poslodavac mo┼że otkazati radniku ugovor o radu, uz propisani otkazni rok, ako:

a. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehni─Źkih ili organizacijskih razloga, ili

b. radnik nije u mogu─çnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa.

(2) Poslodavac mo┼że otkazati ugovor o radu u slu─Źajevima iz stava 1. ovog ─Źlana, ako se ne mo┼że osnovano o─Źekivati od poslodavca da zaposli radnika na druge poslove ili da ga prekvalifikuje i dokvalifikuje za rad na drugim poslovima.

(3) Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu u smislu stava 1. ta─Źka a. ovog ─Źlana, poslodavac namjerava da zaposli radnika sa istim kvalifikacijama i stepenom stru─Źne spreme ili na istom radnom mjestu, prije zapošljavanja drugih lica du┼żan je ponuditi zaposlenje onim radnicima ─Źiji su ugovori o radu otkazani.

Otkaz poslodavca bez obaveze poštivanja otkaznog roka

─îlan 97

(1) Poslodavac mo┼że otkazati ugovor o radu radniku, bez obaveze poštivanja otkaznog roka, u slu─Źaju da je radnik odgovoran za te┼żi prijestup ili za te┼żu povredu radnih obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano o─Źekivati od poslodavca da nastavi radni odnos.

(2) U slu─Źaju lakših prijestupa ili lakših povreda radnih obaveza iz ugovora o radu, ugovor o radu se ne mo┼że otkazati bez prethodnog pisanog upozorenja radniku.

(3) Pisano upozorenje iz stava 2. ovog ─Źlana sadr┼żi opis prijestupa ili povrede radne obaveze za koje se radnik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otka┼że ugovor o radu bez davanja predvi─Ĺenog otkaznog roka za slu─Źaj da se prijestup ponovi u roku od šest mjeseci nakon izdavanja pisanog upozorenja poslodavca.

(4) Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu utvr─Ĺuju se vrste prijestupa ili povreda radnih obaveza iz st. 1. i 2. ovog ─Źlana.

Neopravdani razlozi za otkaz

─îlan 98

Neopravdani razlozi za otkaz su:

a. privremena sprije─Źenost za rad zbog bolesti ili povrede;

b. podnošenje ┼żalbe ili tu┼żbe odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu odnosno obra─çanje radnika nadle┼żnim organima izvršne vlasti;

c. obra─çanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim licima ili nadle┼żnim organima dr┼żavne vlasti

Otkaz radnika bez obaveze poštivanja otkaznog roka

─îlan 99

(1) Radnik mo┼że otkazati ugovor o radu bez obaveze poštivanja otkaznog roka, u slu─Źaju da je poslodavac odgovoran za prijestup ili povredu obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano o─Źekivati od radnika da nastavi radni odnos.

(2) U slu─Źaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog ─Źlana radnik ima sva prava u skladu sa zakonom, kao da je ugovor nezakonito otkazan od strane poslodavca.

Rok za otkaz ugovora o radu bez poštivanja otkaznog roka

─îlan 100

U slu─Źajevima iz ─Źl. 97. i 99. ovog zakona, ugovor o radu mo┼że se otkazati u roku od 60 dana od dana saznanja za ─Źinjenicu zbog koje se daje otkaz, ali najdu┼że u roku od jedne godine od dana u─Źinjene povrede.

Omogu─çavanje iznošenja odbrane radnika

─îlan 101

Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponašanja ili rada radnika, obavezan je omogu─çiti radniku da se izjasni o elementima odgovornosti koja mu se stavlja na teret.

Teret dokazivanja

─îlan 102

U slu─Źaju spora zbog otkaza ugovora o radu, na poslodavcu je teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu u smislu ─Źlana 96. stav 1. ta─Ź. a. i b. i ─Źlana 97. st. 1. i 2. ovog zakona.

Saglasnost za otkaz sindikalnom povjereniku

─îlan 103

(1) Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove du┼żnosti i šest mjeseci nakon prestanka obavljanja te du┼żnosti, poslodavac, bez prethodne saglasnosti federalnog ministarstva nadle┼żnog za rad, ne mo┼że:

a. otkazati ugovor o radu, ili

b. na drugi na─Źin ga staviti u nepovoljniji polo┼żaj u odnosu na radno mjesto prije nego što je imenovan na funkciju sindikalnog povjerenika.

(2) Sindikalnim povjerenikom u smislu stava 1. ovog ─Źlana smatra se radnik koji je ovlašteni predstavnik sindikata organiziranog kod poslodavca u skladu sa propisima o organiziranju i djelovanju sindikata.

(3) Ukoliko nadle┼żno ministarstvo uskrati saglasnost iz stava 1. ovog ─Źlana, poslodavac mo┼że u roku od 30 dana od dana dostave takve odluke zatra┼żiti da saglasnost zamijeni sudska odluka.

Pisana forma otkaza

─îlan 104

(1) Otkaz se daje u pisanoj formi.

(2) Poslodavac je obavezan, u pisanoj formi, obrazlo┼żiti otkaz.

(3) Otkaz se dostavlja radniku, odnosno poslodavcu kojem se otkazuje.

Trajanje otkaznog roka

─îlan 105

(1) Otkazni rok ne mo┼że biti kra─çi od sedam dana u slu─Źaju da radnik otkazuje ugovor o radu, ni kra─çi od 14 dana u slu─Źaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu.

(2) Otkazni rok po─Źinje da te─Źe od dana uru─Źenja otkaza radniku odnosno poslodavcu.

(3) Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu mo┼że se utvrditi du┼że trajanje otkaznog roka, ali ne du┼że od mjesec dana kada radnik daje otkaz poslodavcu, odnosno tri mjeseca kada poslodavac daje otkaz.

Prava radnika u slu─Źaju nezakonitog otkaza

─îlan 106

(1) Ako radnik, na zahtijev poslodavca, prestane sa radom prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je obavezan da mu isplati naknadu pla─çe i prizna sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

(2) Ako sud utvrdi da je otkaz nezakonit mo┼że poslodavca obavezati da:

a. vrati radnika na rad, na njegov zahtjev, na poslove na kojima je radio ili druge odgovaraju─çe poslove i isplati mu naknadu pla─çe u visini pla─çe koju bi radnik ostvario da je radio i nadoknadi mu štetu, ili

b. isplati radniku:

- naknadu pla─çe u visini pla─çe koju bi radnik ostvario da je radio;

- naknadu štete za pretrpljenu štetu;

- otpremninu na koju radnik ima pravo u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;

- druge naknade na koje radnik ima pravo, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

(3) Ako radnik prestane sa radom prije isteka propisanog otkaznog roka, bez saglasnosti poslodavca, poslodavac ima pravo na naknadu štete prema opštim propisima o naknadi štete.

(4) Radnik koji osporava otkazivanje ugovora o radu mo┼że tra┼żiti da sud donese privremenu mjeru o njegovom vra─çanju na rad, do okon─Źanja sudskog spora.

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu

─îlan 107

(1) Odredbe ovog zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i u slu─Źaju kada poslodavac otka┼że ugovor i istovremeno ponudi radniku zaklju─Źivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.

(2) Ako radnik prihvati ponudu poslodavca iz stava 1. ovog ─Źlana, zadr┼żava pravo da pred nadle┼żnim sudom osporava dopuštenost takve izmjene ugovora.

(3) O ponudi za zaklju─Źivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a koji ne mo┼że biti kra─çi od osam dana.

Privremeni raspored radnika na drugo radno mjesto

─îlan 108

(1) U hitnim slu─Źajevima (zamjena iznenada odsutnog radnika, iznenadno pove─çanje obima posla, sprje─Źavanje nastanka ve─çe štete, kvar na postrojenjima, elementarne nepogode i sl.) poslodavac mo┼że donijeti jednostranu odluku o rasporedu radnika na drugo radno mjesto, a najdu┼że do 60 dana u toku jedne kalendarske godine.

(2) U slu─Źaju iz stava 1. ovog ─Źlana, pla─ça radnika i druge naknade se obra─Źunavaju kao da je radio na radnom mjestu za koje ima zaklju─Źen ugovor o radu.

(3) Zahtjev za zaštitu prava, podnesen protiv odluke iz stava 1. ovog ─Źlana ne odla┼że njeno izvršenje.

Program zbrinjavanja viška radnika

─îlan 109

Poslodavac koji zapošljava više od 30 radnika, a koji u periodu od naredna tri mjeseca ima namjeru da zbog ekonomskih, tehni─Źkih ili organizacijskih razloga otka┼że ugovor o radu najmanje petorici radnika, du┼żan je da se konsultira sa vije─çem zaposlenika i sindikatom.

Obaveza konsultiranja

─îlan 110

(1) Obaveza konsultiranja u smislu ─Źlana 109. ovog zakona:

a. zasniva se na aktu u pisanoj formi koji je pripremio poslodavac;

b. zapo─Źinje najmanje 30 dana prije davanja obavijesti o otkazu radnicima na koje se odnosi.

(2) Akt u pisanoj formi iz stava 1. ovog ─Źlana dostavlja se vije─çu zaposlenika ili sindikatu prije po─Źetka konsultiranja, a sadr┼żi, naro─Źito, slijede─çe podatke:

- razloge za predvi─Ĺeno otkazivanje ugovora o radu;

- broj, kategoriju i spol radnika za ─Źije je ugovore predvi─Ĺen otkaz;

- mjere za koje poslodavac smatra da se pomo─çu njih mogu izbje─çi neki ili svi predvi─Ĺeni otkazi (npr. raspore─Ĺivanje radnika na drugo radno mjesto kod istog poslodavca, prekvalifikacija gdje je to potrebno, privremeno skra─çivanje radnog vremena);

- mjere za koje poslodavac smatra da bi mogle pomo─çi radnicima da na─Ĺu zaposlenje kod drugog poslodavca;

- mjere za koje poslodavac smatra da se mogu poduzeti u cilju prekvalifikacije radnika radi zapošljavanja kod drugog poslodavca.

(3) Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu, u smislu ─Źlana 109. ovog zakona, poslodavac namjerava da zaposli radnike sa istim kvalifikacijama i stepenom stru─Źne spreme ili na istom radnom mjestu, prije zapošljavanja drugih lica du┼żan je ponuditi zaposlenje onim radnicima ─Źiji su ugovori o radu otkazani.

Otpremnina

─îlan 111

(1) Radnik koji je sa poslodavcem zaklju─Źio ugovor o radu na neodre─Ĺeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odre─Ĺuje u zavisnosti od du┼żine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem.

(2) Otpremnina iz stava 1. ovog ─Źlana utvr─Ĺuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Otpremnina se ne mo┼że utvrditi u iznosu manjem od jedne tre─çine prosje─Źne mjese─Źne pla─çe ispla─çene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

(3) Otpremnina iz stava 2. ovog ─Źlana ne mo┼że biti ve─ça od šest prosje─Źnih mjese─Źnih pla─ça ispla─çenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

(4) Izuzetno, umjesto otpremnine iz stava 2. ovog ─Źlana, poslodavac i radnik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade.

(5) Na─Źin, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz st. 2. i 4. ovog ─Źlana, utvr─Ĺuju se pisanim ugovorom izme─Ĺu radnika i poslodavca.

XII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBAVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Odlu─Źivanje o pravima i obavezama iz radnog odnosa

─îlan 112

(1) O pravima i obavezama radnika iz ugovora o radu odlu─Źuje, u skladu sa ovim zakonom, kolektivnim ugovorom i drugim propisima, poslodavac ili drugo ovlašteno lice odre─Ĺeno statutom ili aktom o osnivanju.

(2) Ako je poslodavac fizi─Źko lice mo┼że pisanom punomo─çi ovlastiti drugo poslovno sposobno punoljetno lice da ga zastupa u ostvarivanju prava i obaveza iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom.

Ostvarivanje pojedina─Źnih prava radnika

─îlan 113

U ostvarivanju pojedina─Źnih prava iz radnog odnosa radnik mo┼że zahtijevati ostvarivanje tih prava kod poslodavca, pred nadle┼żnim sudom i drugim organima, u skladu sa ovim zakonom.

Zaštita prava iz radnog odnosa

─îlan 114

(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa du┼żan je u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke kojom je povrije─Ĺeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava.

(2) Ako poslodavac u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za zaštitu prava ili postizanja dogovora o mirnom rješavanju spora iz ─Źlana 116. stav 1. ovog zakona ne udovolji tom zahtjevu, radnik mo┼że u daljem roku od 90 dana podnijeti tu┼żbu pred nadle┼żnim sudom.

(3) Zaštitu povrije─Ĺenog prava pred nadle┼żnim sudom ne mo┼że zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stava 1. ovog ─Źlana, osim u slu─Źaju otkaza ugovora o radu u skladu sa ovim zakonom.

Zastara nov─Źanih potra┼żivanja

─îlan 115

Sva nov─Źana potra┼żivanja iz radnog odnosa zastarjevaju u roku od tri godine od dana nastanka obaveze.

Mirno rješavanje sporova

─îlan 116

(1) Prije podnošenja tu┼żbe radnik i poslodavac mogu se dogovoriti o mirnom rješavanju spora na na─Źin i pod uvjetima predvi─Ĺenim zakonom.

(2) Ukoliko se postupak iz stava 1. ovog ─Źlana ne okon─Źa u razumnom roku, koji ne mo┼że biti du┼żi od 60 dana ili se postupak mirenja okon─Źa neuspješno, radnik ima pravo da podnese tu┼żbu nadle┼żnom sudu, u rokovima iz ─Źlana 114. ovog zakona koji teku od dana okon─Źanja postupka mirenja.

Prenošenje ugovora o radu u slu─Źaju promjene poslodavca

─îlan 117

(1) U slu─Źaju statusne promjene poslodavca, odnosno promjene poslodavca u skladu sa zakonom (spajanja, pripajanja, podjele, promjene oblika društva i dr.) ili u slu─Źaju promjene vlasništva nad kapitalom poslodavca, svi ugovori o radu koji va┼że na dan promjene poslodavca, uz pisanu saglasnost radnika, prenose se na novog poslodavca (poslodavac pravni sljednik).

(2) Radnik ─Źiji se ugovor o radu prenese na na─Źin iz stava 1. ovog ─Źlana zadr┼żava sva prava iz radnog odnosa koja je stekao do dana prenosa ugovora o radu.

(3) Poslodavac - pravni prethodnik du┼żan je o prenošenju ugovora o radu na poslodavca pravnog sljednika pisanim putem obavijestiti radnike ─Źiji se ugovori o radu prenose.

XIII. PRAVILNIK O RADU

Obaveza donošenja pravilnika o radu

─îlan 118

(1) Poslodavac koji zapošljava više od 30 radnika donosi i objavljuje pravilnik o radu, kojim se ure─Ĺuju pla─çe, organizacija rada, sistematizacija radnih mjesta, posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa i druga pitanja zna─Źajna za radnika i poslodavca, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

(2) O donošenju pravilnika o radu poslodavac se obavezno konsultira sa sindikatom odnosno vije─çem zaposlenika ukoliko su formirani.

(3) Pravilnik iz stava 1. ovog ─Źlana objavljuje se na oglasnoj tabli poslodavca, a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja.

(4) Sindikat odnosno vije─çe zaposlenika mo┼że od nadle┼żnog suda zatra┼żiti da nezakonit pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi neva┼że─çim.

XIV. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLU─îIVANJU - VIJE─ćE ZAPOSLENIKA

Pravo formiranja Vije─ça zaposlenika

─îlan 119

(1) Radnici kod poslodavca koji zapošljava najmanje 30 radnika, imaju pravo da formiraju vije─çe zaposlenika, koje ─çe ih zastupati kod poslodavca u zaštiti njihovih prava i interesa.

(2) Ako kod poslodavca nije formirano vije─çe zaposlenika, sindikat ima obaveze i ovlaštenja koja se odnose na ovlaštenja vije─ça zaposlenika, u skladu sa zakonom.

Prijedlog za formiranje Vije─ça zaposlenika

─îlan 120

Vije─çe zaposlenika formira se na prijedlog reprezentativnog sindikata ili najmanje 20% radnika zaposlenih kod poslodavca.

Na─Źin i postupak formiranja Vije─ça zaposlenika

─îlan 121

Na─Źin i postupak formiranja vije─ça zaposlenika, kao i druga pitanja vezana za rad i djelovanje vije─ça zaposlenika, ure─Ĺuju se zakonom.

XV. REPREZENTATIVNOST SINDIKATA I UDRU┼ŻENJA POSLODAVACA

Uvjeti reprezentativnosti sindikata

─îlan 122

(1) Sindikat se smatra reprezentativnim:

a. ako je registrovan kod nadle┼żnog organa, u skladu sa zakonom;

b. ako se finansira prete┼żno iz ─Źlanarina i drugih vlastitih izvora;

c. ako ima potreban procenat u─Źlanjenosti zaposlenih, u skladu sa ovim zakonom.

Reprezentativnost sindikata kod poslodavca

─îlan 123

Reprezentativnim sindikatom kod poslodavca smatra se sindikat u koji je u─Źlanjeno najmanje 20% zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih kod poslodavca.

Reprezentativnost sindikata za podru─Źje djelatnosti

─îlan 124

Reprezentativnim sindikatom za jedno ili više podru─Źja djelatnosti smatra se sindikat koji, pored uvjeta iz ─Źlana 122. ovog zakona ispunjava i uvjet da ima najmanje 30% ─Źlanova od ukupnog broja zaposlenih u podru─Źju djelatnosti (grani) na teritoriji Federacije, odnosno podru─Źju kantona.

Reprezentativnost sindikata za teritoriju Federacije

─îlan 125

Reprezentativnim sindikatom za teritoriju Federacije smatra se onaj sindikat koji, pored uvjeta iz ─Źlana 122.ovog zakona, ima najmanje 30% ─Źlanova, u odnosu na ukupan broj zaposlenih u Federaciji, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Uvjeti za reprezentativnost sindikata kantona

─îlan 126

Ukoliko je sindikat kantona organizacioni dio sindikata iz ─Źl. 124. i 125. ovog zakona smatra se da ispunjava uvjete iz ─Źlana 122. ta─Ź. a. i b.

Reprezentativni sindikat

─îlan 127

Ako sindikat iz ─Źl. 123., 124. i 125. ovog zakona ne ispunjava uvjet u pogledu procenta broja ─Źlanova u odnosu na ukupan broj zaposlenih, reprezentativnim sindikatom smatra se sindikat sa najve─çim brojem u─Źlanjenih od ukupnog broja zaposlenih.

Uvjeti za reprezentativnost udru┼żenja poslodavaca

─îlan 128

(1) Udru┼żenje poslodavaca smatra se reprezentativnim:

a. ako je upisano u registar u skladu sa zakonom;

b. ako ima potreban broj ─Źlanova;

c. ako se finansira prete┼żno iz ─Źlanarina i drugih vlastitih izvora.

(2) Reprezentativnim udru┼żenjem poslodavaca u smislu stava 1. ovog ─Źlana smatra se udru┼żenje poslodavaca ─Źiji ─Źlanovi zapošljavaju najmanje 20% od ukupnog broja zaposlenih u privredi na teritoriju Federacije, odnosno podru─Źju kantona.

(3) Ako ni jedno udru┼żenje poslodavaca ne ispunjava uvjet iz stava 2. ovog ─Źlana, reprezentativnim udru┼żenjem poslodavaca smatra se udru┼żenje ─Źiji ─Źlanovi zapošljavaju najve─çi broj zaposlenih u privredi na teritoriji Federacije, odnosno podru─Źju kantona.

(4) Ukoliko je udru┼żenje poslodavaca kantona organizacioni dio Udru┼żenja poslodavaca Federacije, smatra se da ispunjava uvjete iz stava 1.ovog ─Źlana.

Postupak utvr─Ĺivanja reprezentativnosti sindikata kod poslodavca

─îlan 129

(1) Reprezentativnost sindikata kod poslodavca utvr─Ĺuje poslodavac na zahtjev sindikata koji djeluje kod poslodavca u prisustvu predstavnika zainteresiranih sindikata, u skladu sa ovim zakonom.

(2) Uz zahtjev se podnose dokazi o ispunjavanju uvjeta reprezentativnosti utvr─Ĺenih u ─Źlanu 122. ovog zakona i izjava lica ovlaštenog za zastupanje i predstavljanje sindikata.

(3) Ukoliko je sindikat kod poslodavca dio sindikata registrovanog kod nadle┼żnog organa u skladu sa zakonom, uz zahtjev za utvr─Ĺivanje reprezentativnosti podnosi rješenje o upisu tog sindikata u registar udru┼żenja i potvrdu tog sindikata da je njegov sastavni dio.

(4) O zahtjevu iz stava 1. ovog ─Źlana poslodavac odlu─Źuje rješenjem na osnovu podnesenih dokaza o ispunjavanju uvjeta reprezentativnosti, u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(5) Ako poslodavac u roku iz stava 4. ovog ─Źlana ne utvrdi reprezentativnost sindikata ili ukoliko sindikat smatra da mu reprezentativnost nije utvr─Ĺena u skladu sa ovim zakonom, o reprezentativnosti sindikata kod poslodavca mo┼że, na zahtjev sindikata, da odlu─Źuje federalno odnosno kantonalno ministarstvo nadle┼żno za rad.

Postupak utvr─Ĺivanja reprezentativnosti sindikata i udru┼żenja poslodavaca na teritoriji Federacije odnosno podru─Źju kantona

─îlan 130

(1) Reprezentativnost sindikata odnosno udru┼żenja poslodavaca na teritoriji Federacije, odnosno podru─Źju kantona, na zahtjev zainteresiranih strana utvr─Ĺuje federalno, odnosno kantonalno ministarstvo nadle┼żno za rad.

(2) Broj zaposlenih utvr─Ĺuje se na osnovu podataka nadle┼żnih institucija, koje nadle┼żno ministarstvo pribavlja slu┼żbenim putem.

(3) Poslodavac je du┼żan da na zahtjev sindikata izda potvrdu o broju zaposlenih.

(4) Federalno, odnosno kantonalno ministarstvo nadle┼żno za rad, u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva iz stava 1. ovog ─Źlana, donosi rješenje o utvr─Ĺivanju reprezentativnosti sindikata, odnosno udru┼żenja poslodavaca ako su ispunjeni uvjeti utvr─Ĺeni ovim zakonom.

(5) Protiv rješenja iz stava 4. ovog ─Źlana mo┼że se pokrenuti upravni spor.

Ovlaštenja reprezentativnog sindikata i udru┼żenja poslodavaca

─îlan 131

(1) Sindikat odnosno udru┼żenje poslodavaca kome je utvr─Ĺena reprezentativnost u skladu sa ovim zakonom ima pravo:

a. zastupati svoje ─Źlanove pred poslodavcem, organima vlasti, udru┼żenjima poslodavaca, drugim institucijama odnosno pravnim licima;

b. kolektivno pregovarati i zaklju─Źivati kolektivne ugovore;

c. u─Źestvovati u bipartitnim i tripartitnim tijelima sastavljenim od predstavnika organa vlasti, udru┼żenja poslodavaca i sindikata i

d. na druga prava u skladu sa zakonom.

(2) Pravo zastupanja svojih ─Źlanova pred poslodavcem imaju svi sindikati u skladu sa pravilima o organiziranju i djelovanju sindikata.

Preispitivanje utvr─Ĺene reprezentativnosti

─îlan 132

Sindikat i poslodavci, odnosno njihova udru┼żenja mogu podnijeti zahtjev za preispitivanje utvr─Ĺene reprezentativnosti, ukoliko smatraju da su promijenjene ─Źinjenice na osnovu kojih je utvr─Ĺena reprezentativnost po isteku roka od jedne godine od dostave rješenja o utvr─Ĺivanju reprezentativnosti.

Postupak preispitivanja reprezentativnosti sindikata kod poslodavca

─îlan 133

(1) Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata osnovanog kod poslodavca, podnosi se poslodavcu kod kojeg je osnovan sindikat.

(2) U zahtjevu se navodi naziv sindikata, broj akta o registraciji, razlozi zbog kojih se zahtijeva preispitivanje reprezentativnosti i dokazi koji na to ukazuju.

(3) Poslodavac je du┼żan da u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva isti dostavi sindikatu ─Źija reprezentativnost se preispituje.

(4) Sindikat je du┼żan da u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva iz stava 3. ovog ─Źlana dostavi poslodavcu dokaze o ispunjavanju uvjeta reprezentativnosti.

(5) Na odluku poslodavca o utvr─Ĺenoj reprezentativnosti mo┼że se uputiti ┼żalba federalnom odnosno kantonalnom ministarstvu nadle┼żnom za rad u roku od 15 dana od dana prijema odluke.

Postupak preispitivanja reprezentativnosti sindikata i udru┼żenja poslodavaca za teritoriju Federacije odnosno kantona

─îlan 134

(1) Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata odnosno udru┼żenja poslodavaca za teritoriju Federacije odnosno podru─Źje kantona, podnosi se federalnom odnosno kantonalnom ministarstvu nadle┼żnom za rad i sadr┼żi broj akta o registraciji, razloge zbog kojih se zahtjeva preispitivanje reprezentativnosti i dokaze koji na to ukazuju.

(2) Nadle┼żno ministarstvo iz stava 1. ovog ─Źlana je du┼żno u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva isti dostaviti sindikatu odnosno udru┼żenju poslodavaca ─Źija se reprezentativnost preispituje, radi dokazivanja postoje─çe reprezentativnosti, u skladu sa ovim zakonom.

(3) Sindikat odnosno udru┼żenje poslodavaca du┼żni su da u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva iz stava 2. ovog ─Źlana dostave dokaze o ispunjavanju uvjeta reprezentativnosti.

Primjena Zakona o upravnom postupku

─îlan 135

Na postupak u vezi sa utvr─Ĺivanjem reprezentativnosti sindikata odnosno udru┼żenja poslodavaca koji nije ure─Ĺen ovim zakonom shodno se primjenjuje Zakon o upravnom postupku.

Objavljivanje rješenja o reprezentativnosti odnosno gubitku reprezentativnosti

─îlan 136

Rješenje o reprezentativnosti i o gubitku reprezentativnosti sindikata i udru┼żenja poslodavaca za teritoriju Federacije, objavljuje se u "Slu┼żbenim novinama Federacije BiH".

XVI. KOLEKTIVNI UGOVORI

Vrste kolektivnih ugovora

─îlan 137

(1) Kolektivni ugovor mo┼że se zaklju─Źiti kao op─çi, granski i pojedina─Źni (kod poslodavca).

(2) Op─çi kolektivni ugovor zaklju─Źuje se za teritoriju Federacije, a granski kolektivni ugovori za teritoriju Federacije ili podru─Źje jednog ili više kantona.

Strane u kolektivnom pregovaranju

─îlan 138

(1) Op─çi kolektivni ugovor zaklju─Źuju Vlada Federacije, reprezentativno udru┼żenje poslodavaca i reprezentativni sindikat osnovani na teritoriji Federacije.

(2) Granski kolektivni ugovor zaklju─Źuju reprezentativno udru┼żenje poslodavaca i reprezentativni sindikat jednog ili više podru─Źja djelatnosti osnovani na teritoriji Federacije odnosno podru─Źju jednog ili više kantona.

(3) Granske kolektivne ugovore za zaposlene u organima dr┼żavne slu┼żbe, sudske vlasti, javnih ustanova i drugih bud┼żetskih korisnika zaklju─Źuju nadle┼żna ministarstva, odnosno Vlada Federacije i nadle┼żna ministarstva i vlade kantona s jedne strane i reprezentativni sindikati dr┼żavnih slu┼żbenika i namještenika, javnih ustanova i drugih bud┼żetskih korisnika s druge strane.

(4) Pojedina─Źni kolektivni ugovor zaklju─Źuje reprezentativni sindikat kod poslodavca i poslodavac; a gdje se kao vlasnik pojavljuje Federacija, kanton, grad ili op─çina, potrebno je prethodno pribaviti njihovu saglasnost.

(5) U postupku pregovaranja radi zaklju─Źivanja kolektivnih ugovora iz st. 1., 2. i 3. ovog ─Źlana, reprezentativni sindikat du┼żan je da sara─Ĺuje sa drugim sindikatima sa manjim brojem ─Źlanova, radi izra┼żavanja interesa i zaposlenih koji su u─Źlanjeni u taj sindikat.

─îlan 138a

(1) Granski kolektivni ugovor za podru─Źja djelatnosti koja se finansiraju iz bud┼żeta ili vanbud┼żetskih fondova, zaklju─Źuju Vlada Federacije, odnosno nadle┼żna ministarstva i vlade kantona, odnosno nadle┼żna ministarstva s jedne strane i reprezentativni sindikati tih podru─Źja djelatnosti s druge strane.

(2) Granske kolektivne ugovore za javna preduze─ça i javne ustanove ─Źiji je osniva─Ź Federacija, kanton, grad ili op─çina, zaklju─Źuju reprezentativni sindikati i osniva─Źi.

(3) Granske kolektivne ugovore za privredna društva u kojima Federacija, kanton, grad ili op─çina u─Źestvuje sa više od 50% ukupnog kapitala, pored reprezentativnog sindikata, zaklju─Źuju predstavnici nosioca dr┼żavnog kapitala uz u─Źeš─çe reprezentativnog udru┼żenja poslodavaca, osim ako nije druga─Źije ure─Ĺeno sporazumom Vlade Federacije, odnosno vlade kantona, gradona─Źelnika ili na─Źelnika op─çine sa reprezentativnim udru┼żenjem poslodavaca.

(4) U postupku pregovaranja radi zaklju─Źivanja kolektivnih ugovora iz st. (1), (2) i (3) ovog ─Źlana, reprezentativni sindikat du┼żan je da sara─Ĺuje sa drugim sindikatima sa manjim brojem ─Źlanova, radi izra┼żavanja interesa zaposlenih koji su u─Źlanjeni u taj sindikat.

Postupak kolektivnog pregovaranja

─îlan 139

(1) Sve strane u kolektivnom pregovaranju vodit ─çe pregovore u dobroj vjeri i preduzet ─çe razumne napore da se zaklju─Źi kolektivni ugovor.

(2) Postupak kolektivnog pregovaranja i zaklju─Źivanja kolektivnih ugovora pokre─çe se na osnovu pisane inicijative jedne od ugovornih strana.

(3) Ako se u toku pregovora u roku od 45 dana ne postigne saglasnost za zaklju─Źivanje kolektivnog ugovora, u─Źesnici mogu da obrazuju arbitra┼żu za rješavanje spornih pitanja.

Forma i trajanje kolektivnih ugovora

─îlan 140

(1) Kolektivni ugovor zaklju─Źuje se u pisanoj formi.

(2) Kolektivni ugovor mo┼że se zaklju─Źiti na odre─Ĺeno vrijeme, koje ne mo┼że biti du┼że od tri godine.

(3) Kolektivni ugovor prestaje da va┼żi istekom roka iz stava 2. ovog ─Źlan, a primjenjiva─çe se najdu┼że 90 dana nakon isteka roka na koji je zaklju─Źen.

(4) Kolektivni ugovor iz stava 2. ovog ─Źlana mo┼że se produ┼żiti sporazumom strana koje su ga zaklju─Źile najkasnije 30 dana prije isteka va┼żenja tog ugovora.

Sadr┼żaj kolektivnog ugovora

─îlan 141

(1) Kolektivnim ugovorom ure─Ĺuju se prava i obaveze strana koje su ga zaklju─Źile, te prava i obaveze iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, u skladu sa zakonom i drugim propisima.

(2) Kolektivnim ugovorom ure─Ĺuju se i pravila o postupku kolektivnog pregovaranja, postupak otkazivanja kolektivnog ugovora i razlozi i rokovi za njegovo otkazivanje, sastav i na─Źin postupanja tijela ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova.

Obaveznost kolektivnog ugovora

─îlan 142

Kolektivni ugovor je obavezan za strane koje su ga zaklju─Źile, kao i za strane koje su mu naknadno pristupile.

Proširenje primjene kolektivnog ugovora

─îlan 143

(1) Ako postoji interes Federacije, Federalni ministar mo┼że proširiti primjenu op─çeg i granskog kolektivnog ugovora i na druge poslodavce koji nisu ─Źlanovi udru┼żenja poslodavaca - strane kolektivnog ugovora, za koje se ocijeni da postoji opravdani interes radi ostvarivanja ekonomske i socijalne politike u Federaciji u cilju obezbje─Ĺenja jednakih uvjeta rada.

(2) Prije donošenja odluke o proširenju va┼żnosti kolektivnog ugovora, Federalni ministar je obavezan zatra┼żiti mišljenje Ekonomsko-socijalnog vije─ça Federacije Bosne i Hercegovine.

(3) Odluka o proširenju va┼żnosti kolektivnog ugovora mo┼że se opozvati na na─Źin utvr─Ĺen za njezino donošenje.

(4) Odluka o proširenju va┼żnosti kolektivnog ugovora objavljuje se u "Slu┼żbenim novinama Federacije BiH".

Izmjene i dopune kolektivnih ugovora

─îlan 144

Na izmjene i dopune kolektivnih ugovora primjenjuju se odredbe ovog zakona koje va┼że i za njihovo donošenje.

Dostavljanje kolektivnih ugovora

─îlan 145

(1) Zaklju─Źeni kolektivni ugovor, te njegove izmjene i dopune, za teritoriju Federacije ili podru─Źje dva ili više kantona dostavljaju se federalnom ministarstvu nadle┼żnom za rad, a svi ostali kolektivni ugovori dostavljaju se nadle┼żnom organu kantona.

(2) Postupak dostave kolektivnih ugovora iz stava 1. ovog ─Źlana pravilnikom ─çe propisati Federalni ministar, odnosno nadle┼żni kantonalni ministar.

Objavljivanje kolektivnih ugovora

─îlan 146

Kolektivni ugovor, zaklju─Źen za teritoriju Federacije ili podru─Źje više kantona, objavljuje se u "Slu┼żbenim novinama Federacije BiH", a za podru─Źje jednog kantona u slu┼żbenom glasilu kantona.

Otkazivanje kolektivnih ugovora

─îlan 147

(1) Kolektivni ugovor mo┼że se otkazati iz razloga, po postupku i u rokovima utvr─Ĺenim tim kolektivnim ugovorom.

(2) Otkaz kolektivnog ugovora obavezno se dostavlja svim ugovornim stranama.

Primjena kolektivnog ugovora u slu─Źaju promjene poslodavca odnosno djelatnosti

─îlan 148

(1) U slu─Źaju promjene poslodavca iz ─Źlana 117. ovog zakona, na radnike se, do zaklju─Źivanja novog kolektivnog ugovora, nastavlja primjenjivati kolektivni ugovor koji se na njih primjenjivao u vrijeme promjene poslodavca.

(2) U slu─Źaju promjene djelatnosti poslodavca, na radnike se primjenjuje kolektivni ugovor novog podru─Źja djelatnosti i to od dana promjene djelatnosti.

Zaštita prava iz kolektivnog ugovora

─îlan 149

Strane kolektivnog ugovora kao i radnici koji ostvaruju prava iz tog kolektivnog ugovora mogu pred nadle┼żnim sudom zahtijevati zaštitu prava iz kolektivnog ugovora.

XVII. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Mirenje

─îlan 150

(1) U slu─Źaju spora o zaklju─Źivanju, primjeni, izmjeni ili dopuni odnosno otkazivanju kolektivnog ugovora ili drugog sli─Źnog spora vezanog za kolektivni ugovor (kolektivni radni spor), ako strane nisu dogovorile na─Źin mirnog rješavanja spora, provodi se postupak mirenja, u skladu sa zakonom.

(2) Mirenje iz stava 1. ovog ─Źlana provodi mirovno vije─çe.

Mirovno vije─çe

─îlan 151

(1) Mirovno vije─çe mo┼że biti formirano za teritoriju Federacije, odnosno za podru─Źje kantona.

(2) Mirovno vije─çe za teritoriju Federacije sastoji se od tri ─Źlana, i to: predstavnika poslodavca, sindikata i predstavnika kojeg izaberu strane u sporu sa liste koju utvr─Ĺuje Federalni ministar.

(3) Lista iz stava 2. ovog ─Źlana utvr─Ĺuje se za period od ─Źetiri godine.

(4) Mirovno vije─çe iz stava 2. ovog ─Źlana donosi pravila o postupku pred tim vije─çem.

(5) Administrativne poslove za mirovno vije─çe formirano za teritoriju Federacije, vrši federalno ministarstvo nadle┼żno za rad.

(6) Troškove za ─Źlana mirovnog vije─ça sa liste koju utvr─Ĺuje Federalni ministar, snosi federalno ministarstvo nadle┼żno za rad.

Mirovno vije─çe za podru─Źje kantona

─îlan 152

Formiranje mirovnog vije─ça za podru─Źje kantona, njegov sastav, na─Źin rada i druga pitanja koja se odnose na rad tog mirovnog vije─ça, ure─Ĺuju se propisom kantona.

Dejstvo prijedloga mirovnog vije─ça

─îlan 153

(1) Strane u sporu mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vije─ça, a ako ga prihvate, prijedlog ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora.

(2) O ishodu i rezultatima mirenja strane u sporu obavještavaju u roku od tri dana od dana završetka mirenja federalno ministarstvo, odnosno nadle┼żni organ kantona u skladu sa propisom kantona.

Arbitra┼ża

─îlan 154

(1) Strane u sporu mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitra┼żi.

(2) Imenovanje arbitara i arbitra┼żnog vije─ça i druga pitanja u vezi sa arbitra┼żnim postupkom ure─Ĺuju se kolektivnim ugovorom ili sporazumom strana.

Arbitra┼żna odluka

─îlan 155

(1) Arbitra┼ża temelji svoju odluku na zakonu, drugom propisu, kolektivnom ugovoru i na pravi─Źnosti.

(2) Arbitra┼żna odluka mora biti obrazlo┼żena, osim ako strane u sporu ne odlu─Źe druga─Źije.

(3) Protiv arbitra┼żne odluke ┼żalba nije dopuštena.

(4) Arbitra┼żna odluka ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora.

XVIII. ŠTRAJK

Organiziranje štrajka

─îlan 156

(1) Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa svojih ─Źlanova.

(2) Štrajk se mo┼że organizirati samo u skladu sa Zakonom o štrajku, pravilima sindikata o štrajku i kolektivnim ugovorom.

(3) Štrajk ne mo┼że zapo─Źeti prije okon─Źanja postupka mirenja predvi─Ĺenog ovim zakonom, odnosno prije provo─Ĺenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se strane sporazumjele.

Zaštita radnika u─Źesnika u štrajku

─îlan 157

(1) Radnik ne mo┼że biti stavljen u nepovoljniji polo┼żaj od drugih radnika zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku, u smislu ─Źlana 156. stav 2. ovog zakona.

(2) Radnik ne mo┼że biti ni na koji na─Źin prisiljavan da sudjeluje u štrajku.

(3) Ako se radnik ponaša suprotno ─Źlanu 156. stav 2. ovog zakona ili ako za vrijeme štrajka namjerno nanese štetu poslodavcu, mo┼że mu se dati otkaz, u skladu sa zakonom.

XIX. EKONOMSKO-SOCIJALNO VIJE─ćE

Osnivanje Ekonomsko-socijalnog vije─ça Federacije BiH

─îlan 158

(1) U cilju promicanja i uskla─Ĺivanja ekonomske i socijalne politike, odnosno interesa radnika i poslodavaca, te podsticanja zaklju─Źivanja i primjene kolektivnih ugovora i njihovog uskla─Ĺivanja sa mjerama ekonomske i socijalne politike, mo┼że se osnovati ekonomsko-socijalno vije─çe.

(2) Ekonomsko-socijalno vije─çe mo┼że se osnovati za teritoriju Federacije, odnosno za podru─Źje kantona.

(3) Ekonomsko-socijalno vije─çe temelji se na trostranoj saradnji Vlade Federacije, odnosno vlade kantona, sindikata i udru┼żenja poslodavaca.

(4) Ekonomsko-socijalno vije─çe iz stava 2. ovog ─Źlana osniva se sporazumom socijalnih partnera, a posebnim zakonom ure─Ĺuje se sastav, nadle┼żnost, ovlaštenja i druga pitanja od zna─Źaja za rad ovog vije─ça.

XX. NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU

Du┼żnosti inspekcije rada

─îlan 159

(1) Nadzor nad primjenom ovog zakona i na osnovu njega donesenih propisa, obavlja federalni, odnosno kantonalni inspektor rada.

(2) Pored poslova inspekcijskog nadzora iz stava 1. ovog ─Źlana inspektor rada je du┼żan da:

a. daje upute poslodavcima i radnicima o najefikasnijem na─Źinu primjene zakonskih propisa;

b. obavještava nadle┼żne organe uprave o nedostacima koji nisu posebno definirani postoje─çim zakonskim propisima;

c. ostvaruje saradnju sa drugim organima uprave, poslodavcima i udru┼żenjima poslodavaca i radnika.

Nadle┼żnosti federalnog inspektora rada

─îlan 160

(1) Federalni inspektor rada obavlja neposredni inspekcijski nadzor u privrednim društvima, preduze─çima i ustanovama od interesa za Federaciju.

Nadle┼żnost kantonalnog inspektora rada

─îlan 161

(1) Kantonalni inspektor rada obavlja poslove neposrednog inspekcijskog nadzora iz ─Źlana 159. ovog zakona kod poslodavca, osim poslova nadzora za koje je ovim ili drugim zakonom utvr─Ĺeno da ih obavljaju federalni inspektori rada.

(2) Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove mo┼że, uz saglasnost kantonalnog rukovodioca inspekcije, u slu─Źaju potrebe, prenijeti ovlaštenje kantonalnom inspektoru rada da obavlja poslove inspekcijskog nadzora iz nadle┼żnosti federalne inspekcije rada na teritoriji Federacije.

Provo─Ĺenje inspekcijskog nadzora

─îlan 162

(1) U provo─Ĺenju nadzora inspektor rada ima ovlaštenja utvr─Ĺena zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.

(2) Radnik, sindikat, poslodavac i vije─çe zaposlenika mogu podnijeti zahtjev inspektoru rada za provo─Ĺenje inspekcijskog nadzora.

XXI. POSEBNE ODREDBE

─îl. 163-165. (prestali da va┼że)

Privremeni i povremeni poslovi

─îlan 166

(1) Za obavljanje privremenih i povremenih poslova mo┼że se zaklju─Źiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, pod uvjetima:

a. da su privremeni i povremeni poslovi utvr─Ĺeni u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu,

b. da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zaklju─Źuje ugovor o radu na odre─Ĺeno ili neodre─Ĺeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom i da ne traju du┼że od 60 dana u toku kalendarske godine.

(2) Licu koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za radnike u radnom odnosu i druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Forma i sadr┼żaj ugovora o privremenim i povremenim poslovima

─îlan 167

(1) Za obavljanje poslova iz ─Źlana 166. ovog zakona zaklju─Źuje se ugovor u pisanoj formi.

(2) Ugovor iz stava 1. ovog ─Źlana sadr┼żi: vrstu, na─Źin, rok izvršenja poslova i iznos naknade za izvršeni posao.

Prava radnika izabranih i imenovanih na javne du┼żnosti ili profesionalne funkcije

─îlan 168

(1) Radniku izabranom, odnosno imenovanom na neku od javnih du┼żnosti, u organe Bosne i Hercegovine, Federacije, organe kantona, grada i op─çine i radniku izabranom na profesionalnu funkciju u sindikatu, prava i obaveze iz radnog odnosa, na njegov zahtjev, miruju, a najdu┼że na period koliko traje obavljanje te funkcije, od dana izbora odnosno imenovanja.

(2) Radnik koji nakon završenog mandata iz stava (1) ovog ─Źlana, ┼żeli da se vrati kod istog poslodavca, du┼żan ga je o tome obavijestiti u roku od 30 dana od dana prestanka mandata, a poslodavac je du┼żan primiti radnika na rad u roku od 30 dana od dana obavijesti radnika.

(3) Radnika, koji je obavijestio poslodavca u smislu stava (2) ovog ─Źlana, poslodavac je du┼żan rasporediti na poslove na kojima je radio prije stupanja na du┼żnost ili na druge odgovaraju─çe poslove, osim ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova zbog ekonomskih, tehni─Źkih ili organizacijskih razloga u smislu ─Źlana 96. ovog zakona.

(4) Ako poslodavac ne mo┼że vratiti radnika na rad, zbog prestanka potrebe za obavljanjem poslova u smislu stava (3) ovog ─Źlana, du┼żan mu je isplatiti otpremninu utvr─Ĺenu u ─Źlanu 111. ovog zakona, s tim da se prosje─Źna pla─ça dovede na nivo pla─çe koju bi radnik ostvario da je radio.

(5) Ako radniku prestane radni odnos u smislu stava (3) ovog ─Źlana, poslodavac ne mo┼że u roku od jedne godine dana, zaposliti drugo lice koje ima istu kvalifikaciju ili stepen stru─Źne spreme.

Prava radnika - kandidata za neku od javnih du┼żnosti

─îlan 169

(1) Radnik koji je kandidat za neku od javnih du┼żnosti u organe Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona, grada i op─çine ima za vrijeme predizborne kampanje pravo na nepla─çeno odsustvo u trajanju do dvadeset radnih dana.

(2) O korištenju odsustva iz stava 1. ovog ─Źlana, radnik mora obavijestiti poslodavca najmanje tri dana ranije.

(3) Na zahtjev radnika, umjesto odsustva iz stava 1. ovog ─Źlana, radnik mo┼że pod istim uvjetima koristiti godišnji odmor, u trajanju na koje ima pravo do prvog dana glasanja.

(4) Ako je za sticanje ili ostvarivanje odre─Ĺenih prava va┼żno prethodno trajanje radnog odnosa sa istim poslodavcem, nepla─çeno odsustvo iz stava 1. ovog ─Źlana izjedna─Źava se sa vremenom provedenim na radu.

XXII. KAZNENE ODREDBE

─îlan 170

(1) Pojedina─Źnom nov─Źanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM kaznit ─çe se za prekršaj poslodavac - pravno lice, za svakog radnika sa kojim ne zaklju─Źi ugovor o radu i ne izvrši prijavu na obavezno osiguranje, a u ponovljenom prekršaju nov─Źanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000, 00 KM (─Źlan 4.).

(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog ─Źlana kaznit ─çe se poslodavac - fizi─Źko lice nov─Źanom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM, a u ponovljenom prekršaju nov─Źanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM.

(3) Za prekršaj iz stava 1.ovog ─Źlana kaznit ─çe se i odgovorno lice kod poslodavca koji je pravno lice nov─Źanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM a u ponovljenom prekršaju nov─Źanom kaznom od 3.000,00 KM do 5.000,00 KM.

(4) Za prekršaj iz stava 1. ovog ─Źlana kaznit ─çe se i lice koje je zate─Źeno na radu bez zaklju─Źenog ugovora o radu, nov─Źanom kaznom od 100,00 KM do 300,00 KM.

─îlan 171

(1) Nov─Źanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM, a u ponovljenom prekršaju nov─Źanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit ─çe se za prekršaj poslodavac - pravno lice, ako:

1. onemogu─çi organiziranje sindikata ili radnika stavi u nepovoljniji polo┼żaj zbog ─Źlanstva ili ne─Źlanstva u sindikatu (─Źlan 14. stav 1. i ─Źlan 15. stav 2.),

2. ne omogu─çi pristup kod poslodavca sindikalnim predstavnicima, odnosno ne osigura uvjete za djelovanje sindikata, u skladu sa kolektivnim ugovorom (─Źlan 18.),

3. zaklju─Źi ugovor o radu, odnosno zaposli na bilo koju vrstu poslova maloljetnika suprotno ─Źlanu 20. ovog zakona,

4. ne zaklju─Źi ugovor o radu u pisanoj formi odnosno ako zaklju─Źi ugovor o radu koji ne sadr┼żi podatke propisane ovim zakonom (─Źlan 24. i ─Źlan 26. stav 2.),

5. uputi radnika na rad u inozemstvo suprotno ─Źlanu 25.,

6. zaklju─Źi ugovor koji je opasan ili štetan po zdravlje radnika ili drugih lica ili koji ugro┼żavaju radnu okolinu (─Źlan 26. stav 3.),

7. regulira radnopravni status direktora pravnog lica suprotno ─Źlanu 27. ovog zakona,

8. ne dostavi radniku fotokopiju prijave na obavezno osiguranje u skladu sa ─Źlanom 28. ovog zakona,

9. od radnika tra┼żi podatke koji nisu u neposrednoj vezi sa radnim odnosom (─Źlan 29.),

10. prikuplja, obra─Ĺuje, koristi ili dostavlja tre─çim licima li─Źne podatke o radniku (─Źlan 30.),

11. zaklju─Źi ugovor o radu s pripravnikom ili utvrdi pripravniku pla─çu, suprotno ─Źlanu 32. ovog zakona,

12. ugovor o stru─Źnom osposobljavanju ne zaklju─Źi u pisanoj formi ili ne dostavi u odre─Ĺenom roku kopiju ugovora nadle┼żnoj slu┼żbi za zapošljavanje (─Źlan 34.),

13. zaklju─Źi ugovor o radu u kojem je puno ili nepuno radno vrijeme ugovoreno suprotno ─Źlanu 36. ovog zakona,

14. od radnika zahtijeva da na poslovima, na kojima se uz primjenu mjera sigurnosti i zdravlja na radu nije mogu─çe zaštititi od štetnih uticaja, radi du┼że od skra─çenog radnog vremena (─Źlan 37.),

15. od radnika zahtijeva da radi du┼że od punog radnog vremena (prekovremeni rad) suprotno ─Źlanu 38. st. 1. i 3. ovog zakona,

16. ne obavijesti nadle┼żanu inspekciju rada o prekovremenom radu o kojem ga je du┼żan obavijestiti (─Źlan 38. stav 2.),

17. naredi prekovremeni rad maloljetnom radniku (─Źlan 38. stav 3.),

18. trudnici, majci odnosno usvojiocu djeteta do tri godine ┼żivota kao i samohranom roditelju, samohranom usvojiocu i licu kojem je na osnovu rješenja nadle┼żnog organa dijete povjereno na ─Źuvanje i odgoj, do šest godina ┼żivota djeteta, bez njihovog pisanog pristanka, naredi prekovremeni rad (─Źlan 38. stav 4.),

19. ne postupi po zabrani inspektora rada kojim se zabranjuje prekovremeni rad (─Źlan 38. stav 5.),

20. izvrši preraspodjelu radnog vremena suprotno ─Źlanu 39. st. 1., 2. i 3. ovog zakona,

21. maloljetnom radniku, trudnici, majci odnosno usvojiocu djeteta do tri godine ┼żivota, kao i samohranom roditelju, samohranom usvojiocu i licu kojem je na osnovu rješenja nadle┼żnog organa dijete povjereno na ─Źuvanje i odgoj, do šest godina ┼żivota djeteta, bez njihovog pisanog pristanka, naredi rad u preraspodjeli radnog vremena (─Źlan 39. stav 5.),

22. ne osigura izmjenu smjena tokom rada u smjenama koje uklju─Źuju no─çni rad (─Źlan 40. stav 2.),

23. no─çnim radnicima ne osigura periodi─Źne ljekarske preglede najmanje jednom u dvije godine (─Źlan 41. stav 3),

24. trudnici po─Źev od šestog mjeseca trudno─çe, majci i usvojitelju kao i licu kojem je na osnovu rješenja nadle┼żnog organa dijete povjereno na ─Źuvanje i odgoj i to do navršene dvije godine ┼żivota djeteta, naredi no─çni rad (─Źlan 41. stav 5.),

25. maloljetnom radniku naredi da radi no─çu suprotno ─Źlanu 42. ovog zakona,

26. ne vodi evidencije o radnicima koji su kod njega zaposleni ili evidencije vodi suprotno propisanom na─Źinu i sadr┼żaju ili inspektoru rada na njegov zahtjev ne predo─Źi podatke iz evidencije (─Źlan 43.),

27. radniku ne omogu─çi korištenje odmora u toku radnog dana (─Źlan 44.),

28. radniku ne omogu─çi korištenje dnevnog i sedmi─Źnog odmora (─Źl. 45. i 46.),

29. uskrati radniku pravo na korištenje odmora u toku radnog dana, dnevnog i sedmi─Źnog odmora (─Źlan 46. stav 3),

30. radniku ne omogu─çi korištenje godišnjeg odmora u najkra─çem trajanju odre─Ĺenom ovim zakonom (─Źlan 47. i ─Źlan 48. stav 2.),

31. radniku uskrati pravo na godišnji odmor, odnosno isplati naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora osim u slu─Źaju iz ─Źlana 52. stav. 4. ovog zakona (─Źlan 51.),

32. uskrati pravo radniku na naknadu pla─çe za vrijeme korištenja godišnjeg odmora odnosno naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora (─Źlan 52. st. 3. i 4.),

33. radniku ne omogu─çi korištenje pla─çenog odsustva (─Źlan 53.),

34. ne omogu─çi radniku da se prilikom stupanja na rad upozna sa propisima u vezi sa radnim odnosima i propisima u vezi sa sigurnoš─çu i zdravljem na radu ili radnika ne upozna sa organizacijom rada (─Źlan 55. stav 1.),

35. uskrati pravo radniku na naknadu pla─çe u slu─Źaju iz ─Źlana 55 stava 4. ovog zakona,

36. rasporedi maloljetnika da radi na poslovima suprotno ─Źlanu 57. stav 1. ovog zakona,

37. ne osigura ljekarski pregleda maloljetnika najmanje jedanput u dvije godine (─Źlan 58.),

38. zaposli ┼żenu na poslovima pod zemljom (u rudnicima) suprotno ─Źlanu 59. ovog zakona,

39. odbije zaposliti ┼żenu zbog trudno─çe ili za vrijeme trudno─çe, korištenja poro─Ĺajnog odsustva te za vrijeme korištenja prava iz ─Źl. 63., 64. i 65. otka┼że ┼żeni ili radniku koji se koristi nekim od spomenutih prava ugovor o radu (─Źlan 60. stav 1.),

40. zatra┼żi bilo kakve podatke o trudno─çi osim ako radnica zahtijeva odre─Ĺeno pravo predvi─Ĺeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica (─Źlan 60. stav 3.),

41. za vrijeme trudno─çe odnosno dojenja djeteta rasporedi ┼żenu na druge poslove ili drugo mjesto rada suprotno zakonu, odnosno uskrati joj odsustvo sa rada uz naknadu pla─çe (─Źlan 61.),

42. ne omogu─çi ┼żeni, radniku - ocu djeteta ili usvojiocu odnosno licu kojem je na osnovu rješenja nadle┼żnog organa dijete povjereno na ─Źuvanje i odgoj, da koristi poro─Ĺajno odsustvo (─Źlan 62.),

43. ┼żeni, ocu djeteta ili usvojiocu odnosno licu kojem je dijete na osnovu rješenja nadle┼żnog organa povjereno na ─Źuvanje i odgoj, ne omogu─çi da radi polovinu punog radnog vremena (─Źl. 63. i 64.),

44. onemogu─çi ┼żeni da odsustvuje sa posla radi dojenja djeteta (─Źlan 65.),

45. jednom od roditelja djeteta sa te┼żim smetnjama u razvoju (te┼że hendikepiranog djeteta) ili usvojiocu odnosno licu kojem je dijete povjereno na ─Źuvanje i odgoj, onemogu─çi da koristi prava iz ─Źlana 69. ovog zakona,

46. otka┼że ugovor o radu ili utvrdi prestanak ugovora o radu na odre─Ĺeno vrijeme radniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti za vrijeme privremene sprije─Źenosti za rad zbog lije─Źenja ili oporavka (─Źlan 71.),

47. ne vrati radnika na poslove na kojima je prije radio ili druge odgovaraju─çe poslove (─Źlan 72. stav 2.),

48. ne ponudi radniku druge poslove u skladu sa ─Źlanom 73. ovog zakona,

49. otka┼że ugovor o radu radniku kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost suprotno ─Źlanu 74. ovog zakona,

50. uskrati radniku uve─çanu otpremninu iz ─Źlana 74. stav 3.,

51. uskrati radniku pravo na pove─çanu pla─çu u slu─Źajevima iz ─Źlana 76. ovog zakona,

52. isplati pla─çu manju od utvr─Ĺene kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu (─Źlan 78. stav 4.),

53. iz neopravdanih razloga ne isplati pla─çu u roku utvr─Ĺenom u ─Źlanu 79. stav (1) ovog zakona, sa svim pripadaju─çim doprinosima,

54. ne uru─Źi radniku obra─Źun pla─çe koju je bio du┼żan isplatiti (─Źlan 80. stav 1.),

55. ne isplati radniku naknadu pla─çe za vrijeme odsustvovanja sa rada u slu─Źajevima i pod uvjetima iz ─Źlana 81. ovog zakona,

56. svoje potra┼żivanje prema radniku naplati suprotno ─Źlanu 82. ovog zakona,

57. radniku ne naknadi štetu u skladu sa ─Źlanom 93. ovog zakona,

58. zaklju─Źi ugovor o radu sa drugim radnikom suprotno ─Źlanu 96. stav 3. ovog zakona,

59. ne omogu─çi radniku da se izjasni o elementima odgovornosti koja mu se stavlja na teret (─Źlan 101.),

60. ne uru─Źi otkaz radniku u pisanoj formi i ne obrazlo┼żi ga (─Źlan 104.),

61. ne ispuni obaveze prema radniku iz ─Źlana 106. stav 1. ovog zakona,

62. u hitnim slu─Źajevima rasporedi radnika na drugo radno mjesto u trajanju du┼żem od 60 dana u toku jedne kalendarske godine (─Źlan 108. stav 1.),

63. obra─Źuna radniku pla─çu i druge naknade suprotno ─Źlanu 108. stav 2. ovog zakona,

64. ne konsultira se sa vije─çem zaposlenika i sindikatom u skladu sa ─Źlanom 109. ovog zakona,

65. postupi suprotno odredbama ─Źlana 110. ovog zakona,

66. uskrati radniku otpremninu u skladu sa ─Źlanom 111. ovog zakona,

67. ne donese i objavi pravilnik o radu u skladu sa ─Źlanom 118. ovog zakona,

68. stavi u nepovoljniji polo┼żaj radnika zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku (─Źlan 157. stav 1.),

69. odbije radniku vratiti radnu knji┼żicu (─Źlan 164. stav 2. i ─Źlan 176. stav 2.),

70. postupi suprotno odredbama ─Źl. 166. i 167. ovog zakona,

71. u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona ne uskladi pravilnik o radu (─Źlan 177.),

72. u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, ne ponudi radniku zaklju─Źivanje ugovora o radu uskla─Ĺenog sa ovim zakonom (─Źlan 178.).

(2) Ako je prekršaj iz stava 1. ovog ─Źlana u─Źinjen prema maloljetnom radniku najni┼żi i najviši iznos nov─Źane kazne uve─çava se dvostruko.

(3) Za prekršaj iz stava 1. ovog ─Źlana kaznit ─çe se poslodavac - fizi─Źko lice nov─Źanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM.

(4) Za prekršaj iz stava 1. ovog ─Źlana kaznit ─çe se i odgovorno lice kod poslodavca koji je pravno lice, nov─Źanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM.

─îlan 172

(brisano)

XXIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

─îlan 173

Postupci ostvarivanja i zaštite prava radnika, zapo─Źeti prije stupanja na snagu ovog zakona, završit ─çe se prema odredbama Zakona o radu ("Slu┼żbene novine Federacije BiH", br. 43/99, 32/00 i 29/03).

─îlan 174

(1) Federalna odnosno kantonalna komisija za implementaciju ─Źlana 143. Zakona o radu ("Slu┼żbene novine Federacije BiH", br: 43/99, 32/00 i 29/03) nastavi─çe sa radom do okon─Źanja zapo─Źetih postupaka za ostvarivanje prava po ovom ─Źlanu.

(2) Pravosna┼żna rješenja federalne odnosno kantonalne komisije iz stava 1. ovog ─Źlana imaju snagu izvršnog naslova.

─îlan 175

(1) Odredbe ─Źl. 150. - 155. ovog zakona presta─çe da va┼że donošenjem posebnog propisa o mirnom rješavanju radnih sporova.

(2) Odredbe ─Źl. 122. - 136. ovog zakona presta─çe da va┼że donošenjem posebnog propisa o reprezentativnosti sindikata i udru┼żenja poslodavaca.

─îlan 176

(1) Odredbe ─Źl. 163. - 165. ovog zakona prestaju da va┼że 30.06.2016. godine.

(2) Poslodavac je du┼żan radniku vratiti radnu knji┼żicu, najkasnije u roku od dva mjeseca od prestanka va┼żenja odredaba Zakona iz stava 1. ovog ─Źlana.

(3) Radne knji┼żice koje su prestale va┼żiti u skladu sa stavom 1. ovog ─Źlana i dalje zadr┼żavaju svojstvo javne isprave.

─îlan 177

Poslodavci su du┼żni uskladiti pravilnike o radu sa odredbama ovog zakona, u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.

─îlan 178

(1) Poslodavci su du┼żni u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona ponuditi radniku zaklju─Źivanje ugovora o radu, ukoliko isti nije u skladu sa odredbama ovog zakona, a za poslodavce iz ─Źlana 177. ovog zakona rok za uskla─Ĺivanje ugovora o radu je tri mjeseca od dana uskla─Ĺivanja pravilnika o radu.

(2) Radnik, kojem poslodavac ne ponudi ugovor o radu iz stava 1. ovog ─Źlana, ostaje u radnom odnosu na neodre─Ĺeno odnosno odre─Ĺeno vrijeme.

(3) Ugovor iz stava 1. ovog ─Źlana ne mo┼że biti nepovoljniji u pogledu uvjeta pod kojima je radni odnos zasnovan, odnosno pod kojima su bili ure─Ĺeni radni odnosi radnika i poslodavca do dana zaklju─Źivanja ugovora iz stava 1. ovog ─Źlana, ako odredbama ovog zakona ta pitanja nisu druga─Źije ure─Ĺena.

(4) Ako radnik ne prihvati ponudu poslodavca da zaklju─Źi ugovor o radu u skladu sa stavom 1. ovog ─Źlana, prestaje mu radni odnos u roku od 30 dana od dana dostave ugovora o radu na zaklju─Źivanje.

(5) Ako radnik prihvati ponudu poslodavca, a smatra da ugovor koji mu je ponudio poslodavac nije u skladu sa stavom 3. ovog ─Źlana, mo┼że pred nadle┼żnim sudom da ospori valjanost ponude poslodavca u roku od 30 dana od dana prihvatanja ponude.

─îlan 179

Sindikati odnosno udru┼żenja poslodavaca koji djeluju u skladu sa postoje─çim propisima du┼żni su zahtjev za utvr─Ĺivanje reprezentativnosti iz ─Źlanova 129. i 130. podnijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

─îlan 180

(1) Propisi, koji su predvi─Ĺeni za provo─Ĺenje ovog zakona, donijet ─çe se u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(2) Do donošenja propisa iz stava 1.ovog ─Źlana, primjenjivat ─çe se propisi koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog zakona.

─îlan 181

Nadle┼żni organi kantona donijet ─çe odnosno uskladiti propise sa ovim zakonom, u roku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu.

─îlan 182

(1) Va┼że─çi kolektivni ugovori moraju se uskladiti sa ovim zakonom u roku od 120 dana od dana njegovog stupanja na snagu.

(2) Ukoliko kolektivni ugovori ne budu uskla─Ĺeni u roku iz stava 1. ovog ─Źlana, prestaje njihova primjena.

(3) Izuzetno, ako u roku iz stava 1. ovog ─Źlana kolektivni ugovori ne budu uskla─Ĺeni, Vlada Federacije, nakon konsultacija sa Ekonomsko socijalnim vije─çem Federacije, svojom odlukom mo┼że produ┼żiti primjenu kolektivnog ugovora za još 90 dana.

─îlan 183

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da va┼żi Zakon o radu ("Slu┼żbene novine Federacije BiH", br. 43/99, 32/00 i 29/03).

─îlan 184

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu┼żbenim novinama Federacije BiH".

Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 856 recenzija