Naplata potraživanja u Bosni i Hercegovini - angažman Advokatskog ureda

Advokatska kancelarija Prnjavorac vodi naplatu potraživanja u Sarajevu i cijeloj Bosni i Hercegovini. Slijede odgovori na najčešća pitanja povjerilaca o naplati duga.

1. Kako teče naplata potraživanja u Bosni i Hercegovini i koje faze obuhvata?

Naplata potraživanja u Bosni i Hercegovini po pravilu prolazi kroz dvije faze: vansudsku i sudsku. Postupak započinjemo provjerom boniteta dužnika i procjenom isplativosti naplate, nakon čega dužniku upućujemo advokatsku opomenu sa tačnim obračunom duga. Najveći broj predmeta okonča se mirnim putem upravo u ovoj fazi. Ako dužnik ni tada ne plati, prelazimo na sudsku fazu: prijedlog za izvršenje kada raspolažemo vjerodostojnom ili izvršnom ispravom, odnosno tužbu kada je potraživanje sporno. Klijenta prije svakog koraka upoznajemo sa izgledima uspjeha, troškovima i očekivanim trajanjem, a postupak za privredna društva detaljnije smo obradili na stranici o prinudnoj naplati potraživanja privrednih subjekata.

2. Šta obuhvata vansudska naplata duga i zašto se njome uvijek počinje?

Vansudska naplata duga obuhvata advokatsku opomenu, pregovore sa dužnikom, dogovor o načinu plaćanja i, po potrebi, zaključenje sporazuma o izmirenju obaveze. Njome počinjemo jer je znatno brža i jeftinija od suda: dužnici advokatsku opomenu shvataju ozbiljno, pa značajan dio dugovanja bude plaćen već u roku ostavljenom u opomeni. Pri tome vodimo računa o jednoj zamci koju povjerioci često previde: obična opomena ne prekida zastaru potraživanja. Zbog toga vansudsku fazu uvijek vremenski ograničavamo i, ako dužnik ne reaguje, blagovremeno prelazimo na sudski put kako rokovi ne bi istekli na štetu našeg klijenta.

3. Kada je pokretanje sudskog postupka neophodno?

Sudski postupak postaje neophodan kada dužnik ignoriše opomenu, osporava dug ili izbjegava svaki dogovor. Tada biramo između dvije procesne opcije: prijedloga za izvršenje, ako posjedujemo vjerodostojnu ispravu poput fakture ili mjenice, i parnične tužbe, ako potraživanje nije dokumentovano na taj način ili ga dužnik osporava u cijelosti. Prije pokretanja postupka klijentu otvoreno predočavamo vjerovatnoću uspjeha, visinu sudske takse i ostalih troškova, kao i realne rokove. Nikada ne pokrećemo postupak bez njegove izričite saglasnosti. Takav pristup štedi novac klijenta i usmjerava naplatu samo na predmete u kojima je namirenje ostvarivo.

4. Koliko traje naplata potraživanja u BiH?

Trajanje zavisi od faze u kojoj se naplata okonča. Vansudska naplata traje od nekoliko dana do nekoliko sedmica. Izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave, ako dužnik ne uloži prigovor, obično se provede u roku od nekoliko mjeseci. Parnični postupak traje duže, godinu ili više, zavisno od složenosti dokazivanja i opterećenosti suda: Općinski sud u Sarajevu ima najveći priliv predmeta u zemlji, dok okružni privredni sudovi u Banjoj Luci i Bijeljini privredne predmete rješavaju relativno ažurno. Pravilnim izborom sredstva izvršenja, prije svega pljenidbom sredstava na računima, rokovi naplate se mogu značajno skratiti.

5. Kada nastupa zastara potraživanja i koji rokovi se primjenjuju?

Prema Zakonu o obligacionim odnosima, koji se primjenjuje u oba entiteta, opšti rok zastare iznosi pet godina (čl. 371). Posebni rokovi su kraći: međusobna potraživanja pravnih lica iz prometa robe i usluga zastarijevaju za tri godine (čl. 374), kao i potraživanja zakupnine (čl. 375), kamata i drugih povremenih davanja (čl. 372). Potraživanja za električnu energiju, vodu i slične usluge isporučene domaćinstvu zastarijevaju za samo jednu godinu (čl. 378), dok potraživanje utvrđeno pravosnažnom presudom zastarijeva tek za deset godina (čl. 379). Zastara se prekida priznanjem duga i podizanjem tužbe, odnosno drugom povjeriočevom radnjom pred sudom (pokretanjem izvršenja ili prijavom potraživanja u stečajnom postupku), dok obična opomena taj efekat nema. Više o ovim institutima pišemo u okviru obligacionog prava.

6. Koja je razlika između vjerodostojne i izvršne isprave?

Vjerodostojna isprava (faktura, mjenica i ček sa protestom kada je protest potreban, izvod iz poslovnih knjiga za cijenu komunalnih usluga, te obračun kamate) omogućava povjeriocu da pokrene izvršni postupak bez prethodno vođene parnice. Izvršna isprava ima jaču pravnu snagu: to su pravosnažna sudska presuda, sudska nagodba i notarski obrađena isprava sa klauzulom izvršnosti. Razlika dolazi do izražaja kod prigovora: protiv rješenja donesenog na osnovu vjerodostojne isprave prigovor po pravilu vodi u parnicu, dok su protiv izvršne isprave razlozi prigovora zakonom svedeni na minimum. Zato povjeriocima savjetujemo da, kad god mogu, svoja potraživanja obezbijede u formi izvršne isprave.

7. Može li se vraćanje duga unaprijed obezbijediti kod notara?

Može, i to je jedno od najsigurnijih rješenja za povjerioca. Sporazum o izmirenju duga, priznanje duga ili ugovor privrednog prava koji glasi na novčani iznos mogu se kod notara sačiniti kao notarski obrađena isprava sa klauzulom izvršnosti. Takva isprava ima snagu izvršne isprave: ako dužnik zakasni makar i sa jednom ugovorenom ratom, povjerilac odmah podnosi prijedlog za izvršenje na cjelokupan preostali dug, bez vođenja parnice i bez dokazivanja osnovanosti potraživanja. Ovaj mehanizam redovno koristimo kod reprograma postojećih dugovanja, jer dužniku daje priliku da plaća u ratama, a povjeriocu punu pravnu zaštitu ako dogovor ne bude ispoštovan.

8. Pred kojim sudom se pokreće izvršni postupak i kako on teče?

Prijedlog za izvršenje podnosi se stvarno i mjesno nadležnom sudu prema sjedištu, odnosno prebivalištu dužnika ili mjestu njegove imovine. U Federaciji BiH to su općinski sudovi (na primjer u Sarajevu, Tuzli, Zenici ili Mostaru), u Republici Srpskoj osnovni sudovi, odnosno okružni privredni sudovi za privredne subjekte, a u Brčko distriktu Osnovni sud Brčko distrikta BiH. Sud po prijedlogu donosi rješenje o izvršenju, koje se dostavlja dužniku i banci ili poslodavcu, nakon čega slijedi pljenidba i prenos sredstava, odnosno popis, procjena i prodaja imovine. Cijeli tok postupka, korak po korak, opisali smo na stranici o advokatu za izvršni postupak.

9. Šta se dešava ako dužnik uloži prigovor na rješenje o izvršenju?

Posljedice prigovora zavise od vrste isprave na kojoj se izvršenje zasniva. Kod vjerodostojne isprave blagovremen prigovor po pravilu pretvara postupak u parnicu: sud tada ispituje osnovanost potraživanja kao da je podnesena tužba, a povjerilac dug dokazuje ugovorom, fakturama i drugom dokumentacijom. Kod izvršne isprave (presude ili notarske isprave) prigovor je dopušten samo iz uskih zakonskih razloga, na primjer ako je obaveza već ispunjena, i u praksi rijetko uspijeva. Prigovor zato ne treba da obeshrabri povjerioca: uz urednu dokumentaciju postupak se okončava namirenjem glavnice, zatezne kamate i svih troškova na teret dužnika.

10. Na kojoj imovini dužnika se izvršenje može provesti?

Izvršenje se može odrediti na novčanim sredstvima na svim računima dužnika, na plati i drugim stalnim primanjima, na pokretnim stvarima poput vozila i opreme, na nekretninama upisanim u zemljišne knjige, te na dionicama, udjelima i drugim imovinskim pravima. U praksi je naplata sa bankovnog računa najbrža i najjeftinija, pa njome najčešće počinjemo. Imovinu dužnika prethodno provjeravamo kroz Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata Centralne banke BiH, zemljišnoknjižne urede i evidencije registrovanih vozila, kako bi se izvršenje od početka usmjerilo na imovinu iz koje je namirenje realno ostvarivo.

11. Koliki dio plate ili penzije može biti predmet prinudne naplate?

U Federaciji BiH izvršenje na plati po pravilu može zahvatiti do jedne polovine plate dužnika. Penzije uživaju pojačanu zaštitu: kod minimalne, odnosno zagarantovane penzije izvršenje je ograničeno na jednu trećinu, a sud pri određivanju izvršenja vodi računa i o materijalnom stanju izvršenika. Slična ograničenja postoje u Republici Srpskoj i Brčko distriktu. Obustavu dijela plate provodi poslodavac na osnovu rješenja o izvršenju, svakog mjeseca do potpunog namirenja. Za povjerioca je ovo sporiji, ali izuzetno pouzdan način naplate kod zaposlenih dužnika, jer ne zavisi od trenutnog stanja na računu.

12. Šta ako dužnik nema imovine ili je nezaposlen?

Potraživanje u tom slučaju ne treba otpisati. Dug utvrđen pravosnažnom presudom zastarijeva tek nakon deset godina, a svaki novi zahtjev za izvršenje taj rok prekida i on počinje teći iznova. To znači da se naplata može reaktivirati čim se kod dužnika pojavi bilo kakva imovina: novo zaposlenje, naslijeđena nekretnina, kupljeno vozilo ili osnivanje privrednog subjekta. Naša praksa pokazuje da strpljivo i dosljedno praćenje imovinskog stanja dužnika, uz pravovremeno ponavljanje izvršnih radnji, donosi naplatu i u predmetima koji su godinama izgledali beznadežno.

13. Koliki su troškovi naplate potraživanja i ko ih na kraju snosi?

Troškove čine sudska taksa, koja se obračunava prema visini potraživanja, advokatska nagrada prema važećoj advokatskoj tarifi i, po potrebi, troškovi vještačenja ili provođenja izvršenja. Sve te iznose klijentu predočimo unaprijed, prije bilo kakvog angažmana. Po pravilu o snošenju troškova, strana koja izgubi spor dužna je protivnoj strani nadoknaditi troškove postupka, što znači da uredan povjerilac na kraju od dužnika naplaćuje glavnicu, zateznu kamatu i kompletne troškove. Upravo ta perspektiva često motiviše dužnike da dug plate odmah po prijemu advokatske opomene.

14. Imam li pravo na zateznu kamatu i po kojoj stopi?

Imate. Zatezna kamata pripada povjeriocu od dana kada dužnik padne u docnju, bez obzira na to da li je ugovorena. U Federaciji BiH stopa iznosi 10% godišnje prema Zakonu o visini stope zatezne kamate ("Sl. novine FBiH", br. 18/20), uz konformni obračun za periode kraće od godine. U Republici Srpskoj zatezna kamata iznosi 0,03% dnevno ("Sl. glasnik RS", br. 61/18). U oba entiteta važi ograničenje da obračunata kamata ne može preći iznos glavnog duga. Kamata teče i tokom sudskog postupka, pa svako odugovlačenje dužnika uvećava ukupan iznos koji će na kraju platiti.

15. Mogu li povjerioci iz inostranstva i dijaspore naplatiti dug u BiH?

Mogu, i takve predmete vodimo svakodnevno. Na osnovu specijalne punomoći cjelokupan postupak naplate provodimo u Bosni i Hercegovini bez potrebe da klijent dolazi u zemlju, od opomene do izvršenja. Strane sudske odluke priznaju se pred kantonalnim sudom u Federaciji BiH, odnosno okružnim sudom u Republici Srpskoj, nakon čega se izvršavaju kao domaće. Zastupamo povjerioce iz Njemačke, Austrije, Švicarske, Slovenije i drugih zemalja, kao i našu dijasporu, pred sudovima u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli, Zenici, Mostaru, Bijeljini, Brčkom, Prijedoru, Doboju, Trebinju, Cazinu i Travniku, praktično u svakom gradu u kojem dužnik ima sjedište ili imovinu.