Naplata potraživanja u Bosni i Hercegovini - angažman Advokatskog ureda
Kratki pregled
- Ko: Advokatska kancelarija Prnjavorac, advokati Azur i Alma Prnjavorac, u radu od 1993. godine.
- Sjedište: Đorđa Mihajlovića 10b, 75000 Tuzla; telefon +387 35 258 110; e-mail advokat@advokat-prnjavorac.com.
- Pokrivenost: zastupanje povjerilaca pred sudovima u cijeloj Bosni i Hercegovini, u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli, Mostaru, Zenici, Bijeljini, Brčkom, Prijedoru, Doboju, Trebinju, Cazinu i Travniku.
- Faze naplate: vansudska, kroz advokatsku opomenu i pregovore, i sudska, kroz tužbu kada se dug naplaćuje iz fakture ili ugovora, odnosno kroz prijedlog za izvršenje kada postoji izvršna isprava ili mjenica.
- Zastara: opšti rok je pet godina u Federaciji BiH i deset godina u Republici Srpskoj (čl. 371. ZOO), tri godine za promet robe i usluga između pravnih lica (čl. 374.), jedna godina za komunalne usluge isporučene domaćinstvu (čl. 378.).
- Zatezna kamata: 10% godišnje u Federaciji BiH, 0,03% dnevno u Republici Srpskoj; obračunata kamata ne može preći iznos glavnice.
- Troškovi: sudska taksa prema vrijednosti potraživanja i advokatska nagrada po tarifi; po pravilu ih na kraju snosi dužnik.
- Povjerioci iz inostranstva: cijeli postupak vodimo po specijalnoj punomoći, bez dolaska klijenta u Bosnu i Hercegovinu.
- Jezici: bosanski, njemački, engleski.
Naplata potraživanja je za većinu povjerilaca u Bosni i Hercegovini prije svega pitanje vremena, a tek onda pitanje prava. Dug koji se mogao naplatiti u prvim mjesecima docnje poslije dvije ili tri godine često završi kao otpisano potraživanje, jer je dužnik u međuvremenu ostao bez imovine ili je nastupila zastara. Naša kancelarija povjerioce zastupa od 1993. godine i naplatu vodi kroz obje faze, vansudsku i sudsku, uvijek polazeći od pitanja da li je naplata uopšte isplativa. Predmet preuzimamo bez obzira na to gdje se potraživanje nalazi: dužnik može biti u Sarajevu, Tuzli, Mostaru ili Banjoj Luci, a klijent u sasvim trećem gradu ili u inostranstvu.
Prije nego što uputimo prvu opomenu provjeravamo bonitet dužnika: račune u Jedinstvenom registru računa poslovnih subjekata Centralne banke BiH, nekretnine u zemljišnoknjižnim uredima, registrovana vozila i udjele u privrednim društvima. Tek na osnovu te slike klijentu kažemo šta je realno naplativo i koliko će postupak koštati. Ako imovine nema, o tome govorimo otvoreno umjesto da otvaramo postupak koji donosi samo troškove.
Vansudska faza počinje advokatskom opomenom sa tačnim obračunom glavnice, zatezne kamate i roka plaćanja. Znatan dio predmeta tu se i okonča. Kada dužnik traži odgodu, dug se može reprogramirati sporazumom o izmirenju obaveze, a najsigurniji oblik je notarski obrađena isprava sa klauzulom izvršnosti, jer povjeriocu daje izvršni naslov bez parnice ako neka rata izostane.
Kada opomena ostane bez odgovora, dalji put zavisi od isprave koju povjerilac ima u rukama. Ako postoji izvršna isprava ili mjenica, ide se odmah na prijedlog za izvršenje; ako je u pitanju obična faktura ili ugovor, presuda se prvo mora dobiti u parničnom postupku. Ovlašteni smo za postupanje pred svim sudovima u Bosni i Hercegovini, pa se predmet vodi tamo gdje dužnik ima sjedište, prebivalište ili imovinu, bez obzira na entitet. Izbor sredstva izvršenja odlučuje o brzini naplate: pljenidba sredstava na računu je najbrža i najjeftinija, obustava dijela plate najpouzdanija kod zaposlenih dužnika, a prodaja nekretnine ili vozila dolazi u obzir kada novca na računu nema. Cijeli tok izvršnog postupka opisali smo na posebnoj stranici, a prinudnu naplatu potraživanja privrednih subjekata obrađujemo odvojeno.
Pored klasične naplate, zastupamo razlučne, izlučne i stečajne povjerioce u stečajnim postupcima, prijavljujemo potraživanja i osporavamo tuđe prijave, vodimo naplatu po ugovorima o finansijskom i operativnom lizingu i pomažemo klijentima kod preuzimanja nekretnina i pokretnih stvari nakon okončanog izvršenja. Povjeriocima koji tek ulaze u poslovni odnos savjetujemo da potraživanje obezbijede unaprijed, mjenicom, hipotekom, zalogom ili notarskom ispravom, jer je naplata obezbijeđenog duga nesrazmjerno lakša od naplate golog računa. O širem okviru ovih odnosa pišemo u okviru obligacionog i privrednog prava.
Znatan dio predmeta vodimo za strane povjerioce i našu dijasporu iz Njemačke, Austrije i Švicarske. Na osnovu specijalne punomoći cjelokupan postupak provodimo u Bosni i Hercegovini bez potrebe da klijent dolazi, a strane sudske odluke prethodno priznajemo pred kantonalnim sudom u Federaciji BiH, odnosno okružnim sudom u Republici Srpskoj.
KAKO NAPLATITI POTRAŽIVANJE U BOSNI I HERCEGOVINI
Postupak naplate duga u Bosni i Hercegovini korak po korak, od provjere dužnika do namirenja glavnice, kamate i troškova.
- Provjera duga i dokumentacije. Provjeravamo bonitet dužnika i raspoložive isprave (faktura, ugovor, mjenica) i procjenjujemo isplativost naplate.
- Advokatska opomena i vansudska naplata. Dužniku upućujemo advokatsku opomenu sa obračunom duga; najveći broj predmeta riješi se mirnim putem u ovoj fazi.
- Tužba ili prijedlog za izvršenje. Ako dužnik ne plati, podnosimo tužbu nadležnom sudu, a prijedlog za izvršenje samo kada raspolažemo izvršnom ispravom ili mjenicom.
- Rješenje suda i provedba izvršenja. Sud donosi rješenje o izvršenju; slijedi pljenidba sredstava na računu, obustava dijela plate ili prodaja imovine dužnika.
- Namirenje. Iz naplaćenih sredstava namiruju se glavnica, zatezna kamata i troškovi postupka, koje po pravilu snosi dužnik.
ŠTA PRIPREMITI PRIJE NEGO ŠTO NAPLATA KRENE
Ishod naplate se u velikoj mjeri odlučuje prije prvog podneska, u fascikli koju klijent donese na prvi sastanak. Što je papir uredniji, to je put do novca kraći, a prostor dužniku da odugovlači manji. Na prvom razgovoru tražimo:
- ugovor, narudžbenicu ili bilo koji pisani trag o tome šta je dogovoreno i po kojoj cijeni;
- račun, fakturu ili priznanicu iz koje se vidi iznos i dan dospijeća;
- dokaz da je roba predata odnosno usluga izvršena, poput otpremnice, zapisnika o primopredaji ili fotografija izvedenih radova;
- svaku poruku, e-mail ili dopis u kojem dužnik pominje dug, priznaje ga, obećava plaćanje ili traži odgodu;
- izvod sa računa iz kojeg se vidi šta je od duga eventualno već uplaćeno i kada;
- tačne podatke o dužniku: ime i prezime ili puni naziv firme, adresu, matični ili identifikacioni broj i poznate brojeve računa;
- ranije poslane opomene, zajedno sa dokazom da su dostavljene.
Ako neki od tih dokumenata nedostaje, to nije razlog za odustajanje. Naplata se često izvede i iz posrednih dokaza, ali svaki dokument koji nedostaje produžava postupak i podiže rizik da dužnik uspije sa prigovorom. Zato klijentima koji tek ulaze u posao savjetujemo da se navika urednog papira uvede od prvog dana, a ne tek kada plaćanje izostane.
KAKO SE OBRAČUNAVA ONO ŠTO DUŽNIK STVARNO DUGUJE
Iznos koji dužnik duguje rijetko je jednak iznosu sa fakture. Potraživanje se sastoji od glavnice, zatezne kamate koja teče od dana docnje i troškova nastalih u postupku naplate. Dužnik pada u docnju kada obavezu ne ispuni u roku određenom ugovorom ili računom. Kada rok nije određen, docnja nastupa tek pošto ga povjerilac na plaćanje pozove, pa je pisana opomena sa jasnim naknadnim rokom korisna i onda kada nije zakonska obaveza.
Posebno pravilo vrijedi kada dužnik uplati manje nego što duguje. Prema članu 313. Zakona o obligacionim odnosima, uplata se prvo uračunava u troškove, zatim u kamatu, a tek na kraju u glavnicu, i to bez obzira na to što je dužnik na uplatnici naveo da plaća glavnicu. Povjerioci ovo redovno pogrešno knjiže, pa u sudskom postupku traže manje nego što im pripada, ili obratno, ostanu iznenađeni kada im sud dio zahtjeva odbije. Iz istog razloga svaku uplatu evidentiramo po datumu i iznosu, jer o tome zavisi i tačno postavljen tužbeni zahtjev.
Kod dugovanja koja se vuku godinama korisno je znati i gornju granicu: obračunata zatezna kamata ne može preći iznos glavnog duga, i to pravilo važi u oba entiteta. Povjerilac koji čeka predugo, dakle, ne samo da rizikuje zastaru nego u jednom trenutku prestaje i da zarađuje na kamati.
NAPLATA DUGA IZMEĐU FIZIČKIH LICA
Uz poslovna dugovanja, veliki broj predmeta odnosi se na novac pozajmljen između privatnih lica: rodbine, prijatelja, komšija i poslovnih poznanika. Takve pozajmice se po pravilu daju bez ugovora i na povjerenje, pa se kasnije čini da dokaza nema. Taj utisak je pogrešan.
Zajam se dokazuje svim raspoloživim sredstvima. Nalog za prijenos ili izvod iz banke sa naznakom svrhe uplate posebno je uvjerljiv, jer nosi datum, iznos i obje strane. Uz to idu priznanica, poruke i prepiska u kojima dužnik pominje dug, iskazi svjedoka koji su bili prisutni kada je novac predat, i sama činjenica da je dužnik dio novca već vratio. Sud te dokaze cijeni u cjelini, a ne pojedinačno.
Kada pisanog traga uopšte nema, prije tužbe pokušavamo pribaviti priznanje duga. Dovoljna je kratka izjava dužnika, a najbolja je ona ovjerena kod notara, jer istovremeno prekida zastaru i uklanja spor o osnovu. Izvršenje se kod fizičkih lica najčešće usmjerava na tekući račun, platu ili penziju, a kod većih iznosa na vozilo ili nekretninu. Ovakve predmete vodimo u cijeloj zemlji, jednako u Sarajevu i Tuzli kao i u Mostaru, Banjoj Luci ili manjim mjestima gdje dužnik ima prebivalište.
FAKTURA NIJE IZVRŠNI NASLOV: ŠTA ZAKON PRIZNAJE KAO OSNOV ZA IZVRŠENJE
Ovo je najčešće i najskuplje pogrešno očekivanje povjerilaca. Neplaćena faktura dokazuje da je posao obavljen, ali sama po sebi ne otvara vrata izvršnog postupka. Sud izvršenje određuje samo na osnovu izvršne ili vjerodostojne isprave, a krug vjerodostojnih isprava zakon nabraja taksativno i vrlo usko.
U Federaciji BiH, prema članu 29. Zakona o izvršnom postupku, vjerodostojna isprava je samo mjenica i ček sa protestom i povratnim računom kada su potrebni za zasnivanje potraživanja, te računi ili izvodi iz poslovnih knjiga za cijenu komunalnih usluga isporuke vode, toplotne energije i odvoza smeća. U Republici Srpskoj lista je nešto duža: uz navedeno obuhvata i račune za telekomunikacione usluge i RTV taksu, te knjigovodstvene izvode Advokatske komore o dugu po osnovu članarine. Fakture za robu, građevinske radove, prijevoz, zanatske ili konsultantske usluge ni u jednom entitetu nisu na toj listi.
Praktična posljedica je jasna: dug iz fakture prvo se mora presuditi, pa naplatiti. Podnosi se tužba nadležnom sudu, a u njoj izričito predlažemo donošenje presude zbog propuštanja. Ako tuženi u zakonskom roku ne dostavi pisani odgovor na uredno dostavljenu tužbu, sud po članu 182. Zakona o parničnom postupku prihvata tužbeni zahtjev bez rasprave. Tek ta presuda postaje izvršna isprava na osnovu koje se podnosi prijedlog za izvršenje.
Kod mjenice se taj krug preskače, jer parnica nije potrebna prije izvršenja. Rješenjem donesenim na osnovu vjerodostojne isprave sud dužniku nalaže da dug sa troškovima izmiri u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana. Razlika je i u trenutku djelovanja: rješenje doneseno na osnovu mjenice ili čeka banci se dostavlja odmah po donošenju radi pljenidbe sredstava, dok se kod ostalih vjerodostojnih isprava na dostavu banci čeka do pravosnažnosti rješenja. Prigovor je i tu moguć: ako ga dužnik blagovremeno i obrazloženo podnese protiv dijela kojim je utvrđeno potraživanje, prijedlog za izvršenje se dalje smatra tužbom i predmet ide u parnicu.
Zbog toga povjeriocima koji rade sa odgođenim plaćanjem savjetujemo da potraživanje unaprijed obezbijede: bjanko mjenicom uz uređenu mjeničnu izjavu ili notarski obrađenom ispravom sa klauzulom izvršnosti. Oba rješenja preskaču parnicu i skraćuju naplatu za mjesece, a nekad i za godine. Isti savjet dajemo klijentima u cijeloj zemlji, jednako u Sarajevu, Tuzli i Mostaru kao i u Banjoj Luci ili Bijeljini, jer se pravilo o ispravama primjenjuje nezavisno od toga pred kojim se sudom naplata vodi.
BRZI VODIČ KROZ NAPLATU DUGA
Najkraći odgovor na pitanje odakle krenuti: pogledajte koji dokument posjedujete.
| Šta imate | Šta slijedi |
|---|---|
| Fakturu ili račun za isporučenu robu ili uslugu | tužba sa prijedlogom za presudu zbog propuštanja; izvršenje slijedi tek po presudi |
| Mjenicu dužnika, sa protestom kada je potreban | prijedlog za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave, bez prethodne parnice |
| Račun za vodu, toplotnu energiju ili odvoz smeća | prijedlog za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave |
| Pravosnažnu presudu, sudsku nagodbu ili notarsku ispravu sa klauzulom izvršnosti | izvršenje na osnovu izvršne isprave, zastara tek za deset godina |
| Dužnik osporava dug | tužba i dokazivanje potraživanja u parnici |
| Dužnik priznaje dug i moli odgodu | sporazum kod notara sa klauzulom izvršnosti |
| Dužnik je zaposlen, bez druge imovine | obustava dijela plate preko poslodavca |
| Dug stariji od tri godine | provjera zastare prije bilo kojeg drugog koraka |
Napomene: u Republici Srpskoj kao vjerodostojna isprava priznaju se i računi za telekomunikacione usluge i RTV taksu, čega u Federaciji BiH nema. Kod provjere zastare vodite računa o entitetu: opšti rok iz člana 371. Zakona o obligacionim odnosima iznosi pet godina u Federaciji BiH, a deset godina u Republici Srpskoj.
PREKID ZASTARE: RAZLIKA KOJA ODLUČUJE O NAPLATI
Zastara ne briše dug, nego dužniku daje pravo da odbije plaćanje. Zakon o obligacionim odnosima u članu 360. izričito propisuje da se sud na zastarjelost ne može obazirati ako se dužnik na nju nije pozvao. Iz toga slijedi praktična posljedica koju mnogi ne očekuju: presuda može biti donesena i po potraživanju starom petnaest godina, ako dužnik propusti da istakne prigovor zastare.
Povjerioci najčešće miješaju dva instituta. Zastoj znači da rok privremeno ne teče i da se, kada prepreka prestane, nastavlja tamo gdje je stao. Prekid znači da sve dotad proteklo vrijeme propada i da rok počinje ispočetka, od nule. Razlika je ogromna, jer prekid povjeriocu poklanja pun novi rok.
Zastaru prekidaju dužnikovo priznanje duga, koje može biti izričito ili posredno kroz plaćanje dijela duga, davanje obezbjeđenja ili traženje odgode, zatim podnošenje tužbe, prijedlog za izvršenje, prijava potraživanja u stečajnom postupku i svaka druga povjeriočeva radnja preduzeta pred sudom radi utvrđenja ili ostvarenja potraživanja. Kada je prekid nastao podnošenjem tužbe, novi rok počinje teći tek od pravosnažnosti odluke.
Ono što zastaru ne prekida jesu opomena, telefonski poziv i podsjećanje putem poruka. Usmeno obećanje dužnika da će platiti pravno jeste priznanje duga, ali se bez pisanog traga gotovo ne može dokazati, pa se na njega ne treba oslanjati. Upravo zbog te razlike vansudsku fazu vremenski ograničavamo i ne dozvoljavamo da pregovori pojedu rok.
POSEBNE SITUACIJE KOJE MIJENJAJU TOK NAPLATE
Dužnik je umro. Smrt dužnika ne gasi dug, nego ga prenosi na nasljednike. Prema članu 172. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji BiH, nasljednik odgovara za dugove ostavioca do visine vrijednosti naslijeđene imovine, a kada nasljednika ima više, odgovaraju solidarno, svaki do visine svog nasljednog dijela. Isto rješenje poznaje i nasljedno pravo u Republici Srpskoj. Nasljednik koji se odrekao nasljedstva za dugove ne odgovara. Povjerilac zato prati ostavinski postupak, pribavlja rješenje o nasljeđivanju i naplatu usmjerava prema onima kojima je imovina pripala; o tome kako sudovi primjenjuju ovo pravilo pišemo i u sudskoj praksi o odgovornosti nasljednika za dugove.
Uz dužnika postoji i jemac. Ako je za dug jemčilo drugo lice, povjerilac dobija drugu imovinu iz koje se može namiriti. Običan jemac odgovara tek pošto glavni dužnik ne plati ni nakon poziva, dok se jemac platac, odnosno solidarni jemac, može tužiti odmah, jednako kao i sam dužnik. Zbog toga je formulacija u ugovoru o jemstvu presudna, a povjeriocima savjetujemo da je provjere prije potpisa, a ne poslije dospijeća.
Dužnik se odselio. Odlazak u inostranstvo nije zaštita od naplate. Ako dužnik u Bosni i Hercegovini ima nekretninu, vozilo, udio u firmi ili sredstva na računu, postupak se vodi pred domaćim sudom prema mjestu gdje se ta imovina nalazi. Dostava pismena u inostranstvo produžava postupak, ali ga ne sprečava. Ako u zemlji nema ništa, ostaje put priznanja i izvršenja domaće presude u državi njegovog boravišta, o čemu klijenta obavještavamo prije nego što troškovi počnu rasti.
Presuda godinama stoji nenaplaćena. Pravosnažna presuda nije istrošena time što jednom nije donijela novac. Svaki novi prijedlog za izvršenje prekida zastaru, pa se naplata može reaktivirati čim se kod dužnika pojavi imovina. U praksi to znači povremenu provjeru zemljišnih knjiga, registra vozila i podataka o zaposlenju, i podnošenje novog prijedloga u pravom trenutku.
GREŠKE POVJERILACA KOJE NAPLATU ČINE TEŽOM
U dugogodišnjoj praksi naše kancelarije, koja povjerioce zastupa od Sarajeva do Banje Luke i od Tuzle do Mostara, izdvojile su se greške koje se ponavljaju iz predmeta u predmet. Najskuplja je čekanje: povjerilac mjesecima telefonira dužniku i prima obećanja, dok rokovi zastare neprimjetno ističu. Druga je nastavak isporuka kupcu koji već kasni, čime se mali dug pretvori u veliki. Treća je oslanjanje na usmene dogovore bez ijednog potpisanog papira, jer sud presuđuje na osnovu dokaza, a ne sjećanja. Četvrta, koja košta najviše vremena, jeste izostanak obezbjeđenja: povjerilac koji od kupca nije uzeo mjenicu mora dug prvo dobiti u parnici, dok bi ga sa mjenicom naplaćivao direktno u izvršnom postupku.
Dobra vijest je da se sve te greške mogu ispraviti dok potraživanje nije zastarjelo. Pisana opomena sa obračunom kamate, zaustavljanje daljih isporuka i blagovremeno podnošenje tužbe, odnosno prijedloga za izvršenje kada za to postoji isprava, vraćaju povjerioca u poziciju snage. Ko reaguje u prvih nekoliko mjeseci docnje, naplaćuje po pravilu i glavnicu i kamatu i troškove; ko čeka godinama, često naplati samo iskustvo.
GDJE ZASTUPAMO: NAPLATA POTRAŽIVANJA U CIJELOJ BOSNI I HERCEGOVINI
Naplatu potraživanja preuzimamo za cijelu Bosnu i Hercegovinu, bez obzira na to da li se potraživanje naplaćuje u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Banjoj Luci ili u nekom manjem mjestu. Za povjerioca to znači jednu vrlo praktičnu stvar: ne mora tražiti advokata u gradu u kojem dužnik živi ili posluje.
Razlog je u tome što se mjesna nadležnost određuje prema dužniku, a ne prema povjeriocu. Predmet ide sudu na čijem području dužnik ima prebivalište, sjedište ili imovinu, pa povjerilac iz Bihaća svog dužnika iz Bijeljine tuži u Bijeljini, a povjerilac iz Trebinja dužnika iz Zenice u Zenici. Sjedište kancelarije je u Tuzli, ali se predmeti vode tamo gdje ih zakon smješta: u Sarajevu i Zenici, u Mostaru i Širokom Brijegu, u Bihaću i Cazinu, u Banjoj Luci, Prijedoru i Doboju, u Bijeljini i Trebinju, te u Brčko distriktu.
Za klijenta se time ništa ne komplikuje. Komunikacija ide telefonom i elektronskom poštom, punomoć se može poslati poštom ili potpisati kod notara u mjestu boravka, dokumentacija se dostavlja skenirana, a na sud dolazi samo onda kada je njegovo lično prisustvo zaista neophodno. Klijentima iz dijaspore ni to nije potrebno, jer se na osnovu specijalne punomoći cijeli postupak provede bez njihovog dolaska u zemlju.
NAJČEŠĆE POSTAVLJANA PITANJA: NAPLATA POTRAŽIVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI
Advokatska kancelarija Prnjavorac vodi naplatu potraživanja u cijeloj Bosni i Hercegovini, bez obzira na to da li je dužnik u Sarajevu, Tuzli, Mostaru ili Banjoj Luci. Slijede odgovori na najčešća pitanja povjerilaca o naplati duga.
1. Kako teče naplata potraživanja u Bosni i Hercegovini i koje faze obuhvata?
Naplata potraživanja u Bosni i Hercegovini po pravilu prolazi kroz dvije faze: vansudsku i sudsku. Postupak započinjemo provjerom boniteta dužnika i procjenom isplativosti naplate, nakon čega dužniku upućujemo advokatsku opomenu sa tačnim obračunom duga. Najveći broj predmeta okonča se mirnim putem upravo u ovoj fazi. Ako dužnik ni tada ne plati, prelazimo na sudsku fazu. Kada raspolažemo izvršnom ispravom, poput presude ili notarski obrađene isprave sa klauzulom izvršnosti, ili mjenicom, odmah podnosimo prijedlog za izvršenje. U svim ostalim slučajevima, a tu spada i obična neplaćena faktura, prvo se podnosi tužba, jer faktura po zakonu nije vjerodostojna isprava na osnovu koje sud može odrediti izvršenje. Klijenta prije svakog koraka upoznajemo sa izgledima uspjeha, troškovima i očekivanim trajanjem, a postupak za privredna društva detaljnije smo obradili na stranici o prinudnoj naplati potraživanja privrednih subjekata.
2. Šta obuhvata vansudska naplata duga i zašto se njome uvijek počinje?
Vansudska naplata duga obuhvata advokatsku opomenu, pregovore sa dužnikom, dogovor o načinu plaćanja i, po potrebi, zaključenje sporazuma o izmirenju obaveze. Njome počinjemo jer je znatno brža i jeftinija od suda: dužnici advokatsku opomenu shvataju ozbiljno, pa značajan dio dugovanja bude plaćen već u roku ostavljenom u opomeni. Pri tome vodimo računa o jednoj zamci koju povjerioci često previde: obična opomena ne prekida zastaru potraživanja. Zbog toga vansudsku fazu uvijek vremenski ograničavamo i, ako dužnik ne reaguje, blagovremeno prelazimo na sudski put kako rokovi ne bi istekli na štetu našeg klijenta.
3. Kada je pokretanje sudskog postupka neophodno?
Sudski postupak postaje neophodan kada dužnik ignoriše opomenu, osporava dug ili izbjegava svaki dogovor. Procesni put pri tome ne biramo prema tome da li je dug sporan, nego prema ispravi kojom povjerilac raspolaže. Prijedlog za izvršenje podnosimo samo kada imamo izvršnu ispravu ili jednu od isprava koje zakon taksativno priznaje kao vjerodostojne, prije svega mjenicu. Za dug iz fakture ili ugovora put ide preko parnice: podnosimo tužbu i u njoj predlažemo donošenje presude zbog propuštanja, pa se izvršenje pokreće tek na osnovu presude. Prije pokretanja postupka klijentu otvoreno predočavamo vjerovatnoću uspjeha, visinu sudske takse i ostalih troškova, kao i realne rokove. Nikada ne pokrećemo postupak bez njegove izričite saglasnosti. Takav pristup štedi novac klijenta i usmjerava naplatu samo na predmete u kojima je namirenje ostvarivo.
4. Koliko traje naplata potraživanja u BiH?
Trajanje zavisi od faze u kojoj se naplata okonča. Vansudska naplata traje od nekoliko dana do nekoliko sedmica. Izvršenje na osnovu mjenice ili drugih isprava koje zakon priznaje kao vjerodostojne, ako dužnik ne uloži prigovor, obično se provede u roku od nekoliko mjeseci. Naplata iz fakture traje duže, jer joj prethodi parnica: ako dužnik ne odgovori na tužbu, presuda zbog propuštanja može biti donesena u roku od nekoliko mjeseci, a ako se brani, parnični postupak traje godinu ili više, zavisno od složenosti dokazivanja i opterećenosti konkretnog suda, koja se od grada do grada znatno razlikuje. Pravilnim izborom sredstva izvršenja, prije svega pljenidbom sredstava na računima, rokovi naplate se mogu značajno skratiti.
5. Kada nastupa zastara potraživanja i koji rokovi se primjenjuju?
Opšti rok zastare nije isti u oba entiteta i to povjerioci najčešće previde. U Federaciji BiH opšti rok iz člana 371. Zakona o obligacionim odnosima iznosi pet godina, dok u Republici Srpskoj po istom članu iznosi deset godina. Za pojedine vrste potraživanja zakon propisuje kraće rokove: međusobna potraživanja pravnih lica iz prometa robe i usluga zastarijevaju za tri godine (čl. 374.), kao i potraživanja zakupnine (čl. 375.) te kamata i drugih povremenih davanja (čl. 372.), a potraživanja za električnu energiju, toplotnu energiju, plin i vodu isporučene domaćinstvu za samo jednu godinu (čl. 378.). Postoji i rok duži od opšteg: potraživanje utvrđeno pravosnažnom sudskom odlukom ili poravnanjem pred sudom zastarijeva za deset godina (čl. 379.), pa i kada je za tu vrstu potraživanja zakon inače propisao kraći rok. Zastara se prekida priznanjem duga i podizanjem tužbe, odnosno drugom povjeriočevom radnjom pred sudom (pokretanjem izvršenja ili prijavom potraživanja u stečajnom postupku), dok obična opomena taj efekat nema. Više o ovim institutima pišemo u okviru obligacionog prava.
6. Koja je razlika između vjerodostojne i izvršne isprave?
Krug vjerodostojnih isprava mnogo je uži nego što povjerioci pretpostavljaju, jer ga zakon taksativno nabraja. U Federaciji BiH, prema članu 29. Zakona o izvršnom postupku, to su samo mjenica i ček sa protestom i povratnim računom kada su potrebni za zasnivanje potraživanja, te računi ili izvodi iz poslovnih knjiga za cijenu komunalnih usluga isporuke vode, toplotne energije i odvoza smeća. U Republici Srpskoj lista je nešto duža i obuhvata još račune za telekomunikacione usluge i RTV taksu, kao i knjigovodstvene izvode Advokatske komore o dugu po osnovu članarine. Obična faktura za isporučenu robu ili izvršenu uslugu nije vjerodostojna isprava, pa se na osnovu nje ne može odrediti izvršenje. Izvršna isprava ima jaču pravnu snagu. Prema članu 23. Zakona o izvršnom postupku FBiH to su izvršna sudska odluka i izvršno sudsko poravnanje, izvršna odluka i poravnanje iz upravnog postupka kada glase na novčanu obavezu, izvršna notarska isprava, te druge isprave koje zakon odredi kao izvršne. Razlika dolazi do izražaja kod prigovora: protiv rješenja donesenog na osnovu vjerodostojne isprave prigovor po pravilu vodi u parnicu, dok su protiv izvršne isprave razlozi prigovora zakonom svedeni na minimum. Zato povjeriocima savjetujemo da, kad god mogu, potraživanje obezbijede mjenicom ili u formi izvršne isprave, jer im to štedi cijelu jednu parnicu.
7. Može li se vraćanje duga unaprijed obezbijediti kod notara?
Može, i to je jedno od najsigurnijih rješenja za povjerioca. Sporazum o izmirenju duga, priznanje duga ili ugovor privrednog prava koji glasi na novčani iznos mogu se kod notara sačiniti kao notarski obrađena isprava sa klauzulom izvršnosti. Takva isprava ima snagu izvršne isprave: ako dužnik zakasni makar i sa jednom ugovorenom ratom, povjerilac odmah podnosi prijedlog za izvršenje na cjelokupan preostali dug, bez vođenja parnice i bez dokazivanja osnovanosti potraživanja. Ovaj mehanizam redovno koristimo kod reprograma postojećih dugovanja, jer dužniku daje priliku da plaća u ratama, a povjeriocu punu pravnu zaštitu ako dogovor ne bude ispoštovan.
8. Pred kojim sudom se pokreće izvršni postupak i kako on teče?
Prijedlog za izvršenje podnosi se stvarno i mjesno nadležnom sudu prema sjedištu, odnosno prebivalištu dužnika ili mjestu njegove imovine. U Federaciji BiH to su općinski sudovi (na primjer u Sarajevu, Tuzli, Zenici ili Mostaru), u Republici Srpskoj osnovni sudovi, odnosno okružni privredni sudovi za privredne subjekte, a u Brčko distriktu Osnovni sud Brčko distrikta BiH. Sud po prijedlogu donosi rješenje o izvršenju, koje se dostavlja dužniku i banci ili poslodavcu, nakon čega slijedi pljenidba i prijenos sredstava, odnosno popis, procjena i prodaja imovine. Cijeli tok postupka, korak po korak, opisali smo na stranici o advokatu za izvršni postupak.
9. Šta se dešava ako dužnik uloži prigovor na rješenje o izvršenju?
Prigovor se izjavljuje u roku od osam dana od dostave rješenja i, ako se podnosi protiv rješenja donesenog na osnovu vjerodostojne isprave, mora biti obrazložen, jer ga sud u protivnom odbacuje. Posljedice prigovora zavise od vrste isprave na kojoj se izvršenje zasniva. Kod vjerodostojne isprave blagovremen prigovor po pravilu pretvara postupak u parnicu: sud tada ispituje osnovanost potraživanja kao da je podnesena tužba, a povjerilac dug dokazuje ugovorom, fakturama i drugom dokumentacijom. Kod izvršne isprave (presude ili notarske isprave) prigovor je dopušten samo iz uskih zakonskih razloga, na primjer ako je obaveza već ispunjena, i u praksi rijetko uspijeva. Prigovor zato ne treba da obeshrabri povjerioca: uz urednu dokumentaciju postupak se okončava namirenjem glavnice, zatezne kamate i svih troškova na teret dužnika.
10. Na kojoj imovini dužnika se izvršenje može provesti?
Izvršenje se može odrediti na novčanim sredstvima na svim računima dužnika, na plati i drugim stalnim primanjima, na pokretnim stvarima poput vozila i opreme, na nekretninama upisanim u zemljišne knjige, te na dionicama, udjelima i drugim imovinskim pravima. U praksi je naplata sa bankovnog računa najbrža i najjeftinija, pa njome najčešće počinjemo. Zakon, međutim, postavlja i granice koje povjerioci često ne očekuju. Prema članu 79. Zakona o izvršnom postupku FBiH predmet izvršenja ne može biti nekretnina koja predstavlja jedini dom izvršenika, ni poljoprivredno zemljište zemljoradnika u površini do 5.000 m², ni nekretnina kada je ukupno potraživanje manje od jedne trećine njene tržišne vrijednosti; ta ograničenja ne vrijede ako je izvršenik na izvršenje pristao ili je na nekretnini svojom voljom zasnovao založno pravo. Od izvršenja su izuzete i stvari neophodne za svakodnevne potrebe izvršenika i njegove porodice, kao i primanja po osnovu socijalne i humanitarne pomoći, dodatka na djecu te stipendija. Imovinu dužnika zato provjeravamo prije podnošenja prijedloga, kroz Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata Centralne banke BiH, zemljišnoknjižne urede i evidencije registrovanih vozila, kako bi se izvršenje od početka usmjerilo na imovinu iz koje je namirenje pravno dopušteno i stvarno ostvarivo.
11. Koliki dio plate ili penzije može biti predmet prinudne naplate?
U Federaciji BiH, prema članu 138. Zakona o izvršnom postupku, izvršenje na plati i drugim stalnim primanjima može se provesti do jedne polovine. To ograničenje, međutim, važi samo dok primanje ne prelazi 1.000,00 KM mjesečno: na dijelu iznad tog praga izvršenje se može provesti do dvije trećine, što kod boljih plata znatno ubrzava naplatu. Penzije uživaju pojačanu zaštitu, jer se kod minimalne i zagarantovane penzije izvršenje može provesti samo do jedne trećine, a sud pri odlučivanju vodi računa i o materijalnom i finansijskom stanju izvršenika. Slična ograničenja, sa vlastitim iznosima, postoje u Republici Srpskoj i Brčko distriktu. Obustavu dijela plate provodi poslodavac na osnovu rješenja o izvršenju, svakog mjeseca do potpunog namirenja. Za povjerioca je ovo sporiji, ali izuzetno pouzdan način naplate kod zaposlenih dužnika, jer ne zavisi od trenutnog stanja na računu.
12. Šta ako dužnik nema imovine ili je nezaposlen?
Potraživanje u tom slučaju ne treba otpisati. Dug utvrđen pravosnažnom presudom zastarijeva tek nakon deset godina, a svaki novi zahtjev za izvršenje taj rok prekida i on počinje teći iznova. To znači da se naplata može reaktivirati čim se kod dužnika pojavi bilo kakva imovina: novo zaposlenje, naslijeđena nekretnina, kupljeno vozilo ili osnivanje privrednog subjekta. Naša praksa pokazuje da strpljivo i dosljedno praćenje imovinskog stanja dužnika, uz pravovremeno ponavljanje izvršnih radnji, donosi naplatu i u predmetima koji su godinama izgledali beznadežno.
13. Koliki su troškovi naplate potraživanja i ko ih na kraju snosi?
Troškove čine sudska taksa, koja se obračunava prema visini potraživanja, advokatska nagrada prema važećoj advokatskoj tarifi i, po potrebi, troškovi vještačenja ili provođenja izvršenja. Sve te iznose klijentu predočimo unaprijed, prije bilo kakvog angažmana. Po pravilu o snošenju troškova, strana koja izgubi spor dužna je protivnoj strani nadoknaditi troškove postupka, što znači da uredan povjerilac na kraju od dužnika naplaćuje glavnicu, zateznu kamatu i kompletne troškove. Upravo ta perspektiva često motiviše dužnike da dug plate odmah po prijemu advokatske opomene.
14. Imam li pravo na zateznu kamatu i po kojoj stopi?
Imate. Zatezna kamata pripada povjeriocu od dana kada dužnik padne u docnju, bez obzira na to da li je ugovorena. U Federaciji BiH stopa iznosi 10% godišnje prema Zakonu o visini stope zatezne kamate ("Sl. novine FBiH", br. 18/20), uz konformni obračun za periode kraće od godine. U Republici Srpskoj zatezna kamata iznosi 0,03% dnevno prema Zakonu o zateznoj kamati ("Sl. glasnik RS", br. 61/18). U oba entiteta važi ograničenje da obračunata kamata ne može preći iznos glavnog duga. Kamata teče i tokom sudskog postupka, pa svako odugovlačenje dužnika uvećava ukupan iznos koji će na kraju platiti.
15. Mogu li povjerioci iz inostranstva i dijaspore naplatiti dug u BiH?
Mogu, i takve predmete vodimo svakodnevno. Na osnovu specijalne punomoći cjelokupan postupak naplate provodimo u Bosni i Hercegovini bez potrebe da klijent dolazi u zemlju, od opomene do izvršenja. Strane sudske odluke priznaju se pred kantonalnim sudom u Federaciji BiH, odnosno okružnim sudom u Republici Srpskoj, nakon čega se izvršavaju kao domaće. Zastupamo povjerioce iz Njemačke, Austrije, Švicarske, Slovenije i drugih zemalja, kao i našu dijasporu, pred sudovima u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli, Zenici, Mostaru, Bijeljini, Brčkom, Prijedoru, Doboju, Trebinju, Cazinu i Travniku, praktično u svakom gradu u kojem dužnik ima sjedište ili imovinu.
16. Kako dokazati pozajmicu koja je data bez ugovora, samo na povjerenje?
Odsustvo ugovora ne znači da je novac izgubljen. Zajam se dokazuje svim raspoloživim sredstvima: nalogom za prijenos ili izvodom iz banke sa naznakom svrhe uplate, priznanicom, porukama i elektronskom prepiskom u kojoj dužnik pominje dug ili traži odgodu, iskazima svjedoka koji su bili prisutni kada je novac predat, te činjenicom da je dužnik dio novca već vratio. Sud te dokaze cijeni u cjelini, a ne pojedinačno. Prije tužbe redovno pokušavamo pribaviti pisano priznanje duga, po mogućnosti notarski ovjereno, jer ono istovremeno prekida zastaru i uklanja spor o osnovu potraživanja.
17. Dužnik je platio samo dio duga, na šta se ta uplata uračunava?
Ne na glavnicu, kako većina povjerilaca pretpostavi. Član 313. Zakona o obligacionim odnosima propisuje da se, kada dužnik pored glavnice duguje i kamate i troškove, uplata prvo uračunava u troškove, zatim u kamate i tek na kraju u glavnicu. To pravilo vrijedi i onda kada dužnik na uplatnici sam naznači da plaća glavnicu. Djelimična uplata istovremeno predstavlja priznanje duga i prekida zastaru, pa rok počinje teći iznova od dana te uplate. Zbog oba razloga svaku uplatu evidentiramo po datumu i iznosu, jer o tome zavisi i tačan iznos tužbenog zahtjeva.
18. Ko odgovara za dug ako dužnik umre prije nego što je naplaćen?
Dug ne prestaje smrću dužnika, nego prelazi na nasljednike. Prema članu 172. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji BiH nasljednik odgovara za dugove ostavioca do visine vrijednosti naslijeđene imovine, a kada nasljednika ima više, oni odgovaraju solidarno, svaki do visine svog nasljednog dijela. Isto rješenje poznaje i nasljedno pravo u Republici Srpskoj. Nasljednik koji se odrekao nasljedstva za dugove ne odgovara. U praksi povjerilac prati ostavinski postupak, pribavlja rješenje o nasljeđivanju i naplatu zatim usmjerava prema nasljednicima i imovini koja im je pripala.
19. Može li se dug naplatiti od dužnika koji živi ili radi u inostranstvu?
Može, ako dužnik u Bosni i Hercegovini ima imovinu ili primanja. Postupak se tada vodi pred domaćim sudom prema mjestu gdje se ta imovina nalazi, a izvršenje se provodi na nekretnini, vozilu, udjelu u privrednom društvu ili sredstvima na računu, nezavisno od toga gdje dužnik boravi. Dostava pismena u inostranstvo produžava postupak, ali ga ne sprečava. Ako dužnik u zemlji nema ništa, ostaje put priznanja i izvršenja domaće presude u državi njegovog boravišta, o čemu klijenta obavještavamo unaprijed, prije nego što se troškovi počnu gomilati.
20. Šta je presuda zbog propuštanja i zašto je važna za naplatu duga?
Presuda zbog propuštanja je odluka kojom sud prihvata tužbeni zahtjev bez rasprave, zato što tuženi u zakonskom roku nije dostavio pisani odgovor na uredno dostavljenu tužbu. Uslov je da je tužilac donošenje takve presude izričito predložio u tužbi, zbog čega taj prijedlog stavljamo u svaku tužbu za naplatu duga. Protiv nje nije dopuštena žalba, nego samo prijedlog za povrat u prijašnje stanje, pa u praksi predstavlja najbrži put od neplaćene fakture do izvršne isprave. Za povjerioca to znači da nemaran dužnik, koji tužbu ignoriše kao što je ignorisao i opomenu, sam sebi zatvara vrata odbrane.
Ako imate potraživanje koje ne uspijevate naplatiti, prvi korak je kratak razgovor i pregled dokumentacije. Recite nam ko je dužnik, koliki je dug, otkada kasni i šta imate u pisanom obliku, pa ćemo vam reći da li je naplata izvodljiva, kojim putem i sa kojim troškovima. Radimo za povjerioce iz cijele Bosne i Hercegovine i iz inostranstva, a dužnik može biti bilo gdje, od Sarajeva i Tuzle do Mostara i Banje Luke.
Klijenti nam vjeruju od 1993.
Advokatska kancelarija Prnjavorac aktivno radi od 1993. godine. Danas, u svojoj četvrtoj deceniji rada, ima preko 1.030 Google recenzija sa ocjenom 5.0 / 5 na dva nezavisna Google poslovna profila.
Sve recenzije su javne na oba profila, bez filtriranja:
Ostale oblasti rada kancelarije
Kancelarija savjetuje i zastupa u širokom spektru pravnih oblasti u Bosni i Hercegovini:
