Zakon o stecaju Federacije BiH | ADVOKAT Prnjavorac

ZAKON STEČAJU FEDERACIJE BiH

Prijedlog 24.12.2020

ZAKON O STEČAJU
GLAVA I.
OSNOVNE ODREDBE

Član 1.
(Predmet Zakona)

Ovim zakonom uređuju se predstečajni postupak i stečajni postupak, pravne posljedice otvaranja i provođenja predstečajnog postupka i stečajnog postupka, reorganizacija stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na osnovu stečajnog plana i međunarodni stečaj.

Član 2.
(Definicije pojmova)
Izrazi i pojmovi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:
1) stečajni postupak je posebna vrsta građanskog sudskog postupka koji sud provodi radi utvrđivanja da li su ispunjeni zakonom propisani uslovi za otvaranje stečajnog postupka nad određenim subjektima i prikupljanja i unovčavanja cjelokupne imovine stečajnog dužnika da bi se obezbijedilo grupno i srazmjerno namirenje svih njegovih povjerilaca,
2) predstečajni postupak je sudski postupak koji sud provodi prije pokretanja i vođenja stečajnog postupka radi finansijskog i operativnog restrukturiranja dužnika,
3) finansijsko i operativno restrukturiranje je postupak koji vodi sud u cilju zaključenja sporazuma u predstečajnom postupku, između povjerilaca i dužnika o načinu namirenja potraživanja povjerilaca radi poboljšanja likvidnosti i solventnosti dužnika,
4) povjerenik je operativni organ u predstečajnom postupku, koga imenuje stečajni sudija iz reda stečajnih upravnika,
5) predlagač je lice koje je podnijelo prijedlog za pokretanje predstečajnog ili stečajnog postupka,
6) dužnik je pravno lice ili dužnik pojedinac nad kojim se vodi predstečajni postupak i nad kojim je pokrenut prethodni stečajni postupak,
7) stečajni dužnik je pravno lice ili dužnik pojedinac nad kojim je otvoren i vodi se stečajni postupak,
8) stečajni povjerioci su lični povjerioci dužnika koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imaju neko imovinsko i pravno potraživanje prema njemu,
9) izlučni povjerioci su lica koja imaju pravo, na osnovu svog stvarnog ili obligacionog prava, tražiti da se neki predmet (stvar ili pravo) izdvoji (izluči) iz stečajne mase zato što ne pripada stečajnom dužniku,
10) razlučni povjerioci su povjerioci koji imaju pravo na odvojeno namirenje svojih potraživanja iz određenih dijelova stečajne mase,
11) povjerioci stečajne mase su sva lica koja su poslovala sa stečajnim dužnikom i za stečajnog dužnika tokom stečajnog postupka,
12) stečajni sudija je sudija nadležnog suda i organ stečajnog postupka koji provodi stečajni postupak nad stečajnim dužnikom,
13) privremeni stečajni upravnik je organ prethodnog stečajnog postupka, koga imenuje stečajni sudija sa zadatkom da obezbijedi imovinu dužnika i utvrdi da li postoje razlozi za otvaranje stečajnog postupka,
14) stečajni upravnik je organ stečajnog postupka koji, pod nadzorom stečajnog sudije, obavlja poslove organa stečajnog dužnika, prikuplja i unovčava imovinu stečajnog dužnika, te priprema i provodi namirenje povjerilaca,
15) skupština povjerilaca je najviši organ povjerilaca koji odlučuje o najvažnijim pitanjima stečajnog postupka,
16) odbor povjerilaca je organ stečajnog postupka koji u stečajnom postupku zastupa interese povjerilaca,
17) stečajna masa je cjelokupna imovina koja pripada stečajnom dužniku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, kao i imovina koju stečajni dužnik stekne tokom stečajnog postupka, ako drugim propisima nije predviđeno drugačije,
18) tabela potraživanja je akt suda u kojem su navedena prijavljena i ispitana potraživanja, vrsta potraživanja, isplatni red kod stečajnih povjerilaca i visina utvrđenog, odnosno osporenog potraživanja,
19) diobni popis (prijedlog diobe) je akt stečajnog upravnika, koji sadrži popis utvrđenih potraživanja, koja se uzimaju u obzir prilikom diobe,
20) stečajna masa kao subjekt postupka (postupak reorganizacije) je novi subjekt građanskog procesnog prava koji, nakon obustave stečajnog postupka usljed prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica, staje na mjesto stečajnog dužnika i preuzima dugove stečajnog dužnika kao njegov procesni sljednik,
21) stečajna masa kao subjekt postupka (stečajni postupak) je novi subjekt građanskog procesnog prava koga zastupa stečajni upravnik koji može, nakon zaključenja stečajnog postupka, nastaviti sudske i upravne postupke koje je vodio stečajni dužnik ili koji se vode protiv stečajnog dužnika,
22) reorganizacija je poseban postupak koji se provodi u okviru stečajnog postupka radi utvrđivanja pravnog položaja stečajnog dužnika i njegovog odnosa prema povjeriocima, a posebno radi održavanja njegove djelatnosti i očuvanja radnih mjesta,
23) stečajni plan je akt (sporazum) koji je donesen saglasnošću kvalifikovane većine stečajnih povjerilaca, a na koji je dao saglasnost stečajni dužnik o modalitetima reorganizacije stečajnog dužnika i koji potvrđuje nadležni sud i ima snagu izvršnog naslova za sve neprivilegovane povjerioce,
24) međunarodni stečaj je stečajni postupak sa elementom inostranosti, koji je povezan sa nekim od elemenata stečajnog postupka, kao što su stečajna masa, stečajni dužnik, povjerioci i drugi subjekti stečajnog postupka,
25) strana stečajna odluka je odluka stranog stečajnog suda koja se odnosi na pokretanje ili zaključenje stečajnog postupka i koja mora biti priznata u posebnom postupku priznanja i izvršenja da bi bila primijenjena na domaćoj teritoriji,
26) strani stečajni upravnik je lice koje je na to mjesto imenovano u stečajnom postupku pokrenutom na teritoriji strane zemlje,
27) isključiva nadležnost domaćeg suda je nadležnost koja se određuje za dužnika koji ima središte poslovnog djelovanja na domaćoj teritoriji,
28) posebna nadležnost je nadležnost koja se određuje za mogućnost pokretanja stečajnog postupka za dužnika koji na teritoriji jedne zemlje ima imovinu, odnosno poslovnu jedinicu,
29) glavni stečajni postupak je postupak koji se pokreće u državi u kojoj stečajni dužnik ima središte poslovnog djelovanja i kada se protiv tog istog dužnika vodi sekundarni, odnosno posebni stečajni postupak,
30) sekundarni stečajni postupak je postupak zavisan od glavnog stečajnog postupka, a pokreće se u zemlji u kojoj se nalazi ili poslovna jedinica stečajnog dužnika ili njegova imovina,
31) izvještajno ročište je ročište na kojem se održava skupština povjerilaca na kojoj se, na osnovu izvještaja stečajnog upravnika, odlučuje o daljem toku stečajnog postupka,
32) ispitno ročište je ročište na kojem se održava skupština povjerilaca na kojoj se ispituju prijavljena potraživanja i koju čine povjerioci, koji su sudu prijavili svoja potraživanja.

Član 3.
(Ciljevi predstečajnog i stečajnog postupka)
(1) Predstečajni postupak provodi se radi uređivanja pravnog položaja dužnika i njegovog odnosa prema povjeriocima, a u cilju nastavka obavljanja njegove djelatnosti.
(2) Stečajni postupak provodi se radi grupnog i srazmjernog namirenja povjerilaca stečajnog dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima.
(3) Tokom stečajnog postupka može se provesti reorganizacija stečajnog dužnika prema odredbama ovog zakona.

Član 4.
(Predstečajni i stečajni dužnik)
(1) Predstečajni i stečajni postupak može se provesti nad imovinom pravnog lica i imovinom dužnika pojedinca.
(2) Dužnik pojedinac u smislu ovog zakona je komplementar u komanditnom društvu i član društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću.
(3) Predstečajni i stečajni postupak može se otvoriti i nad imovinom pravnog lica u kojem je većinski kapital u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), kantona ili jedinice lokalne samouprave, izuzev nad imovinom Federacije, kantona, jedinica lokalne samouprave, javnih ustanova i javnih fondova, koji se u cijelosti ili djelimično finansiraju iz budžeta
(4) Za otvaranje stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom koji proizvodi naoružanje i vojnu opremu potrebna je prethodna saglasnost Vlade Federacije, na prijedlog federalnog ministra energije, rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: federalni ministar energije).
(5) Ako Vlada Federacije ne uskrati svoju saglasnost za otvaranje stečajnog postupka u roku od 30 dana od dana dobijanja obavijesti stečajnog sudije o pokretanju prethodnog postupka, smatra se da je saglasnost data.
(6) Ako Vlada Federacije ne da svoju saglasnost, za obaveze stečajnog dužnika odgovara Federacija.
Član 5.
(Razlog za otvaranje predstečajnog postupka)
(1) Predstečajni postupak može se otvoriti ako sud utvrdi postojanje prijeteće platežne nesposobnosti.
(2) Prijeteća platežna nesposobnost postoji ako dužnik prema planu dospijeća novčanih obaveza neće biti u stanju da izmiri preuzete obaveze plaćanja po dospijeću u narednih 12 mjeseci i ako dužnik kasni sa izmirenjem preuzetih novčanih obaveza do 60 dana.
Član 6.
( Razlozi za otvaranje stečajnog postupka)
(1) Stečajni postupak može se otvoriti ako sud utvrdi postojanje stečajnog razloga.
(2) Razlozi za otvaranja stečajnog postupka su:
a)platežna nesposobnost stečajnog dužnika,
b) prijeteća platežna nesposobnost,
c) nepostupanje po usvojenom planu reorganizacije i
d) ako je plan reorganizacije izdejstvovan prevarom ili na nezakonit način.
(3) Stečajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije u stanju da izvršava svoje dospjele i potraživane obaveze plaćanja.
(4) Okolnost da je stečajni dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelimično potraživanja nekih povjerilaca samo po sebi ne znači da je platežno sposoban.
(5) Stečajni dužnik je platežno nesposoban, ako:
a) 60 dana neprekidno ne izmiruje svoje dospjele novčane obaveze ili
b) je račun stečajnog dužnika blokiran 60 dana neprekidno.
(6) Stečajni postupak se može otvoriti i zbog prijeteće platežne nesposobnosti koja će nastupiti u narednih 12 mjeseci.
(7) Zbog prijeteće platežne nesposobnosti samo stečajni dužnik može podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.
(8) Razlog za otvaranje stečajnog postupka je i nepostupanje po usvojenom planu reorganizacije i ako je plan reorganizacije izdejstvovan prevarom ili na nezakonit način.
(9) Nepostupanje po usvojenom planu reorganizacije postoji kada stečajni dužnik ne postupa po planu reorganizacije ili postupa suprotno planu reorganizacije na način kojim se bitno ugrožava provođenje plana reorganizacije.
Član 7.
(Načelo sudskog provođenja postupka)
Predstečajni i stečajni postupak pokreće se prijedlogom ovlaštenog predlagača kod nadležnog suda.
Član 8.
(Načelo utvrđivanja činjenica)
(1) Sud po službenoj dužnosti utvrđuje sve činjenice koje su od važnosti za predstečajni i stečajni postupak i može izvoditi sve potrebne dokaze.
(2) Sud može odluke donositi i bez usmene rasprave.
(3) Sud može odustati od saslušanja dužnika kad je ono propisano ovim zakonom, ako su osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu ili osobe koje imaju udio u dužniku, odnosno dužnik pojedinac nepoznatog boravišta ili se nalaze u inostranstvu pa bi njihovo saslušanje dovelo do odugovlačenja postupka. Umjesto otsutnog dužnika pojedinca može biti saslušan njegov zastupnik ili srodnik, ako je to moguće. Radi zaštite prava dužnika, u slučajevima u kojima je odustao od njegovog saslušanja, sud može dužniku imenovati privremenog zastupnika.
(4) Prijedlozi, izjave i prigovori ne mogu se davati, odnosno podnositi ako se propusti rok, odnosno izostane s ročišta na kojem ih je trebalo dati ili podnijeti, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Član 9.
(Načelo jednakog tretmana i ravnopravnosti)
U predstečajnom i stečajnom postupku svim povjeriocima obezbjeđuje se jednak tretman i ravnopravan položaj povjerilaca istog isplatnog reda.

Član 10.
(Načelo zaštite povjerilaca)
Predstečajni i stečajni postupak omogućava najpovoljnije namirenje povjerilaca u skladu sa ovim zakonom.
Član 11.
(Načelo zaštite stečajnih povjerilaca)
Stečaj omogućava grupno i srazmjerno namirenje stečajnih povjerilaca, u skladu sa ovim zakonom.
Član 12.
(Načelo ekonomičnosti)
Predstečajni i stečajni postupak provodi se tako da se omogući ostvarivanje najveće moguće vrijednosti imovine dužnika u predstečajnom i stečajnom postupku i najvećeg mogućeg stepena namirenja povjerilaca u što kraćem vremenu i sa što manje troškova.

Član 13.
(Načelo imperativnosti i prekluzivnosti)
(1) Predstečajni i stečajni postupak provode se po odredbama ovog zakona.
(2) Rokovi propisani ovim zakonom su prekulzivni.

Član 14.
(Načelo javnosti)
(1) Predstečajni i stečajni postupak je javan.
(2) Svi učesnici u predstečajnom i stečajnom postupku imaju pravo uvida u podatke koji se odnose na provođenje predstečaja i stečaja, osim podataka koji predstavljaju poslovnu ili službenu tajnu.

Član 15.
(Načelo hitnosti)
(1) Predstečajni i stečajni postupak je hitan.
(2) Parnični i drugi sudski i upravni postupci koji su u vezi sa predstečajnim i stečajnim postupkom su hitne prirode i prioritetno se rješavaju u odnosu na druge postupke.
(3) U predstečajnom i stečajnom postupku ne može se tražiti povrat u pređašnje stanje, podnositi prijedlog za ponavljanje postupka, niti se može donositi odluka o mirovanju postupka.
GLAVA II.
OPĆE PROCESNE ODREDBE
Član 16.
(Stvarna i mjesna nadležnost)
(1) Predstečajni i stečajni postupak provodi stvarno i mjesno nadležni sud (u daljem tekstu: sud) na čijem se području nalazi sjedište pravnog lica ili prebivalište dužnika pojedinca.
(2) Ukoliko se prijedlog podnese mjesno nenadležnom sudu, mjesno nenadležni sud će bez odgađanja donijeti rješenje kojim se oglašava nenadležnim i dostaviti prijedlog mjesno nadležnom sudu.
(3) Protiv rješenja iz stava (2) ovog člana nije dopuštena žalba.
(4) Sud iz stava (1) ovog člana je stvarno i mjesno nadležan za sve sporove proistekle iz stečaja i u vezi sa stečajem, kao i za sporove pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika.
(5) Predstečajni i stečajni postupak vodi stečajni sudija kao sudija pojedinac.
(6) Predstečajni i stečajni postupak nad stečajnim dužnikom koji nema sjedište u Federaciji Bosne i Hercegovine provodi sud na čijem području se nalazi organizacioni dio predstečajnog i stečajnog dužnika, ako su za to ispunjeni uslovi propisani ovim zakonom.
Član 17.
(Primjena odredaba Zakona o parničnom postupku)
Ukoliko ovim zakonom nije drugačije predviđeno, u predstečajnom i stečajnom postupku shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku pod uslovom da nisu u suprotnosti sa ciljevima i načelima predstečajnog i stečajnog postupka.
Član 18.
(Rok okončanja stečajnog postupka)
(1) Stečajni postupak će se okončati u roku od godinu dana, a u složenom slučaju u roku od dvije godine, od dana otvaranja postupka.
(2) Ukoliko se stečajni postupak ne završi u roku od jedne, odnosno dvije godine, od dana otvaranja stečajni postupak će se nastaviti, a o razlozima produženja roka stečajni sudija će obavijestiti predsjednika suda.
(3) Predsjednik suda je obavezan da vodi evidenciju o stečajnim postupcima koji nisu okončani u roku iz stava (1) ovog člana i tu evidenciju dostavi Federalnom ministarstvu pravde (u daljem tekstu: Ministarstvo) i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine.
Član 19.
(Rok okončanja sudskih i upravnih postupaka)
(1) Svi postupci pred sudom koji su u vezi sa predstečajnim i stečajnim postupkom, hitne su prirode i moraju se završiti u razumnom roku da bi se stečajni postupak okončao u rokovima propisanim članom 18. ovog zakona.
(2) Svi upravni postupci koji su u vezi sa predstečajnim i stečajnim postupkom hitne su prirode i moraju se završiti u roku od 30 dana, odnosno u roku od 60 dana u složenim predmetima, od dana pokretanja postupka, da bi se stečajni postupak okončao u rokovima propisanim članom 18. ovog zakona.
(3) Ukoliko se sudski i upravni postupci ne mogu završiti u rokovima iz st. (1) i (2) ovog člana, sudija, odnosno službenik koji vodi postupak u vezi sa stečajnim postupkom dužan je da o razlozima zbog kojih postupak nije okončan obavijesti predsjednika suda, rukovodioca organa uprave i stečajnog sudiju.
Član 20.
(Odluke u stečajnom i predstečajnom postupku)
(1) U predstečajnom i stečajnom postupku donose se rješenja i zaključci.
(2) U predstečajnom i stečajnom postupku odlučuje se rješenjem.
(3) Zaključkom se izdaje nalog službenom licu, organu koji provodi predstečajni i stečajni postupak ili trećem licu za izvršenje pojedinih radnji, odlučuje o upravljanju u predstečajnom i stečajnim postupkom i drugim pitanjima kada je to određeno ovim zakonom.
(4) Protiv zaključka iz stava 3. ovog člana nije dozvoljena žalba ili prigovor.
(5) Ako zaključak sadrži očiglednu tehničku ili slovnu grešku, stečajni sudija će na zahtjev stečajnog upravnika, povjerioca ili drugog zainteresiranog lica, ispraviti grešku.
Član 21.
(Izvođenje dokaza)
(1) Stečajni sudija može, radi utvrđivanja uslova za otvaranje predstečajnog i stečajnog postupka, odrediti ročište.
(2) Rješenje o otvaranju predstečajnog i stečajnog postupka donosi se nakon saslušanja stečajnog dužnika odnosno predstečajnog dužnika, ukoliko se time, zbog posebnih okolnosti pojedinačnog slučaja ne ugrožava svrha rješenja.
(3) Ukoliko izostane prethodno saslušanje stečajnog dužnika, to u rješenju mora biti posebno obrazloženo.
(4) Stečajni sudija po službenoj dužnosti utvrđuje sve okolnosti koje su od značaja za predstečajni i stečajni postupak.
(5) U svrhu ispitivanja okolnosti iz stava 4. ovog člana stečajni sudija može saslušati stečajnog dužnika, njegove zakonske zastupnike, povjerioca, ako je podnosilac prijedloga za pokretanje stečajnog postupka, svjedoke i vještake, te izvesti druge dokaze.
Član 22.
(Obaveze učestvovanja i prinudne mjere)
(1) Stečajni dužnik, njegovi zakonski zastupnici i svjedoci i druga lica su prema stečajnom sudu, imenovanom vještaku, stečajnom upravitelju i privremenom stečajnom upravitelju obavezni na davanje potpunih i istinitih informacija i predaju poslovne i druge dokumentacije. Stečajni dužnik ili njegovi zakonski zastupnici su osim toga, obavezni da doprinose osiguranju stečajne mase i susprezati se od štetnih radnji.
(2) Ukoliko stečajni dužnik ili neka druga osoba koja je obvezno na davanje informacija ne izvršava svoje obaveze davanja informacija koje prema zakonu postoje, ili ukoliko postoji osnovana sumnja da ova osoba vrši radnje radi oštećenja stečajne mase ili ne poduzima radnje potrebne za osiguranje mase, ili ukoliko sprječava privremenog stečajnog upravnika ili stečajnog upravnika u vršenju njegovih ovlaštenja i obaveza iz ovog zakona stečajni sudija može prema vlastitoj procjeni ili na prijedlog privremenog stečajnog upravnika ili stečajnog upravnika, narediti odgovarajuća sredstva prinude.
(3) Sredstva prinude u smislu stava (2) ovoga člana su:
a) prisilno dovođenje pred sud radi saslušanja,
b) izricanje novčane kazne u iznosu od 1000,00 KM do 10.000,00 KM, koja može uslijediti nakon saslušanja ili neuspješnog privođenja. U rješenju kojim se naređuje privođenje istodobno se može i zaprijetiti izricanjem novčane kazne.
(4) Protiv rješenja kojim se određuje sredstvo prinude može se izjaviti žalba. Žalba ne odlaže provođenje rješenja.
(5) Ukoliko lica iz st. (1) i (2) ovog člana sprječavaju privremeneog stečajnog upravnika i stečajnog upravnika kao službena lica u izvršavanju njihovih obaveza iz ovog zakona stečajni sudija će o tome obavjestiti nadležno tužilaštvo.
Član 23.
(Žalba na rješenje)
(1) Protiv rješenja suda u slučajevima propisanim ovim zakonom dopuštena je žalba.
(2) Rok za podnošenje žalbe je osam dana i teče od dana objavljivanja rješenja ili od dana dostavljanja rješenja, ako odluka nije objavljena.
(3) Rok za dostavljanje odgovora na žalbu je osam dana od dana dostavljanja žalbe na odgovor.
(4) Stečajni sudija može, ako utvrdi da je žalba osnovana i sam udovoljiti žalbi.
(5) Ukoliko stečajni sudija ne udovolji žalbi, dužan je da bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema odgovora na žalbu, odnosno isteka roka za odgovor, žalbu dostavi na odlučivanje drugostepenom sudu.
(6) Za odlučivanje o žalbi iz stava (5) ovog člana nadležno je vijeće sačinjeno od troje sudija drugostepenog suda.
(7) Vijeće iz stava (6) ovog člana dužno je da odluči o žalbi u roku od 15 dana od dana njenog prijema.
(8) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

Član 24.
(Revizija)
(1) Protiv odluka drugostepenog suda može se izjaviti revizija samo na rješenje kojim se preispituje odluka prvostepenog suda o otvaranju stečajnog postupka i odluka prvostepenog suda o zaključenju stečajnog postupka kada je na to rješenje dopuštena žalba.
(2) Prvostepeni sud dužan je da bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri dana od prijema revizije, reviziju sa spisom dostavi Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vrhovni sud Federacije), na odlučivanje.
(3) Vrhovni sud Federacije dužan je da odluku o reviziji donese u roku od 15 dana, od dana njenog prijema.
Član 25.
(Dostavljanje i javno oglašavanje)
(1) Stečajni sud vrši dostavu pismena po službenoj dužnosti.
(2) Dostava se vrši javnim oglašavanjem na oglasnoj ploči suda i web stranici suda –elektronskoj tabli suda, uključujući i slučajave u kojima ovaj zakon predviđa posebnu dostavu. Dostava se smatra izvršenom istekom pet sljedećih radnih dana od dana oglašavanja na oglasnoj ploči suda i web stranici –elektronskoj tabli suda.
(3) Ako je zakonom izričito predviđeno oglašavanja u „Službenim novinama Federacije BiH“, dostava se smatra izvršenom istekom pet dana od dana oglašavanja u „Službenim novinama Federacije BiH“.
(4) Sva pismena koja se stečajnom dužniku dostavljaju putem pošte, stečajni dužnik je dužan objaviti na svojoj web stranici, ukoliko je ona otvorena.
Član 26.
(Troškovi postupka)
U predstečajnom i stečajnom postupku svaki povjerilac snosi svoje troškove postupka, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

GLAVA III.
PREDSTEČAJNI POSTUPAK
Član 27.
(Organi predstečajnog postupka)
Organi predstečajnog postupka su sud i povjerenik.
Član 28.
(Sud)
Sud u predstečajnom postupku:
a) odlučuje o otvaranju predstečajnog postupka,
b) imenuje i razrješava povjerenika i nadzire njegov rad,
c) prati izvršenje obaveza koje su ovim zakonom povjerene Finansijsko-informatičke agenciji (u daljem tekstu: „FIA-i“)
č) odlučuje o utvrđenim i osporenim potraživanjama,
ć) odlučuje o obustavi predstečajnog postupka,
d) odlučuje o svim drugim pitanjima predstečajnog postupka, ako prema ovom zakonu ne odlučuje drugo tijelo predstečajnog postupka.

Član 29.
(Povjerenik)
(1) Uslovi za imenovanje povjerenika isti su kao i uslovi za imenovanje stečajnog upravnika.
(2) Povjerenik prestaje obavljati dužnost na dan donošenja rješenja o potvrdi predstečajnog sporazuma ili na dan otvaranja stečajnog postupka.
Član 30.
(Obaveze povjerenika)
(1) Obaveze povjerenika su da:
a) ispita stanje imovine i poslovanje dužnika,
b) sačini popis potraživanja povjerilaca, unese u tabelu prijavljenih potraživanja i zajedno sa pristiglim prijavama potraživanja i prilozima, dostavi sudu radi objavljivanja na oglasnoj tabli suda, web stranici suda -elektronskoj tabli suda, u „Službenom novinama Federacije BiH“ i na internet stranici FIA-e,u roku osam dana od dana isteka roka za prijavu potraživanja,
c) sačini popis radnika stečajnog dužnika i obračuna njihova potraživanja u skladu sa propisima i upozna ih sa visinom potraživanja unesenih u tabelu prijavljenih potraživanja,
č) dostavi sudu prikupljenu dokumentaciju koja se odnosi na potraživanja povjerilaca u roku od osam dana od dana isteka roka u kojem povjerioci mogu osporiti prijavljena potraživanja,
ć) objavi dokumentaciju koja naknadno pristigne, na oglasnoj ploči dužnika i/ili web stranici dužnika,
d) izjasni se o potraživanjima, tj. da li prijavu potraživanja smatra osnovanom ili prijavu osporava, kao i razloge osporavanja prijave, te da unese podatke u tabelu prijavljenih potraživanja,
dž) ospori potraživanja ako na osnovu saopćenja povjerilaca ili iz nekog drugog razloga posumnja u njihovo postojanje,
đ) nadgleda poslovanje dužnika, a posebno finansijsko poslovanje dužnika, stvaranje obaveza prema trećim licima, izdavanje sredstava osiguranja plaćanja, poslovanje u prodaji robe, odnosno usluga, pazeći pri tome da se ne oštećuje imovina dužnika,

e) izvrši procjenu o stepenu namirenja povjerilaca u slučaju vođenja stečajnog postupka nad dužnikom,
f) daje mišljenje o tome da li su ispunjeni uslovi za zaključenje predstečajnog postupka i provodivosti predstečajnog postupka u praksi,
g) povjerenik može angažovati revizora, vještaka ili drugog stručnjaka,
h) podnese prijavu sudu ako dužnik postupa protivno odredbama ovog zakona,
i) nadzire pravovremenost i potpunost namirenja troškova predstečajnog postupka ,
j) obavlja i druge poslove u skladu sa ovim zakonom.
(2) Odredbe ovog zakona koje uređuju imenovanje, nadzor nad njegovim radom, odgovornost, nagrade i naknade troškova za rad stečajnog upravnika primjenjuju se i na povjerenika.
Član 31.
(Trajanje predstečajnog postupka)
(1) Predstečajni postupak će se okončati u roku od 150 dana od dana njegovog otvaranja.
(2) U opravdanim slučajevima, rok iz stava (1) ovog člana sud može produžiti najduže za 90 dana.
Član 32.
(Prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka)
(1) Predstečajni postupak pokreće se na prijedlog dužnika ili na prijedlog povjerioca, ako je dužnik saglasan s tim prijedlogom, pred nadležnim sudom koji provodi postupak.
(2) Ako prijedlog za pokretanje predstečajnog postupka podnese povjerilac, dužan je da uz prijedlog dostavi i saglasnost dužnika.
(3) Prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka sadrži:
a) firma, odnosno naziv, sjedište, matični broj i jedinstveni identifikacioni broj dužnika, broj glavnog računa i naziv poslovne banke kod koje je otvoren,
b) popis priloga koji se dostavljaju uz prijedlog.
(4) Prijedlog za pokretanje predstečajnog postupka dostavlja se na obrascu čiji izgled i sadržaj propisuje federalni ministar pravde (u daljem tekstu: ministar).
(5) Predlagač je dužan da prijedlog sa ispravama iz člana 33. ovog zakona za pokretanje predstečajnog postupka obavezno dostavi i FIA-i.
Član 33.
(Isprave uz prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka)
Podnosilac prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka dužan je uz prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka dostaviti:
a) aktuelni izvod iz sudskog registra ne stariji od trideset dana;
b) potvrdu o statusu transakcijskih računa izdatu od strane Centralne banke Bosne i Hercegovine ne starija od 15 dana;
c) izvještaj o finansijskom stanju i poslovanju dužnika;
č) opis pregovora s povjeriocima, ako su prethodili prijedlogu za otvaranje predstečajnog postupka, uključujući i potrebne obavijesti dostavljene povjeriocima koji učestvuju u postupku;
ć) dokaz o broju zaposlenih na posljednji dan u mjesecu koji prethodi danu podnošenja prijedloga;
d) plan restrukturiranja.
Član 34.
(Ispitivanje valjanosti prijedloga i povlačenje prijedloga)
(1) Sud je dužan odlučti o prihvatljivosti prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka u roku od osam dana od dana podnošenja.
(2) Ako prijedlog iz stava (1) ovog člana nije potpun, sud poziva podnosioca prijedloga da prijedlog dopuni u roku od osam dana od dana dostavljanja.
(3) Ako podnosilac ne dopuni prijedlog u roku iz stava (2) ovog člana, sud rješenjem odbacuje prijedlog kao nedopušten.
(4) Prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka predlagač može povući do dana objavljivanja rješenja o postizanju sporazuma o predstečajnom postupku, odnosno rješenja o odbijanju prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka na oglasnoj tabli suda.
(5) Ukoliko predlagač povuče prijedlog, on snosi troškove predstečajnog postupka.
(6) Ukoliko su troškovi postupka manji od iznosa predujmljenih sredstava, sud, kada budu podmireni troškovi predstečajnog postupka, neiskorištena sredstva vraća predlagaču.
(7) Prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka sa priloženom dokumentacijom objavljuje se na oglasnoj tabli suda,web stranici suda- elektronskoj tabli i internet stranici FIA-e.
Član 35.
(Predujam troškova)
(1) Podnosilac prijedloga dužan je da uplati predujam troškova predstečajnog postupka u iznosu koji odredi sud.
(2) Ako podnosilac prijedloga ne uplati predujam iz stava (1) ovog člana u roku od 15 dana, sud će prijedlog odbaciti kao nedopušten.
(3) Sud će donijeti odluku o otvaranju predstečajnog postupka u roku od osam dana nakon što utvrdi da je prijedlog dopušten i osnovan i da je uplaćen predujam za troškove predstečajnog postupka.
Član 36.
(Izvještaj o finansijskom stanju i poslovanju dužnika)
Izvještaj o finansijskom stanju i poslovanju dužnika dostavlja se sudu i sadrži:
a) finansijske izvještaje u skladu sa važećim propisima o računovodstvu i reviziji u Federaciji koji nisu stariji od devedeset dana od dana podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka, s time da se uporedni podaci u finansijskim izvještajima iskazuju sa stanjem na dan godišnjih finansijskih izvještaja prethodne godine, odnosno evidencije koje vode u skladu s poreznim propisima ako je dužnik obaveznik poreza na dohodak
b) popis potraživanja radnika po osnovu ugovora o radu u bruto iznosu nastalih do dana podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka,
c) popis obaveza prema povjeriocima koji sadrži sljedeće:
- firmu, sjedište, matični ili jedinstveni identifikacioni broj, odnosno ime, prezime, adresu prebivališta i lični identifikacioni broj povjerioca za svaku pojedinačnu obavezu,
- ukupnu vrijednost svih pojedinačnih obaveza i učešće u ukupnim obavezama iskazanim u finansijskim izvještajima iz tačke a) ovog člana,
- popis razlučnih prava razlučnih povjerilaca sa naznakom stvari ili prava na kojima postoji razlučno pravo i pravni osnov sticanja razlučnog prava, kao i pokrenutih izvršnih ili drugih sudskih ili vansudskih postupaka na stvarima ili pravima dužnika na kojima postoji razlučno pravo,
- popis stvari ili prava na kojima postoji izlučno pravo,
č) popis dužnikovih dužnika sa potrebnim podacima pojedinačno za svakog dužnika, kao i ukupan iznos obaveza,
ć) popis svih postupaka pokrenutih od dužnika pred sudovima, arbitražama i drugim nadležnim organima.
Član 37.
(Plan restruktuiranja)
Plan restruktuiranja mora sadržavati:
a) činjenice i okolnosti iz kojih proizlazi postojanje prijeteće nesposobnosti za plaćanje
b) iznos nedostatka likvidnih sredstava na dan priloženih finansijskih izvještaja
c) mjere finansijskog restrukturiranja i izračun njihovih učinaka na manjak likvidnih sredstava
č) mjere operativnoga restrukturiranja i izračun njihovih učinaka na poslovanje
ć) plan poslovanja za period do kraja tekuće i za dvije sljedeće kalendarske godine uz detaljno obrazloženje razloga za utvrđivanje svake pozicije plana
d) planirani bilans na zadnji dan perioda za koji je sastavljen plan poslovanja
dž) analizu svih potraživanja prema visini i vrsti (potraživanja radnika i prijašnjih dužnikovih radnika, izlučna prava, razlučna prava, potraživanja za koje se vodi postupak, neosigurana potraživanja i druga potraživanja)
e) ponudu povjeriocima razvrstanim u skupine odgovarajućom primjenom pravila o razvrstavanju sudionika u stečajnom planu o načinu, rokovima i uslovima namirenja potraživanja
f) rok za dobrovoljno ispunjenje i
g) planirani iznos troškova predstečajnog postupka.

Član 38.
(Odbacivanje prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka)
Sud odbacuje prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka :
a) ako se vodi predstečajni postupak po prijedlogu koji je ranije podnesen,
b) ako nije istekao rok od dvije godine od ispunjenja obaveza iz prethodno potvrđenog predstečajnog postupka ,
c) ako prijedlog nije podnesen od ovlaštenog predlagača,
č) ako Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ne izda prethodnu saglasnost za pretvaranje potraživanja kreditne institucije u osnovni kapital dužnika u predstečajnom postupku, a dužnik ne predloži novi plan finansijskog i operativnog prestrukturiranja,
ć) u drugim slučajevima propisanim ovim zakonom.

Član 39.
(Rješenje o otvaranju predstečajnog postupka)
(1) Sud će donijeti rješenje o otvaranju predstečajnog postupka i imenovati povjerenika, u roku od osam dana nakon što utvrdi da je prijedlog dopušten, osnovan i da je uplaćen određeni predujam za troškove predstečajnog postupka.
(2) Rješenje o otvaranju predstečajnog postupka sadrži:
a) firmu, odnosno naziv, identifikacioni broj dužnika, sjedište i poslovnu adresu, odnosno ime i prezime dužnika, sjedište i poslovnu adresu i adresu prebivališta dužnika,
b) ime, prezime i adresu povjerenika,
c) poziv povjeriocima da u roku od 15 dana od dana objave toga rješenja, sudu prijave svoje potraživanje,
č) poziv razlučnim povjeriocima da uz prijavu potraživanja dostave podatke o svojim pravima, pravnom osnovu razlučnog prava i dijelu imovine dužnika na koji se odnosi njihovo razlučno pravo,
ć) poziv izlučnim povjeriocima da dostave podatke podatke o svojim pravima, pravnoj osnovi izlučnog prava i dijelu imovine dužnika na koji se odnosi njihovo izlučno pravo,
d) poziv razlučnim i izlučnim povjeriocima da uz prijavu svoga potraživanja dostave pismenu izjavu o odgađanju namirenja iz predmeta na koji se odnosi njihovo razlučno pravo, odnosno izdvajanje predmeta na koje se odnosi njihovo izlučno pravo, radi provođenja plana finansijskog i operativnog restrukturiranja, sa poukom da ukoliko ne dostave izjavu o odgađanju, smatra se da povjerilac nije pristao na odgađanje namirenja,
dž) poziv dužniku da povjeriocima i povjereniku omogući uvid u isprave iz kojih proizlaze potraživanja navedena u popisu imovine i obaveza,
e) poziv dužnikovim dužnicima da svoje dospjele obaveze bez odgode ispunjavaju dužniku,
f) poziv na ročište radi ispitivanja potraživanja,
g) nalog dužniku da u roku od osam dana od dana objave rješenja obavijesti svoje povjerioce evidentirane u poslovnim knjigama o otvaranju predstečajnog postupka.
(3) Rješenjem o otvaranju predstečajnog postupka sud će odrediti da se otvaranje predstečajnog postupka upiše u registar u kojem je dužnik upisan u javne knjige, upisnike i registre u kojima je dužnik upisan kao nosilac nekoga prava.
(4) Rješenje o otvaranju predstečajnog postupka sud će dostaviti FIA-i, koja je obavezna da rješenje objavi na svojoj web stranici.
(5) Rješenje o otvaranju predstečajnog postupka sud objavljuje na oglasnoj tabli suda, web stranici suda- elektronskoj tabli suda, istog dana kada je ono doneseno i u „Službenim novinama Federacije BiH“, te dostavlja poslovnoj banci kod koje dužnik ima otvoren glavni račun.
Član 40.
(Prijava potraživanja)
(1) Prijava potraživanja sadrži:
a) poslovno ime, sjedište, matični broj i jedinstveni identifikacioni broj povjerioca, odnosno ime i prezime i adresu prebivališta povjerioca,
b) poslovno ime, sjedište, matični broj i jedinstveni identifikacioni broj dužnika,
c) iznos dospjelih i nedospjelih potraživanja i pravni osnov potraživanja, kao i naznaku o postojanju izvršne isprave,
č) dokaz o postojanju potraživanja.
(2) Uz prijavu potraživanja povjerilac se može izjasniti o predstečajnom planu dostavom ispunjenog obrasca za glasanje.
(3) Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine će prijaviti potraživanja po osnovu poreza, razreza, doprinosa za obavezna osiguranja koja se prema zakonu obavezno izdvajaju iz prihoda, odnosno plaća, kao i druga potraživanja koje je ovlaštena naplaćivati na osnovu posebnog propisa, čime stiče svojstvo povjerioca u ovom postupku.
(4) Prijavu potraživanja podnesenu nakon isteka roka za prijavljivanje sud odbacuje rješenjem.
(5) Ministar pravilnikom propisuje obrazac za prijavu potraživanja iz stava (1) ovog člana.
Član 41.
(Pretpostavka prijave potraživanja)
Ako povjerilac nije podnio prijavu potraživanja, a potraživanje je navedeno u prijedlogu za otvaranje predstečajnog postupka, potraživanja navedena u prijedlogu za otvaranje predstečajnog postupka smatraju se prijavljenim potraživanjem.
Član 42.
(Obustava predstečajnog postupka)
(1) Sud obustavlja predstečajni postupak :
a) ako utvrdi da više ne postoji razlog za otvaranje predstečajnog postupka,
b) ako je vrijednost utvrđenih potraživanja veća za 20% od vrijednosti obaveza prema povjeriocima koje je dužnik naveo u prijedlogu,
c) ako vrijednost osporenih potraživanja prelazi 30% vrijednosti prijavljenih potraživanja,
č) ako dužnik u toku predstečajnog postupka postupa suprotno odredbama člana 52. ovog zakona,
ć) ako dužnik u toku predstečajnog postupka više od 45 dana kasni s isplatom plaće koja radniku pripada prema ugovoru o radu, pravilniku o radu i kolektivnom ogovoru, kojim se uređuju obaveze poslodavca prema radniku dospjelim nakon otvaranja predstečajnog postupka ili ako u tom roku ne uplati doprinose i poreze na plaću, računajući od dana kada je radniku bio dužan isplatiti plaću,
d) ako dužnik ispuni sve obaveze prema povjeriocima do ročišta za glasanje,
dž) ako se istekom roka od pet mjeseci od dana otvaranja predstečajnog postupka ne potvrdi predstečajni sporazum, odnosno ako taj postupak ne bude proveden, niti u produženom roku od još 90 dana nakon što je sud na prijedlog dužnika ili povjerenika procijenio da je produženje roka korisno za okončanje predstečajnog postupka,
đ) u drugim slučajevima propisanim ovim zakonom.
(2) Rješenje o obustavi predstečajnog postupka sud dostavlja predlagaču i FIA-i, te objavljuje na oglasnoj tabli suda, web stranici suda -elektronskoj tabli suda i u „Službenim novinama Federacije BiH“.
(3) FIA je dužna da rješenje o obustavi postupka objavi na svojoj web stranici.
(4) U slučajevima iz stava (1) ovog člana, sud će po službenoj dužnosti postupiti u skladu sa članom 103. stav (4) ovog zakona.

Član 43.
(Ročište radi ispitivanja potraživanja)
(1) Na ročištu radi ispitivanja potraživanja sud ispituje prijavljena potraživanja.
(2) Na ročištu radi ispitivanja potraživanja učestvuje povjerenik, dužnik i povjerioci koji su prijavili potraživanja.

(3) Ročište radi ispitivanja potraživanja održat će se i ako nisu prisutni povjerioci koji su prijavili potraživanja.
(4) Dužnik i povjerenik dužni su se očitovati o prijavljenim potraživanjima povjerioca.
(5) Povjerilac može osporiti prijavljeno potraživanje drugog povjerioca.
(6) Odredbe ovog zakona koje se odnose na potraživanja izlučnih i razlučnih povjerilaca na odgovarajući način primjenjuju se i u predstečajnom postupku.

Član 44.
(Utvrđena potraživanja)
Potraživanja prijavljena u propisanom roku smatraju se utvrđenim ako ih nije osporio dužnik, povjerenik ili povjerilac.

Član 45.
(Osporena potraživanja)
(1) Ako je dužnik osporio potraživanje, sud će povjerioca osporenog potraživanja uputiti na parnicu protiv dužnika radi utvrđivanja osporenog potraživanja.
(2) Ako je povjerenik osporio potraživanje koje je priznao dužnik, sud će povjerioca osporenog potraživanja uputiti na parnicu protiv dužnika radi utvrđivanja osporenog potraživanja. Povjerenik u takvom postupku nastupa u ime i za račun te na trošak dužnika.
(3) Ako je povjerilac osporio potraživanje koje su priznali dužnik i povjerenik, sud će osporavatelja uputiti na parnicu radi utvrđivanja osporenog potraživanja. Osporavatelj u takvom postupku nastupa u ime i za račun dužnika.
(4) Ako je povjerilac iz stava (3) ovog člana uspio u parnici, ima pravo na dosuđene troškove postupka od protivne stranke i dužnika, a ako ne uspije u parnici, dužan je protivnoj stranci naknaditi troškove.
(5) Postupak radi utvrđivanja osporenih potraživanja u predstečajnom postupku provodi se odgovarajućom primjenom pravila o postupku radi utvrđivanja osporenih potraživanja u stečajnom postupku.

Član 46.
(Tabela ispitanih potraživanja)
(1) Na ročištu radi ispitivanja potraživanja sud sastavlja tabelu ispitanih potraživanja.
(2) U tabelu ispitanih potraživanja za svako pojedino potraživanje unosi se: iznos prijavljenog potraživanja, u kojem iznosu je utvrđeno, odnosno osporeno, uz obaveznu naznaku razloga osporavanja.
Član 47.
(Izmjena plana restrukturiranja)
(1) Dužnik je dužan da najkasnije u roku od osam dana od utvrđivanja tabele ispitanih potraživanja dostavi plan finansijskog i operativnog restrukturiranja, koji obuhvata sva utvrđena i osporena potraživanja prema tabeli ispitanih potraživanja, ako ona nisu obuhvaćena ranije dostavljenim planom finansijskog i operativnog restrukturiranja.
(2) Plan restrukturiranja iz stava (1) ovog člana sud će objaviti na web stranici-elektronskoj tabli suda u roku od tri dana od dana prijema.
(3) Sud će u roku od tri dana od dana kada je dužnik dostavio plan finansijskog i operativnog restrukturiranja zakazati ročište na kojem će se raspravljati i glasati o planu finansijskog i operativnog restrukturiranja.
(4) Ne može se pristupiti glasanju za plan finansijskog i operativnog restrukturiranja koji ne obuhvata sva utvrđena i osporena potraživanja i koji nije u skladu s propisima
(5) Ako dužnik ne dostavi plan restrukturiranja u roku iz stava (1) ovog člana, sud će obustaviti postupak.
Član 48.
(Razvrstavanje povjerilaca u predstečajnom postupku)
(1) Prema rezultatima finansijskog i operativnog plana restrukturiranja i pravu glasa, povjerioci predstečajnog postupka razvrstavaju se u redove:
a) povjerioci kojima se utvrđena potraživanja umanjuju u skladu sa njihovom izjavom o smanjenju potraživanja,
b) povjerioci kojima se utvrđena potraživanja umanjuje u skladu sa zakonom,
c) povjerioci kojima su potraživanja osporena,
č) povjerioci na čija potraživanja predstečajni postupak ne utiče.
(2) Povjeriocima koji su saglasni sa predloženim planom finansijskog i operativnog restrukturiranja utvrđena potraživanja se umanjuju u skladu sa njihovom izjavom o smanjanju potraživanja.
(3) Izjava o smanjenju potraživanja iz stava (2) ovog člana sastavni je dio obrasca za glasanje.
(4) Povjeriocima koji nisu saglasni sa predloženim planom finansijskog i operativnog restrukturiranja utvrđena potraživanja se umanjuju za iznos do 10%, s tim da procenat umanjenja ne može biti nepovoljniji od očekivanog namirenja da do poravnanja u predstečajnom postupku nije ni došlo.
(5) Potraživanja povjerilaca iz stava (4) ovog člana moraju se namiriti u roku od dvije godine od dana pravosnažnosti rješenja kojim se prihvata plan finansijskog i operativnog restrukturiranja i potvrđuje predstečajno poravnanje, s tim da namirenje bude vremenski raspoređeno i da prvodospijeće bude najkasnije u roku od tri mjeseca.
(6) Povjerioci spornih potraživanja, koji vode parnice radi utvrđivanja osporenog potraživanja osnovanim i kojima je sud dozvolio da glasaju, mogu se izjasniti da su saglasni sa predloženim planom, a ako se ne izjasne, smatra se da su glasali protiv.
(7) Planom finansijskog i operativnog restrukturiranja moraju se osigurati sredstva za namirenje iznosa koji bi povjerioci čije je potraživanje osporeno dobili da njihovo potraživanje nije osporeno, uz odgovarajuću primjenu pravila o umanjenju iz stava (1) tač. b) i c) ovog člana.
(8) Na pravo glasa povjerilaca osporenih potraživanja shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na prava osporenih potraživanja u stečajnom postupku.
(9) O prihvatanju finansijskog i operativnog plana restrukturiranja za potraživanja Federacije, izjašnjava se Federalno pravobranilaštvo/Federalno pravobraniteljstvo, u skladu sa zakonom.
Član 49.
(Ročište za glasanje)
(1) Sud zakazuje ročište na kojem se raspravlja i glasa o planu finansijskog i operativnog restrukturiranja.
(2) Ročište će se održati u roku od 30 dana od dana zakazivanja.
(3) Poziv za raspravu, glasanje i plan finansijskog i operativnog restrukturiranja objavljuju se na oglasnoj ploči suda, web stranici suda -elektronskoj tabli suda, u „Službenim novinama Federacije BiH“ i na internet stranici FIA-a.
(4) Na ročištu prijedlog plana finansijskog i operativnog restrukturiranja obrazlaže ovlašteni predstavnik dužnika, a nakon toga se izjašnjava povjerenik.
(5) Pravo učešća na raspravi imaju dužnik, povjerenik i povjerioci.
(6) Odluku o prihvatanju plana finansijskog i operativnog restrukturiranja donose povjerioci.
(7) Povjerioci glasaju pismenim putem na obrascu za glasanje.
(8) Obrazac za glasanje mora biti dostavljen sudu najkasnije do početka ročišta za glasanje, potpisan i ovjeren od ovlaštenog lica.
(9) Ako je povjerilac pravno lice, uz obrazac mora biti priložen dokaz da ga je potpisalo ovlašteno lice (izvod iz sudskog ili odgovarajućeg registra).
(10) Ako povjerioci do početka ročišta za raspravljanje i glasanje ne dostave obrazac za glasanje ili dostave obrazac iz kojeg se ne može nedvosmisleno utvrditi kako su glasali, smatra se da su glasali protiv plana finansijskog i operativnog restrukturiranja.
(11) Povjeriocima prisutnim na ročištu, a koji nisu glasali do početka ročišta za glasanje, omogućava se pismeno glasanje na ročištu, a ako to ne učine, smatra se da su glasali protiv plana.
(12) Sud sačinjava popis prisutnih povjerilaca i prava glasa koja im pripadaju.
(13) Sud o obavljenom glasanju sačinjava poseban zapisnik, koji potpisuju dužnik, povjerenik i povjerioci.
(14) Obrazac iz stava (7) ovog člana propisuje ministar pravilnikom.
Član 50.
(Poravnanje u predstečajnom postupku)
(1) Dužnik i natpolovična većina povjerilaca prisutnih na ročištu za glasanje mogu zatražiti od suda da odgodi zakazano ročište na period koji ne može biti duži od 15 dana.
(2) Ročište za glasanje može se odgoditi najviše jedanput.
(3) Ako se na ročištu za glasanje neko od povjerilaca izjasni da nije saglasan sa predloženim planom finansijskog i operativnog restrukturiranja, dužnik može zatražiti od suda da odgodi zakazano ročište na rok od 15 dana radi izrade novog finansijskog i operativnog plana restrukturiranja.
(4) Plan iz stava (3) ovog člana dužnik je dužan da dostavi sudu i povjeriocima koji imaju pravo glasa u roku od osam dana od dana odgođenog ročišta.
(5) Ako dužnik ne dostavi novi plan finansijskog i operativnog restrukturiranja sudu u roku iz stava (4) ovog člana, sud rješenjem obustavlja postupak.
(6) Plan finansijskog i operativnog restrukturiranja koji je dostavljen u roku iz stava (4) ovog člana sud u roku od tri dana od dana dostavljanja objavljuje na oglasnoj tabli suda, web stranici suda -elektronskoj tabli suda, u „Službenim novinama Federacije BiH“ i na internet stranici FIA-a.
(7) Sud rješenjem prihvata plan finansijskog i operativnog restrukturiranja i potvrđuje poravnanje u predstečajnom postupku ako je za plan glasalo najmanje 25% povjerilaca i ako je zbir iznosa potraživanja povjerilaca koji su glasali za plan finansijskog operativnog restrukturiranja veći od zbira iznosa povjerilaca koji su glasali protiv plana finansijskog i operativnog restrukturiranja, osim:
a) ako neko od povjerilaca učini vjerovatnim da se planom finansijskog i operativnog restrukturiranja stavlja u lošiji položaj od onoga u kojem bi bio da plana nema,
b) ako iz plana finansijskog i operativnog restrukturiranja proizlazi da nije vjerovatno da će njegovo provođenje učiniti dužnika sposobnim za plaćanje do kraja tekuće i naredne dvije godine,
c) ako planom finansijskog i operativnog restrukturiranja nije određeno namirenje iznosa koje bi dobili povjerioci da njihova potraživanja nisu osporena.
(8) Ako nisu ispunjeni uslovi iz stava (7) ovog člana sud rješenjem uskraćuje potvrdu o poravnanju i obustavlja predstečajni postupak .
(9) Rješenje kojim se prihvata plan finansijskog i operativnog restrukturiranja i potvrđuje poravnanje u predstečajnom postupku ili obustavlja predstačajni postupak objavit će se na oglasnoj tabli suda, web stranici suda -elektronskoj tabli suda, u „Službenim novinama Federacije BiH“ i na internet stranici FIA-e i dostavlja se strankama.
(10) Pravosnažno rješenje kojim se potvrđuje poravnanje u predstečajnom postupku Sud dostavlja FIA-i, sudu i nadležnim organima radi upisa u javne registre.
(11) Ukoliko je dužnik organiziran kao akcionarsko društvo, rješenje iz stava (10) ovog člana dostavlja se berzi koja trguje akcijama tog društva, u pisanoj ili elektronskoj formi, najkasnije narednog dana od dana donošenja.
(12) Smanjenje obaveze glavnog dužnika u predstečajnom postupku ne povlači za sobom i odgovarajuće smanjenje jamčeve obaveze, te jamac odgovara povjeriocu za cijeli iznos svoje obaveze.
(13) Dužnik kojem su na osnovu pravosnažnog poravnanja u predstačajnom postupku otpisane obaveze, otpisane obaveze čine druge (posebne) rezerve društva i služe za pokriće gubitka iz poslovanja.
(14) Povjerilac koji, u skladu sa pravosnažnim poravnanjem u predstečajnom postupku, otpiše potraživanje dužniku, ne plaća porez na iznos otpisanog potraživanja.
Član 51.
(Vrijeme nastupanja pravnih posljedica u predstečajnom postupku)
(1) Pravne posljedice otvaranja predstečajnog postupka nastupaju u momentu objavljivanja rješenja o otvaranju predstečajnog postupka na oglasnoj tabli suda.
(2) Pravne posljedice otvaranja predstečajnog postupka nastupaju za sva potraživanja povjerilaca prema dužniku koja su nastala do momenta otvaranja postupka.
(3) Predstečajni postupak utiče na prava odvojenog namirenja izlučnih i razlučnih povjerilaca i potraživanja radnika svrstanih u viši isplatni red u smislu čl. 91, 96. i 97. ovog zakona.
(4) Odredbe čl.207 do 259. ovog zakona koje se odnose na efekte potvrđenog stečajnog plana i nadzor nad njegovim ispunjenjem primjenjuju se na odgovarajući način na potvrđeno poravnanje u predstečajnom postupku.
Član 52.
(Poslovanje dužnika tokom predstečajnog postupka)
(1) Nakon podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka do donošenja rješenja o potvrdi predstečajnog poravnanja, odnosno rješenja o neprihvatanju plana finansijskog i operativnog restrukturiranja, dužnik može obavljati samo plaćanja koja su nužna za redovno poslovanje.
(2) U periodu iz stava (1) ovog člana dužnik ne može otuđivati, niti opterećivati svoju imovinu.
(3) Radnici dužnika za period iz stava (1) ovog člana imaju pravo na plaću koja ne može biti manja od najniže plaće u Federaciji utvrđene kolektivnim ugovorom.
(4) Za sve pravne poslove koje dužnik obavlja u periodu iz stava (1) ovog člana dužnik ima obavezu da pribavi prethodnu pismenu saglasnost povjerenika ili suda ako je povjerenik odlukom suda razriješen dužnosti.
(5) Saglasnost iz stava (4) ovog člana daje se u najkraćem roku, a najduže u roku od tri dana od dana podnošenja zahtjeva za pismenu saglasnost.
(6) Pravni poslovi zaključeni suprotno stavu (4) ovog člana su ništavni.
(7) Mjenice, čekovi i drugi nalozi za plaćanje izdati prije otvaranja predstačajnog postupka ne naplaćuju se na teret računa dužnika tokom trajanja postupka.
(8) Dopušteno je podnošenje mjenica na kojoj je utvrđen datum (dan) podnošenja i izdata potvrda da mjenica nije naplaćena jer je nad dužnikom otvoren predstečajni postupak.

Član 53.
(Prekid sudskih i drugih postupaka)
(1) Parnični, izvršni i upravni postupci pokrenuti protiv dužnika prije otvaranja predstečajnog postupka prekidaju se danom otvaranja predstečajnog postupka.
(2) Predstečajni postupak ne utiče na privremene mjere osiguranja donesene u krivičnom postupku.
(3) Tokom trajanja predstečajnog postupka ne mogu se pokretati parnični, izvršni i upravni postupci, niti teku rokovi u kojima se može podnijeti tužba ili drugi zahtjev.
(4) Prekinuti parnični postupci koji se odnose na osporena potraživanja mogu se nastaviti nakon ispitnog ročišta.
(5) Rok za podnošenje prijedloga za nastavak prekinutog parničnog postupka je 15 dana od dana održanog ispitnog ročišta na kojem je potraživanje ispitivano. Ukoliko tužilac u navedenom roku ne podnese prijedlog za nastavak postupka smatrat će se da je povukao tužbu.
(6) Ako je neki od povjerilaca osporio potraživanje koje je priznao dužnik, takav povjerilac nastupa u ime i za račun dužnika.
(7) Na postupak za utvrđivanje osporenih potraživanja shodno se primjenjuju pravila postupka za utvrđivanje potraživanja u stečajnom postupku.

Član 54.
(Postupak poslovnih banaka po osnovu plaćanja)
(1) Danom dostave rješenja o otvaranju predstečajnog postupka poslovnoj banci kod kojih dužnik ima otvoren glavni račun, kao i druge banke kod kojih dužnik ima otvoren račun, prestaju izvršavati dospjele obaveze dužnika.
(2) Poslovne banke mogu vršiti plaćanja samo u skladu sa članom 52. ovog zakona.

Član 55.
(Zastara)
(1) Prijavom potraživanja u predstečajnom postupku, rok za zastaru se prekida od dana podnošenja prijave do dana isteka roka za isplatu koji je određen u poravnanju u predstečajnom postupku, osim onih potraživanja na koja predstečajni postupak ne utiče.
(2) Ako se ne prihvati plan finansijskog i operativnog restrukturiranja i ne potvrdi poravnanje u predstečajnom postupku, rok za zastaru se prekida do dana pravosnažnosti rješenja o obustavi predstečajnog postupka.
Član 56.
(Umanjenje utvrđenih potraživanja i pravo na kamate)
(1) Pod utvrđenim potraživanjem, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se glavni dug i kamate koje dospijevaju na dan otvaranja predstečajnog postupka, a ako je potraživanje sadržano u izvršnoj ispravi pod utvrđenim potraživanjem podrazumijeva se cjelokupni iznos naveden u toj ispravi.
(2) Ako je poravnanjem u predstečajnom postupku određeno da se potraživanja isplate u smanjenom iznosu, procenat koji se isplaćuje prema poravnanju u predstečajnom postupku obračunava se na cijeli iznos utvrđenog potraživanja iz stava (1) ovog člana.
(3) Od dana otvaranja predstečajnog postupka do njegovog okončanja, kamate ne teku, osim na potraživanja povjerilaca na koje ne utiče predstečajni postupak.
(4) Odredba stava 3. ovog ovog člana neće se primijeniti ako predstečajni postupak bude obustavljen, osim ako je postupak obustavljen jer je dužnik ispunio sve obaveze prema povjeriocima.
(5) Ako se poravnanje u predstečajnom postupku potpuno ne izvrši, povjerioci koji su namireni nisu dužni da vrate ono što su primili.
(6) Potraživanja povjerilaca iz stava (3) ovoga člana smatraju se potpuno namirenim ako su namireni iznosi utvrđeni poravnanjem u predstečajnom postupku.
(7) Povjerioci koji su djelimično namireni u predstečajnom postupku prijavljuju potraživanja u stečajnom postupku umanjena za iznos koji su namirili u predstečajnom postupku.
(8) Povjerioci koji ni djelimično nisu namireni u smislu poravnanja u predstečajnom postupku prijavljuju potraživanja u stečajnom postupku u iznosu zaključenog poravnanja u predstečajnom postupku.
Član 57.
(Pretvaranje potraživanja u osnovni kapital)
(1) Ako je planom finansijskog i operativnog restrukturiranja ili izmijenjenim planom finansijskog i operativnog restrukturiranja predloženo pretvaranje potraživanja kreditne institucije u osnovni kapital dužnika, kojim bi kreditna institucija prešla ograničenje ulaganja u kapital nefinansijskih institucija, prije zakazivanja ročišta za glasanje, kreditna institucija dužna je da zatraži prethodnu saglasnost Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine
(2) Uz obrazloženi zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti iz stava (1) ovog člana, kreditna institucija dužna je da priloži plan finansijskog i operativnog restrukturiranja.
(3) O izdavanju prethodne saglasnosti iz stava (1) ovog člana Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, dužna je da odluči u roku od deset dana od dana prijema zahtjeva.
(4) Prethodna saglasnost iz stava (1) ovog člana ne obavezuje kreditnu instituciju na ročištu za glasanje.
(5) Ako Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine odbije da izda prethodnu saglasnost, dužnik je dužan da bez odgađanja o tome obavijesti sud, koji će postupiti u skladu sa članom 38. tačka č). ovog zakona.

GLAVA IV.
STEČAJNI POSTUPAK
1. Pokretanje stečajnog postupka
Član 58.
(Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka)
(1) Stečajni postupak se pokreće pismenim prijedlogom.
(2) Za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ovlašteni su stečajni dužnik i svaki povjerilac koji ima pravni interes za provođenje stečajnog postupka.
(3) Povjerilac je dužan da u prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka, prilaganjem odgovarajuće dokumentacije, učiniti vjerovatnim svoje potraživanje i platežnu nesposobnost stečajnog dužnika. Smatrat će se da je povjerilac učinio vjerovatnim postojanje svoga potraživanja ako njegovo postojanje zasniva na izvršnoj ispravi ili na nepravomoćnoj sudskoj ili upravnoj odluci.
(4) Stečajni dužnik je dužan da uz prijedlog za otvaranje stečajnog postupka dostavi svoje registarske podatke, kao i izvještaj o finansijskom stanju i poslovanju, koji sadrži:
a) finansijske izvještaje u skladu sa računovodstvenim propisima koji nisu stariji od 90 dana od dana podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka sa uporednim podacima u finansijskim izvještajima iskazanim u posljednjem godišnjem finansijskom izvještaju,
b) potvrdu banke o statusu računa dužnika,
c) drugu dokumentaciju iz koje proizlazi da je prijedlog za otvaranje stečajnog postupka dopušten i da postoji stečajni razlog da se iz imovine dužnika mogu namiriti troškovi stečajnog postupka.
(5) Ukoliko je stečajni dužnik pravno lice, organ ovlašten za zastupanje dužan je da u slučaju nastupanja platežne nesposobnosti bez odgađanja podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.
(6) Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka mora se podnijeti u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti.
(7) Organ ovlašten za zastupanje dužnika dužan je da pravnom licu dužnika i drugim fizičkim i pravnim licima kao povjeriocima nadoknadi umanjenje imovine prouzrokovano njegovim pravnim radnjama poduzetim nakon nastupanja platežne nesposobnosti, osim ako dokaže da je pravna radnja poduzeta sa pažnjom dobrog privrednika.
(8) Sud je obavezan da prijedlog za otvaranje stečajnog postupka razmotri u roku od osam dana od dana prijema.
(9) Neuredan prijedlog, kao i prijedlog bez potrebne dokumentacije sud vraća predlagaču i nalaže mu da prijedlog za otvaranje stečajnog postupka uredi i nedostatke otkloni u roku od osam dana.
(10) Ako predlagač vrati sudu prijedlog za otvaranje stečajnog postupka koji nije uređen po uputstvu suda, sud prijedlog rješenjem odbacuje.
(11) Ako predlagač ne vrati ispravljen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku iz stava (9) ovog člana, smatra se da je prijedlog povukao.
(12) U slučaju iz stava (11) ovog člana troškove postupka snosi predlagač.
(13) U roku od osam dana od dana podnošenja prihvatljivog prijedloga za otvaranje stečajnog postupka stečajni sudija je obavezan da donese odluku o iznosu predujma koji je potreban za finansiranje prethodnog postupka.
(14) Ako su podnesena dva ili više prijedloga za otvaranje stečajnog postupka protiv istog dužnika, sud će spojiti sve postupke za sve prijedloge koji su podneseni sudu do donošenja rješenja o pokretanju prethodnog postupka, odnosno donošenju rješenja o direktnom otvaranju stečajnog postupka, provesti jedinstveni postupak i donijeti jedinstvenu odluku.
(15) Ako stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika ne podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti, kaznit će se novčanom kaznom za prekršaj.
(16) Ovlašteni organ za pokretanje prekršajnog postupka za utvrđeni prekršaj iz stava (15) ovog člana je FIA.
(17) Prekršajni postupak iz stava (16) ovog člana FIA pokreće izdavanjem prekršajnog naloga ili podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka pred nadležnim sudom.
Član 59.
(Povlačenje prijedloga za pokretanje stečajnog postupka)
(1) Prijedlog za pokretanje stečajnog postupka predlagač može povoći do objavljivanja oglasa o otvaranju stečajnog postupka na oglasnoj tabli suda, web stranici suda -elektronskoj tabli suda, u „Službenim novinama Federacije BiH“ i na internet stranici FIA-a, odnosno prije donošenja rješenja o odbacivanju ili odbijanju prijedloga za pokretanje stečajnog postupka, o čemu sud donosi rješenje.
(2) U tom slučaju troškove postupka snosi predlagač, osim ako je do povlačenja prijedloga došlo zato što je dužnik naknadno podmirio tražbinu povjerioca i u tom slučaju nastale troškove postupka snosi dužnik.
Član 60.
(Predujam za troškove prethodnog postupka)
(1) Predlagač je obavezan da uplati predujam u iznosu koji odredi sud za pokriće troškova prethodnog postupka.
(2) Ako predlagač ne uplati predujam iz stava (1) ovog člana u roku od 15 dana, sud rješenjem odbacuje prijedlog.
(3) Ako stečajni postupak bude otvoren po prijedlogu povjerioca, predujmljeni iznos ulazi u troškove stečajnog postupka.
(4) Predujam troškova prethodnog postupka za predlagača može uplatiti bilo koje pravno ili fizičko lice.

2. Prethodni postupak
Član 61.
(Rješenje o pokretanju prethodnog stečajnog postupka)
(1) Na osnovu prijedloga za pokretanje stečajnog postupka, stečajni sudija donosi rješenje o pokretanju prethodnog stečajnog postupka radi utvrđivanja uslova za otvaranje stečajnog postupka.
(2) Rješenjem iz stava (1) ovog člana stečajni sudija imenuje privremenog stečajnog upravnika, koji je dužan da utvrdi:
a) da li postoje razlozi i uslovi za otvaranje i vođenje stečajnog postupka,
b) kada je podnosilac prijedloga za otvaranje stečajnog postupka stečajni dužnik, da li je stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika podnio prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti ili
c) kada je podnosilac prijedloga za otvaranje stečajnog postupka povjerilac, da li je povjerilac podnio prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nakon isteka roka od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti kada je to bio dužan da podnese stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika.
(3) Da bi se utvrdilo da li postoje razlozi i uslovi za otvaranje i vođenje stečajnog postupka, stečajni sudija može odrediti materijalno-finansijsko vještačenje.
(4) Rješenje iz stava (1) ovog člana, koje se odnosi na privredna društva koja su organizirana kao dioničarska društva, dostavlja se berzi na kojoj se trguje dionicama tih društava, u pisanoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljedećeg dana od dana donošenja.
(5) Rješenje o pokretanju prethodnog stečajnog postupka sud dostavlja strankama i objavljuje na oglasnoj tabli suda, web stranici suda -elektronskoj tabli suda, u „Službenim novinama Federacije BiH“ i na internet stranici FIA-e.
(6) Stečajni sudija može odlučiti o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka bez pokretanja prethodnog postupka ako predlagač uz prijedlog za otvaranje stečajnog postupka dostavi dokumentaciju propisanu članom 58. stav (4) ovog zakona.
Član 62.
(Mjere obezbjeđenja)
(1) Stečajni sudija može rješenjem odrediti mjere radi obezbjeđenja buduće stečajne mase, a također ih i ukinuti.
(2) Stečajni sudija može da:
a) odredi mjere radi obezbjeđenja pojedinačnih imovinskih vrijednosti, iznosa na računima ili potraživanja stečajnog dužnika, čak i ako podliježu razlučivanju ili izlučivanju,
b) uslovi raspolaganje stečajnog dužnika saglasnošću stečajnog suda ili ograniči na drugi način,
c) postavi privremenog stečajnog upravnika,
č) naredi privremenu zabranu pošte na koju se shodno primjenjuju odredbe člana 120. ovog zakona.
(3) Ukoliko poslovanje još nije obustavljeno, stečajni sudija obavezno postavlja privremenog stečajnog upravnika.
(4) Mjere pojedinačnog prinudnog izvršenja pokrenute protiv stečajnog dužnika se privremeno moraju obustaviti.
(5) Izlučna i razlučna prava povjerilac ne može ostvariti u prethodnom postupku.
(6) Ukoliko je stečajni sudija u skladu sa stavom (2) tačka c) ovog člana postavio privremenog stečajnog upravnika i dalje prema vlastitoj procjeni ili na zahtjev privremenog stečajnog upravnika može narediti da:
a) privremeni stečajni upravnik može poduzimati pravne radnje i pravne poslove potrebne za nastavak poslovanja u ime stečajnog dužnika i sa dejstvom za njega, uz uslov da nastavak takvih aktivnosti ne šteti dužnika, niti potencijalne stečajne povjerioce,
b) privremenom stečajnom upravniku u slučaju iz tačke a) ovog stava nije potrebna saglasnost stečajnog dužnika, koji je u tom smislu isključen iz poslovodstva,
c) pravne radnje stečajnog dužnika postaju pravno valjane samo uz prethodnu saglasnost privremenog stečajnog upravnika.
(7) Ako postoje posebne okolnosti u slučaju opasnosti od docnje, stečajni sudija može donijeti rješenje kojim će stečajnom dužniku narediti opću zabranu raspolaganja.
(8) Ako sudija donese rješenje iz stava (7) ovog člana, ovlaštenje upravljanja i raspolaganja imovinom stečajnog dužnika prelazi u potpunosti na privremenog stečajnog upravnika.
(9) Žalba protiv rješenja iz stava (7) ovog člana ne odgađa izvršenje rješenja.
(10) U slučaju povrede ograničenja raspolaganja shodno se primjenjuju odredbe čl. 111. i 112. ovog zakona.
(11) Protiv rješenja stečajnog sudije donesenog na osnovu st. (1), (2), (3), (4), (6), (7). i (8) ovog člana, stečajni dužnik ili privremeni stečajni upravnik mogu izjaviti žalbu drugostepenom sudu u roku od osam dana.
(12) Žalba stečajnog dužnika iz stava (11) ovog člana ne odgađa izvršenje rješenja.

Član 63.
(Zadaci i pravni položaj privremenog stečajnog upravnika)
(1) Privremeni stečajni upravnik dužan je da obezbijedi imovinu stečajnog dužnika i brine se o njoj.
(2) Privremeni stečajni upravnik dužan je da ispita da li će imovina stečajnog dužnika pokriti troškove postupka i da li postoji razlog za otvaranje stečajnog postupka, te podnese izvještaj o svojim nalazima sudu u roku od 30 dana od svog imenovanja.
(3) Privremeni stečajni upravnik vrši procjenu da li se poslovanje stečajnog dužnika u cjelini ili u pojedinim dijelovima može nastaviti.
(4) Ukoliko bi nastavkom poslovanja nastala šteta za dužnika ili za potencijalnu stečajnu masu, privremeni stečajni upravnik mora podnijeti prijedlog stečajnom sudiji za privremenu obustavu poslovanja.
(5) Protiv odluke o prijedlogu za obustavu poslovanja žalbu može uložiti dužnik, kao i privremeni stečajni upravnik.
(6) Privremeni stečajni upravnik dužan je da namiri potraživanja koja zasnuje on ili stečajni dužnik uz njegovu saglasnost, osim ako je drugačije ugovoreno ili uređeno ovim zakonom.
(7) Privremeni stečajni upravnik dužan je da dostavi izvještaj stečajnom sudiji:
a) kada je podnosilac prijedloga za otvaranje stečajnog postupka stečajni dužnik, da li je stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika podnio prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti ili
b) kada je podnosilac prijedloga za otvaranje stečajnog postupka povjerilac, da li je povjerilac podnio prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nakon isteka roka od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti kada je to bio dužan da podnese stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika.
(8) Privremeni stečajni upravnik dužan je da obezbijedi da se pravo povjerioca iz stava (6) ovog članka zadovolji i nakon otvaranja stečajnog postupka.
(9) Privremeni stečajni upravnik nije dužan da namiri poreska i druga javna davanja nastala u ovom periodu.
(10) Potraživanja iz stava (9) ovog člana predstavljaju stečajna potraživanja u skladu sa članom 91. ovog zakona.
(11) Privremeni stečajni upravnik ima ovlaštenje da uđe u poslovne prostorije dužnika i provede neophodne radnje.
(12) Dužnik, ako je pojedinac, odnosno tijela dužnika, ako je dužnik pravno lice, obavezni su da dozvole privremenom stečajnom upravniku da pregleda poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju dužnika.
(13) Privremeni stečajni upravnik dužan je da stečajnom sudiji položi račun i podnese izvještaj o svom radu za period privremene uprave.
(14) Privremeni stečajni upravnik ima pravo na naknadu koja se određuje u skladu sa pravilnikom.
Član 64.
(Trajni obligacioni odnosi za vrijeme prethodnog postupka i javna potraživanja)
(1)Tokom trajanja prethodnog postupka ugovorna strana stečajnog dužnika ne može otkazati trajni obligacioni odnos.
(2) Potraživanja poreza, doprinosa i drugih javnih davanja iz trajnih obligacionih odnosa, koja su nastala u periodu nakon podnošenja prijedloga, privremeni stečajni upravnik nije dužan da namiri.
(3) Potraživanja iz stava (2) ovog člana su stečajna potraživanja u skladu sa članom 91. ovog zakona.
(4)Druga potraživanja iz trajnih obligacionih odnosa privremeni stečajni upravnik dužan je da namiri samo ako je u vezi s tim postignut poseban dogovor, u protivnom su takva potraživanja stečajna potraživanja u skladu sa članom 91. ovog zakona.
Član 65.
(Dejstvo i oglašavanje mjera obezbjeđenja)
(1) Ograničenja raspolaganja u skladu sa članom 62. ovog zakona, kao i postavljanje privremenog stečajnog upravnika sud objavljuje na oglasnoj tabli suda, web stranici suda - elektronskoj tabli suda, u „Službenim novinama Federacije BiH“ i na internet stranici FIA-e.
(2) Odluka kojom su određene mjere iz člana 62. ovog zakona dostavlja se stečajnom dužniku.
(3) Odlukom o postavljanju privremenog stečajnog upravnika pozivaju se povjerioci da mu bez odgađanja saopće koje mjere obezbjeđenja na predmetima imovine stečajnog dužnika oni zahtijevaju.
(4) Predmet na kome se zahtijeva mjera obezbjeđenja, vrsta i osnov nastajanja prava obezbjeđenja, kao i obezbijeđeno potraživanje moraju se naznačiti.
(5) Povjerioci koji propuste da daju saopćenje iz stava (3) ovog člana ili to svojom krivicom odugovlače ne mogu protiv privremenog upravnika o pitanju prava obezbjeđenja ostvariti prava na naknadu štete, osim ako dokažu da je privremeni upravnik znao za postojanje tog prava obezbjeđenja.
(6) U pogledu ukidanja mjera obezbjeđenja shodno se primjenjuje stav (1) ovog člana.

Član 66.
(Javni registar)
(1) Stečajni sudija određuje upise u odgovarajuće javne registre, ograničenja raspolaganja, kao i brisanje tog ograničenja.
(2) Ograničenja iz stava (1) ovog člana upisuju se po službenoj dužnosti.

Član 67.
(Odgovornost privremenog stečajnog upravnika)
(1) Stečajni sudija može, ako to nalažu posebne okolnosti, naložiti privremenom stečajnom upravniku da se osigura i u tom slučaju se na odgovornost i osiguranje privremenog stečajnog upravnika shodno primjenjuju odredbe člana 79. ovog zakona koje se odnose na odgovornosti i osiguranje stečajnog upravnika.
(2) Za visinu osigurane sume mjerodavna je imovina stečajnog dužnika o kojoj se brine privremeni stečajni upravnik.

Član 68.
(Prestanak službe privremenog stečajnog upravnika)
(1)Otvaranjem stečajnog postupka prava i obaveze privremenog stečajnog upravnika prelaze na stečajnog upravnika.
(2) Privremeni stečajni upravnik, koji otvaranjem stečajnog postupka nije imenovan za stečajnog upravnika, dužan je da izvrši primopredaju dužnosti stečajnom upravniku i preda mu svu imovinu kojom upravlja, kao i poslovnu dokumentaciju koju je dobio i sačinio.
(3) Ukoliko stečajni upravnik naplati potraživanja koja je privremeni stečajni upravnik ostvario u skladu sa čl. 63 i 64. ovog zakona, dužan je iz stečenog prethodno izmiriti obaveze koje je privremeni upravnik zasnovao u skladu sa istim odredbama.
(4) Eventualni višak koji ostane po odbitku obaveza ulazi u stečajnu masu.
(5) Ukoliko stečajni sudija ukine privremenu upravu iz drugih razloga, dužnost privremenog stečajnog upravnika prestaje tek kada on iz imovine kojom upravlja izmiri nastale troškove i obaveze koje je zasnovao on ili stečajni dužnik uz njegovu saglasnost ili kada obezbijedi osiguranje za isplatu namirenja neplaćenih ili osporenih obaveza koje je zasnovao.
3. Organi stečajnog postupka
Član 69.
(Organi stečajnog postupka)
Organi stečajnog postupka su: stečajni sudija, stečajni upravnik, skupština povjerilaca i odbor povjerilaca.
Član 70.
(Stečajni sudija)
(1) Stečajni sudija vodi i upravlja stečajnim postupkom od podnošenja prijedloga za otvaranje do završetka stečajnog postupka.
(2)Stečajni sudija imenuje: vještake i revizore u stečajnom postupku, privremenog stečajnog upravnika, članove privremenog odbora povjerilaca i stečajnog upravnika, te vrši pravni nadzor nad radom privremenog stečajnog upravnika i stečajnog upravnika u skladu sa odredbama ovog zakona.
(3) Stečajni sudija može odluke stečajnog upravnika kojim se krše odredbe ovog zakona i drugi pozitivni propisi, kojima se umanjuje stečajna masa i povređuju prava povjerilaca, staviti van snage.
Član 71.
(Stečajni upravnik)
(1) Za stečajnog upravnika može se imenovati samo fizičko lice koje raspolaže potrebnom stručnošću i poslovnim iskustvom i koje se nalazi na Listi stečajnih upravnika kod Ministarstva.
(2) Na Listu stečajnih upravnika Ministarstvo će uvrstiti lice koja ispunjava sljedeće uslove:
a) da je državljanin Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije;
b) da je zdravstveno sposobno da obavlja dužnost stečajnog upravnika;
c) da nije navršilo 70 godina na dan imenovanja za stečajnog upravnika;
č) da ima završen ekonomski, pravni ili fakultet tehničkog smjera i to sedmi stepen visokog obrazovanja, odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova) ili drugog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja, da ima radno iskustvo u struci u trajanju od najmanje pet godina i položen stručni ispit za stečajnog upravnika.
ć) da nije osuđivan za sljedeća krivična djela: protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, krivična djela iz glave XIX Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14, 76/14 i 46/16-u daljem tekstu KZFBIH) protiv spolne slobode i morala, krivična djela iz glave XXX KZFBIH protiv javnog reda i pravnog prometa, krivična djela iz glave XXXI KZFBIH protiv podmićivanja i krivična djela protiv službene i druge odgovorne funkcije, krivična djela iz glave XXIX KZFBIH protiv pravosuđa, krivična djela iz glave XXII KZFBIH protiv privrede, poslovanja i sigurnosti platnog prometa i krivična djela iz glave XXIII KZFBIH iz oblasti poreza.
(3) Polaganje stručnog ispita za stečajnog upravnika vrši se na osnovu javnog poziva ministra.
(4) Javni poziv se objavljuje u „Službenim novinama Federacije BiH“, i u najmanje jednim dnevnim novinama koje su dostupne na cijelom području Federacije i na internet stranici Ministarstva.
(5) Stručni ispit za stečajnog upravnika polaže se pred komisijom od tri člana koju imenuje ministar. Program stručnog ispita za stečajnog upravnika i način njegovog polaganja, kao i način stručnog usavršavanja stečajnih upravnika, propisuje se pravilnikom, koji donosi ministar.
(6) Stečajni upravnici mogu se organizirati u Udruženje stečajnih upravnika.

Član 72.
(Lista stečajnih upravnika)
(1) Ministar utvrđuje Listu stečajnih upravnika, koja se objavljuje u „Službenim novinama Federacije BiH“ i na internet stranici Ministarstva. Rješenje o upisu na Listu stečajnih upravnika donosi ministar.
(2) Ministarstvo će na kraju svake kalendarske godine revidirati postojeću Listu stečajnih upravnika kojima je u toku godine u skladu sa odredbom člana 71. ovog zakona prestalo pravo na imenovanje. Revidirana Lista se na početku svake kalendarske godine dostavlja svim sudovima na područiju Federacije koji su nadležni da postupaju po ovom zakonu i objavljuje se u „Službenim novinama Federacije BiH“ i web stranici Ministarstva.
(3) Ministar, nakon prijema dva pravosnažna rješenja o razrješenju dužnosti stečajnog upravnika iz člana 80. stav 4. ovog zakona, donosi rješenje kojim briše to lice sa Liste stečajnih upravnika.
(4) Rješenje ministra kojim se briše lice sa Liste stečajnih upravnika dostavlja se licu na koje se odnosi.
(5) Protiv rješenja kojim se briše lice sa Liste stečajnih upravnika ne može se izjaviti žalba, ali se protiv njega može pokrenuti upravni spor, u roku od 30 dana od dana njegovog prijema.
(6) Rješenje ministra kojim se briše lice sa Liste stečajnih upravnika objavljuje se u „Službenim novinama Federacije BiH“ i na internet stranici Ministarstva.

Član 73.
(Imenovanje stečajnog upravnika)
(1) Stečajni sudija imenuje stečajnog upravnika rješenjem o otvaranju stečajnog postupka.
(2) Stečajni sudija za stečajnog upravnika može imenovati lice koje se nalazi na Listi stečajnih upravnika.

Član 74.
(Ograničenje u imenovanju stečajnih upravnika)
Za stečajnog upravnika ne mogu biti imenovana lica koja:
a) moraju biti izuzeta kao sudije u stečajnom postupku,
b) su bliski srodnici stečajnog sudije,
c) su odgovorna za obaveze u stečaju ili su članovi organa za zastupanje stečajnog dužnika,
č) su povjerioci stečajnog dužnika ili koja su u konkurentskom odnosu sa stečajnim dužnikom,
ć) po posebnom zakonu ne bi mogla biti imenovana za člana nadzornog organa ili za zastupanje stečajnog dužnika,
d) su bila ili jesu zaposlena kod stečajnog dužnika ili su bila ili jesu član nekog njegovog organa,
dž) su za stečajnog dužnika radila savjetodavno ili su učestvovala u poslovima u vezi sa imovinom i kapitalom stečajnog dužnika.
Član 75.
(Stručno usavršavanje stečajnih upravnika)
Stečajni upravnici iz člana 71. stav (1) ovog zakona dužni su da se stručno usavršavaju.
Član 76.
(Broj predmeta koji može voditi stečajni upravnik)
(1) Stečajni upravnik može voditi dva stečajna postupka istovremeno.
(2) U stečajnim postupcima male vrijednosti stečajni upravnik može voditi više od dva stečajna postupka.
(3) Stečajni postupak male vrijednosti je onaj stečajni postupak u kojem očekivana vrijednost stečajne mase nije veća od od 1.000.000 KM.
(4) Nadležni sud uređuje i vodi evidenciju o otvorenim stečajnim postupcima, angažovanim upravnicima i broju predmeta kojima su upravnici zaduženi.
Član 77.
(Prava stečajnog upravnika)
(1)Stečajni upravnik je ovlašten i obavezan da bez odgađanja uđe u posjed imovine koja spada u stečajnu masu, upravlja njom, po mogućnosti nastavi poslovanje do izvještajnog ročišta, ako to ne šteti stečajne povjerioce, i unovči je u skladu sa odredbama ovog zakona.
(2) Ako je neophodno za poslovanje i očuvanje stečajne mase, stečajni upravnik ovlašten je da i prije odluke odbora i skupštine povjerilaca, u toku poslovanja unovči pojedine predmete i kvarljivu robu.
(3)Na osnovu rješenja o otvaranju stečajnog postupka, stečajni upravnik je ovlašten zahtijevati predaju cjelokupne imovine i dokumentacije koje se nalaze u posjedu stečajnog dužnika, kao i imovinu stečajnog dužnika koja se nalazi u posjedu trećih lica.
(4) Nagradu i naknadu za rad stečajnog upravnika određuje stečajni sudija u skladu sa pravilnikom kojim se propisuju naknade i nagrade za rad stečajnih upravnika.
(5) Utvrđivanje standarda za upravljanje stečajnom masom propisuje se pravilnikom.
(6) Pravilnike iz st. (4) i (5) ovog člana donosi ministar u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 78.
(Obaveze stečajnog upravnika)
(1) Stečajni upravnik dužan je da:
a) odmah uđe u posjed imovine stečajnog dužnika, imovinu obezbijedi, upravlja imovinom, nastavi poslovanje do izvještajnog ročišta, ako to ne šteti stečajne povjerioce i stečajnu masu, te ukoliko je tipično za poslovanje i potrebno za njegov nastavak ovlašten je i prije odluke skupštine povjerilaca u tekućem poslovanju unovčiti pojedine predmete, naročito robu,
b) izvrši detaljan popis stečajne mase i popis dostavi stečajnom sudiji najkasnije u roku od 45 dana od dana imenovanja,
c)za svaki predmet navede knjigovodstvenu vrijednost i očekivani iznos unovčavanja.
(2) Stečajni upravnik dužan je da sačini popis svih povjerilaca stečajnog dužnika za koje je saznao i do kojih je došao iz knjiga i poslovne dokumentacije stečajnog dužnika i sačini nacrt tabele prijavljenih potraživanja.
(3) Stečajni upravnik je dužan da:
a) vodi poslovne knjige ili odredi lice koje će to činiti,
b) sačini početni bilans na osnovu inventarisanja prema stanju na dan otvaranja postupka,
c) podnese potrebne izvještaje nadležnim organima,
č) sačini izvještaj o ekonomsko-finansijskom položaju stečajnog dužnika i razlozima koji su doveli do stečaja,
ć) sačini procjene o toku stečajnog postupka, troškovima postupka i prijedlog odluka u vezi sa vođenjem stečajnog postupka,
d) obavijesti poznate povjerioce o otvaranju stečajnog postupka, kao i sudove i organe uprave kod kojih se vode sudski i upravni postupci u kojima je stečajni dužnik stranka u postupku,
dž) zastupa stečajnog dužnika, odnosno stečajnu masu u pokretanju sudskih, upravnih i drugih postupaka,
đ) bez odgađanja unovči imovinu stečajnog dužnika i izvrši namirenje povjerilaca u skladu sa ovim zakonom,
e) sačini plan reorganizacije u slučajevima kada ga na to obaveže skupština povjerilaca, te da se izjasni o planu kada plan podnosi drugo lice,
f) redovno, a najmanje jednom u tri mjeseca izvještava stečajnog sudiju i odbor povjerilaca o radnjama koje provodi u stečajnom postupku i stanju stečajne mase i da krajem kalendarske godine sačini završni račun za tu godinu,
g) završni račun iz tačke f) ovog stava dostavi stečajnom sudiji, odboru povjerilaca i drugim organima propisanim zakonom,
h) da se pridržava zakonskih i sudskih rokova za provođenje radnji u stečajnom postupku i da sve radnje završi u roku predviđenom ovim zakonom.
i) da stečajnom sudiji da pismenu izjavu, da nema smetnji za njegovo imenovanje u smislu člana 71. stav (2) tačka c) i člana 76. ovog zakona.
(4) Stečajni upravnik dužan je da obavlja i druge poslove propisane ovim zakonom.
(5) Ako nije u mogućnosti da radnje iz ovog člana provede u roku, stečajni upravnik je dužan da o preprekama za provođenje tih radnji obavijesti stečajnog sudiju i odbor povjerilaca, odnosno skupštinu ukoliko nije izabran odbor povjerilaca.

Član 79.
(Odgovornost i osiguranje stečajnog upravnika)
(1) U slučaju da stečajni upravnik povrijedi obaveze koje je prema ovom zakonu dužan da izvršava, obavezan je da nadoknadi tako prouzrokovanu štetu svim učesnicima stečajnog postupka, ukoliko je šteta prouzrokovana namjerno ili iz krajnje nepažnje.
(2) Od naknade prouzrokovane štete iz stava (1) ovog člana izuzete su obaveze stečajne mase koje nisu u potpunosti ispunjene iz mase, ako stečajni upravnik prilikom zasnivanja te obaveze nije mogao predvidjeti da stečajna masa neće biti dovoljna za njeno ispunjenje.
(3) Stečajni upravnik ne odgovara za štetu nastalu zbog radnje koju je odobrio sud ili odbor povjerilaca ili skupština povjerilaca ukoliko odbor povjerilaca nije izabaran, osim ako je odobrenje ishodio na prevaran način.
(4) Stečajni upravnik je obavezan da neposredno nakon preuzimanja službe zaključi kod osiguravajućeg društva osiguranje od odgovornosti za sve rizike koji su povezani sa njegovom djelatnošću u svakom stečajnom predmetu.
(5) Najniža osigurana suma iz stava (4) ovog člana iznosi 50.000 KM.
(6) Stečajni sudija može, na prijedlog skupštine ili odbora povjerilaca i stečajnog upravnika, odrediti osiguranu sumu u većem iznosu od iznosa iz stava (5) ovog člana, uzimajući u obzir očekivanu stečajnu masu i posebne okolnosti stečajnog postupka.

Član 80.
(Nadzor nad radom stečajnog upravnika)
(1) Upravljanje imovinom i vršenje službe stečajnog upravnika podliježe pravnom nadzoru stečajnog sudije.
(2) Stečajni sudija može u svako doba zahtijevati od stečajnog upravnika informaciju o toku stečajnog postupka.
(3) Ako stečajni upravnik ne postupi u skladu sa stavom (2) ovog člana i ako ne ispunjava obaveze predviđene ovim zakonom, stečajni sudija može stečajnom upravniku, nakon prethodne opomene, izreći novčanu kaznu u iznosu od 1700,00 KM do 5.000,00 KM. Protiv odluke stečajnog sudije stečajni upravnik ima pravo žalbe.
(4) Ako postoji opravdan razlog, stečajni sudija može stečajnog upravnika razriješiti dužnosti i imenovati drugog stečajnog upravnika.
(5) Stečajni sudija će razriješiti stečajnog upravnika sa dužnosti ako je osuđen za krivična djelo iz člana 71. stav (2) tačka ć) ovog zakona ili ako je protiv njega potvrđena optužnica za ta krivična djela.
(6) Protiv rješenja stečajnog sudije o razrješenju dužnosti stečajni upravnik može izjaviti žalbu.
(7) Žalba iz st. (3) i (6) ovog člana ne odgađa izvršenje rješenja.
(8) Stečajni sudija pravosnažno rješenje o razrješenju stečajnog upravnika, dostavlja Ministarstvu.
Član 81.
(Skupština povjerilaca)
(1) Stečajni sudija rješenjem o otvaranju stečajnog postupka saziva prvu skupštinu povjerilaca.
(2)Prva skupština povjerilaca donosi odluku o unovčenju imovine stečanog dužnika, kao i o uslovima i načinu njenog unovčenja ili daje nalog stečajnom upravniku da sačini plan reorganizacije stečajnog dužnika.
(3)Ovlaštenja iz stava (2) ovog člana, skupština povjerilaca može prenijeti na odbor povjerilaca.
(4) Svaku narednu skupštinu povjerilaca stečajni sudija može sazvati na zahtjev stečajnog upravnika, odbora povjerilaca ili na zahtjev povjerilaca, koji zajedno zastupaju najmanje jednu petinu priznatih potraživanja.
(5) Stečajni sudija može sazvati skupštinu povjerilaca radi rasprave o pitanjima bitnim za vođenje i tok stečajnog postupka.
(6) Pravo glasa u skupštini povjerilaca imaju povjerioci koji su prijavili svoja potraživanja, a koje nije osporio stečajni upravnik ili neko od povjerilaca sa pravom glasa.
(7) Povjerioci nižih isplatnih redova nemaju pravo glasa.
(8) Pravo glasa razlučnih povjerilaca je, u smislu člana 98. ovog zakona, ograničeno na iznos sa kojim se oni pojavljuju kao stečajni povjerioci.
(9) Stečajni sudija može, u slučaju kada se osporeno potraživanje učini vjerovatnim, odlučiti o priznavanju prava glasa.
(10) Na ročištu prisutni povjerioci, stečajni dužnik i stečajni upravnik mogu zahtijevati hitno preispitivanje odluke o pravu glasa.
(11) Stečajni sudija o zahtjevu iz stava (8) ovog člana mora odmah, na osnovu stanja u spisu, donijeti odluku, na koju povjerioci nemaju pravo žalbe.
(12) Skupštinom povjerilaca rukovodi stečajni sudija.
(13) Na skupštini povjerilaca odluke donose prisutni povjerioci, s tim da suma iznosa prisutnih povjerilaca koji su glasali za odluku, mora biti veća od polovine sume iznosa potraživanja prisutnih povjerilaca koji su glasali protiv.
(14) Povjerioci čija priznata potraživanja iznose najmanje petinu ukupnih priznatih potraživanja, mogu iz opravdanih razloga, stečajnom sudiji predložiti razrješenje stečajnog upravnika i imenovanje drugog.
(15).Stečajni sudija rješenjem odlučuje o prijedlogu iz stava(12) ovoga člana.
(16) Protiv rješenja iz stava (13) ovog člana razriješeni stečajni upravnik i svaki povjerilac mogu izjaviti žalbu drugostepenom sudu.
(17) Žalba iz stava (14) ovog člana ne odgađa izvršenje rješenja.
(18) Ako skupština povjerilaca odbije da se izjasni o izvještaju stečajnog upravnika na dva uzastopna izvještajna ročišta, stečajni sudija je ovlašten da odluči o izvještaju i odlukama koje je stečajni upravnik predložio.
Član 82.
(Izbor odbora povjerilaca)
(1) Skupština povjerilaca može iz kruga povjerilaca izabrati odbor povjerilaca.
(2) Radi zaštite interesa povjerilaca, stečajni sudija može do izbora odbora povjerilaca, ukoliko je potrebno, imenovati privremeni odbor povjerilaca.
(3) Članove privremenog odbora povjerilaca može promijeniti skupština povjerilaca.
(4) U odboru povjerilaca moraju biti zastupljene sljedeće grupe povjerilaca: stečajni povjerioci sa najvišim potraživanjima, stečajni povjerioci sa malim potraživanjima, predstavnici radnika stečajnog dužnika i razlučni povjerioci.
(5) Predstavnike radnika stečajnog dužnika u odboru povjerilaca predlažu radnici.
(6) Za članove odbora povjerilaca mogu biti izabrana ili imenovana i lica koja nisu povjerioci, ako bi svojim stručnim znanjem mogla doprinijeti radu odbora.
(7) Odbor povjerilaca se sastoji od neparnog broja članova, koji nije veći od sedam.
(8) Kada je određeno da odbor povjerilaca poduzima određene radnje u postupku, podneske u ime odbora povjerilaca podnosi, odnosno izjave daje predsjednik odbora, na osnovu odluke odbora ili lice koje predsjednik odbora povjerilaca ovlasti.
Član 83.
(Zadaci odbora povjerilaca)
(1) Odbor povjerilaca dužan je podržavati i nadzirati stečajnog upravnika u njegovom poslovodstvu.
(2) Odbor povjerilaca je ovlašten da pregleda poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju, te naloži provjeru prometa i iznosa gotovine.
(3) Za obavljanje pojedinih poslova iz svoga djelokruga odbor povjerilaca može ovlastiti pojedine svoje članove.
(4) U krugu svojih ovlaštenja odbor povjerilaca posebno može:
a) razmatrati izvještaje stečajnog upravnika o toku stečajnog postupka i stanju stečajne mase,
b) podnositi prigovore sudu na rad stečajnog upravnika,
c) davati mišljenje o unovčenju stečajne mase kada je to ovim zakonom predviđeno i kada to sud zatraži,
č) davati mišljenje sudu o nastavljanju započetih poslova, odnosno o radu stečajnog dužnika, kada sud to zatraži,
ć) davati saglasnost o otpisu opravdanih manjkova utvrđenih popisom imovine, o čemu obavještava sud i skupštinu povjerilaca.
(5) Odbor povjerilaca je dužan da obavještava povjerioce o toku stečajnog postupka i stanju stečajne mase.
Član 84.
(Način rada i odlučivanja odbora povjerilaca)
(1) Stečajni sudija po službenoj dužnosti saziva prvu sjednicu odbora povjerilaca.
(2) Članovi odbora povjerilaca na prvoj sjednici biraju predsjednika.
(3) Naredne sjednice odbora povjerilaca saziva predsjednik odbora povjerilaca po službenoj dužnost ili na prijedlog drugih članova odbora, stečajnog sudije ili stečajnog upravnika.
(4) Predsjednik odbora povjerilaca utvrđuje dnevni red sjednice iz stava (3) ovog člana, uzimanjući u obzir i prijedloge predlagača za zakazivanja sjednice.
(5) Izvještaje i druge materijale na kojima se odlučuje na sjednici odbora povjerilaca priprema stečajni upravnik i njegova služba.
(6) Odbor može donijeti odluku da neke materijale pripremi predsjednik ili neki drugi član odbora.
(7) Materijali za sjednicu dostavljaju se predsjedniku odbora povjerilaca, a on članovima odbora najmanje tri dana prije održavanja sjednice.
(8) Odbor povjerilaca na sjednicama odlučuje o pitanjima koja se odnose na njihovu djelokrug rada.
(9) Stečajni sudija može prisustvovati sjednicama odbora povjerilaca.
(10) Stečajni upravnik je uvijek obavezan da se odazove pozivu na sjednicu i da prisustvuje sjednici odbora povjerilaca.
(11) Odbor povjerilaca može da odluči da održi sjednicu odbora povjerilaca bez prisustva stečajnog upravnika.
(12) Odbor povjerilaca dužan je da pozove stečajnog sudiju na svoje sjednice.
(13) Odbor povjerilaca može održati sjednicu ako je prisutna većina od ukupnog broja članova odbora.
(14) Odluke na sjednici odbora povjerilaca donose se većinom glasova prisutnih članova, a ako su glasovi podijeljeni odlučuje stečajni sudija.
(15) Zapisnici i materijali sa sjednica odbora povjerilaca dostavljaju se stečajnom sudu najkasnije u roku od tri dana.
Član 85.
(Odlučivanje o značajnim pravnim poslovima)
(1) Za poslove stečajnog dužnika koji proizvode značajne posljedice, kao što je preuzimanje obaveza, jemstvo, avaliranje i indosiranje mjenice, otuđenje i sticanje nepokretnosti privrednog društva u cjelini ili pojedinih njegovih dijelova, pokretanje parničnog postupka ili zastupanje u parničnom postupku, izrada nacrta stečajnog plana prije podnošenja sudu ili povjeriocima, podnošenje prijedloga za prekidanje poslovanja dužnika koji imaju znatan uticaj na obim imovine kojom se upravlja, potrebna je saglasnost odbora povjerilaca, ukoliko je on izabran ili imenovan.
(2) Ako nije imenovan odbor povjerilaca, potrebna je saglasnost skupštine povjerilaca.
(3) Ukoliko se na dvije uzastopne sjednice odbora povjerilaca ne donese odluka o davanju saglasnosti iz stava (1) ovog člana, saglasnost može dati stečajni sudija.
Član 86.
(Razrješenje članova odbora povjerilaca)
(1) Stečajni sudija može po službenoj dužnosti, ili na zahtjev povjerioca ili na lični zahtjev, razriješiti dužnosti člana odbora povjerilaca.
(2) Prije donošenja odluke o razrješenju, sudija je obavezan da sasluša člana odbora povjerilaca.
(3) Stečajni sudija će imenovati novog člana odbora povjerilaca ako bi zbog razrješenja broj članova odbora povjerilaca bio manji od tri člana.
(4) Skupština povjerilaca može na prvom sljedećem ročištu povjerilaca isključiti člana koga je imenovao sudija i izabrati drugog člana odbora povjerilaca.
Član 87.
(Odgovornost članova odbora povjerilaca)
Članovi odbora povjerilaca dužni su da nadoknade štetu učesnicima u postupku prouzrokovanu nesavjesnim radom i nepoštivanjem obaveza utvrđenih u ovom zakonu.
Član 88.
(Nagrada za rad i naknada troškova)
(1) Naknada za članove odbora povjerilaca, kao i za članove privremenog odbora povjerilaca sud određuje u skladu sa pravilnikom kojim se propisuju naknade i nagrade za rad stečajnog upravnika iz člana 100. stav (2) ovog zakona.
(2) Do donošenja pravilnika iz stava (1) ovog člana, sud naknadu članu odbora povjerilaca može odrediti u paušalnom iznosu, uzimajući u obzir složenost predmeta, obim posla i drugo.

4. Stečajna masa i raspoređivanje povjerilaca
Član 89.
(Definicja stečajne mase)
(1) Stečajnu masu čini cjelokupna imovina koja pripada stečajnom dužniku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, kao i imovina koju stečajni dužnik stekne tokom stečajnog postupka, ako drugim propisima nije predviđeno drugačije.
(2) Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnog postupka, povjerilaca koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imaju osnovan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku (stečajni povjerioci), kao i povjerilaca koji u toku otvorenog stečajnog postupka steknu pravo potraživanja prema masi (povjerioci mase).

Član 90.
(Isplatni redovi stečajnih povjerilaca)
(1) Stečajni povjerioci se prema vrsti svojih potraživanja svrstavaju u isplatne redove.
(2) Povjerioci kasnijeg isplatnog reda mogu se namiriti tek pošto budu u cijelosti namireni povjerioci prethodnog isplatnog reda.
(3) Stečajni povjerioci istog isplatnog reda namiruju se srazmjerno velični svojih potraživanja.
(4) Namirenje povjerilaca iz postojećih sredstava slobodne stečajne mase vrši se prema sljedećem redoslijedu:
a) stečajni povjerioci viših isplatnih redova u skladu sa članom 92. ovog zakona,
b) stečajni povjerioci općeg isplatnog reda u skladu sa članom 91. ovog zakona,
c) stečajni povjerioci nižih isplatnih redova u skladu sa članom 93. ovog zakona.
Član 91.
(Stečajni povjerioci općeg isplatnog reda)
Povjerioci koji u trenutku otvaranja stečajnog postupka imaju opravdan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku (stečajni povjerioci) su povjerioci općeg isplatnog reda, ukoliko ne spadaju u više ili niže isplatne redove prema odredbama čl. 92. ili 93. ovog zakona.
Član 92
(Stečajni povjerioci viših isplatnih redova)
Prije ostalih stečajnih povjerilaca namiruju se radnici i prijašnji radnici stečajnog dužnika, osim članova uprave društva, članova nadzornog odbora i odbora za reviziju, sa potraživanjima iz radnog odnosa nastalim do dana otvaranja stečajnog postupka u ukupnom bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i potraživanja po osnovu naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti i članovi porodice poginulog radnika na radu, koja se isplaćuje u punom iznosu.
Član 93.
(Stečajni povjerioci nižih isplatnih redova)
(1) Povjerioci nižeg isplatnog reda su povjerioci koji imaju potraživanja po sljedećim osnovama:
a) kamate koje teku od otvaranja stečajnog postupka na potraživanja stečajnih povjerilaca,
b) troškovi koji su pojedinim stečajnim povjeriocima nastali njihovim učešćem u stečajnom postupku,
c) novčane kazne, globe, prekršajne kazne i novčane prinude, kao i posljedice nekog krivičnog djela ili prekršaja koje obavezuju na novčana plaćanja,
č) potraživanja koja se odnose na neku besplatnu činidbu stečajnog dužnika,
ć) potraživanja koja se odnose na povrat zajma kojim se nadoknadio kapital nekog člana društva, odnosno na povrat zajama koji je dalo treće lice, a za koje je član društva dao obezbjeđenje ili potraživanja koja su s tim izjednačena, u smislu zakona kojim se uređuju privredna društva.
d) potraživanja po osnovu zajmova kao i drugih pravnih radnji koje u ekonomskom pogledu odgovaraju odobravanju zajmova, u dijelu kojem ti zajmovi nisu obezbijeđeni, a koji su stečajnom dužniku odobreni od povezanih lica stečajnog dužnika iz člana 147. ovog zakona, osim lica koja se u okviru svoje redovne djelatnosti bave davanjem kredita i zajmova.
dž) potraživanja članova uprave društva, članova nadzornog odbora i odbora za reviziju.
(2) Nakon potpunog namirenja povjerilaca višeg i općeg isplatnog reda, na poseban poziv suda, srazmjerno se namiruju povjerioci nižeg isplatnog reda.

Član 94.
(Izdržavanje stečajnog dužnika)
(1) Kada je stečajni postupak otvoren nad imovinom dužnika pojedinca, prva skupština povjerilaca odlučuje o iznosu potrebnom za izdržavanje stečajnog dužnika, koji mu preostaje iz njegovih prihoda ili koji se, u nedostatku takvih, odobrava iz stečajne mase.
(2) Za donošenje odluke iz stava (1) ovog člana uzimaju se u obzir eventualni zahtjevi koji treća lica imaju prema njemu po osnovu prava na izdržavanje i odredbe o ograničenju izvršenja.
(3) Ako skupština povjerilaca ne donese odluku iz stava (1) ovog člana, stečajni upravnik može odobriti primjereno izdržavanje.
(4) U ostalim slučajevima se dužnikove obaveze izdržavanja u periodu nakon otvaranja stečaja ne mogu ostvarivati iz stečajne mase.
(5) Ako je stečajni dužnik pojedinac, stečajni sudija na prijedlog stečajnog dužnika pojedinca ili stečajnog upravnika za period do prve skupštine povjerilaca, u skladu sa stavom (1) ovog člana, određuje iznos koji stečajnom dužniku preostaje radi primjerenog životnog izdržavanja iz njegovih primanja ili, u nedostatku primanja, iz stečajne mase u iznosu koji bi stečajnom dužniku pripadao po propisima izvršnog prava o ograničenju izvršenja.
Član 95.
(Nedospjela, uslovna i nenovčana potraživanja)
(1) Potraživanja koja nisu dospjela do dana otvaranja stečajnog postupka smatraju se dospjelim potraživanjima.
(2) Potraživanja koja se odnose na raskidni uslov se u stečajnom postupku, sve dok raskidni uslov ne nastupi, uzimaju u obzir kao bezuslovna potraživanja.
(3) Potraživanja koja se odnose na odgođeni uslov učestvuju u raspodjeli ukoliko je taj odgođeni uslov nastupio prije konačne podjele stečajne mase.
(4) Nenovčana potraživanja ili ona čiji novčani iznos nije određen ističu se u vrijednosti na koju se mogu procijeniti u vrijeme otvaranja stečajnog postupka.
(5) Potraživanja koja su izražena u stranoj valuti ili u nekoj obračunskoj jedinici preračunavaju se u domaću valutu prema kursnoj vrijednosti koja je u momentu otvaranja postupka mjerodavna za mjesto plaćanja.
(6) Solidarni dužnik i jemac mogu potraživanje, koje bi ubuduće mogli steći prema stečajnom dužniku namirenjem povjerioca, ostvariti u stečajnom postupku samo ako povjerilac ne zahtijeva namirenje svog potraživanja.
Član 96.
(Izlučivanje i naknada za izlučna prava)
(1) Lice koje ima pravo na izdvajanje stvari koja ne pripada stečajnom dužniku (izlučni povjerilac) nije stečajni povjerilac i pravo tog lica na izlučenje predmeta utvrđuje se prema posebnim propisima.
(2) Pravo na izlučivanje ne može se ostvariti u prethodnom postupku.
(3) Nakon otvaranja stečajnog postupka, pravo na izlučenje može se ostvariti najranije nakon izvještajnog ročišta.
(4) Ako je stvar koja je predmet izlučivanja neophodna za nastavak poslovanja stečajnog dužnika, stečajni upravnik može zahtjev za izlučenje odgoditi za period od 90 dana počev od izvještajnog ročišta.
(5) Ukoliko je stečajnom upravniku stvar koja je predmet izlučivanja potrebna za nastavak poslovanja i nakon isteka roka iz stava (4) ovog člana za sljedećih 90 dana, potrebna je saglasnost stečajnog sudije.
(6) Rješenje se dostavlja stečajnom upravniku i izlučnom povjeriocu, a učesnici postupka mogu protiv ovog rješenja uložiti žalbu.
(7) Za period do izvještajnog ročišta izlučnom povjeriocu pripadaju samo prava potraživanja zbog prekomjerne istrošenosti stvari koja je predmet izlučivanja.
(8) Nakon izvještajnog ročišta, izlučnom povjeriocu pripadaju prava na naknadu zbog korištenja stvari koja je predmet izlučivanja.
(9) Izlučni povjerilac ima pravo da bude u potpunosti namiren za sve gubitke vrijednosti stvari na koju se odnosi izlučno pravo nakon izvještajnog ročišta.
(10) Ako stečajni upravnik nije u mogućnosti da zaštiti vrijednost stvari kroz isplate izlučnom povjeriocu, izlučni povjerilac ima pravo da izluči stvar nakon što stečajnom upravniku da rok od osam dana.
(11) Ako je stvar čije se izlučivanje moglo zahtijevati prije otvaranja stečajnog postupka neovlašteno prodata od stečajnog dužnika, privremenog upravnika ili nakon otvaranja postupka od stečajnog upravnika, izlučni povjerilac može zahtijevati ustupanje prava na protivčinidbu, ako ona nije izvršena.
(12) Izlučni povjerilac može zahtijevati protivčinidbu iz stečajne mase, ako ona postoji u masi i ako se iz mase može izdvojiti.
(13) Ako nisu ispunjeni uslovi iz st. (11) i (12) ovog člana, izlučni povjerilac može:
a) kao stečajni povjerilac, tražiti naknadu štete ako je dužnik prodao stvar i
b) tražiti da stvar bude obaveza koja ulazi u dugove stečajne mase, ako je privremeni stečajni upravnik ili stečajni upravnik prodao stvar na nelegalan način.
Član 97.
(Razlučni povjerioci)
(1) Povjerioci koji imaju razlučno pravo na nekom predmetu stečajne mase ovlašteni su na odvojeno namirenje iz predmeta razlučnog prava za glavno potraživanje, kamate i troškove u skladu sa odredbama ovog zakona.
(2) Razlučni povjerioci su:
a) hipotekarni povjerioci,
b) povjerioci koji su zakonom, pljenidbom, sporazumom pred sudom ili pravnim poslom stekli neko založno pravo,
c) povjerioci kojima je stečajni dužnik radi obezbjeđenja prenio neko pravo,
č) povjerioci kojima pripada pravo zadržavanja.

Član 98.
(Razlučni povjerioci kao stečajni povjerioci)
(1) Razlučni povjerioci mogu biti stečajni povjerioci ako im je stečajni dužnik i lično odgovoran.
(2) Razlučni povjerioci postaju povjerioci općeg isplatnog reda, ako se odreknu odvojenog namirenja ili se nisu uspjeli odvojeno namiriti u cjelini ili djelimično i u tom se slučaju namiruju srazmjerno visini neizmirenog dijela svog potraživanja.

Član 99.
(Troškovi i obaveze stečajne mase)
(1) Iz stečajne mase najprije se namiruju nužni troškovi stečajnog postupka i nužne obaveze stečajne mase, bez kojih se ne može voditi stečajni postupak.
(2) Nužni troškovi stečajnog postupka i obaveze stečajne mase su troškovi i obaveze koji se odnose na plaće radnika koji su u radnom odnosu, zatim troškovi za nabavku energenata neophodnih za rad stečajnog dužnika, troškovi obezbjeđenja stečajne mase i drugi nužni troškovi i obaveze neophodne za vođenje stečajnog posupka po ocjeni suda
(2) O troškovima i obavezama iz stava (1) ovog člana u svakom konkretnom slučaju odlučuje stečajni sudija.
(3) Troškovi postupka i obaveze stečajne mase, koji nisu nužni za vođenje postupka u smislu stava (1) ovog člana namiruju se nakon izmirenja povjerilaca višeg isplatnog reda.

Član 100.
(Troškovi stečajnog postupka)
(1) Troškovi stečajnog postupka su:
a) sudski troškovi stečajnog postupka,
b) nagrade i izdaci vještaka, privremenog upravnika, stečajnog upravnika i članova privremenog odbora i odbora povjerilaca,
c) drugi troškovi za koje je ovim ili drugim zakonom određeno da će se namirivati kao troškovi stečajnog postupka.
(2) Troškove stečajnog postupka iz stava (1) tačka b) ovog člana sud određuje u skladu sa pravilnikom kojim se propisuju naknade i nagrade za rad stečajnih upravnika.

Član 101.
(Dugovi stečajne mase)
(1) Dugovi stečajne mase su:
a) obaveze koje su zasnovane radnjama stečajnog upravnika ili na drugi način upravljanjem, unovčavanjem i raspodjelom stečajne mase, a koje ne spadaju u troškove stečajnog postupka,
b) obaveze iz dvostrano obavezujućih ugovora, ukoliko se njihovo ispunjenje zahtijeva za stečajnu masu ili ako mora da uslijedi nakon otvaranja stečajnog postupka,
c) obaveze nastale iz neosnovanog bogaćenja stečajne mase,
č) predujmljena sredstva za vođenje prethodnog stečajnog postupka, koja se vraćaju licu koje je uplatilo predujam,
ć) krediti koji su podignuti radi pokretanja i održavanja poslovne djelatnosti u toku stečajnog postupka.
(2) Dugovi stečajne mase iz stava (1) tačka ć) ovog člana izjednačeni su u prioritetu namirenja sa troškovima stečajnog postupka.

5. Otvaranje stečajnog postupka
Član 102.
(Odluka o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka)
(1) Stečajni sudija će zakazati ročište u vezi sa uslovima za otvaranje stečajnog postupka nakon što primi izvještaj privremenog stečajnog upravnika zajedno sa mišljenjem vještaka, ako je vještak imenovan da ocijeni solventnost stečajnog dužnika.
(2) Na ročište se poziva predlagač, stečajni dužnik, privremeni stečajni upravnik i, ako je neophodno, vještak.
(3) U određenim slučajevima stečajni sudija može rješenjem o pokretanju prethodnog stečajnog postupka zakazati ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka.
(4) Stečajni sudija će donijeti odluku o otvaranju stečajnog postupka ili odbiti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od tri dana od zaključenja sudskog ročišta.
(5) U odluci o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka stečajni sudija odlučuje o troškovima postupka.
(6) Stečajni sudija otvara stečajni postupak nad imovinom stečajnog dužnika ako je prijedlog dopušten, ako postoji stečajni razlog i ako će imovina stečajnog dužnika prema predviđanju biti dovoljna da namiri troškove postupka.
(7) Ako imovina stečajnog dužnika ne pokriva troškove postupka, a prijedlog je dopušten i osnovan, stečajni sudija će javnim pozivom, objavljenim na oglasnoj tabli suda, web stranici suda -elektronskoj tabli suda i u „Službenim novinama Federacije BiH“, pozvati povjerioce i zainteresirana lica da u roku od 30 dana od dana objavljivanja poziva predlože otvaranje stečajnog postupka i uplate predujam za obezbjeđenje troškova stečajnog postupka, ui iznosu koji odredi stečajni sudija. https://advokat-prnjavorac.com
(8) Ako u roku iz stava (7) ovog člana povjerioci i zainteresirana lica ne predlože otvaranje stečajnog postupka i ne uplate predujam, stečajni sudija će otvoriti stečajni postupak i odmah zaključiti postupak. Rješenje o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka dostavlja se nadležnom tužilaštvu, Poreskoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine i Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.
(9) Ako zainteresirano lice predloži otvaranje stečajnog postupka i uplati predujam roku iz stava (7) ovog člana, stečajni sudija će otvoriti stečajni postupak i voditi ga u skladu sa odredbama ovog zakona.
(10) Ako je imovina stečajne mase nedovoljna za vraćanje predujma uplaćenog za troškove postupka, lice koje je uplatilo predujam može zahtijevati povrat od svakog lica koje je bilo obavezno da podnese prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, a svojom krivicom je propustilo da to učini.

Član 103.
(Direktno otvaranje stečajnog postupka)
(1) Stečajni sudija može da odluči da otvori stečajni postupak bez provođenja prethodnog postupka i bez istraživanja razloga za otvaranje stečajnog postupka, ako je prijedlog za otvaranje podnio likvidacioni upravnik.
(2) Stečajni postupak može se otvoriti direktno ako je prijedlog za otvaranje postupka podnio povjerilac koji ima pravosnažno rješenje o izvršenju i ako je potraživanje neizmireno 90 dana.
(3) U slučaju iz stava (2) ovog člana stečajni sudija prihvata kao pretpostavku da je postojanje obaveze dužnika i nemogućnost dužnika da plaća dokazana.
(4) Ako je otvoren predstečajni postupak koji je završen bez uspjeha, rješenje o otvaranju stečajnog postupka bez provođenja prethodnog postupka sud donosi istovremeno sa rješenjem o obustavi predstečajnog postupka, osim ako se predstečajni postupak obustavlja zato što je dužnik ispunio sve obaveze prema povjeriocima.
(5) Stečajni postupak može se otvoriti direktno, ako je dužnik uz prijedlog za otvaranje stečajnog postupka dostavio dokumentaciju propisanu članom 58. stav (4) ovog zakona.
Član 104.
(Rješenje o otvaranju postupka)
(1) Ako se stečajni postupak otvori, stečajni sudija imenuje stečajnog upravnika.
(2) Rješenje o otvaranju stečajnog postupka sadrži:
a) poslovno ime, odnosno naziv, sjedište, matični broj i jedinstveni identifikacioni broj stečajnog dužnika, broj glavnog računa i naziv poslovne banke kod koje je otvoren,
b) lično ime i adresu stečajnog upravnika,
c) datum i sat otvaranja stečajnog postupka,
č) nalog stečajnom dužniku i trećim licima da stečajnom upravniku predaju u posjed imovinu i dokumentaciju stečajnog dužnika koja je u njihovom posjedu.
(3) Ako sat otvaranja stečajnog postupka nije naveden, kao trenutak otvaranja smatra se 12.00 sati onog dana kada je doneseno rješenje.
Član 105.
(Pozivi povjeriocima i dužnicima)
(1) U rješenju o otvaranju stečajnog postupka pozivaju se povjerioci da u roku od 30 dana od dana objave rješenja u „Službenim novinama Federacije BiH“:
a) prijave kod stečajnog suda svoja potraživanja u skladu sa članom 174. ovog zakona i
b) obavijeste stečajnog upravnika o tome koja prava osiguranja potražuju na predmetima imovine stečajnog dužnika i na kojim predmetima se potražuje pravo osiguranja, vrsta i razlog nastanka prava osiguranja, kao i osigurano potraživanje.
(2) U rješenju o otvaranju stečajnog postupka pozivaju se lica koja imaju obaveze prema stečajnom dužniku, da ih bez odgađanja izvršavaju prema stečajnom dužniku.
Član 106.
(Određivanje ročišta)
(1) U rješenju za otvaranje stečajnog postupka stečajni sudija određuje ročišta za skupštinu povjerilaca, na kojoj se, na osnovu izvještaja stečajnog upravnika, odlučuje o daljem toku stečajnog postupka (izvještajno ročište).
(2) Skupština povjerilaca sazvana da sasluša izvještaj stečajnog upravnika (izvještajno ročište) ne može se održati prije ročišta za ispitivanje potraživanja, niti 15 dana od ročišta za ispitivanje potraživanja.
(3) Skupštinu povjerilaca na kojoj se ispituju prijavljena potraživanja (ispitno ročište) čine povjerioci koji su sudu prijavili svoja potraživanja.
(4) Period između dana isteka roka za prijavu potraživanja i ročišta za ispitivanje potraživanja može biti najmanje osam, a najviše 30 dana.
(5) Izvještajno i ispitno ročište mogu se održati istovremeno.

Član 107.
(Objavljivanje rješenja o otvaranju stečaja)
(1) Rješenje o otvaranju stečajnog postupka sud objavljuje na oglasnoj tabli suda, web stranici suda -elektronskoj tabli suda, na internet stranici FIA-e, a u „Službenim novinama Federacije BiH“ objavit će se samo izreka rješenja.
(2) Kopija rješenja dostavlja se nadležnom tužilaštvu, Poreskoj upravi Federacije BiH i Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.
(3) Rješenje iz stava (1) ovog člana, koje se odnosi na privredna društva organizirana kao dionička društva, dostavlja se berzi na kojoj se trguje dionicama tog privrednog društva, u pisanoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljedećeg dana od dana donošenja.
(4) Sud obavezno dostavlja FIA-i, pored rješenja iz stava (1) ovog člana, i obavještenje koje sadrži sljedeće podatke:
a) kada je podnosilac prijedloga za otvaranje stečajnog postupka – stečajni dužnik, da li je stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika podnio prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti ili
b) kada je podnosilac prijedloga za otvaranje stečajnog postupka – povjerilac, da li je povjerilac podnio prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nakon isteka roka od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti kada je to bio dužan da podnese stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika.

Član 108.
(Javni registri)
Ako su stečajni dužnik ili predmeti njegove imovine upisani u javne registre, stečajni sud dužan je da naredi sljedeće upise u odgovarajuće registre:
a) u registar poslovnih subjekata uz firmu ili naziv stečajnog dužnika upis oznake „u stečaju“, a u rubrici „lica ovlaštena za zastupanje subjekta upisa“ umjesto imena i prezimena direktora, upis imena i prezimena stečajnog upravnika,
b) upis rješenja o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom koji usljed nedostatka stečajne mase prestaje da postoji,
c) upis zaključenja stečajnog postupka.

Član 109.
(Žalba protiv rješenja o otvaranju stečajnog postupka)
(1) Sud o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka odlučuje rješenjem.
(2)Protiv rješenja o otvaranju stečajnog postupka, stečajni dužnik može izjaviti žalbu u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.
(3)Protiv rješenja o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka predlagač može izjaviti žalbu u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.
(4)Žalbe iz st. (2) i (3) ovog člana ne odgađaju izvršenje rješenja.
(5)Posljedice koje je prouzrokovalo ukinuto rješenje o otvaranju stečajnog postupka ostaju na snazi do donošenja drugostepene odluke po žalbi. Rješenja o otvaranju stečajnog postupka doneseno u ponovnom postupku objavit će se u skladu sa članom 107. stav (1) ovog zakona.
(6) Ako rješenje o otvaranju stečajnog postupka u postupku po žalbi bude ukinuto, a u ponovnom postupku stečajni postupak bude otvoren, smatrat će se da su pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka nastupile onog dana kada je prvo rješenje o otvaranju stečajnog postupka objavljeno na oglasnoj tabli suda, web stranici suda -elektronskoj tabli suda, u „Službenim novinama Federacije BiH“ i na internet stranici FIA-e.

6. Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka
a) Opće dejstvo otvaranja stečajnog postupka
Član 110.
(Prelazak prava upravljanja i raspolaganja)
Otvaranjem stečajnog postupka prava stečajnog dužnika da upravlja i raspolaže imovinom koja pripada stečajnoj masi, kao i prava organa stečajnog dužnika, prokuriste, zastupnika i punomoćnika stečajnog dužnika prelaze na stečajnog upravnika.
Član 111.
(Raspolaganja stečajnog dužnika)
(1) Raspolaganja osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno dužnika pojedinca, nakon otvaranja stečajnog postupka, predmetima iz stečajne mase bez pravnog su učinka, osim onih raspolaganja za koja vrijede opća pravila o zaštiti povjerenja u javne registre.
(2) Stečajni upravnik može zahtijevati povrat predmeta raspolaganja, a druga strana ima pravo na povrat izvršene protivčinidbe, ukoliko ta protivčinidba još postoji u stečajnoj masi.
(3) Raspolaganja stečajnog dužnika stečajnom masom na dan otvaranja stečajnog postupka, smatra se da su izvršena nakon otvaranja stečajnog postupka.
Član 112.
(Činidbe u korist stečajnog dužnika)
(1) Ako nakon otvaranja stečajnog postupka određeno lice neposredno ispuni obavezu stečajnom dužniku, oslobađa se svoje obaveze da izvrši činidbu stečajnom upravniku samo ako u vrijeme izvršenja nije znalo za otvaranje stečajnog postupka.
(2) Pretpostavlja se da lice iz stava (1) ovog člana nije znalo za otvaranje stečajnog postupka ukoliko je izvršilo obavezu prije javnog oglašavanja otvaranja stečajnog postupka.
Član 113.
(Podjela imovine pravne zajednice)
(1) Ako je stečajni dužnik u pravnoj zajednici sa trećim licem (suvlasništvo, zajedničko vlasništvo ili ortakluk), razvrgnuće pravne zajednice provodi se izvan stečajnog postupka.
(2) Iz dijela imovine stečajnog dužnika, dobijenog razvrgnućem zajednice, može se tražiti odvojeno namirenje obaveza, koje su proistekle iz odnosa pravne zajednice.
(3) U stečajnom postupku su bez dejstva ugovorne odredbe kojima se u pravnim zajednicama iz stava (1) ovog člana isključuje, trajno ili za određeno vrijeme, pravo da se zahtijeva razvrgnuće zajednice ili kojima se za to određuje poseban otkazni rok.
Član 114.
(Preuzimanje sporova)
(1) Otvaranjem stečajnog postupka prekidaju se sudski i upravni postupci, kao i postupci pred arbitražama, ukoliko se odnose na stečajnu masu.
(2) Prekid postupka iz stava (1) ovog člana traje do zaključenja stečajnog postupka, ukoliko se postupak prije toga ne nastavi u skladu sa st. (3) (4) i (5) ovog člana.
(3) Pravne sporove o imovini koja pripada stečajnoj masi, u kojima je stečajni dužnik tužilac i koji su u vrijeme otvaranja stečajnog postupka u toku, stečajni upravnik i suprotna stranka u sporu mogu nastaviti u onom stanju u kojem se nalaze.
(4) Pravne sporove koji teku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka i u kojima je stečajni dužnik tuženi, može preuzeti i stečajni upravnik i protivna stranka, ako se tiču:
a) izlučenja nekog predmeta iz stečajne mase,
b) odvojenog namirenja ili
c) dugova stečajne mase.
(5) Stečajni povjerilac može u prekluzivnom roku od 30 dana od dana održavanja ispitnog ročita na kojem je njegovo potraživanje osporeno podnijeti prijelog za nastavak ranije započetog postupka.
(6) Ako stečajni upravnik odmah prizna zahtjev, protivnik može ostvarivati pravo na naknadu troškova parničnog postupka samo kao stečajni povjerilac.
(7)Ako se predmetni parnični postupak vodio pred sudom kod koga se ne vodi stečajni postupak, ukoliko se podnese prijedlog za nastavak parničninog postupaka, sud se, oglašava mjesno nenadležnim i predmet ustupa sudu koji vodi stečajni postupak.
(8) Protiv rješenja iz stava (7) ovog člana nije dozvoljena posebna žalba.
Član 115.
(Potraživanja stečajnih povjerilaca)
Stečajni povjerioci mogu svoja potraživanja prema stečajnom dužniku ostvarivati samo u stečajnom postupku.
Član 116.
(Izvršenje prije otvaranja postupka)
Ako stečajni povjerilac u periodu od 90 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon toga stekne razlučno pravo ili neko drugo obezbjeđenje na imovini stečajnog dužnika koja ulazi u stečajnu masu, to pravo obezbjeđenja otvaranjem stečajnog postupka prestaje.
Član 117.
(Zabrana izvršenja i osiguranja)
(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni povjerioci ne mogu protiv stečajnog dužnika tražiti prinudno izvršenje, niti tražiti osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu.
(2) Postupci iz stava (1) ovog člana koji su u toku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka prekidaju se.
(3) Stečajni sudija odlučuje o prigovorima koji budu podneseni na osnovu odredbe stava (1) ovog člana protiv dopuštenosti prinudnog izvršenja.
(4) Razlučni povjerioci mogu svoja osigurana potraživanja ostvarivati odvojeno, po pravilima izvršnog postupka, samo uz prethodnu saglasnost stečajnog upravnika, u sljedećim slučajevima:
a) ako se razlučna stvar prodaje u postupku reorganizacije stečajnog dužnika,
b) ako se razlučna stvar prodaje u postupku prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica,
c) ako se razlučna stvar prodaje u cjelini, budući da predstavlja funkcionalnu cijelinu.
(5) Razlučni povjerioci podnose zahtjev stečajnom upravniku u roku od 15 dana od dana održavanja izvještajnog ročišta, radi dobijanja saglasnosti iz stava (4) ovog člana, a stečajni upravnik je dužan da odluči o zahtjevu u roku od 15 dana od dana njegovog prijema, uz prethodno pribavljeno mišljenje odbora povjerilaca.
(6) Ako se stečajni upravnik o zahtjevu razlučnog povjerioca ne izjasni u roku iz stava (5) ovog člana, smatra se da je data saglasnost.
(7) Ako stečajni upravnik, o zahtjevu razlučnog povjerioca iz stava (5) ovog člana, odluči negativno, stečajni dužnik odgovara za štetu koju bi razlučni povjerilac zbog toga pretrpio.
(8) Nakon prijema prijedloga razlučnog povjerioca za izvršenje, sud može odlučiti da se ne pokreće izvršni postupak ili da izvršenje odgodi ako stečajni upravnik obezbijedi odgovarajuću zaštitu potraživanja razlučnog povjerioca.
(9) Odgovarajuća zaštita razlučnog potraživanja predstavlja zaštitu koja je priznata odlukom suda, tako da je vrijednost garancije dovoljna da odgađanje izvršnog postupka ne dovodi do oštećenja povjerioca.
(10) Ako se razlučni povjerilac opredijeli da svoje pravo na namirenje na osiguranoj stvari ostvaruje u stečajnom postupku, ranije započeti izvršni postupak se obustavlja.

Član 118.
(Zabrana izvršenja radi ostvarivanja potraživanja prema stečajnoj masi)
(1) U roku od šest mjeseci od dana otvaranja stečajnog postupka, nije dozvoljeno prinudno izvršenje radi ostvarivanja dugova stečajne mase koji nisu zasnovani pravnom radnjom stečajnog upravnika.
(2) Odredba stava (1) ovog člana ne odnosi se na:
a) obaveze stečajne mase iz dvostrano obaveznog ugovora čije je ispunjenje izabrao stečajni upravnik,
b) obaveze iz trajnog obligacionog odnosa po isteku prvog roka u kome je stečajni upravnik mogao da otkaže ugovor u skladu sa ovim zakonom,
c) obaveze iz radnog ili drugog trajnog obligacionog odnosa, ukoliko je stečajni upravnik tražio ispunjenje protivčinidbe u korist stečajne mase.

Član 119.
(Isključivanje sticanja prava na imovini koja ulazi u stečajnu masu)
(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka ne mogu se valjano sticati prava na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu i u slučaju da se sticanje zasniva na raspolaganju stečajnog dužnika, prinudnom izvršenju ili osiguranju u korist stečajnog povjerioca.
(2) Odredbe stava (1) ovog člana ne odnose se na slučajeve sticanja povjerenjem u javne evidencije u kojima se vode podaci o nepokretnostima i pravima na nepokretnostima (u daljem tekstu: javne evidencije).

Član 120.
(Zabrana pošte)
(1) Ako je potrebno da se razjasne ili spriječe pravne radnje stečajnog dužnika koje su štetne za povjerioce, stečajni sudija na zahtjev stečajnog upravnika ili po službenoj dužnosti donosi rješenje da se određene ili sve poštanske pošiljke za stečajnog dužnika dostavljaju stečajnom upravniku.
(2) Rješenje iz stava (1) ovog člana mora biti obrazloženo.
(3) Stečajni upravnik je ovlašten da otvara pošiljke koje su mu dostavljene.
(4) Pošiljke čiji se sadržaj ne odnosi na stečajnu masu, moraju se bez odgađanja dostaviti stečajnom dužniku.
(5) Prispjela pošta se protokoliše po pravilima o kancelarijskom poslovanju.
(6) Protiv rješenja o zabrani pošte stečajni dužnik može izjaviti žalbu drugostepenom sudu.
(7) Ako su prestali razlozi za zabranu pošte, stečajni sudija je dužan da ukine rješenje o zabrani pošte, nakon saslušanja stečajnog upravnika.
Član 121.
(Dužnikove obaveze obavještavanja i saradnje)
(1) Stečajni dužnik obavezan je da stečajnom sudu, stečajnom upravniku, odboru povjerilaca i po naređenju stečajnog sudije, skupštini povjerilaca daje obavještenja o svim okolnostima koje se odnose na postupak.
(2) Stečajni dužnik je dužan da stečajnom upravniku preda svu potrebnu dokumentaciju i pomaže mu pri ispunjenju njegovih zadataka.
(3) Stečajni dužnik je obavezan da, po naređenju stečajnog sudije, bude na raspolaganju stečajnom sudiji radi ispunjavanja obaveze obavještavanja i saradnje i da se uzdrži od radnji koje su suprotne ispunjavanju navedenih obaveza.
(4) Ako je za pribavljanje istinitih iskaza potrebno, stečajni sudija će naložiti stečajnom dužniku da u zapisniku pred stečajnim sudijom izjavi da je traženu informaciju dao tačno i potpuno prema najboljem znanju i savjesti.
(5) Stečajni sudija može protiv stečajnog dužnika da odredi prinudne mjere iz člana 22. stav (3) ovog zakona u slučaju da:
a) stečajni dužnik odbija davati informacije ili izjave o potpunosti datih podataka ili saradnju sa stečajnim upravnikom u ispunjavanju svojih zadataka,
b) uprkos nalogu suda izbjegava ili namjerava da izbjegne davanje obavještenja i saradnju, a naročito ako uprkos zabrani udaljavanja vrši pripreme za bjekstvo,
c) ako je to potrebno da bi se spriječile radnje stečajnog dužnika koje su protivne ispunjavanju njegovih obaveza obavještavanja i učestvovanja, a naročito radi obezbjeđenja stečajne mase.
(6) Određivanje sredstava prinude, njihovo provođenje, kao i pravni lijekovi protiv određivanja sredstava prinude vrši se na osnovu člana 22. st. (3) i (4) ovog zakona.
Član 122.
(Zastupnici organa, radnici i treća lica)
(1) U slučaju da je stečajni dužnik pravno lice odredbe čl. 120. i 121. ovog zakona shodno se primjenjuju na članove uprave ili nadzornog organa, kao i na članove koji odgovaraju svojom imovinom, u slučaju da su ovlašteni za zastupanje, kao i na treća lica koja su u posjedu imovine, dokumentacije i informacija.
(2) Na lica koja su dvije godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka napustila funkcije članova uprave ili nadzornog odbora ne primjenjuju se odredbe iz stava (1) ovog člana.
Član 123.
(Lična odgovornost članova društva)
Ako je stečajni postupak otvoren nad privrednim društvom čiji članovi lično odgovaraju za obaveze društva, zahtjev protiv članova društva, na osnovu njihove lične odgovornosti, koji proizlaze iz ovog ili drugog zakona tokom stečajnog postupka, može podnijeti samo stečajni upravnik.

b) Ispunjenje pravnih poslova
Član 124.
(Pravo stečajnog upravnika na izbor)
(1)Stečajni upravnik može, ako stečajni dužnik ili njegov saugovarač u vrijeme otvaranja stečajnog postupka nisu ispunili ili nisu u potpunosti ispunili dvostrano obavezujući ugovor, umjesto stečajnog dužnika da ispuni ugovor i da zahtjeva ispunjenje od druge strane.
(2) Stečajni upravnik je dužan da najkasnije u roku 15 dana od dana otvaranja stečajnog postupka izjavi da li namjerava zatražiti ispunjenje ugovora ili ne, ako ga druga strana pozove na vršenje prava izbora.
(3) Ako stečajni upravnik u roku iz stava (2) ovog člana ne dostavi izjavu, ne može zahtijevati ispunjenje ugovora.
(4) Ako stečajni upravnik odbije ispunjenje, druga strana može ostvariti svoje potraživanje zbog neispunjenja samo kao stečajni povjerilac.

Član 125.
(Fiksni poslovi)
(1) Ako je vrijeme ispunjenja obaveza iz ugovora fiksno određeno, a nastupilo je poslije otvaranja stečajnog postupka, ne može se tražiti ispunjenje.
(2) Druga ugovorna strana stečajnog dužnika može tražiti naknadu zbog neispunjenja kao stečajni povjerilac.
(3) Naknada zbog neispunjenja sastoji se u razlici između ugovorene i tržišne cijene koja u mjestu ispunjenja važi za fiksne ugovore na dan otvaranja stečajnog postupka.
Član 126.
(Djeljive činidbe)
(1) Ako je dugovana činidba djeljiva, a druga ugovorna strana je svoju činidbu u vrijeme otvaranja stečajnog postupka već djelimično ispunila, svoje potraživanje na protivčinidbu koja odgovara njenoj djelimično ispunjenoj činidbi, moći će ostvariti kao stečajni povjerilac i u slučaju da stečajni upravnik zahtijeva ispunjenje preostalog dijela činidbe.
(2) Druga ugovorna strana nema pravo zbog neispunjenja njenog prava na protivčinidbu iz stečajne mase zahtijevati povrat onoga što je djelimičnim ispunjenjem njene činidbe prešlo u imovinu stečajnog dužnika prije otvaranja stečajnog postupka.
Član 127.
(Predbilježba)
(1) Ako je u javnu evidenciju nepokretnosti upisana predbilježba radi osiguranja zahtjeva za sticanje ili ukidanje prava na nekoj dužnikovoj nepokretnosti ili na nekom pravu upisanom u korist stečajnog dužnika ili radi osiguranja zahtjeva za promjenu sadržaja ili reda tog prava, povjerilac svoje potraživanje može namiriti kao povjerilac stečajne mase.
(2) Ako je stečajni dužnik preuzeo dalje obaveze prema povjeriocu, ali ih u cijelosti ili djelimično nije ispunio, primjenjuje se odredba stava (1) ovog člana.
(3) Odredba stava (1) ovog člana shodno se primjenjuje na predbilježbe upisane u druge javne evidencije.
Član 128.
(Zadržavanje prava vlasništva)
(1) Ako je stečajni dužnik prije otvaranja stečajnog postupka pokretnu stvar prodao uz zadržavanje prava vlasništva i kupcu stvar predao u posjed, kupac može da traži ispunjenje ugovora o prodaji.
(2) Odredba stava (1) ovog člana primjenjuje se i kada je stečajni dužnik preuzeo i dalje obaveze prema kupcu, ali ih u cijelosti ili djelimično nije ispunio.
(3) Ako je prije otvaranja stečajnog postupka stečajni dužnik pokretnu stvar kupio uz zadržavanje prava vlasništva i stvar od prodavca dobio u posjed, stečajni upravnik ima pravo na izbor u skladu sa članom 124. ovog zakona.
Član 129.
(Zakupni odnosi nad nepokretnostima)
(1) Zakupni odnosi stečajnog dužnika nad nepokretnostima postoje i dalje sa dejstvom za stečajnu masu.
(2) Prava koja se odnose na period prije otvaranja stečajnog postupka druga ugovorna strana može ostvarivati samo kao stečajni povjerilac.
Član 130.
(Stečajni dužnik kao zakupodavac)
(1) Stečajni upravnik može nakon otvaranja stečajnog postupka otkazati ugovor o najmu ili zakupu, uz otkazni rok od tri mjeseca bez navođenja razloga.
(2) Stečajni upravnik može zaključiti novi ugovor sa istom ili drugom stranom ili pod drugim uslovima nakon pribavljenog mišljenja odbora povjerilaca ili skupštine ako odbor nije formiran.
Član 131.
(Stečajni dužnik kao zakupac)
(1) Zakup nekretnine u koju je stečajni dužnik ušao kao zakupoprimac, stečajni upravnik može otkazati bez obzira na ugovoreno trajanje ugovora na kraju svakog mjeseca uz otkazni rok od dva mjeseca.
(2) Ako stečajni upravnik da otkaz ugovora o zakupu, druga strana može kao stečajni povjerilac da zahtijeva naknadu štete nastale prijevremenim prestankom ugovornog odnosa.
(3) Ako stečajni dužnik u vrijeme otvaranja stečajnog postupka nije stupio u posjed nekretnine, stečajni upravnik i druga strana mogu da odustanu od ugovora.
(4) Ako stečajni upravnik odustane od ugovora iz stava (3) ovog člana, druga ugovorna strana može kao stečajni povjerilac zahtijevati naknadu štete nastale prijevremenim prestankom ugovornog odnosa.
(5) Svaka strana dužna je da u roku od 15 dana od dana zaključivanja ugovora obavijesti drugu stranu da li namjerava odustati od ugovora, a ako to ne uradi, gubi pravo na odustanak od ugovora.
Član 132.
(Zabrana otkaza ugovora o zakupu)
Zakupni odnos koji je stečajni dužnik zasnovao kao zakupac druga strana ne može otkazati nakon prijedloga za otvaranje stečajnog postupka:
a) zbog docnje u plaćanju zakupnine koja je nastupila u periodu prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka,
b) zbog pogoršanja imovinskih odnosa stečajnog dužnika.
Član 133.
(Ugovori o radu)
(1) Danom otvaranja stečajnog postupka prestaju ugovori o radu radnika stečajnog dužnika.
(2) Odluku o prestanku radnog odnosa stečajni upravnik dostavlja radniku.
(3) Stečajni upravnik može zaključiti nove ugovore o radu sa licima koja su mu potrebna za nastavak poslovanja ili odvijanje stečajnog postupka, prvenstveno sa radnicima stečajnog dužnika kojima je prestao ugovor o radu, ako ispunjavaju uslove za rad na poslovima za koje se ukazala potreba kod stečajnog dužnika.
(4) Za obavljanje stručnih poslova u složenim stečajnim predmetima i predmetima sa većim obimom stečajne mase stečajni upravnik može angažovati stručna lica uz saglasnost odbora povjerilaca, a ako odbor povjerilaca ne da saglasnost ili nije osnovan, stečajni sudija može dati saglasnost ako smatra da je te poslove nužno obaviti.
(5) Potraživanja po osnovu prava iz radnog odnosa, izuzev potraživanja iz člana 92. ovog zakona, stečena do dana otvaranja stečajnog postupka, ostvaruju se kao stečajna potraživanja općeg isplatnog reda.
Član 134.
(Prestanak naloga i ugovora o obavljanju poslova)
(1) Nalog o obavljanju poslova stečajnog dužnika koji se odnosi na imovinu koja ulazi u stečajnu masu prestaje otvaranjem stečajnog postupka.
(2) Nalogoprimac je dužan da, radi otklanjanja štete, nastavi sa obavljanjem posla i nakon otvaranja stečajnog postupka, sve dok stečajni upravnik ne preuzme obavljanje posla i smatra se da nalog iz stava (1) ovog člana i dalje postoji.
(3) Nalogoprimac namiruje potraživanja u vezi sa nastavljanjem obavljanja posla kao stečajni povjerilac stečajne mase.
(4) Ako nalogoprimac, koji bez svoje krivice nije saznao za otvaranje stečajnog postupka, nastavi sa obavljanjem posla, smatrat će se da je nalog bio i dalje na snazi.

Član 135.
(Prestanak punomoći)
(1) Punomoć stečajnog dužnika koja se odnosi na imovinu koja ulazi u stečajnu masu prestaje da važi otvaranjem stečajnog postupka.
(2) Ako nalog ili ugovor o obavljanju poslova iz člana 134. stav (2) ovog zakona postoji i nakon otvaranja stečajnog postupka, smatra se da postoji i punomoć data na osnovu tog ugovornog odnosa.
(3) Punomoćnik koji bez svoje krivice ne zna za otvaranje postupka, ne odgovara za štetu, ako drugim zakonom nije drugačije određeno.

Član 136.
(Ništavi ugovori i ponude)
(1) Ugovori kojima se unaprijed isključuje ili ograničava primjena čl. 124. do 135. ovog zakona, su ništavi.
(2) Ponude učinjene dužniku ili ponude koje je učinio dužnik prestaju vrijediti na dan otvaranja stečajnog postupka ako do toga dana nisu prihvaćene.

c) Prebijanje i pobijanje novčanih potraživanja
Član 137.
(Dopuštenost prebijanja novčanog potraživanja)
(1) Ako je stečajni povjerilac u periodu otvaranja stečajnog postupka imao, na osnovu zakona ili ugovora, pravo na prebijanje novčanog potraživanja, otvaranje stečajnog postupka ne utiče na ostvarivanje njegovog prava.
(2) Ako je u periodu otvaranja stečajnog postupka, novčano potraživanje vezano za odgođeni uslov, do prebijanja novčanog potraživanja će doći kada se uslov ispuni.
(3) Povjerilac koji ima potraživanje pod odgođenim uslovom može spriječiti realizaciju protivpotraživanja stečajnog dužnika ako pruži odgovarajuće obezbjeđenje.
(4) Prebijanje novčanog potraživanja nije isključeno time što novčana potraživanja glase na različite valute ili obračunske jedinice, ako se valute ili obračunske jedinice u mjestu plaćanja potraživanja sa kojim se vrši prebijanje novčanog potraživanja mogu slobodno mijenjati.
(5) Preračunavanje se vrši prema kursnoj vrijednosti koja vrijedi u mjestu plaćanja u vrijeme dobijanja izjave o prebijanju novčanog potraživanja.

Član 138.
(Zabrana prebijanja novčanog potraživanja)
Prebijanje novčanog potraživanja je zabranjeno:
a) ako je obaveza stečajnog povjerioca prema stečajnoj masi nastala nakon otvaranja stečajnog postupka,
b) ako je stečajni povjerilac svoje novčano potraživanje nakon otvaranja postupka stekao od nekog drugog povjerioca,
c) ako je stečajni povjerilac stekao mogućnost prebijanja novčanog potraživanja pravnom radnjom koja se može pobijati,
č) ako je povjerilac povezano lice, u smislu člana 146. ovog zakona, a stečajni dužnik ima pravo na novčano potraživanje koje je nastalo ili dospjelo u periodu od šest mjeseci prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, osim ako povjerilac ne dokaže da u trenutku nastanka mogućnosti prebijanja novčanog potraživanja nije znao za prijeteću platežnu nesposobnost ili nastalu platežnu nesposobnost stečajnog dužnika.
Član 139.
(Pravne radnje koje se mogu pobijati)
(1) Mogu se pobijati pravne radnje poduzete prije otvaranja stečajnog postupka kojima se narušava ravnomjerno namirenje povjerilaca (oštećenje povjerilaca), odnosno kojima se pojedini povjerioci stavljaju u povoljniji položaj (pogodovanje povjerilaca).
(2) Pravna radnja je poduzeta u trenutku u kojem nastupaju njena pravna dejstva.
(3) Kod pravne radnje ograničene rokom ili uslovom, ne uzima se u obzir nastupanje uslova ili roka.
(4) Pod pravnom radnjom smatra se propuštanje radnje, kao i mjere prinudnog izvršenja.
(5) Pravne radnje iz postupka restrukturiranja koje se ne mogu pobijati su:
a) transakcije koje je izvršio dužnik u okviru redovnog toka poslovanja,
b) transakcije koje je izvršio dužnik sa ovlaštenjem suda ili povjerenika, a koje izlaze iz okvira redovnog toka poslovanja,
c) transakcije koje su redovno izvršene u okviru izvršavanja odobrenog plana finansijskog i operativnog restrukturiranja.
Član 140.
(Razlozi za pobijanje pravnih radnji)
(1) Pobijati se može pravna radnja koja je omogućila stečajnom povjeriocu osiguranje ili namirenje:
a) ako je poduzeta u posljednjih 12 mjeseci prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, a stečajni dužnik je bio platežno nesposoban, ili ako je povjerilac u to vrijeme znao za platežnu nesposobnost ili to iz grube nepažnje nije znao,
b) ako je poduzeta nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka i ako je povjerilac u vrijeme radnje znao za platežnu nesposobnost ili za prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ili to iz grube nepažnje nije znao.
(2) Pobijati se može pravna radnja koja je dala ili omogućila stečajnom povjeriocu neuobičajeno osiguranje ili namirenje, kao što je namirenje koje on nije ili nije na taj način ili u to vrijeme imao pravo da zahtijeva:
a) ako je pravna radnja poduzeta u periodu od 90 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon podnošenja prijedloga,
b) ako je pravna radnja poduzeta u periodu od šest mjeseci prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka i stečajni dužnik je u vrijeme pravne radnje bio platežno nesposoban.
(3) Smatra se da je povjerilac znao za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ako je znao za okolnosti iz kojih se nužno moralo zaključiti da postoji nesposobnost za plaćanje ili da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.
(4) Smatra se da je lice koje je sa stečajnim dužnikom bilo povezano u periodu poduzimanja pravne radnje znalo za nesposobnost za plaćanje ili prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.
Član 141.
(Pobijanje pravnih radnji bez naknade)
(1) Pravna radnja stečajnog dužnika bez naknade ili uz neznatnu naknadu može se pobijati, osim ako je poduzeta pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka.
(2) Smatra se da je pravna radnja bez naknade ili uz neznatnu naknadu kada je stečajni dužnik odustao od neke imovinske vrijednosti, a da za to nije primio odgovarajuću protivčinidbu kao naknadu.
(3) Ako je riječ o uobičajenom prigodnom poklonu neznatne vrijednosti, radnja se ne može pobijati.
Član 142.
(Namjerno oštećenje)
(1) Pobijati se može pravna radnja stečajnog dužnika koju je on poduzeo u posljednjih pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon toga, sa namjerom da ošteti povjerioca, pod uslovom da je druga ugovorna strana znala u periodu poduzimanja radnje za namjeru stečajnog dužnika.
(2) U slučaju iz stava (1) ovog člana smatra se da je druga strana znala za namjeru ako je znala da stečajnom dužniku prijeti nesposobnost za plaćanje i da se radnjom oštećuju povjerioci.

Član 143.
(Zajam kojim se nadoknađuje kapital)
(1) Zajam kojim se nadoknađuje kapital postoji ako neki član društva, odnosno treće lice kome član društva da neko obezbjeđenje za vraćanje zajma, u određenom vremenu kada je nastupila kriza društva, društvu odobri zajam, umjesto da mu članovi društva unesu vlastiti kapital.
(2) Odredba stava (1) ovog člana primjenjuje se i za druge pravne radnje koje u ekonomskom pogledu odgovaraju odobravanju zajma.
(3) Pravna radnja kojom se za potraživanje člana društva za vraćanje zajma kojim se nadoknađuje kapital ili za neko njemu odgovarajuće potraživanje dalo osiguranje može se pobijati, i to ako je radnja bila poduzeta u posljednjih pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon toga.
(4) Pravna radnja kojom je za potraživanje nekog člana društva na povrat zajma koji nadoknađuje kapital osigurano namirenje može se pobijati, ako je radnja bila poduzeta u posljednje tri godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon toga.

Član 144.
(Pokretanje postupka pobijanja)
(1) Stečajni upravnik je u ime stečajnog dužnika ovlašten na pobijanje pravnih radnji iz člana 139. ovog zakona.
(2) Pravne radnje mogu pobijati i povjerioci, pod uslovom da stečajni upravnik na poziv povjerioca ne pokrene parnicu u roku od 30 dana od dana prijema poziva od povjerioca.
(3) Tužba za pobijanje pravnih radnji može se podnijeti u roku od dvije godine od otvaranja stečajnog postupka.
(4) Pravna radnja može se pobijati i isticanjem protivtužbe ili prigovora u parnici i u tom slučaju se ne primjenjuje rok iz stava (3) ovog člana.
(5) Tužba iz stava (3) ovog člana podnosi se protiv lica prema kome je ili u čiju korist je pravna radnja poduzeta.
(6) Ako se pravno sredstvo za pobijanje pravne radnje iz st. (3) i (4) ovog člana prihvati, pobijana pravna radnja je bez efekata prema stečajnoj masi i protivna je strana dužna da vrati u stečajnu masu sve imovinske koristi stečene na osnovu pobijane radnje.
(7) Primalac radnje bez naknade ili uz neznatnu naknadu mora vratiti ono što je primio samo ako je time obogaćen, osim ako je znao ili je morao znati da se takvom radnjom oštećuju povjerioci.

Član 145.
(Protivzahtjevi protivnika pobijanja)
(1) Ako protivnik pobijanja vrati ono što je stekao na osnovu pobojne radnje, njegovo potraživanje ponovo oživljava.
(2) Protivradnja će se isplatiti iz stečajne mase ako je ona još prisutna u masi i može se izdvojiti iz mase ili ako je masa obogaćena za vrijednost te radnje.
(3) Protivnik pobijanja može svoje pravo na povrat protivradnje da ostvaruje kao stečajni povjerilac.
Član 146.
(Povezana lica stečajnog dužnika)
Povezanim licima stečajnog dužnika u smislu ovog zakona smatraju se:
a) direktor, član organa upravljanja ili organa nadzora stečajnog dužnika,
b) član stečajnog dužnika koji za njegove obaveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom,
c) član ili dioničar sa više od 10% učešća (direktno ili indirektno) u kapitalu stečajnog dužnika,
č) pravno lice koje stečajni dužnik kontroliše u smislu zakona kojim se uređuju privredna društva,
ć) lica koja zbog svog posebnog položaja u društvu imaju pristup povjerljivim informacijama ili imaju mogućnost da se upoznaju sa finansijskim stanjem stečajnog dužnika,
d) lice koje je faktički u poziciji da vrši značajniji uticaj na poslovanje stečajnog dužnika,
dž) lice koje je srodnik po krvi u pravoj liniji bez obzira na stepen ili u pobočnoj liniji do četvrtog stepena srodstva, srodnik po tazbini do drugog stepena srodstva ili bračni partner fizičkih lica iz tač. a), b), c), ć) i d) ovog člana.

7. Upravljanje i unovčavanje stečajne mase
a) Obezbjeđenje stečajne mase
Član 147.
(Preuzimanje stečajne mase)
(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka, stečajni upravnik je dužan da uđe u posjed cjelokupne imovine koja ulazi u stečajnu masu i njom da upravlja.
(2) Stečajni upravnik može, na osnovu izvršnog rješenja o otvaranju stečajnog postupka, zahtijevati od suda da naredi stečajnom dužniku predaju stvari i odredi izvršenje radnje kojima će se naredba prisilno ostvariti.
(3) Uz nalog za predaju, sud može po službenoj dužnosti odrediti i mjere prisile protiv zastupnika dužnika – pravnog lica ili dužnika – pojedinca iz člana 121. ovog zakona.
Član 148.
(Računi stečajnog dužnika)
(1) Danom otvaranja stečajnog postupka gase se računi stečajnog dužnika i prestaju prava lica koja su bila ovlaštena da raspolažu imovinom stečajnog dužnika na računima.
(2) Stečajni upravnik će otvoriti nove račune stečajnog dužnika i odrediti lica koja će biti ovlaštena da raspolažu sredstvima na tim računima.
(3) Sredstva sa ugašenih računa prenose se na nove račune.
Član 149.
(Firma stečajnog dužnika)
(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka, registarski sud po službenoj dužnosti u registru poslovnih subjekata uz firmu ili naziv stečajnog dužnika upisuje ili dodaje oznaku „u stečaju“, a u rubrici „Lica ovlaštena za zastupanje subjekta upisa“, umjesto direktora, upisuje stečajnog upravnika.
(2) Nakon otvaranja stečajnog postupka, uz firmu ili naziv stečajnog dužnika dodaje se oznaka „u stečaju“.
Član 150.
(Predmeti od vrijednosti)
(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka, odbor povjerilaca može odrediti gdje će se i pod kojim uslovima pohraniti ili uložiti gotov novac, vrijednosni papiri i dragocjenosti.
(2) Odluku o pohranjivanju ili ulaganju stvari od vrijednosti iz stava (1) ovog člana može da donese stečajni sudija, ako odbor povjerilaca nije osnovan ili ako nije donio odgovarajuću odluku.
(3) Ako je osnovan odbor povjerilaca, stečajni upravnik ima pravo da preuzme pohranjeni ili uloženi novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti samo ako priznanicu zajedno sa njim potpiše predsjednik odbora povjerilaca ili član odbora povjerilaca kojeg on odredi.
(4) Uputstva koje je stečajni upravnik dao u pogledu pohranjivanja ili ulaganja imaju pravno dejstvo samo ako ih je potpisao predsjednik odbora povjerilaca ili član odbora povjerilaca kojeg on odredi.
(5) Skupština povjerilaca može u pogledu pohranjivanja i ulaganja donijeti odluku koja odstupa od pravila iz st. (1) i (2) ovog člana.
Član 151.
(Pečaćenje)
Stečajni upravnik može, radi obezbjeđenja stvari koje ulaze u stečajnu masu, zatražiti da službeno lice suda popiše i zapečati dužnikove stvari.
Član 152.
(Popis predmeta stečajne mase)
(1) Stečajni upravnik dužan je da sačini popis predmeta stečajne mase.
(2) Za svaki predmet potrebno je navesti njegovu vrijednost.
(3) Ako vrijednost zavisi od toga hoće li stečajni dužnik nastaviti poslovanje ili ne, potrebno je navesti i tu vrijednost.
(4) Ako je to potrebno, procjena pojedinih dijelova imovine može da se povjeri vještacima.
Član 153.
(Popis povjerilaca)
(1) Stečajni upravnik dužan je da sačini popis svih dužnikovih povjerilaca za koje je saznao iz knjiga i poslovne dokumentacije stečajnog dužnika, prijave njihovih potraživanja ili na neki drugi način.
(2) U popisu se odvojeno vode povjerioci sa pravom odvojenog namirenja i stečajni povjerioci razvrstani po pojedinim isplatnim redovima.
(3) Za svakog povjerioca potrebno je navesti poslovno ime i sjedište, odnosno ime, prezime i adresu prebivališta povjerioca za svaku pojedinačnu obavezu.
(4) Za razlučne povjerioce potrebno je dodatno označiti i predmet na kojem postoji razlučno pravo i vjerovatnu visinu iznosa za koji povjerilac neće biti odvojeno namiren.
(5) U popisu se navode mogućnosti za prebijanje novčanih potraživanja, sa procjenom visine obaveza stečajne mase za slučaj uzastopnog i neprekinutog unovčenja imovine stečajnog dužnika.
Član 154.
(Pregled imovine)
(1) U roku od 45 dana od dana imenovanja, stečajni upravnik je dužan da sačini uređen pregled u kome se nabrajaju i međusobno uređuju predmeti koji čine stečajnu masu i obaveze stečajnog dužnika sa stanjem na dan otvaranja stečajnog postupka.
(2) Pregled imovine sadrži procjenu sa kojim dijelom stečajne mase se može računati u stečajnom postupku za namirenje povjerilaca stečajnog dužnika.
(3) Stečajni sudija će, na zahtjev stečajnog upravnika ili nekog povjerioca, naložiti odgovornim licima stečajnog dužnika da, nakon sačinjavanja pregleda imovine, daju izjavu pred stečajnim sudijom o tome da li su u pregledu imovine u potpunosti navedeni predmeti i obaveze.
Član 155.
(Stavljanje popisa i pregleda na uvid)
(1) Stečajni upravnik je dužan da u službenim prostorijama suda izloži popis predmeta stečajne mase, popis povjerilaca, tabelu prijavljenih potraživanja, pregled imovine i izvještaj o materijalno-finansijskom stanju stečajnog dužnika i uzrocima toga stanja, najkasnije osam dana prije izvještajnog ročišta.
(2) Ako stečajni upravnik neopravdano kasni u izvršavanju obaveze iz stava (1) ovog člana, čini težu povredu dužnosti stečajnog upravnika.

Član 156.
(Poslovne knjige i poreske obaveze)
(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka, stečajni upravnik ili lice koje on odredi je obavezan da vodi poslovne knjige, sačinjava finansijske izvještaje u skladu sa propisima o računovodstvu i reviziji, da vodi poreske evidencije, vrši obračun i plaćanje poreza u skladu sa propisima koji uređuju direktne i indirektne poreze.
(2) Otvaranjem stečajnog postupka počinje nova poslovna godina.
(3) Vrijeme do izvještajnog ročišta ne uračunava se u zakonske rokove za sačinjavanje i objavljivanje završnog računa.
(4) Skupština povjerilaca na prvom izvještajnom ročištu može odlučiti da se izvrši revizija završnog računa prije otvaranja stečajnog postupka, odnosno revizija početnog stanja na dan otvaranja stečajnog postupka.
(5) Prije okončanja stečajnog postupka vrši se revizija finansijskog poslovanja stečajnog dužnika za period trajanja stečajnog postupka.
(6) Skupština povjerilaca može donijeti odluku da se ne vrši revizija iz stava (5) ovog člana ako postoje opravdani razlozi:
a) stečajna masa male vrijedosti,
b) jasno materijalno-finansijsko poslovanje,
c) nedostatak sredstava za plaćanje revizije do kojeg nije došlo nemarnošću u radu ili namjerom stečajnog upravnika i drugo.
(7) Stečajni sudija može odluku iz stava (6) ovog člana staviti van snage i odrediti revizora.
(8) U stečajnim predmetima u kojima je vrijednost stečajne mase niža od 100.000 KM neće se vršiti revizija iz stava (6) ovog člana.
(9) Ako je za poslovnu godinu prije otvaranja stečajnog postupka izabran revizor, za reviziju završnog računa prije otvaranja stečajnog postupka, odnosno početnog stanja nakon otvaranja stečajnog postupka, stečajni sudija može odlučiti da izabrani revizor nastavi sa radom.
(10) Troškovi revizije završnog računa su troškovi stečajnog postupka.

b) Odluka o unovčavanju stečajne mase
Član 157.
(Izvještajno ročište)
(1) Na izvještajnom ročištu stečajni upravnik je dužan da podnese izvještaj o ekonomskom stanju stečajnog dužnika i uzrocima tog stanja.
(2) Stečajni upravnik je posebno dužan da se izjasni da li postoje izgledi da se poslovanje stečajnog dužnika nastavi u potpunosti ili djelimično, koje mogućnosti postoje za prijedlog reorganizacije i koje bi posljedice u datom slučaju nastupile po namirenje povjerilaca.
(3) Dužniku pojedincu i povjeriocima će se na izvještajnom ročištu omogućiti da se izjasne o izvještaju stečajnog upravnika.
Član 158.
(Odluka o daljem poslovanju stečajnog dužnika)
(1) Skupština povjerilaca odlučuje na izvještajnom ročištu da li će se poslovanje stečajnog dužnika obustaviti ili privremeno nastaviti.
(2) Povjerioci mogu stečajnom upravniku dati nalog da izradi prijedlog reorganizacije i odrediti cilj koji je planom reorganizacije potrebno postići.
(3) Povjerioci mogu na kasnijim ročištima mijenjati svoje odluke.
(4) Skupština povjerilaca određuje način i uslove unovčavanja dužnikove imovine.
Član 159.
(Obustava poslovanja prije odluke povjerilaca)
(1) Ako stečajni upravnik smatra da poslovanje stečajnog dužnika treba da se obustavi prije izvještajnog ročišta, dužan je da pribavi saglasnost odbora povjerilaca, ako je odbor osnovan.
(2) Prije nego što odbor povjerilaca donese odluku o obustavi poslovanja ili ako odbor povjerilaca nije osnovan, stečajni upravnik je prije obustave poslovanja dužan da o tome obavijesti sudiju.
(3) Stečajni sudija će, na zahtjev stečajnog dužnika i nakon što sasluša stečajnog upravnika, zabraniti obustavu poslovanja, ako se odluka o tome bez znatnog smanjenja stečajne mase može odgoditi do izvještajnog ročišta.
Član 160.
(Unovčavanje stečajne mase)
(1) Stečajni upravnik je nakon izvještajnog ročišta dužan da, bez odgađanja, unovči imovinu koja ulazi u stečajnu masu, ako to nije u suprotnosti sa odlukom skupštine povjerilaca.
(2) Stečajni upravnik je prilikom unovčavanja imovine stečajne mase dužan da se pridržava odluke skupštine ili odbora povjerilaca o uslovima i načinu prodaje.
(3) Stečajni upravnik je dužan, bez odgađanja, poduzeti sve potrebne radnje radi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i upisa prava vlasništva i drugih prava na nepokretnostima u javnim evidencijama.
(4) Stečajni upravnik je radi razrješenja pitanja iz stava (3) ovog člana dužan da pokrene i vodi sudske i upravne postupke.
(5) Stečajni upravnik je radi pokretanja postupaka iz stava (4) ovog člana dužan da pribavi prethodnu saglasnost odbora povjerilaca, odnosno skupštine povjerilaca ako odbor povjerilaca nije osnovan.
(6) Stečajni upravnik će pokrenuti postupke iz stava (4) ovog člana i naknadno pribaviti saglasnost organa iz stava (5) ovog člana, radi sprečavanja nastupanja zastare potraživanja.
(7) Ako stečajni upravnik ne postupi u skladu sa st. (1) do (6) ovog člana, čini težu povredu dužnosti stečajnog upravnika.

Član 161.
(Unovčavanje nepokretnosti bez tereta)
(1) Nepokretnosti koje nisu opterećene teretima (slobodne nepokretnosti) unovčavaju se pod uslovima i na način koji odredi skupština odnosno odbor povjerilaca.
(2) Skupština povjerilaca, kao uslov utvrđuje najnižu prodajnu cijenu ispod koje se ne može imovina unovčiti.
(3) Prodaja nepokretnosti vrši se javnim nadmetanjem, javnim prikupljanjem ponuda i neposrednom prodajom u skladu sa ovim zakonom i u skladu sa važećim standardima za upravljanje stečajnom masom.
(4) Ako stečajni upravnik ne uspije unovčiti nepokretnost na javnoj prodaji, prema uslovima iz st. (1) i (2) ovog člana, odbor povjerilaca, odnosno skupština povjerilaca ako odbor povjerilaca nije imenovan, ponovo određuje najnižu cijenu ispod koje se nepokretnost ne može prodati na narednoj javnoj prodaji.
(5) Ako je unovčavanje nepokretnosti pod uslovom iz stava (4) ovog člana ostalo bezuspješno, stečajni upravnik, uz saglasanost odbora povjerilaca, odnosno skupština povjerilaca ako odbor povjerilaca nije imenovan, može nepokretnost unovčiti javnim prikupljanjem ponuda bez određivanja najniže cijene.
(6) Ako stečajni upravnik ne dobije saglasnost odbora povjerilaca, odnosno skupštine povjerilaca ako odbor povjerilaca nije imenovan, za unovčavanje nepokretnosti na način iz stava (5) ovog člana ili ne uspije unovčiti nepokretnost na način iz stava (5) ovog člana, dužan je nepokretnost izdvojiti iz stečajne mase i predati povjeriocima srazmjerno njihovim potraživanjima, ako oni prihvate, a ako ne prihvate, onda je dužan postupiti u skladu sa članom 188. st. (11) i (12) ovog zakona.
(7) Ako skupština odnosno odbor povjerilaca odbije da odredi uslove i način unovčenja nepokretnosti (bez tereta) stečajnog dužnika, nepokretnosti se unovčavaju u skladu sa pravilima izvršnog postupka.
Član 162.
(Unovčavanje nepokretnosti sa teretima)
(1) Ako je nepokretnost opterećena razlučnim pravom, unovčava se u skladu sa propisima o prinudnom izvršenju.
(2) Razlučni povjerilac može odlučiti da nekretninu koja je predmet razlučnog prava unovči stečajni upravnik, unovčavanje nekretnine će se vršiti na način propisan st. (3) do (13) ovog člana.
(3) U oglasu o prodaji nepokretnosti stečajni upravnik utvrđuje vrijednost nepokretnosti, način prodaje i uslove prodaje.
(4) Na prvoj javnoj prodaji nepokretnost se ne može prodati ispod 1/2 procijenjene vrijednosti, a na drugoj javnoj prodaji ispod 1/3 procijenjene vijednosti.
(5) Ako se ne uspije unovčiti nepokretnost sa teretom na dvije javne prodaje, postupak prodaje se ne obustavlja.
(6) Ako se nepokretnost nije mogla prodati po cijeni određenoj u stavu (3) ovog člana, na svakoj narednoj javnoj prodaji najniža cijena po kojoj se nepokretnost može prodati smanjuje se se za 10% od prethodne vrijednosti.
(7) Razlučni povjerilac može preuzeti nepokretnost ukoliko ne uspije javna prodaja, ako to nije suprotno interesima drugih povjerilaca.
(8) O zahtjevu za preuzimanje nepokretnosti iz stava (6) ovog člana odlučuje stečajni sudija.
(9) Odredbe ovog člana shodno se primjenjuju na prodaju brodova, aviona, te prava upisanih u javnim evidencijama.
(10) Za prodaju nepokretnosti neposrednom pogodbom potrebna je saglasnost razlučnog povjerioca.
(11) Iz dijela dobijenog prodajom koji pripada razlučnom povjeriocu izdvaja se 10% za stečajnu masu, a ako stvarni troškovi budu viši od paušalne stope od 10% vrijednosti prodate nepokretnosti, određuju se troškovi u stvarnoj visini.
(12) Sredstva iz stava (10) ovog člana izdvajaju se u stečajnu masu i u slučaju ako se stvari unovčavaju u izvršnom postupku.
(13) U toku unovčavanja nepokretnosti razlučni povjerilac ima pravo da pogleda stvar.
Član 163.
(Prodaja stečajnog dužnika kao pravnog lica)
(1) Skupština povjerilaca može odlučiti da se proda stečajni dužnik kao pravno lice.
(2) Stečajni upravnik je dužan da obavijesti razlučne povjerioce o prodaji stečajnog dužnika kao pravnog lica.
(3) Ukoliko se razlučni povjerioci protive prodaji stečajnog dužnika kao pravnog lica sud može odlučiti da se predmeti na kojima postoji razlučno pravo prethodno izdvoje i unovčavaju po pravilima prinudnog izvršenja ili odrediti druge mjere zaštite razlučnih povjerilaca.
(4) Prije nego što izloži prodaji stečajnog dužnika, kao pravno lice, stečajni upravnik je dužan da izvrši procjenu njegove vrijednosti, kao i vrijednost stvari ili dijela stvari na kojoj postoji razlučno pravo.
(5) Prodaja stečajnog dužnika kao pravnog lica ne može se vršiti suprotno propisima kojima se uređuje zaštita konkurencije.

Član 164.
(Posljedice prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica)
(1) U slučaju prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica, stečajni postupak u odnosu na stečajnog dužnika se obustavlja, a u odnosu na stečajnu masu se nastavlja.
(2) Novac dobijen prodajom stečajnog dužnika ulazi u stečajnu masu koja preuzima obaveze izmirenja troškova stečajnog postupka, dugova stečajne mase i izmirivanja potraživanja povjerilaca u skladu sa zakonom.
(3) Stečajnu masu zastupa stečajni upravnik, koji je obavezan da stečajnu masu registruje u registru poslovnih subjekata.
(4) U registru poslovnih subjekata i drugim odgovarajućim registrima registruju se promjene na osnovu ugovora o prodaji stečajnog dužnika kao pravnog lica, u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
(5) U slučaju kada je stečajni dužnik prodat kao pravno lice, razlučni povjerioci koji su imali obezbijeđeno pravo na bilo kom dijelu imovine stečajnog dužnika imaju pravo prioriteta u diobi sredstava ostvarenih prodajom, prema rangu prioriteta koji su stekli u skladu sa zakonom, a srazmjerno procijenjenom učešću u vrijednosti imovine koja je predmet obezbijeđenog prava u odnosu na procijenjenu vrijednost pravnog lica.
(6) Za potraživanja prema stečajnom dužniku koja su nastala do obustave stečajnog postupka ne odgovara ni stečajni dužnik, ni njegov kupac, a pravna lica koja su vršila usluge stečajnom dužniku od općeg interesa ne mogu obustaviti pružanje usluga zbog neplaćenih računa nastalih prije otvaranja stečajnog postupka.

Član 165.
(Obezbjeđenje prodaje (depozit))
(1) Obezbjeđenje(depozit) prodaje određuje stečajni upravnik i ono ne može iznositi više od 10% procijenjene vrijednosti predmeta prodaje, s tim da taj iznos ne može biti veći od 50.000 KM.
(2) Obezbjeđnje (depozit) ne vraća se kupcu koji je izlicitirao i prihvatio kupoprodajnu cijenu, a nije je uplatio u određenom roku.

Član 166.
(Unovčavanje pokretnih stvari i prava na kojima postoji razlučno pravo)
(1) Stečajni upravnik može unovčiti pokretne stvari na kojima postoji razlučno pravo javnim nadmetanjem ili slobodnom pogodbom, ako pokretnu stvar ima u svom posjedu.
(2) Stečajni upravnik može naplatiti ili na drugi način unovčiti potraživanje koje je stečajni dužnik ustupio ili založio radi obezbjeđenja nekog prava.
(3) Ako stečajni upravnik ima pravo na unovčenje pokretne stvari, u skladu sa stavom 1. ovog člana, dužan je razlučnom povjeriocu na njegov zahtjev dati obavještenje o stanju pokretne stvari ili dozvoliti da povjerilac razgleda pokretnu stvar.
(4) Ako je stečajni upravnik ovlašten za naplatu potraživanja, u skladu sa stavom (2) ovog člana, dužan je razlučnom povjeriocu na njegov zahtjev dati obavještenje o potraživanju.
(5) Umjesto obavještenja, on može povjeriocu dozvoliti uvid u poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju stečajnog dužnika.

Član 167.
(Obavijest o namjeri otuđenja)
(1) Prije nego što stečajni upravnik otuđi trećem licu pokretnu stvar ili pravo na čije unovčavanje je ovlašten, u skladu sa članom 166. ovog zakona, dužan je razlučnog povjerioca obavijestiti na koji način namjerava da otuđi pokretnu stvar.
(2) Stečajni upravnik je dužan povjeriocu dati priliku da u roku od osam dana predloži povoljnije unovčavanje pokretne stvari uz predočavanje konkretne ponude sa uputom na platežnu sposobnost kupca.
(3) Ako razlučni povjerilac u roku iz stava (2) ovog člana ili blagovremeno prije otuđenja predloži povoljniju mogućnost unovčavanja, stečajni upravnik je dužan da iskoristi mogućnost unovčavanja koju je naveo povjerilac ili da unovči pokretnu stvar tako da ne ošteti razlučnog povjerioca.
(4) Unovčavanje se, osim načina unovčavanja iz stava (2) ovog člana, može izvršiti na način da razlučni povjerilac preuzme pokretnu stvar.

Član 168.
(Podjela ostvarenog iznosa kod pokretnih stvari na kojim postoji razlučno pravo)
(1) Nakon što stečajni upravnik proda pokretnu stvar ili razlučno pravo, ostvareni iznos od prodaje se najprije koristi za namirenje troškova stečajne mase koje se odnose na čuvanje i obezbjeđenje stvari, identifikaciju prava i unovčavanje, a ostatak ostvarenog iznosa koristi se za namirenje razlučnih povjerilaca bez odgađanja.
(2) Ako je pokretnu stvar na kojoj postoji razlučno pravo stečajni upravnik prenio na povjerioca, povjerilac je obavezan da u stečajnu masu uplati iznos koji je potreban za namirenje troškova utvrđivanja prava potraživanja i za plaćanje poreza kojima je takva prodaja opterećena.
(3) Troškovi iz stava (2) ovog člana, kao i troškovi identifikacije pokretne stvari i određivanja razlučnih prava koji se odnose na pokretnu stvar, određuju se paušalno, u iznosu od 10% od ostvarene prodajne cijene, a ako stvarni troškovi budu viši od paušalne stope od 10%, određuju se u stvarnoj visini.
(4) Ako je zbog unovčavanja iz stava (2) ovog člana stečajna masa opterećena porezom, iznos poreza pridodaje se troškovima unovčavanja.
Član 169.
(Zaštita povjerioca od odugovlačenja unovčavanja)
(1) Ako je stečajni upravnik ovlašten za unovčavanje stvari na kome postoji razlučno pravo i ako bez valjanog razloga odugovlači unovčavanje nakon izvještajnog ročišta, stečajni upravnik će nadoknaditi štetu povjeriocu. Iz stečajne mase se mora nadoknaditi gubitak vrijednosti njegovog udjela u unovčavanju.
(2) Ako dođe do isplate štete razlučnom povjeriocu iz stečajne mase, zbog razloga iz stava (1) ovog člana, odbor povjerilaca, odnosno skupština povjerilaca ako odbor povjerilaca nije osnovan, može tražiti da stečajni upravnik nadoknadi štetu ostalim povjeriocima.
Član 170.
(Unovčavanje od povjerioca)
(1) Povjerilac je ovlašten za unovčavanje pokretne stvari ili potraživanja na kojima postoji razlučno pravo ako pokretnu stvar ima u posjedu ili ako je stečajni upravnik prepustio potraživanje na unovčavanje.
(2) Na zahtjev stečajnog upravnika i nakon saslušanja povjerioca, stečajni sudija može odrediti rok, unutar kojeg povjerilac mora unovčiti pokretnu stvar, s tim da nakon proteka roka, pravo na unovčavanje pokretne stvari stiče stečajni upravnik.
Član 171.
(Unovčavanje pokretnih stvari bez tereta)
(1) Pokretne stvari unovčavaju se pod uslovima i na način koji odredi odbor povjerilaca, odnosno skupština povjerilaca, ukoliko odbor nije osnovan u skladu sa ovim zakonom i važećim standardima.
(2) Ako je skupština povjerilaca odredila posebne uslove za unovčavanje pokretnih stvari, prodaja se vrši u skladu sa posebnim uslovima.
Član 172.
(Pravne radnje od posebne važnosti)
(1) Stečajni upravnik dužan je da pribavi saglasnost odbora povjerilaca za pravne radnje koje su od posebne važnosti za stečajni postupak.
(2) Ako odbor povjerilaca nije osnovan, saglasnost daje skupština povjerilaca.
(3) Saglasnost iz stava (1) ovog člana potrebno je pribaviti za pravne radnje:
a) kada se namjerava otuđiti privredno društvo ili neki pogon, robno skladište u cjelini, nepokretnosti, brodovi, avioni, udio stečajnog dužnika u nekom drugom privrednom društvu koje treba služiti uspostavljanju trajne veze sa tim društvom, ili pravo na povremena primanja,
b) kada se namjerava uzeti zajam kojim bi stečajna masa bila znatno opterećena,
c). kada se namjerava pokrenuti ili preuzeti parnica znatne vrijednosti predmeta spora, ako se preuzimanje parnice namjerava odbiti ili se, radi rješavanja ili izbjegavanja parnice, namjerava sklopiti nagodba ili ugovor o izabranom sudu.
Član 173.
(Pravna valjanost radnje)
Postupanje suprotno članu 172. ovog zakona nema uticaja na pravno dejstvo radnje stečajnog upravnika prema trećim licima.

8. Namirenje povjerilaca
Član 174.
(Prijava potraživanja)
(1) Povjerilac pisanim putem prijavljuje svoja potraživanja stečajnom sudu i u prijavi navodi sljedeće podatke:
a) firmu i sjedište, odnosno ime i prezime, prebivalište ili boravište povjerioca sa adresom,
b) pravni osnov i iznos potraživanja,
c) broj transakcionog poslovnog računa ili nekog drugog računa povjerioca,
č) jedinstveni identifikacioni broj,
ć) matični broj pravnog lica,
d) jedinstveni matični broj fizičkog lica.
(2) Povjerioci koji imaju potraživanja izražena u stranoj valuti, dužni su da ih konvertuju i prijave u domaćoj valuti.
(3) Stečajni upravnik sačinjava popis svih potraživanja radnika i bivših radnika stečajnog dužnika dospjelih do otvaranja stečajnog postupka i dostavlja na potpis prijavu njihovih potraživanja u dva primjerka.
(4) Radnici i bivši radnici mogu prijaviti razliku svojih potraživanja ako smatraju da popisom stečajnog upravnika iz stava (3) ovog člana njihova potraživanja nisu u cijelosti obuhvaćena.
(5) Ako se prijavljuju potraživanja o kojima je u toku sudski ili drugi postupak, u prijavi se navodi organ pred kojim se vodi taj postupak uz navođenje broja predmeta.
(6) Razlučni povjerioci označavaju u prijavi dio imovine stečajnog dužnika na koji se odnosi njihov zahtjev i iznos do kojeg njihova potraživanja po predviđanju neće biti namirena tim razlučnim pravom.
(7) Izlučni povjerioci označavaju u prijavi predmet u imovini na koji se njihov zahtjev odnosi.
(8) Potraživanja nižerangiranih povjerilaca se prijavljuju samo ukoliko stečajni sudija posebno pozove na prijavljivanje tih potraživanja.
(9) U prijavi potraživanja iz stava (8) ovog člana naznačava se da je riječ o potraživanju nižeg isplatnog reda, kao i rang na koji povjerilac ima pravo.
(10) Ako povjerilac nižeg isplatnog reda nije u prijavi naznačio da je riječ o nižerangiranom potraživanju, prijava se ne uzima u obzir prilikom diobe.
(11) Stečajni povjerioci podnose prijavu svojih potraživanja u dva primjerka, sa dokazima o osnovanosti potraživanja.
Član 175.
(Tabela prijavljenih potraživanja)
(1) Sud je dužan da svako prijavljeno potraživanje sa podacima navedenim u članu 174. ovog zakona unese u tabelu prijavljenih potraživanja.
(2) Tabela prijavljenih potraživanja se zajedno sa priloženim prijavama i ispravama objavljuje na oglasnoj i web stranici suda -elektronskoj tabli suda, na uvid svim učesnicima najmanje osam dana prije ročišta za ispitivanje.
Član 176.
(Tok ispitnog ročišta)
(1) Prijavljena potraživanja povjerilaca ispituje stečajni sudija na ispitnom ročištu.
(2) Na ispitnom ročištu učestvuje stečajni upravnik, povjerioci koji su prijavili svoje potraživanje, kao i druga lica koja, s obzirom na poslove koje su obavljali kod stečajnog dužnika, mogu dati podatke o postojanju i visini prijavljenih potraživanja.
(3) Ispitno ročište održava se i ako ne budu prisutni svi povjerioci koji su prijavili svoja potraživanja, a uredno su obaviješteni o ročištu.
Član 177.
(Naknadne prijave potraživanja)
(1) Potraživanja prijavljena nakon isteka roka za prijavljivanje ispitat će se na posebnom ispitnom ročištu.
(2) Potraživanja prijavljena nakon isteka roka za prijavljivanje, koja nisu ispitana na prvom ispitnom ročištu i potraživanja prijavljena najkasnije u roku od tri mjeseca nakon prvog ispitnog ročišta, ispitat će se na jednom ili više posebnih ispitnih ročišta koja će, na prijedlog povjerilaca, odrediti stečajni sudija rješenjem, uz uslov da u roku od 15 dana solidarno uplate predujam za pokriće troškova posebnih ispitnih ročišta.
(3) Ako se predujam ne uplati u roku iz stava (2) ovog člana, posebno ispitno ročište se ne održava, a neblagovremene prijave se odbacuju.
(4) Povjerioci čija se potraživanja naknadno ispituju nisu dužni nadoknaditi troškove postupka drugim povjeriocima.
(5) Prijave potraživanja podnesene nakon isteka rokova iz stava (2) ovog člana odbacuju se.
(6) Stečajni sudija o odbacivanju neblagovremeno podnesenih prijava potraživanja iz st. (2) i (4) ovog člana odlučuje rješenjem, koje se objavljuje na oglasnoj i elektronskoj tabli suda- web stranici suda i dostavlja podnosiocu prijave, stečajnom upravniku i stečajnom povjeriocu, koji je predložio odbacivanje prijave.
(7) Protiv rješenja o odbacivanju prijave potraživanja dopušteno je pravo žalbe drugostepenom sudu, koje ima podnosilac prijave potraživanja.
(8) Protiv rješenja kojim je utvrđeno da je naknadno podnesena prijava potraživanja blagovremena, dopušteno je pravo žalbe, koje ima stečajni upravnik i stečajni povjerioci.
(9) Ako je sud, u skladu sa odredbama člana 174. ovog zakona, pozvao povjerioce nižih isplatnih redova da prijave svoja potraživanja u roku kraćem od osam dana prije dana održavanja ispitnog ročišta, troškovi održavanja posebnog ispitnog ročišta idu na trošak stečajne mase.
(10) Na posebno ispitno ročište posebno se pozivaju stečajni upravnik i dužnik pojedinac.
(11) Poziv za posebno ispitno ročište objavljuje se na oglasnoj tabli suda, web stranici suda -elektronskoj tabli suda i u „Službenim novinama Federacije BiH“.

Član 178.
(Uslovi i dejstva utvrđivanja potraživanja)
(1) Prije ispitivanja prijava povjerilaca, stečajni upravnik dužan je da upozna povjerioce sa postojanjem izlučnih i razlučnih prava koja imaocima tih prava obezbjeđuje privilegovano namirenje potraživanja.
(2) Stečajni upravnik izjavljuje da li potraživanje priznaje ili ga osporava, a ako razlučni povjerioci prijavljuju svoja potraživanja kao stečajni povjerioci u skladu sa članom 98. ovog zakona, stečajni upravnik može da utvrdi potraživanja, određujući da povjerilac dokaže, u kojoj mjeri dobro koje služi za obezbjeđenje nije dovoljno za namirenje potraživanja.
(3) Prigovor stečajnog dužnika ili povjerioca ne sprečava priznavanje potraživanja i stečajni sudija u listu sa tabelom prijavljenih potraživanja unosi bilješku o rezultatu ispitivanja potraživanja i ko je uložio prigovor.
(4) Iznos i rang priznatih potraživanja, upisan u tabelu prijavljenih potraživanja, ima dejstvo pravosnažne presude.
(5) Greške u pisanju i ostale očigledne greške u tabeli prijavljenih potraživanja moraju se po službenoj dužnosti ispraviti.
(6) Ako povjerilac naknadno prijavi svoje potraživanje u manjem iznosu, to se bilježi u tabeli prijavljenih potraživanja.
(7) Stečajni upravnik može, na zahtjev povjerioca, osporena potraživanja na ispitnom ročištu priznati na posebnom ispitnom ročištu.
(8) Ako potraživanja povjerioca osporena na ispitnom ročištu ne prizna na posebnom ispitnom ročištu, stečajni upravnik može naknadno priznati pisanim saopćenjem sudu, s tim da je obavezan na prvoj narednoj skupštini, ako se ona održi, upoznati skupštinu sa naknadno priznatim potraživanjem.

Član 179.
(Sporna potraživanja)
(1) Ako je stečajni upravnik osporio određeno potraživanje, povjerilac se upućuje na parnicu radi utvrđivanja osporenog potraživanja.
(2) Ako je osporeno potraživanje za koje postoji izvršni naslov, stečajni upravnik je dužan podići tužbu da dokaže osnovanost osporavanja.
(3) Ako su stečajni dužnik ili povjerilac na ispitnom ročištu osporili prijavljeno potraživanje, dužni su da pokrenuti parnicu radi dokazivanja osnovanosti osporavanja, ili podnijeti prijedlog za nastavak ranije započetog postupka
(4) Rok za pokretanje parnica iz st. (1),(2) i (3) ovog člana je 30 dana od dana održavanja ispitnog ročišta.
(5) Ako stečajni dužnik ili povjerilac ne pokrenu parnicu ili ne podnesu prijedlog za nastavak ranije započetog postupka u roku iz stava (3) ovog člana, smatra se da su se odrekli prava na pokretanje parnice.

Član 180.
(Dejstvo odluke)
(1) Tabela iz člana 178. stav (4) kojom se utvrđuje potraživanje i njegov isplatni red ili kojom se neki prigovor proglašava osnovanim ima dejstvo prema stečajnom upravniku i svim stečajnim povjeriocima.
(2) Na zahtjev stranke, koja je uspjela u sudskom sporu stečajni upravnik će ispraviti tabelu priznatih potraživanja.

Član 181.
(Djelimične diobe)
(1) Namirenje stečajnih povjerilaca može početi nakon okončanog ispitnog ročišta.
(2) Stečajni upravnik može po vlastitoj procjeni vršiti djelimične diobe.
(3) Stečajni povjerioci nižih isplatnih redova prema članu 93. ovog zakona se ne uzimaju u obzir prilikom djelimičnih dioba.
(4) Diobe obavlja stečajni upravnik.
(5) Prije svake diobe, stečajni upravnik je dužan da pribavi saglasnost odbora povjerilaca, ako je takav osnovan ili skupštine povjerilaca, ako odbor povjerilaca nije osnovan.

Član 182.
(Diobni popis djelimične diobe)
(1) Prije svake djelimične diobe stečajni upravnik sačinit će: popis potraživanja, koja se uzimaju u obzir prilikom diobe, iznos stečajne mase na koju je data saglasnost na diobu, postotak namirenja povjerilca prema ispitnim redovima i iznos svakog povjerioca sa kojim se namiruje tom diobom. Taj se popis stavlja na uvid svim sudionicima u prostorijama stečajnog suda.
(2) Stečajni upravnik je dužan da u „Službenim novinama Federacije BiH“ javno objavi zbir potraživanja i iznos stečajne mase koji stoji na raspolaganju za diobu.
Član 183.
(Uzimanje u obzir spornih potraživanja)
(1) Povjerilac čije potraživanje nije priznato, za čije potraživanje ne postoji izvršni naslov ili pravosnažna presuda, dužan je da najkasnije u roku od 15 dana od dana javnog objavljivanja, u skladu sa članom 182. ovog zakona, dokaže stečajnom upravniku da je podigao tužbu za utvrđivanje i za koji iznos ili da je navedeni iznos predmet ranije pokrenute parnice.
(2) Dokaz iz stava (1) ovog člana ne utiče na diobni popis.
(3) Ako se dokaz iz stava (1) ovog člana blagovremeno podnese, stečajni upravnik će rezervisati sredstva za tog povjerioca do okončanja parnice.
Član 184.
(Uzimanje u obzir razlučnih povjerilaca)
(1) Povjerilac koji ima pravo na odvojeno namirenje dužan je da najkasnije u roku iz člana 183. stav (1) ovog zakona podnese dokaz stečajnom upravniku, da se odrekao odvojenog namirenja i za koji iznos ili da nije odvojeno namiren ili da unovčavanje dobra koje služi za obezbjeđenje nije dovelo do namirenja ličnog potraživanja.
(2) Ako se dokaz ne podnese blagovemeno, njegovo se potraživanje kod diobe ne uzima u obzir.
(3) Ako je stečajni upravnik ovlašten za unovčavanje predmeta na kome postoji razlučno pravo ili ako taj predmet još nije unovčio, neće se primijeniti stav (1) ovog člana.
Član 185.
(Naknadno uzimanje u obzir)
Povjerioci koji nisu uzeti u obzir kod djelimične diobe, a koji naknadno ispune uslove iz čl. 183. i 184. ovog zakona, dobijaju kod sljedeće diobe iz preostale stečajne mase unaprijed iznos koji ih izjednačava sa ostalim povjeriocima.
Član 186.
(Izmjene diobnog popisa)
Stečajni upravnik dužan je da izvrši izmjene diobnog popisa iz čl. 182, 183. i 184. ovog zakona u roku od tri dana po isteku roka iz člana 183. stav (1) ovog zakona.
Član 187.
(Prigovori protiv diobnog popisa)
(1) Kod diobe povjerioci mogu sudu podnijeti prigovor na diobni popis u roku od 15 dana od dana objavljivanja zbira potraživanja i iznosa stečajne mase koji stoji na raspolaganju za diobu.
(2) Rješenje suda, kojim se prigovor odbija, dostavlja se povjeriocu i stečajnom upravniku.
(3) Povjerilac može protiv rješenja iz stava (2) ovog člana uložiti žalbu u roku od osam dana drugostepenom sudu.
(4) Rješenje suda kojim se naređuje ispravka diobnog popisa dostavlja se povjeriocu i stečajnom upravniku i u prostorijama suda daje na uvid učesnicima.
(5) Protiv rješenja o prigovoru pravo na žalbu imaju stečajni upravnik i povjerilac.
Član 188.
(Završna dioba)
(1) Prilikom davanja saglasnosti za završnu diobu, stečajni sudija određuje ročište za završnu diobu i rješenje objavljuje na oglasnoj tabli suda, web stranici suda -elektronskoj tabli suda i u „Službenim novinama Federacije BiH“.
(2) Ročište za završnu diobu mora se održati u roku od 15 do 45 dana od dana objavljivanja poziva.
(3) Prijedlog za završnu diobu stečajni sudija objavljuje na oglasnoj tabli suda i web stranici suda -elektronskoj tabli suda, najkasnije osam dana prije dana održavanja ročišta za završnu diobu.
(4) U slučaju prigovora povjerilaca, primjenjuju se odredbe člana 187. ovog zakona.
(5) Na ročištu za završnu diobu, prijedlog završne diobe može se mijenjati ili dopunjavati.
(6) Ako nema prijedloga za izmjenu i dopunu završne diobe ili nakon što su usvojeni, stečajni sudija odlučuje o prijedlogu za davanje saglasnoti na završnu diobu.
(7) Nakon što je stečajni sudija dao saglasnost na prijedlog završne diobe, stečajni upravnik je dužan da izvrši završnu diobu.
(8) Stečajni sudija obavještava povjerioce čija potraživanja nisu u cjelini ili djelimično ispunjena da se neispunjena potraživanja prema stečajnom dužniku pojedincu mogu ostvarivati u redovnom izvršnom postupku.
(9) Obavještavanje iz stava (8) ovog člana vrši se putem oglasne i elektronske table suda- web stranici suda uz obavještenje povjeriocima da mogu preuzeti izvršne isprave izvoda iz diobnog popisa na koji je stečajni sudija dao saglasnost.
(10) Imovina koja se ne može unovčiti, može se povjeriocima prepustiti po procijenjenoj vrijednosti uz zaračunavanje na priznata potraživanja, ukoliko na to pristanu.
(11) Ako povjerioci ne prihvate imovinu koja se ne može unovčiti, imovina će se uručiti članu društva, a ako je ne prihvate, imovina pripada jedinici lokalne samouprave.
(12) Nenaplaćena potraživanja stečajnog dužnika o kojima se vode sudski ili drugi postupci mogu se prepustiti stečajnim povjeriocima, srazmjerno njihovim potraživanjima prema prijedlogu koji će sačiniti stečajni upravnik.
(13) Stečajni povjerioci koji su preuzeli potraživanje stečajnog dužnika stupaju u parnicu ili drugi postupak na mjesto stečajnog dužnika kao aktivno legitimisana stranka, nezavisno od pristanka protivne stranke.
(14) Ne predstavlja smetnju za zaključenje stečajnog postupka ako stečajni povjerioci ne preuzmu imovinu i nenaplaćena potraživanja u smislu st. (10) i (13) ovog člana.
(15) Nakon izvršene završne diobe, stečajni upravnik podnosi dokaz sudu.
(16) U stečajnim postupcima koji se odnose na privredna društva organizirana kao dionička društva rješenje o zakazanom ročištu za završnu diobu, dostavljaju se berzi na kojoj se trguje dionicama privrednog društva, u pisanoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljedećeg dana od dana zakazivanja ročišta.
(17) Ako nisu izvršene djelimične diobe, na završnu diobu se primjenjuju čl. 195. i 196. ovog zakona.
Član 189.
(Polaganje zadržanih iznosa)
Stečajni upravnik dužan je da sudu položi iznose koji su bili zadržani kod završne diobe.

9. Zaključenje stečajnog postupka
Član 190.
(Rješenje o zaključenju stečajnog postupka)
(1) Stečajni sudija nakon okončanja završne diobe donosi rješenje o zaključenju stečajnog postupka.
(2) Stečajni sudija će donijeti rješenje o zaključenju stečajnog postupka nakon što stečajni upravnik stečajnom sudu podnese izvještaj o završnoj diobi, dokaz o izvršenoj završnoj diobi, a revizor izvještaj o ocjeni završnog računa u stečajnom postupku ako je imenovan.
(3) Stečajni sudija može, ako postoji potreba, prije donošenja rješenja o zaključenju stečajnog postupka zakazati ročište na koje će pozvati stečajnog upravnika, a po potrebi i druga lica.
(4) Na ročištu iz stava (3) ovog člana sud razmatra izvještaj stečajnog upravnika o završnim radnjama u postupku i izvještaj o troškovima, te nakon toga, odlučuje o zaključenju stečajnog postupka.
(5) Ako je unovčena sva imovina stečajnog dužnika a postoje parnice koje su u toku, stečajni sudija na prijedlog stečajnog upravnika može donijeti rješenje o zaključenju stečajnog postupka.
(6) U slučaju stava (5) ovog člana stečajni upravnik se imenuje za zastupnika stečajne mase stečajnog dužnika koju čine sredstva izdvojena po osnovu osporenih potraživanja i sredstva koja se ostvare okončanjem parnica u korist stečajnog dužnika.
(7) Stečajna masa se registruje u registru poslovnih subjekata na osnovu rješenja o zaključenju stečajnog postupka, a zastupa je stečajni upravnik.
(8) U slučaju da se parnica okonča u korist povjerioca osporenog potraživanja, stečajni upravnik će po pravosnažnosti sudske odluke izvršiti isplatu osporenog potraživanja povjeriocu u skladu sa rješenjem o završnoj diobi.
(9) U slučaju da se parnica okonča u korist stečajne mase, stečajni upravnik će postupiti u skladu sa odredbama ovog zakona kojima se uređuje provođenje naknadne diobe.
(10)Rješenje i razlozi za zaključenje stečajnog postupka se objavljuju na oglasnoj tabli suda, web stranici suda -elektronskoj tabli suda, „Službenim novinama Federacije BiH“, te dostavlja FIA-e.
(11)Ako se stečajni postupak vodi nad dioničkim društvom, rješenje iz stava (2) ovog člana se dostavlja berzi na kojoj se trguje dionicama privrednog društva (emitenta) u pisanoj ili elektronskoj formi.
Član 191.
(Prava stečajnih povjerilaca nakon zaključenja postupka)
(1) Stečajni povjerioci mogu nakon zaključenja stečajnog postupka ostvarivati svoja preostala potraživanja prema dužniku pojedincu u skladu sa propisima građanskog prava.
(2) Stečajni povjerioci koji su sa svojim potraživanjima učestvovali u stečajnom postupku mogu nakon zaključenja postupka provoditi prinudno izvršenje protiv stečajnog dužnika pojedinca samo na osnovu izvršne isprave izvoda iz tabele prijavljenih potraživanja, izuzev na stvarima koje su zakonom izuzete iz stečajne mase.
(3) Zahtjev za izdavanje izvršne isprave izvoda iz tabele prijavljenih potraživanja može se podnijeti tek nakon zaključenja postupka, a izvršne isprave izdaje sud.
Član 192.
(Naknadna dioba)
(1) Stečajni sudija će na prijedlog stečajnog upravnika, stečajnih povjerilaca ili po službenoj dužnosti odrediti naknadnu diobu, ako se nakon zaključnog stečajnog postupka:
a) ispune uslovi da se zadržani iznosi podijele stečajnim povjeriocima,
b) iznosi koji su plaćeni iz stečajne mase vrate nazad u stečajnu masu,
c) naknadno pronađe imovina koja ulazi u stečajnu masu,
č) u stečajnu masu uplate sredstva po osnovu sudskih i upravnih postupka koji su presuđeni u korist stečajnog dužnika, odnosno stečajne mase.
(2) Zaključenje stečajnog postupka ne sprečava određivanje naknadne diobe.
(3) Stečajni sudija može odustati od određivanja naknadne diobe, te iznos koji stoji na raspolaganju za podjelu povjeriocima ili naknadno pronađena imovina će se prepustiti stečajnom dužniku u smislu člana 188. stav (11) ovog zakona ako to smatra primjerenim s obzirom na neznatnu visinu iznosa ili neznatnu vrijednost predmeta, te troškove naknadne diobe.
(4) Određivanje naknadne diobe stečajni sudija može usloviti uplatom predujma kojim će se pokriti troškovi naknadne diobe.
Član 193.
(Pravni lijek)
(1) Rješenje kojim se odbija prijedlog za naknadnu diobu dostavlja se predlagaču, a protiv rješenja predlagač ima pravo žalbe drugostepenom sudu u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.
(2) Rješenje kojim se određuje naknadna dioba dostavlja se stečajnom upravniku, stečajnom dužniku i povjeriocu koji je zahtijevao naknadnu diobu, a protiv tog rješenja stečajni dužnik pojedinac ima pravo žalbe drugostepenom sudu u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.
Član 194.
(Provođenje naknadne diobe)
Nakon određivanja naknadne diobe, stečajni upravnik iznos kojim se može slobodno raspolagati ili iznos dobijen unovčavanjem naknadno pronađene imovine stečajne mase dijeli prema diobnom popisu, uz obavezu da polaže račun stečajnom sudiji.
Član 195.
(Isključenje povjerilaca mase)
Povjerioci stečajne mase za čije je zahtjeve stečajni upravnik saznao mogu zahtijevati namirenje samo iz sredstava koja nakon diobe ostanu u stečajnoj masi:
a) kod djelimične diobe nakon podnošenja diobnog popisa,
b) kod završne diobe nakon zaključenja ročišta za završnu diobu ili
c) kod naknadne diobe nakon javnog oglašavanja.

Član 196.
(Zaključenje stečajnog postupka zbog nedostatka stečajne mase)
(1) Ako se nakon otvaranja stečajnog postupka ispostavi da stečajna masa nije dovoljna za pokriće troškova stečajnog postupka, stečajni sudija će zaključiti postupak.
(2) Stečajni postupak se ne zaključuje ako se predujmi dovoljan novčani iznos.
(3) Na postupak zaključenja stečajnog postupka primjenjuju se čl. 60. i 102. ovog zakona.
(4) Prije donošenja rješenja o zaključenju stečajnog postupka, o prijedlogu će se izjasniti skupština povjerilaca ili odbor povjerilaca ukoliko je isti izabran i stečajni upravnik, a izjašnjenje se može dati na izvještajnom ročištu.
(5) Ako u stečajnoj masi postoje gotovinska sredstva, stečajni upravnik je dužan da, prije zaključenja stečajnog postupka, namiri troškove stečajnog postupka.
(6) Nakon zaključenja stečajnog postupka, ne postoji obaveza na unovčavanje predmeta stečajne mase.
Član 197.
(Prijava nedovoljnosti stečajne mase)
(1) Ako su troškovi stečajnog postupka namireni, a stečajna masa nije dovoljna da ispuni ostale dospjele obaveze stečajne mase, stečajni upravnik prijavljuje sudu da postoji nedovoljnost stečajne mase.
(2) Stečajni upravnik dužan je da prijavi sudu ako stečajna masa, prema predviđanjima, neće biti dovoljna da ispuni postojeće ostale obaveze stečajne mase u trenutku dospjelosti.
(3) Stečajni upravnik dužan je da objavi na oglasnoj tabli suda, web stranici suda -elektronskoj tabli suda i u „Službenim novinama Federacije BiH“ prijavu nedovoljnosti stečajne mase i pozove stečajne povjerioce i povjerioce ostalih obaveza stečajne mase da se izjasne o prijavi nedovoljnosti stečajne mase.
(4) Obaveza stečajnog upravnika na unovčavanje i upravljanje stečajnom masom ostaje i dalje i nakon prijave nedovoljnosti stečajne mase.

Član 198.
(Namirenje povjerilaca stečajne mase u slučaju nedovoljnosti stečajne mase)
(1) Stečajni upravnik dužan je da izmiri obaveze stečajne mase sljedećim redoslijedom:
a) troškovi stečajnog postupka,
b) dugovi stečajne mase koji su zasnovani nakon prijave nedovoljnosti stečajne mase, a koji ne ulaze u troškove stečajnog postupka,
c) ostali dugovi stečajne mase.
(2) Dugovima stečajne mase, u smislu stava (1) tačka b) ovog člana, smatraju se i obaveze:
a) iz dvostrano obavezujućeg ugovora, čije je ispunjenje izabrao stečajni upravnik, nakon što je podnio prijavu o nedovoljnosti stečajne mase,
b) iz trajnog obligacionog odnosa, nakon isteka prvog roka u kojem je stečajni upravnik nakon prijave nedovoljnosti stečajne mase mogao otkazati odnos,
c) iz trajnog obligacionog odnosa, ako je stečajni upravnik nakon prijave nedovoljnosti stečajne mase zahtijevao protučinidbu za stečajnu masu.
Član 199.
(Zabrana izvršenja)
Ako je stečajni upravnik prijavio nedovoljnost stečajne mase, nije dopušteno izvršenje zbog obaveze stečajne mase iz člana 198. stav (1) tačka c) ovog zakona.

Član 200.
(Zaključenje stečajnog postupka nakon prijave nedovoljnosti stečajne mase)
(1) Stečajni sudija zaključuje stečajni postupak čim je stečajni upravnik izvršio diobu stečajne mase, u skladu sa članom 198. ovog zakona.
(2) Stečajni upravnik dužan je da za svoj rad, nakon prijavljivanja nedovoljnosti stečajne mase, posebno položi račun stečajnom sudiji.
(3) Ako se nakon zaključenja stečajnog postupka pronađu predmeti koji pripadaju stečajnoj masi, stečajni sudija na prijedlog stečajnog upravnika, povjerioca stečajne mase ili po službenoj dužnosti određuje naknadnu diobu, a na postupak naknadne diobe na odgovarajući način se primjenjuju odredbe člana 192. stav (3) i čl. 193. i 194. ovog zakona.
Član 201.
(Obustava zbog prestanka razloga za otvaranje stečajnog postupka)
(1) Stečajni postupak se obustavlja na prijedlog stečajnog dužnika ako se pruži osiguranje da nakon obustave stečajnog postupka na strani stečajnog dužnika neće nastupiti platežna nesposobnost i prijeteća platežna nesposobnost.
(2) Sud će prihvatiti prijedlog stečajnog dužnika iz stava (1) ovog člana ako su prestali razlozi za otvaranje stečajnog postupka iz člana 6. ovog zakona.
Član 202.
(Obustava uz saglasnost povjerilaca)
(1) Stečajni postupak se obustavlja na prijedlog stečajnog dužnika ako stečajni dužnik nakon isteka roka za prijavu potraživanja pribavi saglasnost svih stečajnih povjerilaca koji su prijavili potraživanja.
(2) Sud odlučuje da li je potrebna saglasnost stečajnih povjerilaca čija su potraživanja osporili stečajni upravnik ili stečajni dužnik i razlučnih povjerilaca, odnosno da li je potrebno pružiti odgovarajuće osiguranje.
Član 203.
(Postupak kod obustave)
(1) Prijedlog za obustavu stečajnog postupka iz čl. 201. i 202. ovog zakona objavljuje se na oglasnoj tabli suda, web stranici suda -elektronskoj tabli suda i u „Službenim novinama Federacije BiH“ i daje se na uvid svim učesnima stečajnog postupka u službenim prostorijama suda.
(2) U slučaju obustave stečajnog postupka iz člana 202. ovog zakona, prilažu se izjave o saglasnosti povjerilaca.
(3) Stečajni povjerioci mogu, u roku od osam dana od dana objavljivanja prijedloga za obustavu stečajnog postupka, pismeno ili usmeno, na zapisnik izjaviti prigovor protiv prijedloga za obustavu stečajnog postupka.
(4) Stečajni sudija odlučuje o obustavi stečajnog postupka nakon saslušanja podnosioca prijedloga, stečajnog upravnika i odbora povjerilaca, ako je odbor povjerilaca osnovan, a u slučaju prigovora i nakon saslušanja povjerioca koji je uložio prigovor.
(5) Prije obustave stečajnog postupka, stečajni upravnik je dužan izmiriti nesporne obaveze stečajne mase, a za sporne obaveze dati obezbjeđenje.

Član 204.
(Oglašavanje i dejstvo zaključenja i obustave)
(1) Rješenje kojim se zaključuje stečajni postupak u skladu sa čl. 196. i 200. ovog zakona, odnosno kojim se obustavlja u skladu sa čl. 201 i 202. ovog zakona, kao i razlozi zaključenja, odnosno obustave, objavljuje se u „Službenim novinama Federacije BiH“.
(2) Stečajni dužnik, stečajni upravnik, članovi odbora povjerilaca, istim rješenjem se obavještavaju da će pravne posljedice zaključenja, odnosno obustave početi proizvoditi pravne posljedice u roku od osam dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije BiH“.
(3) Na zaključenje, odnosno obustavu stečajnog postupka primjenjuju se odredbe čl. 190. i 191. ovog zakona.
(4) Sa obustavom stečajnog postupka, stečajni dužnik stiče pravo da slobodno raspolaže imovinom koja je činila stečajnu masu.
(5) Po pravosnažnosti rješenja o zaključenju stečajnog postupka, stečajni sudija naređuje brisanje stečajnog dužnika iz registra, a po obustavi postupka, stečajni sudija naređuje brisanje zabilježbe upisa.

Član 205.
(Pravni lijek)
(1) Stečajni povjerilac ima pravo žalbe drugostepenom sudu u roku od osam dana od dana objavljivanja rješenja u „Službenim novinama Federacije BiH“, ako sud donese rješenje kojim zaključuje stečajni postupak u skladu sa čl. 196. i 200. ovog zakona, odnosno kojim se obustavlja u skladu sa čl. 201. i 202. ovog zakona.
(2) Stečajni dužnik ima pravo žalbe drugostepenom sudu u roku od osam dana od dana objavljivanja rješenja u „Službenim novinama Federacije BiH“ ako:
a) sud donese rješenje kojim zaključuje stečajni postupak u skladu sa čl. 196. i 200. ovog zakona,
b) sud donese rješenje kojim odbija prijedlog iz čl. 201. i 202. ovog zakona.
Član 206.
(Arhiva stečajnog dužnika)
(1) Arhiviranje dokumentacije nakon provedenog stečajnog postupka izvršit će se u skladu sa propisima o arhivskoj djelatnosti.
(2) Troškovi arhiviranja dokumentacije stečajnog dužnika padaju na teret stečajne mase ukoliko ista postoji. Ukoliko nema stečajne mase obaveza je članova društva da preuzmu arhivsku građu i istu predaju nadležnom arhivu.

GLAVA V.
REORGANIZACIJA DUŽNIKA
1. Priprema reorganizacije dužnika
Član 207.
(Stečajni plan za reorganizaciju stečajnog dužnika)
(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka, dopušteno je izraditi stečajni plan u kojem se može odstupiti od zakonskih odredaba o unovčenju i raspodjeli stečajne mase.
(2) Stečajnim planom se može:
a) ostaviti stečajnom dužniku sva imovina ili dio imovine radi nastavljanja poslovanja stečajnog dužnika,
b) prenijeti dio imovine ili svu imovinu stečajnog dužnika na jedno ili više postojećih lica ili lica koja će tek biti osnovana,
c) stečajnog dužnika pripojiti drugom licu ili spojiti sa jednim licem ili više lica,
č) prodati svu imovinu ili dio imovine stečajnog dužnika, sa razlučnim pravima ili bez razlučnih prava,
ć) raspodijeliti svu imovinu ili dio imovine stečajnog dužnika među povjeriocima,
d) izvršiti pretvaranje potraživanja u uloge,
dž) odrediti način namirenja stečajnih povjerilaca,
đ) namiriti ili izmijeniti razlučna prava,
e) smanjiti ili odgoditi isplatu obaveza stečajnog dužnika,
f) obaveze stečajnog dužnika pretvoriti u kredit,
g) preuzeti jemstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obaveza stečajnog dužnika,
h) urediti odgovornost stečajnog dužnika nakon završetka stečajnog postupka,
i) izdati nove dionice i vršiti druge radnje u korist stečajnog dužnika.
(3) Stečajni plan može sadržavati jednu ili više mjera iz stava (2) ovog člana, kao i druge mjere
Član 208.
(Podnošenje stečajnog plana)
(1) Stečajni dužnik može podnijeti stečajni plan zajedno sa prijedlogom za otvaranje stečajnog postupka.
(2) Stečajni dužnik može podnijeti stečajni plan i u toku stečajnog postupka, ako to nije mogao učiniti prilikom podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka i ako dobije saglasnost skupštine povjerilaca.
(3) Nakon otvaranja stečajnog postupka, stečajni plan imaju pravo sudu da podnese stečajni upravnik i stečajni dužnik pojedinac.
(4) Neće se uzeti u obzir plan koji se podnese sudu nakon završnog ročišta.
(5) Ako je na skupštini povjerilaca stečajnom upravniku naložena izrada stečajnog plana, on je dužan da taj plan podnese sudu u roku od 60 dana od dana održavanja skupštine povjerilaca.
(6) Sud može produžiti rok za podnošenje plana za još 30 dana pod određenim okolnostima.
(7) Sa stečajnim upravnikom u izradi stečajnog plana savjetodavno sarađuje odbor povjerilaca, ako je odbor povjerilaca osnovan i dužnik pojedinac.
Član 209.
(Sadržaj stečajnog plana)
(1) Stečajni plan sastoji se od pripremne osnove i osnove za provođenje.
(2) Uz stečajni plan prilažu se i isprave navedene u čl. 219. i 220. ovog zakona.
Član 210.
(Pripremna osnova stečajnog plana)
(1) U pripremnoj osnovi stečajnog plana navode se mjere koje su poduzete prije otvaranja stečajnog postupka ili još treba se da poduzmu, da bi se stvorili osnovi za planirano ostvarivanje prava učesnika.
(2) Pripremna osnova mora da sadrži i sve ostale podatke o osnovama i posljedicama plana, koji su značajni za donošenje odluke povjerilaca o planu i za njegovu sudsku potvrdu.
Član 211.
(Osnova za provođenje stečajnog plana)
(1) Osnova za provođenje stečajnog plana sadrži odredbe o načinu izmjene pravnog položaja stečajnog dužnika i drugih učesnika u postupku.
(2) Stečajni plan uključuje:
a) opis načina, vremena i iznosa do kog povjerioci sa osiguranim pravima i druge vrste povjerilaca treba da budu isplaćeni ili namireni na neki drugi način,
b) konverzije potraživanja povjerilaca u kapital stečajnog dužnika, novog zaduživanja dužnika i vrste garancija koje će biti ponuđene svakoj od kategorija povjerilaca i novih investitora,
c) način na koji će povjerioci biti isplaćeni u cijelosti ili zaštićeni od štete, koja može biti rezultat primjene plana,
č) stepen do kog se dužniku može oprostiti njegov dug,
ć) oblik kompenzacije, koji se nudi svim kategorijama,
d) iznos razlike u smislu raspodjele u slučaju likvidacije dužnika,
dž) finansijske prognoze i vrste mjere koje treba da se poduzmu da bi se ostvarila profitabilnost poduzeća dužnika,
đ) način izvršenja reorganizacije, posebno u vezi sa organizacionim, upravljačkim, finansijskim, tehničkim mjerama i mjerama za smanjenje broja zaposlenih,
e) izvor finansiranja i finansijskog plana za primjenu stečajnog plana, uključujući povećanje osnovnog kapitala i duga,
f) druge mjera koje su poduzete u skladu sa ovim zakonom.
Član 212.
(Razvrstavanje učesnika u stečajnom planu)
(1) Učesnici u stečajnom planu razvrstavaju se pri utvrđivanju njihovih prava u grupe.
(2) Povjerioci sa različitim pravnim položajem razvrstavaju se u stečajnom planu u posebne grupe u kojima su razvrstani:
a) povjerioce sa pravom odvojenog namirenja, ako plan zadire i u njihova prava,
b) stečajne povjerioce koji nisu nižeg isplatnog reda,
c) stečajne povjerioce pojedinih nižih isplatnih redova, ako njihova potraživanja ne prestaju prema članu 215. ovog zakona.
(3) Povjerioci istog pravnog položaja mogu se svrstati u grupe prema istovrsnosti privrednih interesa.
(4) Razvrstavanje po istovrsnosti interesa mora da se zasniva na valjanim razlozima i u planu će se navesti kriterijumi za razvrstavanje.
(5) Posebnu grupu čine zaposleni ako učestvuju kao stečajni povjerioci sa potraživanjima koja nisu neznatna.
(6) Posebne grupe mogu se formirati od povjerilaca sa malim potraživanjima.
(7) Ako bi prema stečajnom planu njihovi učinci bili jednaki prema svim stečajnim povjeriocima, ti se povjerioci neće razvrstavati u posebne grupe.
Član 213.
(Prava razlučnih povjerilaca)
(1) Stečajnim planom, u pravilu ne smije se zadirati u pravo razlučnih povjerilaca na namirenje iz predmeta na kojima postoje prava odvojenog namirenja, izuzev iz opravdanog razloga zbog kojeg plan reorganizacije se nebi mogao provesti a što u planu mora biti izrtičito navedeno.
(2) Ako je planom drugačije određeno, u osnovi za provođenje za razlučne povjerioce posebno će se navesti u kojem se dijelu njihova prava smanjuju, na koje vrijeme se odgađa njihovo namirenje, te koje još odredbe plana prema njima djeluju.
Član 214.
(Prava stečajnih povjerilaca)
Za povjerioce koji nisu nižih isplatnih redova u osnovi za provođenje navodi se u kojem se dijelu njihova potraživanja smanjuju, na koje vrijeme se odgađa njihovo namirenje, kako se osiguravaju, te koje druge odredbe plana djeluju prema njima.
Član 215.
(Prava stečajnih povjerilaca nižih isplatnih redova)
(1) Ako stečajnim planom nije drugačije određeno, smatra se da su njegovim prihvatanjem potraživanja stečajnih povjerilaca nižih isplatnih redova prestala.
(2) Ako se stečajnim planom odstupi od odredbe iz stava (1) ovog člana, u osnovi za provođenje se za svaku grupu povjerilaca nižih isplatnih redova navode podaci propisani u članu 214. ovog zakona.
(3) Planom se ne može isključiti, niti ograničiti odgovornost stečajnog dužnika nakon okončanja stečajnog postupka za novčane kazne i s njim izjednačene obaveze.
Član 216.
(Načelo jednakog postupanja prema svim učesnicima)
(1) Stečajnim planom moraju se osigurati ista prava svim učesnicima iste grupe.
(2) Različito postupanje prema učesnicima iste grupe dopušteno je samo uz saglasnost svih učesnika koji su tim pogođeni.
(3) U slučaju različitog postupanja prema učesnicima iste grupe, stečajnom planu je potrebno priložiti izjave o saglasnosti tih učesnika.
(4) Ništav je svaki dogovor stečajnog upravnika, dužnika i drugih lica sa pojedinim učesnicima kojim se tim učesnicima za njihovo ponašanje pri glasanju ili u vezi sa stečajnim postupkom jemči pogodnost koja planom nije predviđena.
Član 217.
(Odgovornost stečajnog dužnika)
(1) Ako stečajnim planom nije drugačije određeno, stečajni dužnik se namirenjem stečajnih povjerilaca, u skladu sa osnovom za provođenje, oslobađa svojih preostalih obaveza prema tim povjeriocima.
(2) Ako je stečajni dužnik društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću ili komanditno društvo, stav (1) ovog člana primjenjuje se na ličnu odgovornost članova društva.

Član 218.
(Stvarnopravni odnosi)
(1) Ako je prema stečajnom planu planirano zasnivanje, mijenjanje, prenos ili ukidanje prava na stvarima i pravima stečajnog dužnika, izjave volje učesnika mogu se unijeti u osnovu za provođenje.
(2) Izjave volje koje se upisuju u javne evidencije, daju se u skladu sa propisima o upisu u javne evidencije.

Član 219.
(Pregled imovine, finansijski plan i plan rezultata)
(1) Ako je stečajnim planom predviđeno da se povjerioci namiruju iz prihoda privrednog društva koje će nastaviti da vodi stečajni dužnik ili treće lice, uz stečajni plan treba da se priloži i pregled imovine, u kojem će se, uz navođenje njihove vrijednosti, popisati dijelovi imovine i obaveze koje bi trebalo ispuniti ako stečajni plan stupi na snagu.
(2) Stečajni plan treba da prikaže i koji se rashodi i prihodi mogu očekivati u periodu tokom koga bi povjerioci trebalo da se namire i kojim se redoslijedom prihoda i rashoda garantuje sposobnost privrednog društva za plaćanje tokom tog perioda.

Član 220.
(Dalji prilozi)
(1) Ako je stečajnim planom predviđeno da dužnik pojedinac nastavlja da vodi društvo, uz plan treba da se priloži izjava stečajnog dužnika da je spreman nastaviti sa vođenjem društva, na osnovu plana.
(2) Ako je stečajni dužnik društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću ili komanditno društvo, uz plan treba da se priloži odgovarajuća izjava lično odgovornih članova društva.
(3) Ako je planom predviđeno da neki povjerioci dobiju udjele u dužniku – pravnom licu ili da postanu njegovi članovi ili da steknu određena prava u djelatnosti dužnika – pojedinaca, uz plan treba da se priloži izjava o saglasnosti svakog od tih povjerilaca.
(4) Ako je treće lice preuzelo obaveze prema povjeriocima za slučaj da plan bude odobren, planu se prilaže i izjava trećeg lica.
(5) Ako su stečajnim planom predviđene statusne promjene stečajnog dužnika (pripajanje, spajanje i slično), uz plan se prilaže i odluke organa pravnih lica koja učestvuju u statusnim promjenama.

Član 221.
(Odbacivanje stečajnog plana)
(1) Sud stečajni plan odbacuje po službenoj dužnosti:
a) ako nisu poštovani propisi o pravu na podnošenje i sadržaju plana, ako podnosilac plana nedostatak ne može otkloniti ili nedostatke ne otkloni unutar primjerenog roka koji je sud odredio,
b) ako plan nije u saglasnosti sa drugim propisima,
c) ako se prava koja bi učesnici trebalo da steknu prema osnovi za provođenje plana koji je stečajni dužnik podnio, očigledno ne mogu ostvariti.
(2) Ako je dužnik u stečajnom postupku već podnio stečajni plan koji su povjerioci odbili, a sud nije potvrdio ili je dužnik povukao nakon javnog zakazivanja ročišta za raspravljanje o stečajnom planu, sud odbacuje novi stečajni plan stečajnog dužnika, ako to odbacivanje zatraži stečajni upravnik uz saglasnost odbora povjerilaca, ako je odbor povjerilaca osnovan.
(3) Protiv rješenja kojim se stečajni plan odbacuje podnosilac ima pravo na žalbu drugostepenom sudu u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.

Član 222.
(Izjašnjenja o planu)
Ako stečajni plan ne bude odbačen, sud će zatražiti da se o njemu u roku od 15 dana od dana dostavljanja izjasne:
a) odbor povjerilaca, ako je osnovan,
b) dužnik pojedinac, ako je stečajni plan podnio stečajni upravnik,
c) stečajni upravnik, ako je stečajni plan podnio stečajni dužnik.

Član 223.
(Obustava unovčenja imovine stečajnog dužnika i namirenja povjerilaca)
(1) Ako bi provođenje podnesenog stečajnog plana bilo ugroženo nastavljanjem unovčenja i diobe stečajne mase, sud može, na prijedlog stečajnog dužnika ili stečajnog upravnika, odrediti obustavu unovčavanja i diobe stečajne mase.
(2) Sud neće odrediti obustavu ili će doneseno rješenje o obustavi staviti van snage ako bi usljed obustave mogla nastupiti znatna šteta za stečajnu masu ili ako stečajni upravnik, uz saglasnost odbora povjerilaca ili skupštine povjerilaca, zatraži nastavak unovčenja i diobe mase.
Član 224.
(Izlaganje plana)
(1) Stečajni plan se sa svim svojim prilozima i prispjelim izjašnjenjima izlaže u pisarnici suda na uvid učesnicima.
(2) Stečajni plan sa prilozima iz stava (1) ovog člana, koji se odnosi na privredna društva organizirana u formi dioničkog društva, dostavlja se berzi na kojoj se trguje dionicama privrednog društva, u pisanoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljedećeg dana od dana izlaganja u pisarnici suda.

2. Prihvatanje i potvrda stečajnog plana
Član 225.
(Ročište za raspravljanje i glasanje o planu)
(1) Sud zakazuje ročište na kojem se raspravlja i glasa o stečajnom planu i pravu glasa stečajnih povjerilaca.
(2) Ročište se mora održati u roku od 30 dana od dana donošenja rješenja o određivanju ročišta.
(3) Ročište za raspravljanje i glasanje objavljuje se na oglasnoj tabli suda, web stranici suda -elektronskoj tabli suda, u „Službenim novinama Federacije BiH“ i jednom visokotiražnom listu koji se distribuira na cijeloj teritoriji Federacije , a u objavi je potrebno navesti da se u stečajni plan i prispjele stavove prema stečajnom planu može izvršiti uvid u pisarnici suda i sjedištu stečajnog dužnika.
(4) Stečajni povjerioci koji su prijavili svoja potraživanja i razlučni povjerioci pozivaju na ročište za raspravljanje i glasanje o stečajnom planu, na način predviđen u stavu (3) ovog člana, izuzev stečajnog upravnika kojeg će lično pozvati.
Član 226.
(Spajanje sa ispitnim ročištem)
(1) Ročište za raspravljanje i glasanje o planu ne smije se održati prije ispitnog ročišta.
(2) Ročišta iz stava (1) ovog člana mogu se spojiti.
Član 227.
(Pravo glasa stečajnih povjerilaca)
(1) Na pravo glasa stečajnih povjerilaca pri glasanju o stečajnom planu primjenjuju se odredbe ovog zakona o utvrđivanju prava glasa stečajnih povjerilaca.
(2) Razlučni povjerioci imaju pravo glasa kao i stečajni povjerioci samo ako se odreknu svog prava na odvojeno namirenje ili ne budu odvojeno namireni.
(3) Povjerioci na čija potraživanja stečajni plan ne djeluje nemaju pravo glasa.
Član 228.
(Pravo glasa razlučnih povjerilaca)
(1) Ako je stečajnim planom uređen i pravni položaj razlučnih povjerilaca, na ročištu se pojedinačno raspravlja o pravu glasa ovih povjerilaca.
(2) Pravo glasa imaju oni razlučni povjerioci čija razlučna prava nije osporio ni stečajni upravnik, niti neki od razlučnih povjerilaca, niti neki od stečajnih povjerilaca.
(3) Na pravo glasa nosioca osporenih ili nedospjelih prava i prava koja se odnose na odložni uslov primjenjuju se odredbe ovog zakona o utvrđivanju prava glasa stečajnih povjerilaca.
(4) Razlučni povjerioci na čiji pravni položaj stečajni plan ne djeluje nemaju pravo glasa.
Član 229.
(Popis prava glasa)
Na ročištu za raspravu o stečajnom planu stečajni sudija utvrđuje popis povjerilaca i pravo glasa koje im pripada.
Član 230.
(Izmjena stečajnog plana)
(1) Podnosilac stečajnog plana ima pravo, na osnovu rasprave o stečajnom planu na ročištu, sadržajno izmijeniti pojedine odredbe stečajnog plana.
(2) O izmijenjenom stečajnom planu može da se glasa na istom ročištu.
Član 231.
(Posebno ročište za glasanje)
(1) Sud može odrediti posebno ročište za glasanje o stečajnom planu, s tim da period između ročišta za raspravu i ročišta za glasanje o stečajnom planu ne smije biti duži od 30 dana.
(2) Na ročište za glasanje pozivaju se svi povjerioci sa pravom glasa i stečajni upravnik, na način propisan u članu 225. stav (3) ovog zakona.
(3) U slučaju izmjene stečajnog plana, potrebno je da se posebno ukaže na izmjenu.
Član 232.
(Glasanje pismenim putem)
(1) Ako je određeno posebno ročište za glasanje, povjerioci mogu i pismeno da glasaju.
(2) Nakon ročišta za raspravljanje o stečajnom planu sud će na web stranici suda -elektronskoj tabli suda objaviti popis povjerioca sa pravom glasa, uz upozorenje da će se pismeno glasanje uzeti u obzir samo ako bude primljeno na sudu najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za glasanje.
Član 233.
(Glasanje po grupama)
Svaka grupa povjerilaca sa pravom glasa odvojeno glasa o stečajnom planu.
Član 234.
(Potrebne većine)
(1) Smatra se da su povjerioci prihvatili stečajni plan, ako je u svakoj grupi glasala za plan većina prisutnih povjerilaca, uzimajući u obzir i povjerioce koji su glasali pismenim putem i ako zbir potraživanja povjerilaca koji su glasali za plan, premašuje zbir potraživanja povjerilaca koji su glasali protiv da se plan prihvati.
(2) Povjerioci koji imaju neko zajedničko pravo ili čija su prava do nastanka stečajnog razloga činila jedinstveno pravo računaju se pri glasanju kao jedan povjerilac, a na odgovarajući način se postupa i sa nosiocima razlučnih prava ili prava plodouživanja.
(3) Ako se stečajnim planom ne zadire u prava razlučnih povjerilaca i ako stečajni povjerioci nisu razvrstani u posebne grupe, smatra se da su povjerioci prihvatili stečajni plan ako je glasala većina povjerilaca koji su glasali i ako zbir potraživanja povjerilaca koji su glasali za stečajni plan prelazi zbir potraživanja povjerilaca koji su glasali da se stečajni plan ne prihvati.
Član 235.
(Zabrana opstrukcije)
(1) Smatra se da je grupa prihvatila stečajni plan i kada potrebna većina unutar grupe nije postignuta:
a) ako povjerioci grupe stečajnim planom nisu stavljeni u lošiji položaj od onog u kojem bi bili da plana nema,
b) ako primjereno učestvuju u privrednim koristima koje bi učesnicima trebalo da pripadaju na osnovu stečajnog plana i
c) ako je većina grupa plan prihvatila sa potrebnom većinom.
(2) Primjereno učestvovanje povjerilaca neke grupe u privrednim koristima, u smislu stava (1) ovog člana, postoji:
a) ako prema planu nijedan drugi povjerilac ne bi trebalo da primi imovinsku korist, koja bi prelazila puni iznos njegovog potraživanja,
b) ako imovinsku korist ne bi primio ni povjerilac koji bi u slučaju da plana nema bio u isplatnom redu poslije povjerioca grupe, niti stečajni dužnik ili lice koje u stečajnom planu ima udjela,
c) ako se nijedan od povjerilaca koji bi, u slučaju da plana nema, bio u istom isplatnom redu sa povjeriocima grupe ne stavlja u bolji položaj od onog u kojem se nalaze ti povjerioci.
Član 236.
(Pristanak stečajnih povjerilaca nižih isplatnih redova)
(1) Grupe povjerilaca koje potražuju kamate koje teku nakon otvaranja stečajnog postupka i povjerilaca koji potražuju naknadu troškova svog učestvovanja u stečajnom postupku, smatra se da su pristale na stečajni plan ako je stečajni dužnik planom oslobođen obaveza ili se u skladu sa članom 215. ovog zakona uzima da je stečajni dužnik oslobođen obaveza, te ako prema stečajnom planu ni glavna potraživanja povjerilaca neće biti podmirena u cijelosti.
(2) Grupe povjerilaca koje su za jedan isplatni red poslije obaveza stečajnog dužnika po osnovu novčanih kazni i sličnih obaveza smatra se da su pristale na stečajni plan ako ni jedan povjerilac stečajnim planom nije stavljen u bolji položaj od ostalih povjerilaca u grupi.
(3) Smatra se da je grupa povjerilaca pristala na stečajni plan ako u glasanju ne učestvuje ni jedan povjerilac iz grupe povjerilaca.
Član 237.
(Pristanak stečajnog dužnika pojedinca)
(1) Smatra se da je stečajni dužnik pojedinac dao svoj pristanak na plan ako planu ne prigovori najkasnije na ročištu za glasanje pismeno ili usmeno na zapisnik.
(2) Stečajni sud prigovor iz stava (1) ovog člana neće uzeti u obzir ako stečajni dužnik pojedinac planom nije stavljen u teži položaj od onog u kojem bi bio da plana nema, te ako niti jedan povjerilac ne dobija privrednu korist koja prelazi puni iznos njegovog potraživanja.
Član 238.
(Potvrda plana)
(1) Stečajni sudija odlučuje o potvrdi stečajnog plana, nakon što stečajni plan prihvate povjerioci i nakon što na njega pristane stečajni dužnik pojedinac.
(2) Sud će, prije odluke iz stava (1) ovog člana, saslušati stečajnog upravnika, odbor povjerilaca, ako je osnovan, i stečajnog dužnika pojedinca.
(3) Rješenje o potvrdi stečajnog plana sadrži osnovu za provođenje plana koju su povjerioci prihvatili.
Član 239.
(Uslovni plan)
(1) Ako je stečajnim planom predviđeno da moraju da se, prije potvrde, izvrše određene radnje ili ostvare druge mjere, plan se smije potvrditi samo ako su te pretpostavke ispunjene.
(2) Sud potvrdu uskraćuje po službenoj dužnosti ako se te pretpostavke ne ispune ni nakon isteka primjerenog roka kojeg je odredio.
Član 240.
(Povreda procesnih odredaba)
Sud po službenoj dužnosti uskraćuje potvrdu stečajnog plana:
a) ako su pri izradi stečajnog plana bitno povrijeđeni propisi o sadržaju, obradi i prilozima o prihvatanju od povjerilaca i o pristanku stečajnog dužnika pojedinca, osim ako se ti nedostaci mogu otkloniti ili
b) ako je prihvatanje stečajnog plana postignuto na nedopušten način, stavljanjem u povoljniji položaj pojedinih povjerilaca.
Član 241.
(Zaštita povjerilaca)
(1) Na prijedlog povjerioca, sud odbija potvrđivanje stečajnog plana ako je povjerilac stečajnom planu prigovorio najkasnije na ročištu za glasanje pismeno ili usmeno na zapisnik i ako je stečajnim planom stavljen u lošiji položaj od onog u kojem bi bio da plana nema.
(2) Prijedlog iz stava (1) ovog člana dopušten je samo ako povjerilac učini vjerovatnim da je planom stavljen u lošiji položaj.
Član 242.
(Objava odluke)
(1) Rješenje kojim se stečajni plan potvrđuje ili kojim se potvrda uskraćuje objavljuje se na ročištu za glasanje ili na posebnom ročištu koje će se održati u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za glasanje.
(2) Ako sud potvrdi stečajni plan, stečajni plan ili sažetak njegovog bitnog sadržaja, objavit će se na oglasnoj tabli suda i web stranici suda -elektronskoj tabli suda. Rješenje o potvrdi stečajnog plana dostavlja se u sudski i drugi registar po pravosnažnosti.
(3) Rješenje iz stava (1) ovog člana koje se odnosi na privredna društva organizirana kao dionička društva dostavlja se berzi koja trguje dionicama tih poduzeća, u pisanoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljedećeg dana od dana donošenja, odnosno od dana pravosnažnosti.
Član 243.
(Pravni lijek)
Protiv rješenja kojim se stečajni plan potvrđuje ili se potvrda plana uskraćuje povjerioci i stečajni dužnik pojedinac imaju pravo žalbe drugostepenom sudu u roku od osam dana od dana objavljivanja rješenja.

3. Dejstva potvrđenog stečajnog plana i nadzor nad ispunjenjem stečajnog plana
Član 244.
(Osnovna dejstva stečajnog plana)
(1) Rješenje o potvrdi stečajnog plana djeluje prema svim učesnicima od dana pravosnažnosti.
(2) Ako je predviđeno zasnivanje, izmjena, prenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine ili prenos udjela u nekom društvu sa ograničenom odgovornošću, smatra se da su u rješenju sadržane izjave volje učesnika date u propisanom obliku.
(3) Odredba stava (2) ovog člana primjenjuje se ako su rješenjem o potvrdi stečajnog plana obuhvaćene izjave o preuzimanju obaveza na kojima se temelji zasnivanje, izmjena, prenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine ili prenos poslovnih udjela i dionica.
(4) Odredbe st. (2) i (3) ovog člana primjenjuju se i na povjerioce koji svoja potraživanja nisu prijavili i na učesnike koji su stečajnom planu prigovorili.
(5) Rješenje o potvrdi stečajnog plana ne djeluje na prava povjerilaca protiv sudužnika i dužnikovih jemaca, na prava povjerilaca na dijelovima imovine koji ne spadaju u stečajnu masu ili na osnovu predbilježbe, koja se odnosi na predmete.
(6) Stečajni dužnik se na osnovu rješenja o potvrdi stečajnog plana oslobađa od obaveza prema svojim sudužnicima, jemcima ili drugim regresnim ovlaštenicima na isti način kao i prema svojim povjeriocima.
(7) Ako je povjerilac namiren u većoj mjeri nego što bi imao pravo prema planu, nema obavezu vratiti primljeno.
Član 245.
(Prestanak odredbe o odgađanju namirenja i oslobađanju duga)
(1) Ako je na osnovu rješenja o potvrdi plana namirenje potraživanja stečajnih povjerilaca odgođeno ili je stečajni dužnik djelimično oslobođen obaveze na namirenje, odgađanje, odnosno oslobođenje prestaje vrijediti u odnosu na onog povjerioca, prema kojem je stečajni dužnik znatno zakasnio sa ispunjenjem prihvaćenog plana.
(2) Stečajni dužnik je znatno zakasnio sa ispunjenjem stečajnog plana ako nije platio dospjelu obavezu, iako ga je povjerilac pismeno opomenuo i odredio naknadni rok u trajanju od najmanje 15 dana od dana dostavljanja opomene.
(3) Ako se prije potpunog ispunjenja stečajnog plana nad imovinom stečajnog dužnika otvori novi stečajni postupak, odgađanje i otpust prestaju vrijediti u odnosu na sve stečajne povjerioce.
Član 246.
(Osporena potraživanja i odvojeno namirenje)
(1) Ako je potraživanje osporeno na ispitnom ročištu ili ako visina potraživanja razlučnog povjerioca koje će se odvojeno namiriti nije utvrđena, smatra se da stečajni dužnik ne kasni sa ispunjenjem stečajnog plana, u skladu sa članom 191. ovog zakona, ako stečajni dužnik potraživanje do konačnog utvrđivanja njegove visine uzima u obzir u onom obimu koji odgovara odluci suda o pravu glasa povjerioca prilikom glasanja o stečajnom planu.
(2) Ako nije donio odluku o pravu glasa, sud na prijedlog stečajnog dužnika ili povjerioca naknadno utvrđuje obim u kojem stečajni dužnik privremeno mora uzeti u obzir navedeno potraživanje.
(3) Ako prema konačnom utvrđenju potraživanja proizađe da je stečajni dužnik platio premalo, dužan je da doplati manjak i smatra se da stečajni dužnik znatno kasni sa ispunjenjem stečajnog plana kada ne doplati manjak, ako ga je povjerilac pismeno opomenuo i odredio naknadni rok u trajanju od najmanje 15 dana.
(4) Ako se utvrdi da je stečajni dužnik platio previše, stečajni dužnik može zahtijevati povrat viška samo ako višak prelazi i nedospjeli dio potraživanja na koje povjerilac ima pravo na osnovu stečajnoga plana.
Član 247.
(Izvršenje na rješenja o potvrdi stečajnog plana)
(1) Na osnovu pravosnažnog rješenja o potvrdi stečajnog plana, stečajni povjerioci čija su potraživanja utvrđena mogu da pokrenu postupak prinudnog izvršenja protiv stečajnog dužnika.
(2) Sa neosporenim potraživanjem izjednačeno je i ono čije je osporavanje otklonjeno.
(3) Odredba stava (1) ovoga člana primjenjuje se i na prinudno izvršenje protiv trećeg lica ako je rješenjem iz stava (1) ovog člana utvrđeno da je preuzela jemstvo za ispunjenje stečajnog plana, osim ako pri tom nije zadržala pravo prigovora prethodne tužbe.
(4) Prava koja pripadaju stečajnom povjeriocu u slučaju znatnog kašnjenja stečajnog dužnika sa ispunjenjem stečajnog plana stečajni povjerilac može prinudno ostvariti na osnovu rješenja kojim je potvrđen stečajni plan i rješenja kojim je utvrđeno potraživanje u stečajnom postupku, ako učini vjerovatnim da je stečajnog dužnika propisno opomenuo, te da je protekao rok iz člana 245. stav. (2) ovog zakona, koji je naknadno odredio stečajnom dužniku.
(5) Stečajni povjerilac nije dužan dokazati zakašnjenje stečajnog dužnika.
Član 248.
(Obustava i zaključenje stečajnog postupka)
(1) Sud donosi rješenje o obustavljanju stečajnog postupka kada rješenje o potvrdi stečajnog plana postane pravosnažno.
(2) Prije obustave stečajnog postupka stečajni upravnik je dužan namiriti nesporne obaveze stečajne mase, a za sporne pružiti odgovarajuće osiguranje.
(3) Ako na osnovu stečajnog plana stečajni dužnik prestaje da postoji, sud donosi rješenje o zaključenju stečajnog postupka.
(4) Sud objavljuje rješenje iz stava (1) ovog člana i na taj način obavještava stečajnog dužnika pojedinca, stečajnog upravnika i članove odbora povjerilaca o vremenu nastupanja posljedica obustave stečajnog postupka.
Član 249.
(Dejstva obustave stečajnog postupka)
(1) Donošenjem rješenja o obustavljanju stečajnog postupka prestaje rad stečajnog upravnika i članova odbora povjerilaca, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
(2) Donošenjem rješenja o obustavljanju stečajnog postupka, stečajni dužnik ponovo stiče pravo slobodnog raspolaganja stečajnom masom.
(3) Odredba stava (1) ovog člana ne primjenjuje se na nadzor nad ispunjenjem stečajnog plana.
(4) Parnicu koja je u toku, a koja za predmet ima pobijanje pravne radnje stečajnog dužnika, koja se odnosi na stečajni postupak, stečajni upravnik ili povjerilac, koji je podigao tužbu u skladu sa članom 145. stav (2) ovog zakona može voditi dalje i nakon obustave ili zaključenja stečajnog postupka, ako je to predviđeno stečajnim planom i parnica se vodi za račun stečajnog dužnika, ako planom nije drugačije određeno.

Član 250.
(Nadzor nad ispunjenjem stečajnog plana)
(1) Ako je u osnovi za provođenje stečajnog plana predviđen nadzor nad ispunjenjem stečajnog plana, nakon obustave ili zaključenja stečajnog postupka, nadzire se da li stečajni dužnik ispunjava svoje obaveze prema povjeriocima.
(2) Nadzor iz stava (1) ovog člana se provodi i nad ispunjenjem potraživanja koja povjerioci imaju prema privrednim društvima koja su osnovana nakon otvaranja stečajnog postupka radi preuzimanja ili daljeg vođenja privrednog društva ili dijelova stečajnog dužnika.
Član 251.
(Dužnosti i ovlaštenja stečajnog upravnika)
(1) Nadzor nad stečajnim planom obavlja stečajni upravnik, odbor povjerilaca i sud na način predviđen stečajnim planom.
(2) U slučaju nadzora, rad stečajnog upravnika i članova odbora povjerilaca ne prestaje obustavljanjem ili zaključenjem stečajnog postupka.
(3) U toku nadzora stečajni upravnik je dužan da odbor povjerilaca, ako je osnovan, i sud jednom godišnje izvijesti o ispunjenju plana, te o daljim izgledima za njegovo ispunjenje.
(4) Postupak nadzora ne utiče na pravo odbora povjerilaca i suda da u svako doba zahtijevaju pojedinačna obavještenja ili podnošenje međuizvještaja.
Član 252.
(Podnošenje prijave)
(1) Ako stečajni upravnik utvrdi da se potraživanja čije se ispunjenje nadzire ne ispunjavaju ili ne mogu ispuniti, dužan je da o tome, bez odgađanja, obavijesti stečajni sud i sve povjerioce kojima prema rješenju o potvrdi stečajnog plana pripadaju zahtjevi protiv stečajnog dužnika.
(2) Povjerioci čija utvrđena potraživanja nisu ispunjena izvršenjem stečajnog plana, imaju pravo podnijeti novi prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom.
(3) Stečajni postupak iz stava (2) ovog člana sud može direktno otvoriti ako su ispunjeni uslovi iz člana 6.ovog zakona.
Član 253.
(Poslovi za koje je potrebna saglasnost)
(1) U osnovi za provođenje stečajnog plana može se predvidjeti da će za valjanost određenih pravnih poslova stečajnog dužnika tokom trajanja nadzora biti potrebna prethodna saglasnost stečajnog upravnika.
(2) Na radnje stečajnog dužnika poduzete bez saglasnosti stečajnog upravnika primjenjuju se odredbe ovog zakona o pravnim radnjama stečajnog dužnika poduzetim nakon otvaranja stečajnog postupka bez saglasnosti stečajnog upravnika.
Član 254.
(Krediti)
(1) U osnovi za provođenje stečajnog plana može se predvidjeti da stečajni povjerioci budu u isplatnom redu poslije povjerilaca sa potraživanjima po osnovu kredita ili zajmova koje stečajni dužnik preuzima tokom trajanja nadzora ili koje je povjerilac stečajne mase ostavio na snazi i tokom trajanja nadzora i potrebno je utvrditi ukupni iznos za kredite (kreditni okvir).
(2) Iznos kreditnog okvira ne smije da prelazi vrijednost predmeta imovine navedenih u pregledu imovine.
(3) Stečajni povjerioci iz stava (1) ovog člana namiruju se samo poslije onih povjerilaca sa kojima je dogovoreno da se i u kojoj visini kredit, koji su odobrili s obzirom na glavno potraživanje, kamate i troškove nalazi unutar kreditnog okvira, i sa kojima je stečajni upravnik dogovor pismeno potvrdio.
Član 255.
(Kasniji isplatni red potraživanja novih povjerilaca)
(1) Potraživanja povjerilaca iz ugovornih odnosa zasnovanih tokom trajanja nadzora namiruju se poslije potraživanja povjerilaca po osnovu kredita iz člana 254. stav (1) ovog zakona.
(2) Odredbe stava (1) ovog člana primjenjuju se i na potraživanja po osnovu trajnog obligacionog odnosa zasnovanog ugovorom prije nadzora za period nakon prvog roka u kojem je povjerilac mogao izjaviti otkaz nakon početka nadzora.
Član 256.
(Uzimanje u obzir kasnijeg isplatnog reda)
(1) Kasniji isplatni red stečajnih povjerilaca i povjerilaca iz člana 255. ovog zakona uzima se u obzir samo u stečajnom postupku otvorenom prije ukidanja nadzora.
(2) U postupku otvorenom u skladu sa članom 245. stav (3) ovog zakona povjerioci iz stava (1) ovog člana nalaze se ispred ostalih povjerilaca kasnijeg isplatnoga reda.
Član 257.
(Objava nadzora)
(1) Rješenje suda kojim je određen nadzor nad ispunjenjem stečajnog plana objavljuje se zajedno sa rješenjem o obustavi ili zaključenju stečajnog postupka, zajedno sa listom poslova za koje je potrebna prethodna saglasnost stečajnog upravnika.
(2) Podaci iz stava (1) ovog člana upisuju se u javne evidencije po službenoj dužnosti.
Član 258.
(Ukidanje nadzora)
(1) Sud donosi rješenje o ukidanju nadzora:
a) ako su potraživanja čije se ispunjenje nadzire ispunjena ili je njihovo ispunjenje osigurano,
b) ako je od zaključenja stečajnog postupka prošlo tri godine, a nije podnesen prijedlog za otvaranje novog stečajnog postupka.
(2) Rješenje iz stava (1) ovog člana objavljuje se na oglasnoj tabli suda, web stranici suda - elektronskoj tabli suda i u „Službenim novinama Federacije BiH“, a na prijedlog i trošak stečajnog dužnika.
(3) U rješenju iz stava (1) ovog člana nalaže se brisanje upisa nadzora i ograničenja određenih u vezi sa nadzorom u javnim evidencijama.
Član 259.
(Troškovi nadzora)
Troškove nadzora snosi stečajni dužnik.

GLAVA VI.
MEĐUNARODNI STEČAJ
1. Međunarodna nadležnost suda u Federaciji
Član 260.
(Isključiva međunarodna nadležnost)
(1) Sud u Federaciji isključivo je nadležan za provođenje stečajnog postupka protiv stečajnog dužnika čiji je poslovno djelovanje na području Federacije.
(2) Poslovno djelovanje stečajnog dužnika je u mjestu u kojem je registrovan njegov organizacioni dio.
(3) Ako se dokaže da se organizacioni dio stečajnog dužnika nalazi u inostranstvu, a njegovo je sjedište upisano u Federaciji, sud u Federaciji isključivo je nadležan za provođenje stečajnog postupka protiv tog stečajnog dužnika, ako se prema pravu države u kojoj stečajni dužnik ima organizacioni dio, ne može otvoriti stečajni postupak u toj državi na osnovu mjesta gdje je registrovan njegov organizacioni dio.
(4) Postupak iz stava (1) ovog člana obuhvata cjelokupnu imovinu stečajnog dužnika, bez obzira na to nalazi li se ona u Federaciji ili u inostranstvu (glavni stečajni postupak).
(5) Kada se upisano sjedište stečajnog dužnika nalazi u inostranstvu, a njegov organizacioni dio u Federaciji, u stečajnom postupku isključivo je mjesno nadležan stečajni sud na čijem se području nalazi organizacioni dio stečajnog dužnika.

Član 261.
(Međunarodna nadležnost prema poslovnoj jedinici, odnosno imovini stranog stečajnog dužnika u Federaciji)
(1) Ako sud u Federaciji nije nadležan prema odredbi člana 260. stav (1) ovog zakona, nadležan je za provođenje stečajnog postupka protiv stečajnog dužnika ako on ima organizacioni dio bez svojstva pravnog lica u Federaciji.
(2) Kada se u Federaciji ne nalazi organizacioni dio stečajnog dužnika, već samo njegova imovina, stečajni postupak u Federaciji moguće je otvoriti u sljedećim slučajevima:
a) kada se u državi u kojoj stečajni dužnik ima organizacioni dio stečajni postupak protiv njega ne može otvoriti zbog uslova predviđenih u stečajnom pravu te države, iako postoji stečajni razlog,
b) kada prema pravu države u kojoj stečajni dužnik ima organizacioni dio stečajni postupak obuhvata samo imovinu stečajnog dužnika u toj državi,
c) kada se otvaranje stečajnoga postupka u Federaciji predlaže na osnovu člana 244. ovog zakona,
č) kada se otvaranje posebnog stečajnog postupka u Federaciji predlaže u okviru postupka za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka.
(3) Za provođenje postupka iz stava (1) i stava (2) tač. a), b) i c) ovog člana nadležan je stečajni sud na čijem području se nalazi poslovna jedinica stečajnog dužnika, a ako stečajni dužnik nema poslovne jedinice u Federaciji, stečajni sud na čijem se području nalazi imovina stečajnog dužnika.
(4) Ako bi više stečajnih sudova bilo mjesno nadležno, postupak provodi sud kojem je prvom podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.
(5) Postupak iz st. (1) i (2) ovog člana obuhvata samo imovinu stečajnog dužnika, koja se nalazi u Federaciji (poseban stečajni postupak).
(6) Kada je stečajni postupak već otvoren u državi u kojoj stečajni dužnik ima organizacioni dio, prilikom otvaranja domaćeg stečajnog postupka na osnovu stava (1), odnosno stava (2) ovog člana, sud neće ispitivati stečajne razloge.

2. Opće odredbe međunarodnog stečaja
Član 262.
(Osnovno načelo)
Na stečajni postupak i njegovo pravno dejstvo primjenjuje se pravo države u kojoj je postupak otvoren.
Član 263.
(Izlučna i razlučna prava)
(1) U pogledu izlučnih i razlučnih prava na predmetima, koji se nalaze u državi priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka, primijenit će se pravo države priznanja, ako se ti predmeti u trenutku otvaranja stranoga stečajnog postupka nisu nalazili na području države otvaranja tog postupka.
(2) Ukoliko su prava nad predmetima unesena u javnim evidencijama, smatra se da se predmet nalazi u državi u kojoj se vodi javna evidencija.

Član 264.
(Ugovor o radu)
U pogledu dejstva stečajnog postupka, na ugovor o radu primjenjuje se pravo države u kojoj je ugovor o radu zaključen.
Član 265.
(Uračunavanje)
(1) Povjerilac može da zadrži što je primio u posebnom stečajnom postupku koji je otvoren u drugoj državi i koji obuhvata samo imovinu stečajnog dužnika koja se nalazi u drugoj državi.
(2) U slučaju primljenog iz stava (1) ovog člana, primljeno se, nakon odbitka troškova koje je povjerilac imao u ostvarivanju namirenja u posebnom stečajnom postupku, uračunava u stečajnu kvotu koja pripada u glavnom stečajnom postupku.
(3) Uračunavanja neće biti ako je povjerilac djelimično namirenje potraživanja u posebnom stečajnom postupku ostvario kao razlučni povjerilac ili na osnovu dopuštenog prebijanja.
Član 266.
(Saradnja stečajnih upravnika)
(1) Upravnik stečajnog postupka otvorenog u Federaciji i upravnik stečajnog postupka otvorenog u drugoj državi nad istim stečajnim dužnikom međusobno sarađuju.
(2) Stečajni upravnici iz stava (1) ovog člana dužni su jedan drugome dati sva pravno dopuštena obavještenja koja mogu biti od značaja za provođenje stečajnih postupaka.
(3) Stečajni upravnik glavnog stečajnog postupka otvorenog u Federaciji dužan je da prijavljeno potraživanje prijavi u stranom stečajnom postupku, ako od njega to zatraži i ovlasti ga povjerilac.

Član 267.
(Primjena općih pravila o priznanju stranih sudskih odluka)
Na priznanje stranih odluka o otvaranju stečajnog postupka primjenjuju se propisi Federacije o priznanju stranih sudskih odluka, ako odredbama ovog zakona nije drugačije propisano.
Član 268.
(Mjesna nadležnost i sastav suda za međunarodni stečaj)
(1) Prijedlog za priznanje podnosi se sudu u Federaciji na čijem se području nalazi poslovna jedinica stečajnog dužnika, a ako stečajni dužnik nema poslovnu jedinicu u Federaciji, sudu na čijem području se nalazi imovina ili dio imovine stečajnog dužnika.
(2) Ako stečajni dužnik ima poslovne jedinice na području više sudova ili ako se njegova imovina nalazi na području više sudova, za donošenje odluke o priznanju mjesno je nadležan sud kojem je prvom podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.
(3) Ako se imovina stečajnog dužnika u Federaciji sastoji u potraživanju, smatra se da se potraživanje stečajnog dužnika nalazi u mjestu u kojem dužnici stečajnog dužnika imaju svoje sjedište, odnosno prebivalište.
(4) O priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka, te o otvaranju stečajnog postupka u Federaciji, na osnovu strane odluke odlučuje nadležni sud koji provodi stečajni postupak.
Član 269.
(Prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka)
(1) Prijedlog za priznanje odluke stranog suda ili drugog organa o otvaranju stečajnog postupka može podnijeti strani stečajni upravnik ili povjerilac stečajnog dužnika.
(2) Uz prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka treba priložiti:
a) izvornik ili ovjereni prepis odluke i ovjereni prevod na jedan od jezika koji su u službenoj upotrebi,
b) potvrdu nadležnog stranog organa o izvršnosti odluke o otvaranju stečajnog postupka, popis poznate imovine stečajnog dužnika u Federaciji i popis povjerilaca sa odgovarajućim dokazima.
(3) Sud odbacuje prijedlog iz stava (1) ovog člana ako ne budu podneseni prilozi iz stava (2) ovoga člana i ako nedostaci ne budu otklonjeni u traženom roku.

Član 270.
(Pretpostavke za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka)
(1) Strana odluka o otvaranju stečajnog postupka se priznaje:
a) ako je donesena od suda, odnosno organa koji je prema propisima Federacije međunarodno nadležan,
b) ako je izvršna prema propisima države u kojoj je donesena, čak i ako nije pravosnažna,
c) ako njeno priznanje nije protivno javnom poretku Federacije.
(2) Prijedlog za priznanje strane odluke sud će odbiti ako u postupku po prigovoru stečajnog dužnika ili nekog drugog učesnika u postupku, utvrdi da stečajnom dužniku akt kojim je postupak bio pokrenut nije dostavljen u skladu sa zakonom države u kojoj je odluka donesena i ako su u tom postupku bila povrijeđena njegova osnovna prava na učešće u stečajnom postupku.
(3) Strana odluka o otvaranju stečajnog postupka priznaje se i ako nije pravosnažna.
Član 271.
(Određivanje privremenih mjera i zabrana izvršenja i osiguranja)
(1) Kada se prijedlog za priznanje strane odluke podnese, nadležni sud može da odredi mjere osiguranja, odnosno da imenuje privremenog stečajnog upravnika u skladu sa odredbama ovog zakona o prethodnom postupku.
(2) Nakon objave oglasa u skladu sa članom 272. stav (1) ovog zakona, nije moguće, dok teče postupak za priznanje, pokrenuti parnični postupak, kao ni postupak izvršenja ili osiguranja u kojem je stečajni dužnik stranka.
(3) Parnični postupci, te postupci izvršenja i osiguranja koji su bili u toku prekidaju se objavom oglasa.
(4) Izuzetno od stava (2) ovog člana izlučni i razlučni povjerioci iz člana 263. ovog zakona mogu i tokom trajanja postupka priznanja pokrenuti, odnosno nastaviti prekinuti izvršni postupak radi ostvarenja svog zahtjeva, odnosno potraživanja protiv stranog stečajnog dužnika, ali samo pod uslovom ako se sa tim složi strani stečajni upravnik.
(5) Nadležni sud u Federaciji određuje po službenoj dužnosti da se prijedlog za priznanjem strane odluke o otvaranju stečajnog postupka, kao i rješenje o privremenim mjerama, odnosno o postavljenju privremenog upravnika odmah zabilježi u javnim evidencijama.
Član 272.
(Oglas u povodu prijedloga za priznanje)
(1) Po prijemu prijedloga za priznanje, sud objavljuje oglas na oglasnoj tabli suda, web stranici suda -elektronskoj tabli suda i u „Službenim novinama Federacije BiH“, u kojem navodi:
a) podatke o sudu koji objavljuje oglas sa brojem predmeta,
b) podatke o stranoj odluci čije se priznanje traži i njenom bitnom sadržaju,
c) podatke o stranom stečajnom upravniku, te podatke o odluci kojom je imenovan, ako nije imenovan odlukom o otvaranju stečajnog postupka,
č) poziv povjeriocima, stranom stečajnom dužniku i svim drugim licima koja imaju pravni interes da u roku od 30 dana od objave oglasa u „Službenim novinama Federacije BiH“ prijave stečajnom sudu svoja potraživanja, te da se u podnesku izjasne o postojanju pretpostavki za priznanje strane odluke, te mogućim teškoćama u namirenju potraživanja u stranom stečajnom postupku.
(2) Pismeno sa izvještajem o stavljenom prijedlogu za priznanje, te podacima i pozivu iz stava (1) ovog člana stečajni sud će dostaviti stranom stečajnom dužniku, stranom stečajnom upravniku, te onim povjeriocima čije je prebivalište, odnosno sjedište u Federaciji poznato.
Član 273.
(Ispitivanje pretpostavki za priznanje)
(1) Prilikom odlučivanja o prijedlogu za priznanje sud ispituje da li su ispunjene pretpostavke za priznanje navedene u članu 270. st. (1) i (2) ovog zakona.
(2) Potrebna objašnjenja sud može tražiti od organa čija se odluka priznaje, te od učesnika u postupku.
(3) Lice koje se u svom podnesku protivi priznanju sud može saslušati.
(4) Sud obraća posebnu pažnju na potrebu hitnog rješavanja zahtjeva priznanja.

Član 274.
(Rješenje o priznanju)
(1) Rješenje o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka u odnosu na krug lica prema kojima djeluje ima isto dejstvo kao i rješenje suda u Federaciji o otvaranju stečajnog postupka.
(2) U rješenju iz stava (1) ovog člana sud navodi koje učinke ima priznata strana odluka.
(3) Kada se rješenjem o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka kao pravni učinak određuje otvaranje stečajnog postupka u Federaciji, rješenje o priznanju ima ujedno pravno značenje rješenja o otvaranju stečajnog postupka.
(4) Priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka objavljuje se na oglasnoj tabli suda, web stranici suda -elektronskoj tabli suda, u „Službenim novinama Federacije BiH“ i na internet stranici FIA-e.
(5) Rješenje o priznanju dostavlja se predlagaču, stranom stečajnom upravniku, stečajnom dužniku, pravnim licima koja za stečajnog dužnika obavljaju poslove platnog prometa, te nadležnom tužilaštvu.
(6) Rješenje iz stava (1) ovog člana dostavlja se organima koji vode javne evidencije koji po službenoj dužnosti, na osnovu dostavljenog rješenja, upisuju zabilješku priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka.

Član 275.
(Žalba protiv rješenja o priznanju)
(1) Protiv rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka strani stečajni dužnik, strani stečajni upravnik i povjerioci imaju pravo žalbe drugostepenom sudu u roku od osam dana od dostavljanja rješenja.
(2) Žalba protiv rješenja o priznanju ne zadržava njegovo izvršenje.

Član 276.
(Priznavanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka kao prethodno pitanje)
(1) Ako o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka nije doneseno posebno rješenje, svaki sud može o priznanju odluke rješavati u postupku koji se vodi za rješavanje prethodnog pitanju, ali samo sa dejstvom za taj postupak.
(2) Pravne posljedice priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka stupaju danom donošenja odluke u kojoj je o navedenom priznanju odlučeno kao o prethodnom pitanju.

3. Dejstva priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka
a) Priznanje strane odluke nakon otvaranja stečajnog postupka u Federaciji
Član 277.
(Priznanje strane odluke u slučaju prethodno otvorenog stečajnog postupka u Federaciji )
(1) Strana odluka o otvaranju stečajnog postupka koja ispunjava pretpostavke za priznanje prema članu 270. ovog zakona priznaje se i u slučaju ako je prije podnošenja prijedloga za priznanje otvoren protiv dužnika stečajni postupak u Federaciji prema odredbi člana 261. st. (1) ili (2) ovog zakona.
(2) Priznata strana odluka o otvaranju stečajnog postupka proizvodi dejstva propisna odredbama čl. 286. do 290. ovog zakona.
(3) Strani stečajni upravnik ne može osporiti potraživanja koja su već utvrđena u ranije pokrenutom postupku u Federaciji.
(4) Ako je na dan podnošenja prijedloga za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka istekao rok od 15 dana od dana javnog objavljivanja prvog diobnog popisa u stečajnom postupku u Federaciji, dioba u stečajnom postupku u Federaciji ne provodi se na osnovu odluke o diobi donesene u stranom stečajnom postupku.

b) Priznanje strane odluke bez posljedice otvaranja stečajnog postupka u Federaciji
Član 278.
(Opće pravilo)
(1) Dejstva priznate strane odluke o otvaranju stečajnog postupka određuju se prema pravu države u kojoj je postupak otvoren, ako nisu suprotni osnovnim načelima stečajnog prava Federacije i ukoliko ovim zakonom nije drugačije propisano.
(2) Dejstva priznate strane odluke djeluju od dana objavljivanja rješenja o priznanju na oglasnoj tabli suda, web stranici suda -elektronskoj tabli suda i „Službenim novinama Federacije BiH“.

Član 279.
(Izvršenje i osiguranje)
(1) Namirenja, koja su ostvarena putem izvršnog postupka u Federaciji u vremenu između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objavljivanja prijedloga za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka prema članu 272. stav (1) ovog zakona, kao i razlučna prava, koja su putem izvršnog postupka ili postupka osiguranja u Federaciji u tom periodu nastala, gube pravno dejstvo.
(2) U slučaju gubitka pravnog dejstva prema stavu (1) ovog člana, povjerilac je dužan ono što je stekao, nakon odbijanja troškova koji su mu nastali u izvršnom postupku, odnosno postupku osiguranja, predati stečajnom upravniku.
(3) Odredbe st. (1) i (2) ovog člana ne primjenjuju se na izvršna namirenja, odnosno u postupku izvršenja ili postupku osiguranja na nastala razlučna prava povjerilaca, koji su navedeni u članu 263. i članu 285. stav (1) ovog zakona.
(4) Odredbe st. (1) i (2) ovog člana ne primjenjuju se ako je između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objavljivanja prijedloga za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka prema članu 272. stav (1) ovog zakona prošlo više od godinu dana.
Član 280.
(Raspolaganje stečajnog dužnika)
(1) Raspolaganja stečajnog dužnika koja su poduzeta u periodu između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objavljivanja rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka prema članu 274. stav (4) ovog zakona gube pravni učinak ako su protivna interesima povjerilaca stečajnog dužnika i ukoliko bude dokazano da je protivna strana znala ili morala znati u trenutku raspolaganja stečajnog dužnika da je protiv njega u inostranstvu otvoren stečajni postupak.
(2) Protivna strana ima pravo na protučinidbu iz strane stečajne mase ako je njom povećana vrijednost stečajne mase.
(3) Ako je raspolaganje stečajnog dužnika uslijedilo nakon objavljivanja oglasa o prijedlogu za priznanje prema članu 272. stav (1) ovog zakona, smatra se da je protivna strana znala ili morala znati u trenutku raspolaganja stečajnog dužnika da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inostranstvu.
(4) Raspolaganja stečajnog dužnika poduzeta nakon otvaranja stranog stečajnog postupka ne gube pravno dejstvo ako za njih vrijede opća pravila o zaštiti povjerenja u javne evidencije.
(5) Raspolaganja iz stava (4) ovog člana mogu se pobijati prema pravu države mjerodavnom za pobijanje.
Član 281.
(Radnje u korist stečajnog dužnika)
(1) Lice sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Federaciji, koje je dužnik stranog stečajnog dužnika, dužno je da odmah, čim sazna o otvaranju stečajnog postupka u inostranstvu, obavijesti stranog stečajnog upravnika o postojanju svoje obaveze, te o trenutku njezinog dospijeća.
(2) Dospjelu obavezu iz stava (1) ovog člana lice je ovlašteno direktno ispuniti stranom stečajnom dužniku, ako je od dana slanja obavijesti stranom stečajnom upravniku proteklo osam dana, a sud u Federaciji nije do tog momenta, u skladu sa članom 271. stavom (1) ovog zakona, odredio mjere osiguranja ili imenovao privremenog stečajnog upravnika.
(3) Eventualni troškovi odgađanja ispunjenja dospjele obaveze smatraju se troškovima stečajne mase.
(4) Ako je obaveza direktno ispunjena stranom stečajnom dužniku u periodu između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objave rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka prema članu 274. stav (4) ovog zakona, a bez izvještavanja stranog stečajnoga upravnika o postojanju obaveze, lice iz stava (1) ovog člana ne može biti oslobođeno svoje obaveze, ako se dokaže da je u trenutku direktnog ispunjenja obaveze stranom stečajnom dužniku znalo ili moralo znati da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inostranstvu.
(5) Ako je obaveza direktno ispunjena stranom stečajnom dužniku nakon objavljivanja oglasa o prijedlogu za priznanje prema članu 272. stav (1) ovog zakona, smatra se da je dužnik stečajnog dužnika znao ili morao znati da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inostranstvu.
Član 282.
(Prebijanje novčanih potraživanja u međunarodnom stečaju)
(1) Prebijanje novčanih potraživanja nije dopušteno ako je potraživanje ustupljeno u periodu između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objave rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka prema članu 274. stav (4) ovog zakona, i ako bude dokazano da je novi povjerilac (cesionar) u trenutku ustupanja znao ili morao znati da je protiv dužnika otvoren stečajni postupak u inostranstvu.
(2) Ako je potraživanje ustupljeno nakon objavljivanja oglasa o prijedlogu za priznanje prema članu 272. stav (1) ovog zakona, smatra se da je novi povjerilac (cesionar) u trenutku ustupanja znao ili morao znati daje protiv dužnika otvoren stečajni postupak u inostranstvu.
Član 283.
(Privilegovana potraživanja, izlučni i razlučni povjerioci u međunarodnom stečaju)
(1) Priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka ne utiče na pravo povjerilaca da svoja potraživanja navedena u članu 285. stav (1) ovog zakona namire u punom iznosu ako im je za to dovoljan dio imovine stečajnog dužnika, koji nije opterećen pravima trećih, koji se u trenutku objavljivanja rješenja o priznanju na oglasnoj ploči prema članu 274.stav (4) nalazi u Federaciji.
(2) Radi ostvarenja i obezbjeđenja svojih prava, povjerioci iz stava (1) ovog člana ovlašteni su i nakon priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka da vode protiv dužnikove imovine parnični postupak, postupke izvršenja i osiguranja.
(3) Izlučni i razlučni povjerioci iz člana 263. ovog zakona ovlašteni su voditi u Federaciji parnične postupke, postupke izvršenja i osiguranja pod uslovima pod kojima bi ih mogli voditi da je u Federaciji otvoren stečajni postupak.
(4) Sud nadležan za izvršenje na prijedlog stranog stečajnog upravnika odgađa izvršni postupak iz stava (2) ovog člana ako je to nužno da bi se postiglo namirenje povjerilaca stečajnog dužnika u većoj stečajnoj kvoti.
(5) Odgađanje iz stava (4) ovog člana može trajati do 90 dana, sa mogućnošću određenja novog odgađanja, ali najdalje do prve diobe u stranom stečajnom postupku.
(6) Sud nadležan za izvršenje može u svakom trenutku, na prijedlog povjerioca ili stranog stečajnog upravnika, opozvati odgađanje, ako više ne postoje uslovi za njega.

c)Priznanje strane odluke sa posljedicom otvaranja stečajnog postupka u Federaciji
Član 284.
(Priznanje strane odluke sa posljedicom otvaranja stečajnog postupka u Federaciji)
(1) U prijedlogu za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka može strani stečajni upravnik ili povjerilac, kao neposrednu pravnu posljedicu priznanja, zahtijevati otvaranje stečajnog postupka u Federaciji.
(2) Otvaranje posebnog stečajnog postupka u Federaciji stečajni upravnik može zahtijevati i u podnesku upućenom stečajnom sudu u roku od 15 dana od dana prijema pismena iz člana 272. stava (2) ovog zakona.
(3) Otvaranje postupka povjerilac može zahtijevati i u podnesku koji upućuje stečajnom sudu na osnovu člana 272. stav (1) tačka č) ovog zakona.
(4) U slučaju iz stava (3) ovog člana, na pravne posljedice primjenjuju se isključivo propisi o stečaju Federacije, osim ako čl. 208. do 212. i čl. 285. do 290. ovog zakona nije određeno drugačije.

4. Otvaranje posebnog stečajnog postupka u Federaciji, kao posljedica priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka
Član 285.
(Otvaranje posebnog stečajnog postupka u Federaciji na prijedlog povjerioca)
(1) Sud uvijek otvara poseban stečajni postupak na prijedlog:
a) Fonda za zdravstveno osiguranje i Fonda za penzijsko osiguranje za potraživanja koja se po zakonu obavezno izdvajaju iz prihoda, odnosno iz plaća i organa Federacije i jedinica lokalne samouprave za potraživanja po osnovu poreza i druga potraživanja koja čine prihod budžeta,
b) radnika stečajnog dužnika sa redovnim mjestom rada u Federaciji.
(2) Na prijedlog povjerioca koji ne pripada povjeriocima iz stava (1) ovog člana sud otvora stečajni postupak u Federaciji, samo ako povjerilac učini vjerovatnim da bi namirenje njegovog potraživanja u stranom stečajnom postupku bilo uz posebne teškoće.
(3) Izuzetno od odredaba st. (1) i (2) ovog člana, radi ostvarenja što ravnomjernijeg i potpunijeg namirenja povjerilaca na međunarodnom nivou, sud neće otvoriti stečajni postupak u Federaciji ako ocijeni da bi otvaranje tog postupka s obzirom na veličinu potraživanja povjerilaca iz st. (1) i (2) ovoga člana bilo ekonomski neprimjereno.
(4) Prilikom donošenja ocjene iz stava (3) ovog člana sud se može savjetovati sa stranim stečajnim upravnikom.
Član 286.
(Ovlaštenja stranog stečajnog upravnika)
(1) Pored stečajnog upravnika posebnog stečajnog postupka i povjerilaca koji u njemu učestvuju, i strani stečajni upravnik može u tom postupku osporavati prijavljena potraživanja.
(2) Pravo pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika pripada u stečajnom postupku u Federaciji i stranom stečajnom upravniku.
(3) Troškovi stranog stečajnog upravnika koji nastanu u vezi sa vršenjem ovlaštenja iz st. (1) i (2) ovog člana ne smatraju se troškovima stečajnog postupka u Federaciji.
Član 287.
(Namirenje povjerilaca)
(1) Nakon namirenja troškova i ostalih obaveza stečajne mase, izlučnih i razlučnih povjerilaca, te povjerilaca iz člana 285. stav (1) ovog zakona, preostala stečajna masa dijeli se povjeriocima u skladu sa odlukom o diobi koju sud donosi na osnovu odluke o diobi ili odgovarajuće diobne osnove donesene u stranom stečajnom postupku.
(2) Ako pri izradi strane odluke ili diobne osnove nisu uzeta u obzir potraživanja utvrđena u stečajnom postupku u Federaciji, sud preostalu stečajnu masu dijeli na povjerioce čija su potraživanja utvrđena u stečajnom postupku u Federaciji, vodeći računa o tome u kojoj su mjeri pojedini uzeti u obzir pri dodjeli stečajne mase u stranom stečajnom postupku.
(3) Sud prilikom podjele preostale stečajne mase ne uzima u obzir stranu odluku o diobi, ako je u njoj predviđena podjela rezultat primjene pravila koja su protivna javnom poretku Federacije.
(4) Odredba stava (3) ovog člana primjenjuje se kada strana odluka o diobi sudu nije dostavljena u roku koji je odredio.
(5) Stečajna masa koja preostane nakon namirenja povjerilaca prema st. (1), (2) i (3) ovog člana predaje se odmah stranom stečajnom upravniku.
(6) Ako stečajna masa nije dovoljna da bi se namirila utvrđena potraživanja u stečajnom postupku u Federacije prema st. (1) i (2) ovog člana, povjerioci mogu nenamireni dio svojih potraživanja namiriti samo u stranom stečajnom postupku prema pravilima stranog stečajnog prava.
Član 288.
(Posebni stečajni postupak u stranoj državi)
(1) Ako povjerilac djelimično namiri svoja potraživanja u posebnom stečajnom postupku koji je protiv stečajnog dužnika otvoren u stranoj državi, a kojim je obuhvaćena samo imovina stečajnog dužnika u stranoj državi, dozvoljeno je da zadrži stečeno.
(2) Stečeno se, nakon odbijanja troškova koje je povjerilac imao u ostvarivanju namirenja u tom stranom posebnom stečajnom postupku, uračunava u stečajnu kvotu, koja pripada u posebnom stečajnom postupku u Federaciji.
(3) Uračunavanja iz stava (2) ovog člana neće biti ako je povjerilac djelimično namirenje potraživanja u stranom posebnom stečajnom postupku ostvario kao razlučni povjerilac ili na osnovu dopuštenog prebijanja.
(4) Odredbe stava (1) ovog člana primjenjuju se i kada je povjerilac djelimično namirio svoje potraživanje putem izvršnog postupka u stranoj državi.
Član 289.
(Prijava potraživanja u stranom stečajnom postupku)
(1) Stečajni upravnik posebnog stečajnog postupka otvorenog u Federaciji dužan je potraživanje prijavljeno u posebnom stečajnom postupku prijaviti u stranom stečajnom postupku ako od njega zatraži i ovlasti ga povjerilac potraživanja.
(2) Domaći stečajni upravnik ovlašten je u stranom glavnom stečajnom postupku vršiti pravo glasa na osnovu potraživanja prijavljenog u posebnom stečajnom postupku u Federaciji, ako povjerilac tog potraživanja ne učestvuje u glasanju.
Član 290.
(Saradnja stečajnih upravnika)
(1) Osim međusobne izmjene obavještenja prema članu 266. ovog zakona, stečajni upravnik posebnog stečajnog postupka u Federaciji dužan je stečajnom upravniku stranog glavnog stečajnog postupka omogućiti da se izjasni o načinu unovčenja imovine stečajnog dužnika koju obuhvata domaći posebni stečajni postupak.
(2) Stečajnom upravniku stranog glavnog stečajnog postupka dostavlja se i stečajni plan posebnog stečajnog postupka u Federaciji.
(3) Stečajni upravnik iz stava (2) ovog člana ima pravo da predloži stečajni plan posebnog stečajnog postupka.

5. Nepriznavanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka
Član 291.
(Odbijanje prijedloga za priznanje)
(1) Ako odbije prijedlog za priznanje, sud, na prijedlog povjerioca ili stečajnog dužnika, ako je to potrebno radi ravnomjernog namirenja svih dužnikovih povjerilaca, otvora stečajni postupak u Federaciji.
(2) Prijedlog iz stava (1) ovog člana može se podnijeti u roku od osam dana od dana objavljivanja rješenja o odbijanju prijedloga za priznanje na oglasnoj tabli suda, web stranici suda -elektronskoj tabli suda i u „Službenim novinama Federacije BiH “.
(3) Prijedlog iz stava (1) ovog člana može biti sadržan u podnesku koji se upućuje sudu na osnovu člana 272. stav (1) tačka č) ovog zakona.
(4) Stečajni postupak iz stava (1) ovog člana obuhvata samo imovinu stečajnog dužnika koja se nalazi u Federaciji.
Član 292.
(Žalba na odbijanje prijedloga za priznanje strane odluke)
(1) Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka strani stečajni dužnik, strani stečajni upravnik i povjerioci imaju pravo žalbe.
(2) Žalba iz stava (1) ovog člana ne zadržava izvršenje rješenja.

Član 293.
(Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka kada se strana odluka o otvaranju stečajnog postupka ne može priznati)
(1) Povjerilac i stečajni dužnik ovlašteni su da traže otvaranje stečajnog postupka u Federaciji, nezavisno od tog što je otvoren glavni stečajni postupak u drugoj državi, ako su ispunjeni uslovi zbog kojih bi se prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka mogao odbiti.
(2) Sud dozvoljava otvaranje stečajnog postupka u Federaciji u slučaju iz stava (1) ovog člana ako to zahtijeva načelo ravnomjernog namirenja svih dužnikovih povjerilaca.
(3) Prilikom donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka iz stava (1) ovog člana sud o nemogućnosti priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka odlučuje kao o prethodnom pitanju.
(4) Stečajni postupak iz stava (1) ovog člana obuhvata samo imovinu stečajnog dužnika koja se nalazi u Federaciji.

6. Strana prinudna poravnanja i drugi stečajni postupci
Član 294.
(Strana odluka o odobrenju prinudnog poravnanja ili stranog stečajnog plana)
Na priznanje strane odluke o odobrenju prinudnog poravnanja ili stečajnog plana, kao i na priznanja strane odluke donesene u drugom sličnom postupku primijenjuju se odredbe ovog zakona o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka.

GLAVA VII.
KAZNENE ODREDBE
Član 295.
Novčanom kaznom od 10.000 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika ako ne podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti u skladu sa članom 58. st.(2),(6), (15),(16) i (17) ovog zakona.

GLAVA VIII.
PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 296.
(Stečajni postupci i Lista stečajnih upravnika)
(1) Stečajni postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovog zakona okončat će se po odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme otvaranja postupka.
(2) Lica koja su uvrštena na Listu stečajnih upravnika u skladu sa ranije važećim propisima ostaju na Listi stečajnih upravnika do dana obnavljanja u skladu sa članom 72. stav (2) ovog zakona.
Član 297.
(Podzakonski akti)
(1) Ministar u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona dužan je da donese sljedeće pozakonske akte:
a) Pravilnik o izgledu i sadržaju obrasca prijedloga za pokretanje predstečajnog postupka (član 32. stav (4)),
b) Pravilnik o izgledu i sadržaju obrasca za prijavu potraživanja i obrasca za glasanje (član 40. stav (2) i (5) i čl. 49. stav (14)),
c) Pravilnik o izgledu i sadržaju obrasca za glasanje o prihvatanju prijedloga finansijskog i operativnog restrukturiranja (član 48. stav (3)),
č) Pravilnik o programu stručnog ispita za stečajnog upravnika i načinu njegovog polaganja, kao i načinu stručnog usavršavanja stečajnih upravnika (član 71. stav (5)),
ć) Pravilnik o naknadama i nagradama za rad stečajnog upravnika i članova odbora povjerilaca (član 77. stav (4)),
d) Pravilnik o utvrđivanju standarda za upravljanje stečajnom masom (član 77. stav (5)).
(2) Do donošenja podzakonskih akata iz stava (1) ovog člana primjenjuju se podzakonski akti doneseni na osnovu Zakona o stečajnom postupku („Službene novine Federacije BiH“ broj: 29/03, 32/04 i 42/06),

Član 298.
( Prestanak važenja zakona)
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o stečajnom postupku („Službene novine Federacije BiH“, br. 29/03, 32/04, 42/06 i 52/18).
Član 299.
(Stupanje na snagu)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije BiH”.

O B R A Z L O Ž E NJ E
ZAKONA O STEČAJU
I – USTAVNI OSNOV
Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbi člana IV. A. 20. 1. d., a u vezi sa članom IV. C. 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da je Parlament Federacije nadležan za donošenje zakona u vršenju funkcija fedralne vlasti, ukoliko Ustavom nije drugačije utvrđeno, te da pravila postupka potrebna da bi se osigurala jednakost u postupanju kao i osnovni principi pravičnosti u postupcima pred sudovima i organizaciji svih sudova bit će utvrđeni zakonima Federacije.
II – RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA
Analizirajući postojeće zakonsko rješenje u oblasti provođenja stečajnog postupka, te uzevši u obzir sve činjenice koje ukazuju na određene nejasnoće i nepreciznosti u postojećim zakonskim odredbama pristupilo se izradi novog Zakona o stečaju. Naime, važeći Zakon o stečajnom postupku donesen je 2003. godine i pretrpio je neznatne izmjene i dopune, a ekonomske i socijalne prilike u Federaciji su se znatno promijenile. Nadalje, potpuno nove okolnosti u razvoju poslovnog okruženja same po sebi nameću potrebu za donošenjem, novog zakonskog rješenja u ovoj oblasti, sa posebnim težištem na afirmaciji oživljavanja posrnulih privrednih subjekata, što je naglašeno u predloženom zakonskom tekstu uvođenjem potpuno novih zakonskih normi o postupku reorganizacije poslovnog subjekta kroz predstečajni postupak, čijim provođenjem se nastoje otkloniti vrlo izvjesni problemi u poslovanju privrednog subjekta.
Također, kako bi se postiglo kvalitetno zakonsko rješenje uzete su u obzir mnoge primjedbe i preporuke proizašle iz konkretnih slučajeva u sudskoj praksi, a posebno one koje su se odnosile na neprecizne formulacije pojedinih zakonskih normi u važećem zakonskom tekstu, pri čemu je dolazilo do mnogih sporova u primjeni i odugovlačenju postupka. Posebna pažnja prilikom izrade Prijedloga zakona posvećena je disciplinovanju rada stečajnih upravnika, kao bitnih sudionika samog postupka, od čijeg profesionalnog postupanja u mnogome zavisi efikasnost i blagovremenost navedenog postupka.
Analizirajući stanje u ovoj oblasti, došlo se do određenih pokazatelja koji upućuju na probleme u provođenju stečajnog postupka u Federaciji, a kao najvažnije možemo istaći sljedeće:
1.Neblagovremenost pokretanja postupaka, najviše zbog neodgovornosti lica ovlaštenih za zastupanje stečajnog dužnika, kao i zbog nedostatka sredstava kod stečajnog dužnika, a i povjerilaca za uplatu predujma za otvaranje stečajnog postupka.
Takođe, ne postoji organ koji bi vršio nadzor nad primjenom ove zakonske odredbe koja se tiče blagovremenog pokretanja postupka i koji bi izricao sankcije stečajnom dužniku, odnosno organu ovlaštenom za zastupanje stečajnog dužnika usljed neblagovremenog pokretanja postupka;
2.         Nedovoljnost i nedostatak stečajne mase, a direktan uzrok je neblagovremeno pokretanje stečajnog postupka;
3.         Nizak stepen namirenja povjerilaca, zbog nedovoljnosti i nedostatka stečajne mase;
4.         Troškovi provođenja stečajnog postupka su visoki u odnosu na vrijednost stečajne mase;
5.         Predugo trajanje postupka zbog vođenja parničnih postupaka, kao i vođenje upravnih postupaka zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Takođe, na dužinu trajanja postupka utiče i nemogućnost unovčenja stečajne mase usljed neuspjelih licitacija, kao i nedovoljan broj stečajnih sudija;
6.         Nedovoljan broj reorganizovanih privrednih društava, usljed nedostatka plana reorganizacije;
7.        Kvalitetniji nadzor i kontrola rada stečajnih upravnika.
Imajući u vidu probleme i poteškoće u stečajnom postupku, novim Zakonom o stečaju zacrtani su sljedeći ciljevi kojim bi se uticalo na:

blagovremeno pokretanje stečajnog postupka,
finansijsko i operativno restrukturiranje dužnika,
skraćivanje perioda trajanja stečajnog postupka,
smanjenje troškova stečajnog postupka, naročito troškova predujma,
način imenovanja stečajnih upravnika uz poštovanje principa ravnomjernosti i ravnopravnosti prilikom imenovanja, kao i starosna granicu za stečajne upravnike i visinu njihovih naknada,
zaštitu prava povjerilaca u stečajnom postupku,
unapređivanje procesa reorganizacije, u smislu njegovog pojednostavljenja,
usklađivanje propisa koji imaju uticaja na primjenu Zakona o stečajnom postupku,
određivanje organa koji bi vršio nadzor nad primjenom zakonske odredbe koja se tiče blagovremenog pokretanja postupka i koji bi izricao sankcije stečajnom dužniku, odnosno organu ovlaštenom za zastupanje stečajnog dužnika usljed neblagovremenog pokretanja postupka.

S obzirom na navedene ciljeve koji se žele postići, novim Zakonom o stečaju se uređuje predstečajni postupak, kojim se uvodi finansijsko i operativno restrukturiranje privrednih subjekata.
U predstečajnom postupku omogućeno je nelikvidnom privrednom društvu da zaključi nagodbu sa povjeriocima u cilju lakšeg i povoljnijeg izmirenja novčanih obaveza. Time bi se izbjegao stečaj privrednog društva i ono bi nastavilo poslovnu djelatnost, a povjerioci bi bili namireni bolje nego u stečajnom postupku koji dugo traje i puno košta.
Ovaj zakon propisuje da je Finansijsko informatička agencija nadležna, odnosno ovlaštena da pokrene prekršajni postupak protiv stečajnog dužnika, odnosno organa ovlaštenog za zastupanje stečajnog dužnika ako stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika ne podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti i da će se kazniti novčanom kaznom za prekršaj.
Propisivanje nadležnosti za FIA-u da pokreće prekršajni postupak protiv stečajnog dužnika, odnosno organa ovlaštenog za zastupanje stečajnog dužnika je izuzetno važna i od značaja za blagovremeno pokretanje stečajnog postupka, jer važeći Zakon o stečajnom postupku nije propisivao koji je organ je nadležan da vrši nadzor nad primjenom zakonske odredbe koja se tiče blagovremenog pokretanja postupka i koji bi izricao sankcije stečajnom dužniku, odnosno organu ovlaštenom za zastupanje stečajnog dužnika usljed neblagovremenog pokretanja postupka.
S obzirom na to da su ovim zakonom propisane dodatne nadležnosti FIA-i u pogledu stečajnog postupka, hitno je potrebno pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o FIA-i, kojim će se propisati nadležnost FIA-e, koje su propisane ovim zakonom i na taj način izvršiti usklađivanje ova dva zakona.
Novim zakonom skraćeni su rokovi za preduzimanje pojedinih radnji u postupku i određene sankcije za stečajnog upravnika i druge učesnike u postupku ukoliko kasne u sprovođenju potrebnih radnji, jer je u praksi kao slabost stečajnog postupka uočena njegova dužina trajanja koja sa jedne strane povećava troškove stečajnog postupka, a s druge stanje odugovlači namirenje povjerilaca.
Osim toga, utvrđen je način praćenja izvršenja određenih radnji u postupku od predsjednika sudova i rukovodilaca organa uprave, zavisno od toga da li je riječ o sudskim ili upravnim postupcima.
Posebno su obrađene odredbe zakona koje se odnose na stečajnog upravnika. Pooštreni su uslovi za izbor stečajnih upravnika koji moraju položiti ispit za stečajnog upravnika i stalno raditi na edukaciji i ličnom usavršaavanju. Povećan je stepen kontrole rada upravnika, kao pojačan stepen kontrole od stečajnog sudije. Takođe, limitiran je broj stečajnih predmeta koje može voditi jedan stečajni upravnik na dva predmeta, što je realno s obzirom na njihove mogućnosti, broj stečajnih predmeta koji se vode u Federaciji i broj stečajnih upravnika koji su ovlašteni i nalaze se na Listi.
Određeno je i obavezno osiguranje stečajnih upravnika za sve rizike koji se odnose na njihovo profesionalno djelovanje.
Veliki problem u stečajnom postupku je sistem obavještavanja stranaka s obzirom na veliki broj stranaka i drugih učesnika stečajnog postupka, te nesređenu dokumentaciju privrednih društava nad kojima se otvore stečajni postupci. Rješenje je pronađeno u objavi odluka suda i korespondencije putem interneta i internet stranice određenih institucija i agencija, uz zadržavanje postojećeg načina obavještavanja, što je i razumljivo s obzirom na važnost obavještavanja u stečajnom postupku.
Prava radnika po osnovu njihovih potraživanja su u potpunosti zaštićena i radnici i prijašnji radnici stečajnog dužnika se nalaze u povoljnijem položaju u odnosu na važeći zakon. Naime, osim što radnici i prijašnji radnici stečajnog dužnika imaju pravo na sva potraživanja nastala do dana otvaranja stečajnog postupka u punom bruto iznosu, u prvom isplatnom redu, ovim zakonskim tekstom su iz prvog isplatnog reda isključeni članovi uprave društva, članovi nadzornog odbora i odbora za reviziju obzirom da su u pitanju odgovorne osobe koje su svojim postupanjem doprinjele nepovoljnom stanju dužnika, a njihova potraživanja u stečajnom postupku su jako velika.
Jasno je definisano ko su povezana lica u stečajnom postupku i mogućnost pobijanja radnji povezanih lica kojima je nanesena šteta stečajnom dužniku i povjeriocima. U tom pravcu su produženi rokovi pobijanja pravnih radnji.
Što se tiče unovčavanja imovine stečajnog dužnika, u odnosu na raniji zakon, jasno su određenja pravila unovčenja imovine čiji je cilj brže i transparentnije unovčenje imovine, što je preduslov bržeg i boljeg namirenja povjerilaca u stečajnom postupku. Zakonom je propisana obaveza ministra pravde za donošenje pravilnika o načinu upravljanja stečajnom masom, kojim će biti propisani standardi upravljanja i unovčenja imovine, čime će se uvesti više reda u ove radnje stečajnog upravnika.
Zakonom je predviđena prodaja stečajnog dužnika kao pravnog lica. Prodajom dužnika kao pravnog lica obustavlja se stečajni postupak u odnosu na stečajnog dužnika na koga prelazi aktiva privrednog društva, a postupak se nastavlja u odnosu na stečajnu masu koju terete potraživanja povjerilaca, a koja ima poslovnu sposobnost i koja se registruje u Registru poslovnih subjekata u Federaciji. Nakon ovakve prodaje stečajni dužnik sa očišćenim bilansima može da nastavi i uspješno obavlja poslovnu djelatnost jer nema nikavih obaveza prema povjeriocima.
Ove i druge promjene u stečajnom zakonu omogućiće uspješno provođenje stečajnog postupka, brzo i kvalitetno namirenje povjerilaca.
Također, omogućit će privrednim društvima sa finansijskim teškoćama da, prije nego što nastupi platežna nesposobnost i razlog za stečaj, restrukturiraju svoje finansijske obaveze i otklone mogućnost stečaja i nastave normalan privredni život. Oni koji to ne uspiju, u postupku restrukturiranja imaju, prema ovom zakonu, mogućnost da to učine u stečajnom postupku reorganizacijom stečajnog dužnika.
Novi zakon propisuje znatno strožije novčane kazne za prekršaje u odnosu na raniji Zakon o stečajnom postupku.
Predviđeno je donošenje više podzakonskih akata za provođenje zakona koji će biti smjernica organima stečajnog postupka na koji način i kojim rokovima će se izvršavati određene radnje u stečajnom postupku.
I u konačnici, veoma je bitno istaći da potreba za postizanjem konciznog, sadržajnog i nadasve praktičnog zakonskog rješenja u ovoj oblasti predstavlja korak ka ispunjenju ciljeva u otklanjanju pravnih i drugih prepreka za investiciona ulaganja u Federaciji, a koja Federaciji treba da donesu značajna novčana sredstva kao i nova radna mjesta, odnosno donošenje ovakvog zakona predstavlja korak naprijed u realizaciji zadatih ciljeva kojima se postiže ekonomski i finansijski napredak.
Također, treba istaći da je i Evropska komisija donijela preporuke o novom pristupu stečaju, čiji bi cilj bio podsticanje reorganizacije nelikvidnih privrednih društava kroz finansijsko i operativno restrukturiranje, da bi se spriječila insolventnost i nastavilo poslovanje društva. Imajući u vidu navedeno, novim zakonskim rješenjima o postupku stečaja žele se stvoriti uslovi kojim bi stečaj predstavljao lijek za poslovno oživljavanje poslovnih subjekata koji imaju strukturne probleme koje ne mogu sami da riješe, a imaju radni ili bilo koji drugi kapacitet koji ih može pokretnuti.
Obzirom na značaj predloženog zakonskog teksta posebno sa aspekta unaprjeđenja poslovnog ambijenta u Federaciji, kao i značajnog olakšavanja rada sudova, predlaže se da Parlament Federacije donese Zakon o stečaju u predloženom tekstu.
III – USKLAĐENOST PROPISA S EVROPSKIM ZAKONODAVSTVOM

Prilikom izrade predmetnog zakona, Federalno ministarstvo pravde je imalo u vidu Uredbu o Uredu Vlade Federacije BiH za zakonodavstvo i usklađenost s propisima Evropske unije („Službene novine Federacije BiH“, broj: 26/20) i Uredbu o postupku usklađivanja zakonodavstva Federacije BiH s pravnom stečevinom Evropske unije („Službene novine Federacije BiH“, broj: 98/16) i u tom smislu je izvršilo analizu evropske pravne stečevine.
Shodno navedenom izvršena je analiza odredaba Uredbe (EU) 2015/848 Evropskog parlamenta i Vijeća od 20.05.2015. godine o postupku u slučaju nesolventnosti (L 141/19, 05.06.2015.) i utvrđeno je da u ovom trenutku odredbe navedene Uredbe nisu primjenjive na predmetni Prijedlog zakona o stečaju obzirom na materiju koju regulira Zakon, te privredni okvir i sistem insolventnosti u Evropskoj uniji. Po dobivanju kandidatskog statusa BiH i intenziviranju pregovora između EU i BiH, bit će potrebno u potpunosti preuzeti predmetnu Uredbu koja će tek tada imati svrhu i biti primjenjiva. Do tada, izvršeno je usklađivanje isključivo s osnovnim načelima Uredbe.

IV - OBRAZLOŽENJE PREDLOŽENIH ZAKONSKIH RJEŠENJA
Prijedlog Zakona o stečaju sadrži osam tematskih cjelina, odnosno podijeljen je u osam glava i to: Glava I-Osnovne odredba, Glava II-Osnovne procesne odredbe, Glava III-Predstečajni postupak, Glava IV-Stečajni postupak, Glava V-Postupak reorganizacije dužnika, Glava VI-Međunarodni stečaj, Glava VII-Kaznene odredbe i Glava-VIII-Prelazne i završne odredbe.
Članom 1. Prijedloga zakona definisan je predmet ovog zakona, kojim se uređuje predstečajni postupak i stečajni postupak, pravne posljedice otvaranja i provođenja predstečajnog postupka i stečajnog postupka, reorganizacija stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na osnovu stečajnog plana i međunarodni stečaj.
Čl. 2. do 16. Prijedloga zakona obuhvaćeno je definisanje pojmova u zakonu, zatim definisanje predstečajnog i stečajnog dužnika, razlozi za pokretanje stečajnog i predstečajnog postupka, te osnovna načela stečajnog postupka. Kod analize predmetnih članova zakona, posebnu pažnju treba posvetiti ciljevima za vođenje predstečajnog postupka u smislu održavanja opstojnosti posrnulog privrednog subjekta i namjeri njegove revitalizacije i osnaživanja za daljnji rad. Također, treba istači da je posebno afirmisano načelo hitnosti postupka, te istaknuto da i drugi sudski i upravni postupci proizašli iz stečajnog postupka moraju biti provedeni u što kraćem roku.
Čl. 16. do 26., koji su obuhvaćeni Glavom II Prijedloga zakona pod nazivom „Osnovne procesne odredbe, propisana su osnovna procesna pravila kojima se uređuje vođenje predstečajnog i stečajnog postupka, kao i postupka reorganizacije. Naime, njima se uređuje nadležnost za postupanje sudova, odluke suda, izvođenje dokaza, dostavljanje odluka, ali kao novina u odnosu na važeće rješenje može se naglasiti član 18. Prijedloga zakona kojim je definisan rok za okončanje stečajnog postupka, gdje je propisano da će se stečajni postupak okončati u roku od godinu dana, a u složenijim slučajevima u roku od dvije godine. Nadalje, kao izraz pojačane discipline nad radom svih učesnika u stečajnom postupku, članom 22. Prijedloga zakona propisuju se sredstva prisile koja je nadležan da provede stečajni sudac, ukoliko se učesnici u postupku ne ponašaju u skladu sa zakonom. Između ostalog novčane kazne su znatno povećane, odnosno mogu se izreći do 10.000,00KM. Kao posebnu afirmaciju načela hitnosti postupka, predstavlja član 23. u kojem se obrađuje pravo žalbe na odluke suda i u kojem je predloženo da žalba nema suspenzivno dejstvo. Dakle, žalba ne odlaže izvršenje rješenja, ukoliko to zakon u određenim slučajevima izričito ne propisuje. Time se želi izbjeći odugovlačenje postupka, koje se vrlo često koristi u praksi, kada se žalba izjavljuje samo u tom cilju.
Također, u članu 25. veoma detaljno je uređen način dostavljanja sudskih pismena, kao jedna od najvažnijih faza postupka, prilikom koje je dolazilo do veoma čestih odugovlačenja postupka. Predloženim članom se propisuje da se dostava vrši javnim oglašavanjem na oglasnoj ploči suda, web stranici suda-elektronskoj tabli suda, uključujući i slučajeve u kojima zakon predviđa posebnu dostavu. U određenim slučajevima predviđena je dostava i putem „Službenih novina Federacije BiH“.
Čl.27 do 57. Prijedloga zakona sadrže odredbe o predstečajnom postupku. Predložena zakonska rješenja predstavljaju potpunu novinu u odnosu na vežaći zakonski tekst. Naime, dosadašnja iskustva iz prakse pokazuju da je neophodno intervenisati na poslovanje određenih poslovnih subjekata, već u ranoj fazi kada postoje određeni pokazatelji da će poslovanje nekog poslovnog subjekta u dogledno vrijeme biti ugroženo. Ovim zakonskim odredbama želi se pružiti prilika samom dužniku da na vrijeme pokuša osnažiti svoje poslovanje i time spriječiti nastupanje štetnih posljedica, koje će neminovno nastupiti prema svim pokazateljima iz dosadašnjeg rada. Ova faza postupka predstavlja veoma značajnu novinu u našem pravnom sistemu i njeno uvođenje rezultat je pozitivnih pokazatelja u zemljama koje sadrže ovo zakonsko rješenje. Naime, veoma često se dešava da je sam poslovi subjekat svjstan da u dogledno vrijeme neće biti u mogućnost da nastavi svoje redovno poslovanje, ukoliko se institucionalno ne interveniše po pitanju rada istog.
S tim u vezi, predloženim zakonskim odredbama propisuje se način vođenja predstečajnog postupka, nadležnost suda, nadležnost povjerenika, njegove obaveze, zatim trajanje predstečajnog postupka, koje je ograničeno na 150 dana od dana otvaranja, zatim ko može podnijeti prijedlog za pokretanje predstečajnog postupka, gdje je uloga dužnika naglašena jer je povjeriocu potrebna saglasnost dužnika za pokretanje ovog postupka, te isprave koje je neophodno priložiti uz prijedlog, postupanje suda po podnesenom prijedlogu, predstečajni plan, poslovanje dužnika tokom predstečajnog postupka i pravne posljedice otvaranja predstečajnog postupka.
Čl. 58. do 206., koji su obuhvaćeni Glavom IV, pod nazivom „Stečajni postupak“ sadrže odredbe kojima se uređuje provođenje stečajnog postupka. Propisano je da se stečajni postupak pokreće prijedlogom, od strane dužnika ili nekog od povjerilaca koji ima interes za provođenje stečajnog postupka, uz prilaganje tačno određenih dokaza koji su neophodni sudu kako bi utvrdili uslove za otvaranje stečajnog postupka. U tom cilju sud donosi rješenje o pokretanju prethodnog stečajnog postupka, kako bi utvrdio da li postoje razlozi i uslovi za otvaranje stečajnog postupka propisani zakonom.
U članu 69. propisani su organi stečajnog postupka u koje spada: stečajni sudija, stečajni upravnik, skupština povjerilaca i odbor povjerilaca, a u članu 70. propisane su nadležnosti stečajnog sudije, čl. 71. do 80. sadrže odredbe koje se odnose na stečajne upravnike, način njihovog imenovanja, formiranje Liste stečajnih upravnika,nadzor nad radom i odgovornost, kao i prava stečajnih upravnika. Ovim odredbama znatno je unaprijeđeno zakonsko rješenje u ovoj oblasti u odnosu na važeće stanje. Naime, osim što su uslovi za imenovanje stečajnih upravnika pooštreni, u smislu definisanja stručnog obrazovanja, uvedena je i starosna granica do koje neko lice može biti imenovano za stečajnog upravnika u određenom stečajnom postupku, te su uvedena jasna ograničenja za imenovanje. Stečajni upravnici su dužni kontinuirano raditi na svom stručnom usavršavanju, a broj predmeta u kojima mogu biti angažovani je limitiran, što do sada nije bio slučaj. Nadzor nad radom stečajnog upravnika vrši stečajni sudija i isti može izreći kaznu stečajnom upravniku u iznosu od 1700,00 do 5.000,00 KM ukoliko stečajni upravnik ne postupa po odredbama ovog zakona. Također isti može biti i razriješen, te brisan sa Liste stečajnih upravnika ukoliko bude razriješen u dva stečajna postupka, što do sada nije bilo regulisano.
Članom 81. propisuje se način sazivanja prve skupštine povjerilaca, zatim njena ovlaštenja, pravo glasa u skupštini povjerilaca i na precizan način se definira postupak donošenja odluka od strane skupštine povjerilaca.
Čl. 82. -88 propisuje se način izbora odbora povjerilaca,zadaci odbora, način rada i odlučivanja, razrješenje članova odbora, njihova odgovornost i naknada za rad i troškove.
Članom 89. definisana je stečajna masa, a u članu 90. jasno su propisani isplatni redovi stečajnih povjerilaca.
Značajno unaprjeđenje predloženog zakonskog teksta u odnosu na važeća rješenja ogleda se u članu 92. kojim se propisuju stečajni povjerioci viših isplatnih redova, na način da se prije ostalih stečajnih povjerilaca namiruju radnici i prijašnji radnici stečajnog dužnika, osim članova uprave društva, članova nadzornog odbora i odbora za reviziju, za sva potraživanja nastala iz radnog odnosa do dana otvaranja stečajnog postupka, u bruto iznosu. Naime, praksa je pokazala da su potraživanja članova uprave društva, članova nadzornog odbora i odbora za reviziju veoma visoka i odnose se na znatan dio stečajne mase, a radi se o osobama koje su svojim postupcima uticale na stanje u poslovnom subjektu.
Nadalje, definisana su prava razlučnih i izlučnih povjerilaca, te način otvaranja stečajnog postupka, posebno sa aspekta donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka, pa je u članu 104. tačno precizirano šta treba da sadrži navedeno rješenje.
U članu 107. precizirano je na koji način se objavljuje rješenje o otvaranju stečajnog postupka, te je između ostalog predviđeno da se isto objavljuje i na internet stranici Finansijsko-informatičke agencije, a kopija rješenja se obavezno dostavlja Poreskoj upravi Federacije BiH, nadležnom tužilaštvu i Upravi za indirektno oporezivanje BiH.
Čl.110. do 124. definisane su pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka, a čl.125. do 147 propisan je način ispunjenja pravnih poslova nakon otvaranja stečajnog postupka.
Čl.148.do 189. propisan je način upravljanja stečajnom masom i unovčavanje stečajne mase, gdje je difinisan i način namirenja povjerilaca od prijave potraživanja po čl. 174. predloženog teksta, zatim definisanja tabele potraživanja u članu 175. do završne diobe koja je propisana članom 188.
U članu 190. Prijedloga propisano je donošenje rješenja o zaključenju stečajnog postupka, zatim u članu 191. prava povjerilaca nakon zaključenja stečajnog postupka, te naknadna dioba u članu 192. do 194.
U članu 196. do 200. propisuje se zaključenje stečajnog postupka zbog nedovoljnosti stečajne mase i način obustave postupka
Članom 207. započinje Glava V Prijedloga zakona, kojom je definisana reorganizacija stečajnog dužnika i pokušaj njegove revitalizacije. Dakle, čl. 207 do 259. definira se poseban dio stečajnog postupka, kojim se stečajni dužnik pomoću posebnog stečajnog plana pokušava oživjeti i ponovno vratiti u redovno poslovanje. Ovaj dio zakonskog teksta je veoma značajan jer ukazuje da otvaranje stečajnog postupka nad određenim stečajnim dužnikom ne mora neminovno značiti i njegovo gašenje. Naprotiv, adekvatnim mjerama i intervencijama u radu, jasno definisanim kroz plan reorganizacije stečajnog dužnika, isti može biti ponovno oživljen i nastaviti sa radom.
Članom 207. jasno je rečeno da je dopušteno izraditi stečajni plan u kojem se može odstupiti od zakonskih odredaba o unovčenju i raspodjeli stečajne mase, pa je u stavu (2) rečeno da se stečajnim planom može obuhvatiti niz mjera.
Čl. 208. do 224. definisani su tačni koraci u postupanju od podnošenja stečajnog plana, pa do izlaganja plana, a čl.225. do 243. definisan je način prihvatanja i potvrde stečajnog plana. Čl. 244. do 259. propisano je dejstvo potvrđenog stečajnog plana i nadzor nad njegovim provođenjem. U članu 251. propisano je da nadzor nad stečajnim planom obavlja stečajni upravnik, odbor povjerilaca i sud na način predviđen stečajnim planom.
Poglavljem VI uređuje se oblast međunarodnog stečaja.
Čl. 260. do 256. utvrđuje se isključiva međunarodna nadležnost, zatim međunarodna nadležnost prema poslovnoj jedinici, odnosno imovini stranog stečajnog dužnika u Federaciji.
Čl. 262. do 266. utvrđuje se osnovno načelo međunarodnog stečaja, izlučna i razlučna prava, postupak uračunavanja, saradnja stečajnih upravnika.
Čl 267. do 270. propisuju se pretpostavke i postupak priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka primjena opštih pravila o priznanju stranih sudskih odluka mjesna nadležnost i sastav suda prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka pretpostavke za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka.
Čl. 271. do 276. propisuje se način određivanja privremenih mjera i zabrane izvršenja i osiguranja, postupak oglašavanja u povodu prijedloga za priznanje i ispitivanje pretpostavki za priznanje sudskih odluka, donošenje rješenje o priznanju, postupak žalbe protiv rješenja o priznanju, priznavanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka kao prethodno pitanje.
Čl. 277. i 278. utvrđuje se način dejstva priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka.
Čl. 279. do 283. propisuje se postupak izvršenja i osiguranja raspolaganja stečajnog dužnika, činidbe u korist stečajnog dužnika, postupak prebijanja, definišu se privilegovana potraživanja, izlučni i razlučni povjerioci.
Čl. 283. do 285. utvrđuje se način priznanja strane odluke s posljedicom otvaranja stečajnog postupka u Federaciji, postupak otvaranja posebnog stečajnog postupka u Federaciji kao posljedica priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka i otvaranje posebnog stečajnog postupka u Federaciji na prijedlog povjerioca.
Čl. 285. do 290. propisuje se posebni stečajni postupak u trećoj zemlji i način prijave potraživanja u stranom stečajnom postupku, te saradnja stečajnih upravnika.
Čl. 291. do 295. utvrđuje se postupak nepriznavanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka, odbijanje prijedloga za priznanje, pravni lijek, prijedlog za otvaranje stečajnog postupka kada se strana odluka o otvaranju stečajnog postupka ne može priznati, postupak stranih prinudnih poravnanja i drugi stečajni postupci, te donošenje strane odluke o odobrenju prinudnog poravnanja ili stranog stečajnog plana.
Poglavljem VII, propisuju se kaznene odredbe.
Naime, članom 296. propisuje se da će se novčanom kaznom od 10.000 KM do 20.000 KM kazniti za prekršaj organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika ako ne podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti u skladu sa članom 58. st. (2), (6), (15), (16) i (17) ovog zakona. U članu 58. jasno je definisano ko je i u kojem roku dužan da podnese prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, a u st. (15) i (16) propisano je da ako stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika ne podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti, kaznit će se novčanom kaznom za prekršaj, te da je ovlašteni organ za pokretanje prekršajnog postupka Finansijsko informatička agencija.
Ovakvom zakonskom odredbom otklonjeni su nedostaci u važećem tekstu, jer prema važećim odredbama nije postojao način pokretanja prekršajnog postupka obzirom da nije bio definisan ovlašteni pokretač u skladu sa članom 53. Zakonom o prekršajima („Službene novine Federacije BiH“, broj 63/14). Praktično važeće zakonsko rješenje je u praksi neprovodivo, što se u predloženom rješenju adekvatno riješilo davanjem nadležnosti Finansijsko informatičkoj agenciji, koja ima uvid u poslovni status dužnika prema finansijskim izvještajima koje su joj poslovni subjekti dužni dostavljati.
Poglavljem VIII propisuju se prelazne i završne odredbe.
Naime, u istim je propisana nadležnost i rok za donošenje podzakonskih propisa, te način okončanja započetih postupaka.
V- PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI POSLANIKA I DELEGATA U PARLAMENTU FEDERACIJE ISKAZANI NA NACRT ZAKONA
Nacrt Zakona o stečaju razmatran je na 13. redovnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije, održanoj dana 13.12.2016. godine i na 12. vanrednoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije, održanoj dana 29.12.2016. godine. Od strane oba doma obrađivaču zakona, odnosno Vladi Federacije je naloženo provođenje javne rasprave u trajanju od 45 dana. Postupajući po Zaključku Predstavničkog doma Parlamenta Federacije, broj: 01-02-2136/16 od 27.12.2016. godine i Zaključku Doma naroda Parlamenta Federacije, broj: 02-02-2136/16 od 29.12.2016. godine, pristupilo se organiziranju i provođenju javne rasprave. Tekst Nacrta zakona o stečaju objavljen je na web stranici Federalnog ministarstva pravde sa obavještenjem o javnoj raspravi i mogućnošću dostavljanja primjedbi i sugestija od strane svih zainteresiranih učesnika. Kao završni dio javne rasprave organizirana je usmena sesija u zgradi Fedralnog ministarstva pravde 21.02.2017. godine.
Na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije iskazane su sljedeće primjedbe i sugestije:
-Poslanik Dženan Đonlagić iznio je primjedbe na čl.92. i 99. Nacrta zakona, te smatra da se ovim zakonom ne može definisati iznos plaće koja će biti potraživana kroz stečajnu masu (misleći na prava radnika iz radnog odnosa koji se pojavljuju kao povjerioci u stečajnom postupku). Naime, imenovani ističe da iznos potraživanja koja se odnose na lični dohodak su već definisani ugovorom između poslodavca i radnika, te da navedena odredba zakona koja tretira potraživanja radnika u prvom isplatnom redu ima diskriminatorne i protivustavne elemente. Također u odnosu na član 99. ističe primjedbu na to da se ne bi trebalo zakonom određivati šta se isplaćuje, odnosno šta se mora prioritetno isplaćivati iz stečajne mase, te da zapravo prioritet ima ona obaveza koja je prva nastala.
U odnosu na navedene primjedbe, ističemo da su odredbe čl. 92. i 99. korigovane.
-Poslanik Elvir Karajbić iznio je primjedbe koje se odnose na čl. 18.76. i 92. Nacrta zakona, te je predložio da se u članu 18.st. (2) i (3) trebaju brisati, jer smatra da se time omogućava da stečajni postupci ponovo mogu trajati neograničeno ili korigovati navedeni član na način da se odredi broj radnji koje stečajni upravnik mora poduzeti. U odnosu na navedenu primjedbu ističemo da predloženo rješenje u Nacrtu zakona predstavlja značajan pomak u odnosu na važeći zakon iz razloga što se jasno precizira u kojem roku će se okončati stečajni postupak. Potpuno je jasno da se u praksi ne može očekivati idealno rješenje u pogledu poštivanja rokova kada su u pitanju konkretni postupci, jer stečajni postupak ima specifičnost u tome što iz jednog stečajnog postupka, može proizaći veliki broj drugih sudskih i upravnih postupaka od čijeg ishoda ovisi završetak stečajnog postupka. Dakle, brisanje st. (2) i (3) ne znači u praksi da bi svi stečajni postupci mogli biti završeni u propisanom roku. Cilj ove zakonske odredbe jeste da utiče na sve učesnike postupka da svojim radnjama doprinose završetku postupka u zakonom propisanom roku, te da poštuju osnovno načelo „hitnosti“ stečajnog postupka. Ukoliko stečajni postupak ne bude okončan u propisanom roku, stečajni sudija obavještava o tome predsjednika suda, o čemi se vodi evidencija i o tome obavještava Federalno ministarstvo pravde, koje vodi Listu stečajnih upravnika i Visoko sudsko i tužilačko vijeće, upravo radi kontrole rada sudija. Dakle, st. (2) i (3) obezbjeđuju određeni sistem kontrole rada kako stečajnog sudije tako i stečajnog upravnika.
Također u članu 76. smatra da treba brisati st. (2) i (3) jer misli da je nedefinisano ko treba da utvrdi očekivanu vrijednost stečajne mase. U odnosu na navedenu primjedbu, treba istaći da je očekivana vrijednost stečajne mase jasna i odrediva kategorija i ista se procjenjuje od strane stručnih lica na osnovu knjigovodstvene vrijednosti i procjenom ovlaštenog sudskog vještaka. Dakle, jasno je da sud koji imenuje stečajnog upravnika u postupku, utvrđuje i očekivanu vrijednost stečajne mase.
Nadalje, vezano za član 92.-navedena odredba je korigovana, dakle primjedba je uvažena.
-Poslanik Almir Zulić, uočio je da se u Nacrtu zakona pojavljuje značajna uloga Finansijsko –informatičke agencije (FIA-e), u smislu provođenja odredbi zakona o predstečajnoj nagodbi, pa je postavio pitanje da li će takva institucija moći kvalitetno odgovoriti na postavljene zadatke. Također je ukazao na činjenicu da je prema izvještaju Centralne banke BiH jako veliki broj blokiranih računa poslovnih subjekata, te navedeni podatak dovodi u vezu sa odredbama ovog Nacrta kojima se govori o odgovornosti zakonskog zastupnika za neblagovremeno podnošenje prijedloga za pokretanje stečaja, te kao glavni problem ističe upravo firme sa blokiranim računima, jer predlagač mora uplatiti avans za pokretanje stečajnog postupka, što se svjesno ne radi, te predlaže da se zakonski uredi da obaveza osnivača bude predujam troškova postupka ukoliko prijedlog za stečaj podnese Porezna uprava Federacije BiH, koja kadrovski i stručno može raditi navedene poslove. U odnosu na navedene primjedbe može se istaknuti da je predloženi Nacrt zakona o stečaju u velikoj mjeri pooštrio odgovornost organa ovlaštenog za zastupanje pravnog lica kada je u pitanju blagovremeno pokretanje stečajnog postupka. Naime, u članu 58. stav (6) jasno je precizirano da se prijedlog za otvaranje stečajnog postupka mora podnijeti u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti, a u stavu (15) propisano je da će se organ ovlašten za zastupanje pravnog lica kazniti za prekršaj ukoliko ne postupi po navedenoj odredbi, te da prekršajni postupak u tom slučaju pokreće Finansijsko informatička agencija, koja ima podatke o poslovanju pravnih lica. Dakle, riješena je pravna praznina koja je postoji u važećem zakonu, a odnosi se na činjenicu da u važećem zakonu nema ovlaštenog organa za pokretanje prekršajnog postupka, ukoliko ovlašteni organ za zastupanje ignoriše navedenu obavezu. Također, predmetnim članom jasno je propisano ko može pokrenuti stečajni postupak i pod kojim uslovima, a uloga Poreske uprave Federacije BiH regulisana je i drugim propisima kojima se uređuje njen rad i nadležnost. Također Poreska uprava Federacije BiH, sa aspekta svojih zakonskih ovlasti koji uređuju oblast njenog poslovanja i nadležnost, ima jasno definisanu ulogu u stečajnom postupku.
-Zastupnica Amra Haračić iznijela je svoje mišljenje vezano za uvođenje predstečajnog postupka, te izrazila sumnju u pozitivne pomake kada je riječ o sanaciji privrednih društava kroz ovaj postupak, posebno sa aspekta što u Federaciji nemamo posebne specijalizirane privredne sudove, koji bi svoje kapacitete usmjerili na ove postupke, te smatra da je njihovo osnivanje neophodno. Također je istakla da je sistem reorganizacije regulisan u Glavi V Nacrta, te da mu se mora posvetiti puno više pažnje prilikom izrade Prijedloga zakona. Nadalje smatra da naše stečajno pravo ima osnove za uvođenje neformalnog-dobrovoljnog oblika reorganizacije, koji će se voditi van suda te smatra da bi predlagač trebao posvetiti veću pažnju uvođenju tog oblika reorganizacije, dakle bez nužnog pokretanja stečajnog postupka. U odnosu na navedene primjedbe može se istaći da je predmet ovog zakona materijalno i procesno uređenje stečajne materije u Federaciji i sa aspekta ovog zakona ne može se govoriti o formiranju privrednih sudova. Nadalje, treba pojasniti da predloženi zakonski tekst jasno i sistematski obrađuje i razgraničava fazu predstečajnog postupka, koji se pokreće na inicijativu ili po saglasnosti stečajnog dužnika sa jasnim ciljem da posrnuli privredni subjekat dobije novu šansu za rad i ova faza postupka nema obligatorni karakter. Dakle, uloga suda u ovoj fazi postupka ima specifičan karakter jer se kroz institucionalnu pomoć pokušava doprinjeti održanju posrnulog privrednog subjekta, kroz konkretni plan reorganizacije. Nadalje, u Glavi V Nacrta zakona govori se o reorganizaciji stečajnog dužnika, a koja mogućnost postoji i u važećem zakonskom rješenju i istoj se može pristupiti nakon otvaranja stečajnog postupka. Dakle, bitno je naglasiti činjenicu da se vrlo često u praksi nije pristupalo procesu rerganizacije zbog zakašnjelog pokretanja stečajnog postupka od strane ovlaštenih predlagača. S tim u vezi, predstečajni postupak i postupak reorganizacije kao mogućnosti revitalizacije nakon otvaranja stečajnog postupka, moramo razlikovati zbog temporalnog aspekta jedne i druge faze postupka. Naime, predstečajni postupak se pokreće zbog prijeteće platežne nesposobnosti, a proces reorganizacije kao potpuno drugačiji pravni institut imamo u već otvorenom stečajnom postupku.
-Poslanik Faruk Ćupina iznio je stajalište da predloženi Nacrt zakona o stečaju ide u prilog radničke klase, te smatra da treba naći kompromis sa radničkom populacijom o visini potraživanja, kao i to da potraživanja radnika trebaju imati prioritete. Također ističe da ima primjedbu na član 18. st.(2) i (3), te da iste treba malo mudrije formulisati. U odnosu na navedene primjedbe, ukazujemo na prethodna obrazloženja.
-Zastupnik Davor Vuletić smatra da bi trebalo uputiti pitanje tužilaštvu i Poreskoj upravi Federacije da li ima nešto „slučajno“ u ovom momentu što bi smo trebali staviti u zakon, a da bi njih ovlastilo da se „ovim“ bave. Vezano za navedenu primjedbu, treba imati u vidu da se rješenje o otvaranju i zaključenju postupka dostavlja nadležnom tužilaštvu i Poreskoj upravi Federacije BiH u skladu sa članom 102. stav (8) Nacrta zakona.
-Poslanik Jasmin Kadić uputio je primjedbe koje se odnose na dužinu trajanja stečajnog postupka, tačnije na mogućnost kako imenovani smatra, da se isti može produžavati, te na potraživanja radnika koja se namiruju u prvom isplatnom redu. Navedene primjedbe su već ranije obrađene.
Na 12. vanrednoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije, održanoj 29.12.2016. godine, učešće u raspravi o Nacrtu zakona o stečaju uzeli su delegati Aner Žuljević i Osman Ćatić, koji u osnovi nisu dali konkretne primjedbe nego općenito istakli da zakon u svojoj cjelini ne sadrži najsretnija rješenja, ali da je bolji od važećeg.

MIŠLJENJE VISOKOG SUDSKOG I TUŽILAČKOG VIJEĆA BOSNE I HERCEGOVINE
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine je svojim aktom broj: 08-02-1-462/2017. od 22.02.2017. godine, obrađivaču zakona Nacrta zakona o stečaju dostavilo svoje Mišljenje, u kojem je istaklo da je Stalna komisija za legislativu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća na sastanku održanom dana 22.02.2017. godine razmatrala Nacrt zakona o stečaju, te da je mišljenja da je član 16. pod nazivom „Stvarna i mjesna nadležnost“, neophodno uskladiti sa članom 23. Zakona o sudovima u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“, br. 38/05, 22/06, 63/10, 72/10, 7/13 i 52/14). Također, izražena je rezerva prema zadržavanju revizije kao kao vanrednog pravnog sredstva u stečajnom postupku, obzirom da parnica kao predmet već dozvoljava reviziju.
Vezano za primjedbe iz navedenog Mišljenja, izvršena je korekcija člana 16. Nacrta zakona, a vezano za primjedbu koja se odnosi na reviziju kao vanredni pravni lijek, treba istaći da pravo na ovaj pravni lijek postoji samo u dva slučaja i to na rješenje kojim se preispituje odluka prvostepenog suda o otvaranju stečajnog postupka i odluka prvostepenog suda o zaključenju stečajnog postupka, kada je na to rješenje dopuštena žalba.
U načelu, Stalna komisija za legislativu podržava činjenicu da Nacrt zakona sadrži odredbe koje imaju za cilj efikasnije i ekonomičnije rješavanje stečajnih postupaka, koje se ogledaju u mogućnosti postizanja stečajnog poravnanja i vodi ka smanjenju broja pokrenutih sudskih postupaka, u postupanju nadležnog stečajnog suda i u sporovima proistaklim iz stečaja i u vezi sa stečajem, u smanjenju rokova za poduzimanje i provođenje pojedinih radnji u postupku čime se smanjuje dužina trajanja ovih sudskih postupaka koji su hitne prirode, te u predviđenoj obavezi praćenja, vođenja evidencija i izvještavanja o statusu, odnosno dinamici okončanja ovih predmeta u sudovima.
PRIJEDLOZI, PRIMJEDBE I SUGESTIJE PRISTIGLE TOKOM JAVNE RASPRAVE

SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA BOSNE I HERCEGOVINE

Pismenim očitovanjem, kao i aktivnim učešćem na usmenoj javnoj raspravi predstavnika Samostalnih sindikata BiH, g-dina Kečo Adisa, upućene su primjedbe na Nacrt zakona o stečaju i to na:
Član 18. st. (1) i (2) sa obrazloženjem da se navedenim odredbama ostavlja mogućnost neograničenog trajanja stečajnog postupka, te da nisu predviđene nikakve sankcije prema stečajnom sudiji i stečajnom upravniku u smislu nepoštivanja odredbe o vremenskom ograničenju stečajnog postupka. Navedena primjedba ima identičan karakter kao i primjedba istaknuta od strane poslanika Elvira Karajbića, dakle ograničavanje trajanja stečajnog postupka već je obrađeno, uz napomenu da stav (1) i (2) predmetnog člana upravo imaju za cilj da se ukaže predsjedniku suda, nadležnom Federalnom ministarstvu pravde i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću na rad postupajućeg sudije i stečajnog upravnika, koji opet u skladu sa drugim odredbama ovog zakona i drugim zakonskim propisima imaju mehanizme za preispitivanje razloga dugotrajnog trajanja stečajnog postupka.
Član 26. kojim su propisani troškovi postupka i kojim je propisano da svaki povjerilac snosi svoje troškove, pri čemu kako smatra podnosilac primjedbe, je previđeno da se vrlo često radnici pojavljuju kao povjerioci, a da pri tome nemaju finansijska sredstva da snose troškove postupka. U odnosu na navedenu primjedbu treba istaći da ista nije osnovana, jer troškovi postupka predstavljaju osnovni preduslov za vođenje postupka i na njih su obavezani svi povjerioci, a ne samo radnici kao povjerioci, te se u tom kontekstu mora poštovati načelo jednakog tretmana i ravnopravnosti svih povjerilaca u postupku. Nadalje, troškovi postupka predstavljaju pravnu kategoriju koju poznaju i svi drugi sudski postupci. U odnosu na status uposlenika stečajnog dužnika, na koje težište stavlja podnosilac primjedbe, moramo imati u vidu da se u praksi od strane stečajnog upravnika vrši popis svih potraživanja uposlenika do dana otvaranja stečajnog postupka, tako da praktično stečajni upravnik izvršava sve radnje u odnosu na uposlenike.
Član 35., kojim je propisan predujam troškova, što se opet odnosi na radnike koji nisu u mogućnosti obezbijediti ta sredstva čime se praktično onemogućava otvaranje predstečajnog postupka. U odnosu na navedenu primjedbu, već je sadržano obrazloženje u prethodnoj primjedbi na član 26., a također mora se imati u vidu odredba člana 32. stav (1) tj. ko su ovlašteni podnosioci prijedloga za pokretanje predstečajnog postupka.
Član 39. stav (2) tačka c), kojom odredbom je propisan rok od 15 dana od dana objave rješenja o otvaranju predstečajnog postupka, povjeriocima da prijave svoja potraživanja, za koji rok se smatra da je prekratak prema mišljenju podnosioca primjedbe treba da se produži na 30 dana. Predmetna primjedba je neosnovana sa aspekta načela hitnosti koje je definisano u članu 15. Nacrta zakona, te u odnosu na fazu u kojoj se nalazi postupak, odnosno tačnije radi se o predstečajnom postupku.
Član 42. stav (1) tačka ć), gdje treba, prema mišljenju podnosioca primjedbe, ugraditi i kolektivni ugovor, kao veoma bitan pravni akt. Ova primjedba je usvojena.
Član 48. stav (2) Nacrta zakona, za koji se smatra da može biti predmetom zloupotrebe. Predmetna primjedba je neosnovana iz razloga što je izjava stvar lične volje povjerioca i njegov slobodan izbor, a posebno sa aspekta jer je u pitanju faza predstečajnog postupka, kojim se ima za cilj samo jedno, a to je revitalizacija poslovnog subjekta.
Član 52. stav (3), za koji se smatra da može biti predmet zloupotreba, te da ga treba preciznije formulisati u smislu da radnici dužnika imaju pravo na plaću koja ne može biti manja od najniže plaće u Federaciji BiH utvrđene kolektivnim ugovorom. Ova primjedba je usvojena.
Član 60. stav (1), koja primjedba je suštinski jednaka sa primjedbom na član 26. Nacrta zakona. Obrazloženje dato na primjedbu na član 26. Nacrta zakona.
Član 76. st. (2) i (3) Nacrta zakona, za koji se smatra da treba ograničiti broj stečajnih postupaka male vrijednosti koji može voditi stečajni upravnik, te u stavu (3) za koji se smatra da vrijednost stečajne mase ne bude veća od 250.000,00 KM. Predmetna primjedba je već bila istaknuta od strane poslanika Elvira Karajbića, gdje su i obrazloženi razlozi za njenu neosnovanost.
Član 77. stav (4) Nacrta zakona, gdje je neophodno, kako smatra podnosilac primjedbe, propisati da se pravilnikom kojim se propisuju naknade i nagrade za rad stečajnih upravnika, utvrdi način umanjenja naknade i nagrade ukoliko se stečajni postupak ne okonča u roku iz člana 18. stav 1. Nacrta zakona. U odnosu na navedenu primjedbu može se napomenuti da je pravilnik podzakonski akt koji se donosi na temlju zakona, dakle primjedba može biti uzeta u obzir prilikom izrade Pravilnika o naknadama i nagradama za rad stečajnih upravnika.
Član 79. st. (7) i (8) prema mišljenju podnosioca primjedbe treba brisati navedene stavove. Navedena primjedba je usvojena.
Član 80. Nacrta zakona, gdje se predlaže dodavanje novog stava (5) kojim će se propisati da će stečajni sudija razriješiti dužnosti stečajnog upravnika koji ne okonča stečajni postupak u roku iz člana 18. stav (1) Nacrta zakona. Navedena primjedba nije zasnovana iz razloga što stečajni upravnik nije jedini krivac ukoliko se stečajni postupak ne okonča u zakonskom roku, a mogućnost razrješenja jasno je definisana u stavu (4) predmetnog člana, gdje sudija cijeni opravdani razlog u svakom konkretnom slučaju, odnosno i slučaju ukoliko stečajni upravnik ne ispunjava svoje zakonske obaveze.
Član 86. stav (3) Nacrta zakona, za koji podnosilac primjedbe smatra da treba predvidjeti mogućnost imenovanja novog člana odbora povjerilaca iz reda grupe povjerilaca čiji je član razriješen, jer predloženo rješenje to ne osigurava.Navedena primjedba je neosnovana iz razloga što je način izbora odbora povjerilaca jasno propisan u članu 82. Nacrta zakona.
Član 92. kojom primjedbom se predlaže da se prije svih stečajnih povjerilaca namiruju radnici i prijašnji radnici stečajnog dužnika sa potraživanjima iz radnog odnosa u punom iznosu, osim članova uprave društva, nadzornog odbora i odbora za reviziju, kao i radnici koji ostavruju pravo na naknadu štete za povrede na radu ili profesionalne bolesti i članovi porodice poginulog radnika na radu, koja se isplaćuje u punom iznosu.
Član 92. je korigovan, prijedba je uvažena.
Član 97. kojim su propisani razlučni povjerioci, za koju odredbu podnosilac primjedbe smatra da razlučne povjerioce stavlja u potpuno privilegovan položaj u odnosu na druge povjerioce, kada nakon njihovog namirenja u većini slučajeva stečajna masa je nedovoljna za namirenje potraživanja radnika. U odnosu na navedenu primjedbu, treba imati u vidu da se razlučni povjerioci odvojeno namiruju, te da su njihova prava ustanovljena drugim zakonskim propisima, Zakonom o izvršnom postupku i Zakonom o stvarnim pravima- hipoteka i sl.
Čl. 99.100. i 101. Nacrta zakona, na način da se ne samo formalno već i suštinski osigura da potraživanja radnika budu u potpunosti namirena, odnosno i prije namirenja troškova postupka i dugova stečajne mase.
Član 99. je korigovan.
Član 102. stav (7) –primjedba je suštinski identična sa primjedbom na član 60. Nacrta zakona. Na predmetnu primjedbu je obrazloženje već ranije dato.
Član 105. stav (1) podnosilac primjedbe smatra da je izreku rješenja o otvaranju stečajnog postupka neophodno objaviti i u jednom dnevnom listu, obzirom da u većini slučajeva „Službene novine Federacije BiH“ nisu dostupna svim povjeriocima, posebno radnicima. Primjedba je neosnovana, jer je dosadašnja praksa pokazala da je informacija o otvaranju stečajnog postupka uposlenicima poznata. Objavljivanje u dnevnim listovima proizvodi dodatne troškove i narušava načelo ekonomičnosti postupka.
Član 107. stav (1) primjedba suštinski ista sa primjedbom na član 105. što je već obrazloženo.
Član 133. stav (1) Nacrta zakona, za koji podnosilac primjedbe smatra kako je za sindikat navedena odredba neprihvatljiva i u koliziji je sa članom 94. Zakona o radu koji „ne predviđa da je prestanak pravnog lica osnov za prestanak ugovora o radu“. Ova primjedba je suštinski nejasna u kontekstu Zakona o radu, naime „prestanak pravnog lica“ jasno je definisan zakonskim propisima. Otvaranje stečajnog postupka ima svoje pravne posljedice, koje kod dužnika proizvode novo pravno stanje, a koje je opet uzrokovano posebnim okolnostima u kojima se dužnik nalazi.
Član 162. st. (6) i (7) kojom primjedbom se navodi da je praktično predviđena prodaja nepokretnosti stečajnog dužnika iz razloga što se propisuje mogućnost da se na svakoj narednoj javnoj prodaji vrijednost nepokretnosti umanjuje za 10% od prethodne vrijednost, dok je stavom (7) definisano da razlučni povjerilac može preuzeti nepokretnosti ukoliko ne uspije javna prodaja, ako to nije u suprotnosti sa interesima drugih povjerilaca, što za podnosioca primjedbe je nejasno da razlučni povjerilac može preuzeti nepokretnosti, ako se ima u vidu da nije postao vlasnik nekretnine. U odnosu na navedenu primjedbu, treba imati u vidu da je status razlučnih povjerilaca već ranije pojašnjen, da je isti zasnovan na drugim zakonskim propisima, a prodaja je javna prodaja, dakle tržište diktira cijenu, te je u odnosu na odredbe Zakona o izvršnom postupku zasigurno povoljnija.

SINDIKAT SOLIDARNOSTI IZ TUZLE

Svojim pismenim očitovanjem upućenim obrađivaču Nacrta zakona o stečaju, kao i aktivnim učešćem na usmenoj javnoj raspravi iznijet je stav da Nacrt zakona treba povući iz procedure, te formirati novo radno tijelo sačinjeno od različitih učesnika, između ostalog predstavnika Parlamenta Federacije, Vlade Federacije, sindikata, akademske zajednice, advokatskih komora, predstavnika udruženja stečajnih upravnika i drugih stručnih lica, koji u kratkom roku treba da sačine novi prijelog zakona, kojim bi se osiguralo ustavom zagarantovano pravo na rad, zaštita procesa rada, te prava po osnovu rada u skladu sa Ustavom Federacije BiH. Također smatraju uputnim preuzimanje rješenja važećeg Zakona o stečajnom postupku iz Republike Hrvatske, uz određena usklađivanja obzirom na naše specifičnosti
Također su upućeni amandmani na Nacrt zakona o stečaju i to na član 2. koji se propisuje definicija pojmova u Nacrtu zakona, pa je u tački 1. predloženo uvođenje pojma „nesavjesnog vlasnika privrednog subjekta“, jer se smatra da su nesavjesni poslodavci u sprezi sa bankarskim lobijima. U tački 10. predlaže se da se riječi: „na odvojeno namirenje“ zamjene riječima: „na namirenje svojih potraživanja, u skladu sa vremenom njihovog nastanka u odnosu na potraživanja ostalih stečajnih povjerilaca pod uslovom da su bili savjesni.......“, te izmjena tač. 13. i 17. u smislu uvođenja pojma „nesavjesnog vlasnika privrednog subjekta“. U odnosu na navedene prijedloge treba pojasniti da je pojam “nesavjesnosti“ kao pravni institut predmet raspravljanja drugih postupaka, iz čega proizilazi da ukoliko postoji sumnja na određeno nesavjesno postupanje nekog od ovlaštenih lica, da se takva nesavjesnost utvrđuje u drugim postupcima, pa i u krivičnom postupku. Također, stečajni upravnik je ovlašten i zakonom je utvrđena obaveza stečajnog upravnika na pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika, odnosno odgovornih lica stečajnog dužnika za koje postoji sumnja u njihovu osnovanost i u okviru tih postupaka utvrđuje se nesavjesnost odgovornih lica. Dakle, nesavjesnost kao pravni instut mora biti dokazan.
Sljedeća primjedba (amandman) odnosi se na član 5. stav (2) kojom se traži proširenje navedenog stava u smislu kašnjenja dužnika sa isplatom plaća u roku dužem od 60 dana. Predmetna primjedba nije zasnovana iz razloga što je stavom (2) člana 5. jasno precizirano da dužnik treba da kasni sa izmirenjem preuzetih obaveza, a plaće radnika predstavljaju takve obaveze, dakle u odredbi su jasno obuhvaćene i plaće radnika.
Primjedbom (amandmanom) na član 6. stav (1) predlaže se zamjena riječi: “može se otvoriti“, u „otvara se“. Predmetna primjedba bi značila otvaranje stečajnog postupka po automatizmu što praktično predstavlja strogu zakonsku normu. Ingerencije suda su jasne po pitanju ocjene postojanja stečajnih razloga i sud kada utvrdi postojanje nekog od stečajnih razloga otvara stečajni postupak. Primjedbe na stav (5) suštinski se usaglašavaju sa primjedbom iz člana 5. stav (2), te je prethodno obrazložena. Navedeni amandman sadrži i primjedbe na član 31. u kojem se predlaže skraćenje rokova sa 150 dana na 60 dana i 90 dana na 30 dana. Skraćenjem rokova u formalnom smislu ne postiže se i praktična mogućnost poštivanja takvih rokova, te je nerealno očekivati da se svi predstečajni postupci mogu okončati u predloženim rokovima. Nacrtom zakona su predloženi rokovi za koje se može realno očekivati da budu ispoštovani.
Primjedbom (amandmanom) na član 27. traži se uvođenje obaveze stečajnom sudiji za davanje izjave o nepostojanju sukoba interesa. Ovakav prijedlog nije osnovan iz razloga što se odredbe Zakona o parničnom postupku primjenjuju i u stečajnom postupku, kada je u pitanju institut izuzeća i isključenja sudije. Dakle, ukoliko postoji bilo kakav sukob interesa na koje ukazuje podnosilac primjedbe isti se rješava primjenom prethodno navedenih instituta.
Primjedbom na član 32. predlaže se brisanje obavezne saglasnosti stečajnog dužnika na prijedlog o pokretanju predstečajnog postupka. Predmetna primjedba je neosnovana sa aspekta prirode i cilja samog predstečajnog postupka, kojim se afirmiše uloga stečajnog dužnika i daje mu se mogućnost da blagovremeno preduzima određene radnje radi ozdravljenja svog poslovanja. U članu 34. predlaže se brisanje st. 5. i 6. te se predlaže novi stav 6. kojim se propisuje da sud po službenoj dužnosti u okviru redovnog radnog vremena izvršava svoje nadležnosti u stečajnom postupku bez dodatnih naknada. Također se predlaže brisanje člana 35. kojim je propisan predujam troškova. U odnosu na navedene primjedbe, prethodno je ukazano na neophodnost sudskih troškova, a normiranje obaveze sudu da izvršava svoje obaveze predstavlja suvišno normiranje obaveza institucijama za koje postoje jasna zakonska ovlaštenja.
U članu 36. tačka c) alineja 3, predlaže se dodavanje riječi „savjesnih“ iza riječi „popis razlučnih prava“, koji se prvenstveno odnosi na banke koje plasiraju sredstva, a da ne vrše monitoring utroška tih kreditnih sredstava. U odnosu na pojam “nesavjesnosti“ obrazloženje je prethodno iznijeto.
U članu 37. predlaže se dodavanje novog stava kojim se uvodi odredba o obaveznom dostavljanju plana restrukturiranja privrednog subjekta, te ukoliko izostane navedena obaveza da prestaje angažman stečajnog upravnika uz naknadu štete koja je proizašla takvim postupanjem. Navedena primjedba nije prihvaćena obzirom da ista nije u kontekstu sa čl. 33. i 47. Nacrta zakona. U članu 39. stav (1) predlaže se brisanje obaveze o predujumu troškova predstečajnog postupka, jer ista predstavlja neravnopravan odnos prema radnicima. U odnosu na primjedbu na član 3. stav (1) prethodno je obrazloženo pitanje predujma troškova postupka.
U članu 39.stav (2) dodaje se nova tačka dž) kojom se propisuje da predmeti na kojima postoji razlučno pravo savjesnih povjerilaca, a neophodni su za rad, izuzimaju se iz postupka namirenja o čemu se sklapa poseban sporazum. Navedena primjedba ne može biti prihvaćena iz razloga što je status razlučnih povjerilaca uređen drugim materijalnim propisima, kao što je prethodno obrazloženo prilikom razmatranja primjedbi Saveza samostalnih sindikata BiH.
U članu 40. stav (3) predlaže se izmjena i dodaje se novi stav (4) kojim bi se otklonila, kako smatraju podnosioci primjedbe, dugogodišnja praksa nesavjesnih poslodavaca da se zbog neizmirivanja svojih obaveza prema fondovima neosnovano bogate. Predlaže se uvođenje dodatnih aktivnosti Poreske uprave Federacije BiH po pitanju prijavljivanja, odnosno izdvajanja doprinosa za zdravstveno osiguranje za priod za koji radnici nisu bili u mogućnosti koristiti navedene usluge, također se predlaže obaveza Poreskoj upravi Federacije da prijavljuje potraživanja u vidu naknade štete pretrpljene zbog neblagovremenog neizmirenja doprinosa za zdravstveno osiguranje. U kontekstu navedene primjedbe, treba istaknuti da je nemoguće kroz predmetni zakon vršiti normativno izdvajanje usluga Zavoda zdravstvenog osiguranja obzirom na sistem zdravstevnog osiguranja koji je uspostavljen u Federaciji BiH. U tom smislu moraju se korigovati propisi iz oblasti zdravstvenog osiguranja, a trenutno prilikom provođenja stečajnih postupaka, stečajni upravnik pokreće postupke za pobijanja takvih potraživanja, kao neosnovanih.
Također se predlaže dopuna člana 43. stav (5) riječima: “a o čemu odlučuje sud pred kojim se vodi postupak“ što se dodaje na kraju samog stava. Ova norma je u potpunosti jasna jer pred sudom se i vrši pobijanje potraživanja bez obzira o kome se radi. Nadalje, predlaže se brisanje člana 60. kojim je propisan predujam za troškove prethodnog postupka, o čemu je u više navrata ukazano na neophodnost predujma troškova. U članu 71. stav (2) tačka c) predlaže se da ograničenje starosne dobi za stečajne upravitelje bude 65. godine starosti, a ne 70., također se predlaže brisanje mogućnosti da stečaji upravitelji mogu imati stručnu spremu ekonomskog ili tehničkog smijera. Navedena primjedba nije prihvaćena iz razloga što su uslovi za imenovanje stečajnih upravnika u velikoj mjeri pooštreni u odnosu na važeći zakon.
Predlaže se novi član 72b. kojim bi se osnovala Komora stečajnih upravnika, te u članu 73. se predlaže da predsjednik komore imenuje stečajne upravnike u pojedine stečajne postupke. Navedeni prijedlog nije prihvatljiv iz razloga što se njime umanjuje uloga suda, koji na profesionalan i nepristrasan način poučen iskustvom provedenih postupaka treba da vrši imenovanja stečajnih upravnika, a ne tijelo koje bi sačinjavali sami stečajni upravnici, čime bi se znatno uticalo na objektivnost postupka. Iskazane su primjedbe i na član 76. kojom se stav (1) dopunjuje u smislu da je stečajni upravnik dužan ravnopravno tretirati oba postupka, dok se predlaže brisanje st. (2) i (3) U odnosu na prijedlog za dopunu stava (1) člana 76. treba ukazati na član 78. kojim su propisane obaveze stečajnih upravnika, a primjedbe kojim se predlaže brisanje st. (2) i (3) su elaborirane u prethodnom tekstu.
U članu 92. predlaže se potpuna izmjena kojom se potraživanja radnika stavljaju u viši isplatni red u punim iznosima, a razvrstavaju se u prvi viši isplatni red i drugi viši isplatni red.
Član 92. je korigovan.
Također se predlaže izmjena naziva člana 99. na način: „Nužni izdaci za osiguranje procesa rada u stečajnom postupku“, te izmjena člana 99.. Predloženom izmjenom člana u stavu (1) se definira da se pravo na rad smatra nepovredivim i zaštićenim u smislu odredbi ovog zakona, te da su svi organi stečajnog postupka dužni poduzeti sve radnje iz svoje nadležnosti kako bi osigurali održavanje procesa rada privrednog subjekta u stečaju, odnosno kako bi osigurali pravo na rad.........“. U stavu (2) su definisani „nužni izdaci“ ( potraživanja radnika, porezi i doprinosi i sl.), u stavu (3) određen je prioritet njihove naplate u odnosu na druga potraživanja i u stavu (4) je definisano da se namiruju po redosljedu dospijeća, a u stavu (5) je rečeno da sva druga potraživanja od kojih ne ovisi odvijanje procesa rada namiruju se kao potraživanja opšteg isplatnog reda.
Član 99.-korigovan.
Također je predloženo da se član 100. kojim su definisani troškovi stečajnog postupka i član 101., kojim su definisani dugovi stečajnog postupka brišu.
U odnosu na navedeni prijedlog može se istači da je cjelokupan koncept predloženog zakonskog teksta usmjeren na očuvanje procesa rada na način da se blagovremenim otpočinjanjem adekvatnih intervencija u radu dužnika kroz predstečajni postupak pokušava održati njegovo daljnje poslovanje, a samim time i pravo na rad uposlenih. Ostali prijedlozi koji se odnose na redoslijed namirenja i brisanje određenih članova već su prethodno elaborirani, sa detaljnim objašnjenjem cilja i svrhe stečajnog i predstečajnog postupka koji se vodi radi grupnog i srazmjernog namirenja svih povjerilaca stečajnog dužnika, te očuvanja stečajne mase.

UDRUŽENJE STEČAJNIH UPRAVNIKA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Pismenim putem kao i aktivnim učešćem na usmenoj javnoj raspravi od strane predstavnika Udruženja stečajnih upravnika u Federaciji BiH date su primjedbe na Nacrt zakona o stečaju koje se odnose na član 71. stav (2) tač. ć) i d) za koje se smatra da su u suprotnosti sa Ustavom Federacije BiH i Krivičnim zakonom Federacije BiH („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14, 76/14 i 46/16). Predlaže se izmjena navedenih odredbi na način da se riječi: „da nije“ zamijene riječima:“ako je“, te da se na kraju tačke ć) iza riječi“poreza“ dodaju riječi:“a presuda nije bisana“. Ova primjedba nije suštinskog karaktera i u kontekstu stava (2) člana 71. evidentno je da kompletan stav (2) , dakle sve tačke u navedenom stavu počinju sa riječima „da nije“, a na što ni Ured Vlade Federacije BiH za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima FBiH,nije imao primjedbi, također treba imati u vidu da prema odredbama Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH,propisano je da kada je osuda brisana, u uvjerenju koje se izdaje građanima ta osuda se ne smije pominjati, dakle vrši se brisanje osude, a ne presude i ako je osuda brisana ona se ne smije pominjati. Nadalje predlaže se brisanje tačke d), kojom se kako podnosilac primjedbe smatra usklađuje zakonski tekst sa članom 3. zakona o krivičnom postupku Federacije BiH kojim je propisana „pretpostavka nevinosti“.
Također, pismenim aktom od 20.02.2017. godine, a u svijetlu tumačenja Presude Ustavnog suda Federacije BiH br. U-27/15 podnesen je prijedlog koji se odnosi na čl. 71. do 80. Nacrta zakona, a koje odredbe Nacrta zakona su obuhvaćeni način imenovanja stečajnih upravnika, uslovi za imenovanje, prava i obaveze, te odgovornost i nadzor nad radom stečajnih upravnika. U dostavljenim primjedbama ukazuje se na to da Ustavni sud utvrđuje obavezu za zakonodavca da „osiguraju neometano uživanje imovine stečene radom u vidu naknade za rad (plate) i drugih naknada osobama koje se nalaze u radno-pravnom statusu“, dakle svim osobama bez obzira da li se taj odnos ostvaruje unutar ili izvan stečajnog postupka, pa u tom smislu se definira „Djelokrug rada stečajnog upravnika“, te se u tom smislu predlaže donošenje Zakona o stečajnoupraviteljskoj djelatnosti ili Zakona o komori stečajnih upravitelja, koji će u cijelosti regulisati ovu oblast. Ovim Nacrtom zakona ne može se tretirati bilo kakvo donošenje novih zakonskih propisa, a status, obaveze i odgovornosti stečajnih upravnika jasno su definisane.
Također, pismenim putem, aktom od 07.03.2017. godine Udruženje stečajnih upravnika Federacije BiH dostavilo je svoje primjedbe, kojima je predloženo brisanje člana 92. pod nazivom „Stečajni povjerioci viših isplatnih redova“. Istovremeno se predlaže novi član 92a. kojim se u potraživanja viših isplatnih redova svrstavaju cjelokupna potraživanj radnika i prijašnjih radnika stečajnog dužnika u bruto iznosima, te ona potraživanja koja potiču iz perioda privremene uprave, koja nije mogao namiriti privremeni upravnik, niti stečajni upravnik u skladu sa zakonskim odredbama, osim potraživanja članova uprave društva, članova nadzornog odbora i odbora za reviziju. Također se predlaže brisanje čl. 99.100. i 101. što je već obrazloženo.

NOTAR ĐEMALUDIN MUTAPČIĆ

Notar Đemaludin Mutapčić uputio je pismeni prijedlog, te smatra da se u Nacrt zakona o stečaju treba ugraditi odredba, kojom se propisuje da su stečajni upravnici dužni godišnje pohađati najmanje dva seminara za stručno usavršavanje, koje organizira i provodi Federalno ministarstvo pravde za sve stečajne upravnike sa Liste stečajnih upravnika, odjednom, dok se za kandidate za polaganje stručnog ispita za stečajnog upravnika organizira i provodi posebna edukacija, te da će se prava i obaveze stečajnih upravnika na stalnu edukaciju urediti Pravilnikom, koji donosi Federalni ministar pravde.
Pravilnikom, kao podzakonskim aktom čije donošenje je predviđeno ovim zakonom, će se urediti pitanje edukacije stečajnih upravnika.

JAVNO PREDUZEĆE ELEKTROPRIVREDA BOSNE I HERCEGOVINE

Javno preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, dostavilo je pisanim putem preporuke, prijedloge i komentare na Nacrt zakona o stečaju i isti se odnose na:
Član 6. stav (1) sa preporukom da se riječ“može“ zamjeni sa riječju „će“. Ova primjedba je prethodno razmatrana kod primjedbi Sindikata solidarnosti iz Tuzle. Također je dostavljen prijedlog, koji se odnosi na stav 8. istog člana, te se predlaže da se razmotri mogućost uvođenja prevare i nezakonitog način donošenja plana reorganizacije. Navedeni prijedlog ocijenjen je suvišnim u odnosu na član 8. Nacrta zakona kojim je propisano Načelo utvrđivanja činjenica, dakle sud vrši ocjenu svih činjenica , pa i činjenica u odnosu na plan reorganizacije.
Nadalje, dostavljen je prijedlog koji se odnosi na član 30. Nacrta zakona, kojim se predlaže da se analogno članu 79. predvidi odgovornost i osiguranje povjerenika. S tim u vezi, treba ukazati da član 30. u stavu (2) propisuje da se odredbe ovog zakona koje uređuju imenovanje, nadzor nad radom, odgovornost, nagrade i naknade troškova za rad stečajnog upravnika primjenjuju i na povjerenika.
Također su upućene primjedbe i na član 39. stav (2) tačka c). za koji se smatra da je rok od 15 dana od dana objave rješenja isuviše kratak, navedena primjedba je identična sa primjedbom Saveza samostalnih sindikata BiH, gdje je i obrađena, a u odnosu na dio primjedbe kojim se ukazuje na računanje roka od 15 dana u odnosu na datum objave, treba ukazati da rješenje o otvaranju predstečajnog postupka sud objavljuje na oglasnoj tabli suda, web stranici suda- elektronskoj tabli suda, istog dana kada je ono doneseno i u „Službenim novinama Federacije BiH“, te dostavlja poslovnoj banci kod koje dužnik ima otvoren glavni račun. Rok se u praksi uvijek računa od dana objave u „Službenim novinama Federacije BiH“, naravno kada je navedeni način objave propisan.
Također je predloženo da se u članu 83. stav (1) pojam“podržavati“ zamijeni sa „dužan je da sarađuje u radu..“ ili sl. Ova primjedba nije obrazložena i predloženo rješenje nije dobro formulisano, a pojam „podržavati“ uveden je radi ukazivanja obaveze na saradnju Odboru povjerilaca sa stečajnim upravnikom, a u svrhu efikasnijeg provođenja postupka.
U odnosu na član 92. ukazano je na Presudu Ustavnog suda Federacije BiH, broj: U-27/15 od 23.03.2016. godine. Također je predloženo da se u čl. 92. i 174. pojam „prijašnji radnici“ zbog nepreciznosti zamijeni nekom drugom formulacijom na pr. „lica koja su bila u radnom odnosu u posljednjih pet godina“ i sl. Navedeni prijedlog je neprihvatljiv, jer je jasno ko u skladu sa važećim zakonskim propisima može prijaviti svoja potraživanja u stečajnom postupku.
Nadalje, iskazana je primjedba i na član 103. stav (2), pa je predloženo da se ogranići visina potraživanja na osnovu kojeg se direktno može otvoriti stečajni postupak, kada je prijedlog podnio povjerilac, koji ima pravosnažno rješenje o izvršenju i kada je potraživanje neizmireno 90 dana. Navedeni prijedlog nije prihvaćen iz razloga što su predloženom normom postavljena dva jasna kumulativna uslova radi kojih sud može, a ne mora direktno otvoriti stečajni postupak. Dakle, sud cijeni sve relevantne činjenice u konkretnom postupku.
U članu 105. stav (1) podnosilac primjedbe smatra da je pored objave Rješenja u „Službenim novinama Federacije BiH“ isto potrebno objaviti i na web stranici suda i neposredno dostaviti. Vezano za navedenu primjedbu kazujemo na član 25. Nacrta zakona kojim je jasno propisan način dostavljanja i javnog oglašavanja odluka suda.
U odnosu na član 153. dostavljen je prijedlog da bi trebalo konstatovati da stečajni upravnik dostavlja popis stečajnih povjerilaca stečajnom sudu, koji poziva sve povjerioce da prijave svoja potraživanja u roku od 30 dana. Navedena primjedba je neosnovana iz razloga što je obuhvaćena čl. 105. i 155. Nacrta zakona.
Također su izjavljene primjedbe i na čl. 260. 266. 270. 278. i 284. suština navedenih primjedbi odnosi se na međunarodne ugovore i uslov reciprociteta. U odnosu na navedene primjedbe treba istaknuti da se sve odnose na GLAVU VI-međunarodni stečaj, koja pravila su jasno propisana i usaglašena sa međunarodnim propisima.
PRIMJEDBE I SUGESTIJE IZNESENE NA USMENOJ RASPRAVI ODRŽANOJ DANA 21.02.2017. GODINE
Na usmenoj raspravi prisustvovalo je ukupno 30 učesnika, a aktivno učešće su uzeli g-din Feđa Zarčević-advokat iz Sarajeva, koji je ukazao ne odredbe Nacrta Zakona o stečaju kojima se propisuju uslovi za imenovanje stečajnih upravnika, te je u kontekstu navedenih odredbi diskutovao o osposobljenosti za rad stečajnih upravnika i broj potencijalnih privrednih subjekata koji bi mogli u dogledno vrijeme da budu u stečaju. Također se osvrnuo na Presudu Ustavnog suda Federacije BiH broj: 27/15, te sugerisao obrađivaču na odredbe Zakona o stečaju iz R Hrvatske, posebno sa aspekta isplatnih redova povjerilaca, kao i troškova, uz napomenu da zbog specifičnosti uređenja u Federaciji BiH, posebno moramo biti oprezni kada su u pitanju navedene odredbe. Također je ukazao na odredbe Nacrta zakona koje se odnose na razlučne povjerioce.
Nadalje, u diskusiju se uključio i g-din Anto Domazet, kao predstavnik akademske zajednice, sa stručnog aspekta je uputio kritike na Nacrt zakona, smatrajući da je isti urađen bez dubinske analize stanja iz oblasti stečaja.
Aktivno učešće uzela je i g-đa Hasna Ljubović, općenito kritikujući Nacrt zakona sa aspekta inegriteta stečajnih sudija i stečajnih upravnika, te novih rješenja koja se odnose na način dostavljanja odluka u stečajnom postuku. Imenovana smatra da Nacrt zakona treba uraditi na potpuno novim osnovama, bez obrazloženja na šta se odnose nove osnove.
G-đa Nevenka Sušac-Grad Mostar svoje primjedbe je iznijela na pojam „prijeteće platežne nesposobnosti“ za koji smatra da treba biti jasnije definisan, zatim član 57. za koji je istakla da joj je nejasno zašto je ponuđeno rješenja pretvaranja potraživanja u osnovni kapital, zatim smatra da pojam izvještaj o finansijskom stanju i poslovanju nije dovoljno precizan, kao i pojam organa ovlaštenog za zastupanje.
G-din Hodžić Ramiz smatra da je u Nacrt zakona neophodno ugraditi ograničenja za vođenje postupka (misleći na stečajne upravnike i broj postupaka) prema novčanom iznosu, odnosno po vrijednosti kapitala.
U odnosu na iskazane primjedbe može se istaknuti da su iste uopštenog karaktera, te da je obrađivač razmatrao iste u kontekstu cijelog zakonskog teksta. Treba napomenuti da se izradi Nacrta zakona o stečaju pristupilo studiozno, te da su analizom stanja u ovoj oblasti uočeni najveći problemi u dosadašnjoj praksi, a to je problem koji se odnosi na neblagovremeno pokretanje stečajnih postupaka, zbog kojeg je do sada većina stečaja završavala gašenjem privrednih subjekata. Vezano za rad stečajnih upravitelja, može se uočiti da su uslovi za imenovanje, kao i nadzor nad radom znatno pooštreni, ali je to rezultat dosadašnjih primjedbi koje su pristizale na rad stečajnih upravitelja. U skladu sa predloženim odredbama iz Nacrta zakona se pokušava djelatnost stečajnih upravitelja podići na viši nivo. Vezano za primjedbe koje se odnose na prijeteću platežnu nesposobnost, smatra se da je „prijeteća“ platežna nesposobnost jasno definisana, zatim izvještaji o finansijskom stanju i poslovanju su termini koji su u običajenoj upotrebi kada je riječ o finansijskom poslovanju poslovnih subjekata i potpuno su poznati u svijetu ekonomskog poslovanja, dok pretvaranje potraživanja povjerilaca u kapital je poznati institut koji je postojao i u važećem zakonu.
G-din Jakov Dujić-predstavnik Federalnog pravobranilaštva je rekao da i Federalno pravobranilaštvo ima određene primjedbe na Nacrt zakona, ali da će iste biti dostavljene u pismenom obliku.Primjebe su dostavljene aktom broj: Fp-60/17-XVI od 28.02. 2017.godine i iste se odnose na član 40. stav 3., te je istim predloženo da se na kraju navedenog stava dodaju riječi:“i svojstvo struke u postupku“. Navedena primjedba je nejasna i obrađivač je istu tumačio da treba dodati riječi:“svojstvo stranke u postupku“.U tom kontekstu treba istaći da je uloga Poreske uprave Federacije BiH sasvim jasno definisana sa aspekta njenih zakonskih ovlaštenja, Poreska uprava Federacije BiH je definisana kao povjerilac u postupku, čime je određena njena uloga.Također, je iskazana primjedba na član 48. stav 9. pa je predloženo da umjesto riječi: “Federalno pravobranilaštvo/Federalno pravobraniteljstvo, treba da stoji: Federalno ministarstvo finansija. Ova primjedba nije prihvaćena iz razloga što je Zakonom o federalnom pravobranilaštvu jasno definisana nadležnost ove institucija i ista se odnosi na zaštitu imovinskih prava i interesa Federacije BiH.
Predstavnik Saveza samostalnih sindikata BiH, g-din Kečo Adis je istakao niz primjedbi, ali su iste dostavljene i u pisanom obliku i prethodno obrađene, kao i primjedbe Udruženja stečajnih upravnika Federacije BiH i Predstavnika Sindikata solidarnosti-Tuzla.

VI- FINANSIJSKA SREDSTVA
Za provođenje ovog zakona nije potrebno obezbijediti dodatna sredstva u Budžetu Federacije Bosne i Hercegovine.

Advokatska kancelarija

Advokat

Prnjavorac