Advokatska kancelarija

weight
"Na┼ía za┼ítita nije u na┼íem oru┼żju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein
AP

Krivi─Źno materijalno pravo - sudska praksa Bosne i Hercegovine

<------->

 

Okolnosti koje uti─Źu da kazna bude manja ili ve─ça
─îlan 49. stav 1. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

PRILIKOM ODMJERAVANJA KAZNE ZA U─îINJENO KRIVI─îNO DJELO SPOLNI ODNOŠAJ SA DJETETOM IZ ─îLANA 207. STAV 1. KZ FBiH OPTU┼ŻENOM SE NE MO┼ŻE KAO OLAKŠAVAJU─ćA OKOLNOST CIJENITI, NAVODNA INICIJATIVA OŠTE─ćENE ZA VRŠENJE SPOLNOG ODNOŠAJA SA OPTU┼ŻENIM, JER SE PROPISIVANJE NAVEDENOG KRIVI─îNOG DJELA SPOLNOG ODNOŠAJA S DJETETOM KAO KRIVI─îNOG DJELA ZASNIVA NA KRIVI─îNOPRAVNOM STANOVIŠTU DA DIJETE, S OBZIROM NA SVOJ UZRAST I DOSTIGNUTU SOCIJALNU I EMOCIONALNU ZRELOST, NIJE SPOSOBNO DONIJETI SLOBODNU ODLUKU U POGLEDU VRŠENJA SPOLNOG ODNOŠAJA ILI S NJOM IZJEDNA─îENE SPOLNE RADNJE.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 03 0 K 010458 13 K┼ż 3 od 31.07.2013. g.).

 

 

<------->

 

 

Izricanje optu┼żenom mjere oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivi─Źnim djelom.
─îlan 114. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

MJERA ODUZIMANJA IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE KRIVI─îNIM DJELOM MO┼ŻE SE OPTU┼ŻENOM IZRE─ćI PRESUDOM KOJOM SE ON OGLAŠAVA KRIVIM ZA U─îINJENJE ODRE─ÉENOG KRIVI─îNOG DJELA SAMO UKOLIKO JE U ─îINJENI─îNOM OPISU TOG DJELA U IZRECI PRESUDE NAVEDENO DA JE NJEGOVIM U─îINJENJEM OPTU┼ŻENI PRIBAVIO IMOVINSKU KORIST.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 03 0 K 007924 12 K┼ż 8 od 22.05.2013. g.)

 

<------->

 

Na─Źin i postupak oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivi─Źnim djelom
─îlan 115. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

MJEROM ODUZIMANJA IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE KRIVI─îNIM DJELOM OD OPTU┼ŻENOG SE NE MO┼ŻE ODUZETI IMOVINA KOJA SE NE NALAZI U NJEGOVOM VLASNIŠTVU NEGO U VLASNIŠTVU DRUGIH OSOBA. AKO SE RADI O OSOBAMA KOJE SU VLASNIŠTVO NA TOJ IMOVINI STEKLE TAKO ŠTO IM JE OPTU┼ŻENI PRENIO IMOVINSKU KORIST PRIBAVLJENU KRIVI─îNIM DJELOM, TA SE IMOVINA OD TIH OSOBA MO┼ŻE ODUZETI AKO IM JE PRENESENA BEZ NAKNADE ILI UZ NAKNADU KOJA NE ODGOVARA STVARNOJ VRIJEDNOSTI I AKO SU ONE ZNALE ILI MOGLE ZNATI DA JE IMOVINSKA KORIST PRIBAVLJENA KRIVI─îNIM DJELOM. U PROTIVNOM, OD OPTU┼ŻENOG ─ćE SE ODUZETI NOV─îANA VRIJEDNOST IMOVINSKE KORISTI KOJU JE PRIBAVIO KRIVI─îNIM DJELOM.
OSIM TOGA, DA BI SE OD OSOBA NA KOJE JE OPTU┼ŻENI PRENIO IMOVINSKU KORIST PRIBAVLJENU KRIVI─îNIM DJELOM ONA ODUZELA POTREBNO JE DA TE OSOBE BUDU POZVANE I SASLUŠANE NA GLAVNOM PRETRESU I POU─îENE DA SU OVLAŠTENE DA U VEZI SA UTVR─ÉIVANJEM IMOVINSKE KORISTI PREDLA┼ŻU DOKAZE I POSTAVLJAJU PITANJA OPTU┼ŻENOM, SVJEDOCIAM I VJEŠTACIMA.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 03 0 K 007924 12 K┼ż 8 od 22.05.2013. g.)

 

<------->

 

Neovlaš─çeno dr┼żanje vatrenog oru┼żja, municije ili eksplozivne materije
─îlan 371. stav 1. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

RADNJA IZVRŠENJA KRIVI─îNOG DJELA NEDOZVOLJNO DR┼ŻANJE ORU┼ŻJA ILI EKSPOLOZIVNIH MATERIJA IZ ─îLANA 371. STAV 1. KZ FBiH JE ODRE─ÉENA ALTERNATIVNO ALI SVE ALTERNATIVNO ODRE─ÉENE RADNJE NE PREDSTAVLJAJU RADNJE U─îINJENJA TOG KRIVI─îNOG DJELA POD ISTIM UVJETIMA. DOK IZRADA, PREPRAVKA, PRODAJA, NABAVKA ILI RAZMJENA VATRENOG ORU┼ŻJA PREDSTAVLJAJU RADNJE U─îINJENJA OVOG KRIVI─îNOG DJELA UVIJEK KAD SU ONE PREDUZETE NEOVLAŠ─ćENO, NEOVLAŠ─ćENO DR┼ŻANJE VATRENOG ORU┼ŻJA, MUNICIJE ILI EKSPLOZIVNE MATERIJE PREDSTAVLJA RADNJU U─îINJENJA OVOG KRIVI─îNOG DJELA SAMO KADA SE RADI O VATRENOM ORU┼ŻJU, MUNICIJI ILI EKSPLOZIVNIM MATERIJAMA ─îIJA NABAVKA GRA─ÉANIMA UOP─ćE NIJE DOZVOLJENA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 03 0 K 007924 12 K┼ż 8 od 22.05.2013. g.).

 

<------->

 

Zastara izvršenja kazne

Presuda koja je donesena u tzv. nepravom ponavljanju krivi─Źnog postupka kojom je izre─Źena jedinstvena kazna objedinjavanjem kazni iz više pravosna┼żnih presuda za pojedina krivi─Źna djela, ne mo┼że uticati na vrijeme apsolutne zastare izvršenja pojedina─Źnih kazni.

 

(Rješenje vije─ça Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 3 K 007674 12 K┼ż 2 od 25.04.2012. godine)

 

<------->

 

Mjesto izvršenja krivi─Źnog djela

Kako se u predmetnom slu─Źaju radi o takvom krivi─Źnom djelu koje je tranzitnog karaktera i ─Źije je mjesto izvršenja svako ono mjesto gdje se odvijao proces njegovog vršenja, a to prodrazumijeva cijeli prostor koji je obuhva─çen krivi─Źnim djelom, što u predmetnom slu─Źaju predstavlja prostor više dr┼żava preko kojih je vršen prevoz opojne droge, uklju─Źuju─çi i Bosnu i Hercegovinu, pa je shodno odredbi iz ─Źlana 23. KZ BiH mjesto izvršenja i teritorija Bosne i Hercegovine.

 

(Rješenje vije─ça Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 3 K 010819 12 K┼ż 2 od 04.12.2012. godine)

 

<------->

 

Zamjena kazne zatvora nov─Źanom kaznom

Sudovi nisu ovlašteni da na osnovu odredbe ─Źlana 42.a KZ BiH vrše ocjenu opravdanosti zamjene kazne zatvora nov─Źanom kaznom, ve─ç samo zakonske mogu─çnosti takve zamjene, obzirom da se radi o pravosna┼żnim i izvršnim odlukama suda koje po zakonu ne podlije┼żu mogu─çnosti preispitivanja opravdanosti i valjanosti izre─Źene krivi─Źnopravne sankcije.

 

Iz obrazlo┼żenja:

Iako se prema jezi─Źkom tuma─Źenju mo┼że izvesti zaklju─Źak da je primjena ove odredbe fakultativna, odnosno da njena primjena zavisi od ocjene samog suda, ovo vije─çe nalazi da iz njene prirode i namjene (otklanjanje štetnih posljedica kratkotrajnih zatvorskih kazni i rastere─çenje zatvorskih ustanova – što je i jedna od preporuka Evropske komisije), proizilazi da se radi o takvoj odredbi ─Źija primjena ne podrazumijeva naknadnu ocjenu opravdanosti zamjene pravosna┼żno izre─Źene kazne zatvora do jedne godine, nov─Źanom kaznom, što se osnovano isti─Źe u ┼żalbi osu─Ĺenog I.─î. Da je zakonodavac mislio ostavljati mogu─çnost da sud u primjeni instituta zamjene kazne zatvora nov─Źanom kaznom (ponovo) cijeni prirodu i te┼żinu djela, srazmjernost tako dobijene nov─Źane kazne sa tim djelom i mogu─çnoš─çu postizanja svrhe ka┼żnjavanja, onda bi on za tu svrhu predvidio i posebnu vrstu postupka, jer se zapravo radi o preispitivanje pravosna┼żne presude, što je u nekim drugim sli─Źnim situacijama predvi─Ĺeno, kao što je to ┼żalbeni postupak ili ponavljanje postupka - pravo i nepravo.

Imaju─çi u vidu navedeno, ovo vije─çe nalazi da je mogu─çnost predmetne zamjene kazne zatvora nov─Źanom kaznom, ostavljena na volju samom osu─Ĺenom i stoga primjena odredbe iz ─Źlana 42a KZ BiH zavisi od njegovog izbora: izre─Źena kazna zatvora ili nov─Źana kazna. U tom smislu i treba razumjeti navedenu formulaciju zakona „mo┼że se zamijeniti“; dakle, ako osu─Ĺeni podnese zahtjev i ako on sadr┼żi sve što je relevantno za predmetnu zamjenu.

 

(Rješenje vije─ça Apelacionog odjeljenja Suda BiH broj: S 1 2 K 006662 12 K┼ż od 29.02.2012. )

 

<------->

 

Djela u vezi sa progonom

Krivi─Źno djelo Zlo─Źini protiv ─Źovje─Źnosti u─Źinjeno progonom predstavlja samostalno, alternativno postavljeno djelo, koje mo┼że biti u─Źinjeno na jedan od na─Źina pobrojanih u ta─Źkama 172. stav (1) a) do k) KZ BiH, ali i radnjama koje su sadr┼żane u drugim odredbama KZ BiH ili bilo kojem krivi─Źnom djelu u nadle┼żnosti Suda BiH, a koje radnje zajedno predstavljaju grubo i flagrantno uskra─çivanje na diskriminatornoj osnovi nekog temeljnog prava koje je utvr─Ĺeno me─Ĺunarodnim ili konvencijskim pravom, a koje dose┼że isti stepen te┼żine kao i druga djela zabranjena ─Źlanom 172. KZ BiH.

 

(Presuda vije─ça Apelacionog odjeljenja Suda BiH broj X-KR┼Ż-07/419 od 28.01.2011. godine)

 

<------->

 

Dvostrani protivpravni napad i pitanje nu┼żne odbrane
─îlan 26. stav 2. u vezi sa stavom 1. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

U SITUACIJI KADA JE OPTU┼ŻENI, NAKON VERBALNOG SUKOBA SA SVJEDOKOM M.C. I OŠTECENIM, TE FIZICKOG SUKOBA SA SVJEDOKOM M.C., PRILIKOM NAPUŠTANJA OBJEKTA OVIMA ZAPRIJETIO „POBICU VAS SVE KAD SE VRATIM“ I TIME NAJAVIO SVOJ POVRATAK U UGOSTITELJSKI OBJEKAT KAKO BI SE SA NJIMA OBRACUNAO, ZATIM NAKNADNO SA PIŠTOLJEM DOŠAO PRED TAJ OBJEKAT I POKUŠAO UCI UNUTRA ALI JE BIO SPRIJECEN OD ZAŠTITARA, PA JE OSTAO PRED OBJEKTOM U KOME JE OŠTECENI BIO BEZBJEDAN, ALI JE OŠTECENI, I PORED TOGA, SA PIŠTOLJEM U RUCI IZAŠAO NA TERASU OBJEKTA, A OPTU┼ŻENI, KAKO BI GA LIŠIO ┼ŻIVOTA IZ PIŠTOLJA ISPALIO JEDAN HITAC I OŠTECENOG POGODIO U NOGU, A OVAJ UZVRATIO I ISPALIO VIŠE HITACA IZ PIŠTOLJA U PRAVCU OPTU┼ŻENOG I JEDNIM METKOM GA POGODIO U PREDJELU DESNE PODLAKTICE, OŠTECENI JE NA TAJ NACIN PRIHVATIO OBRACUN SA
OPTU┼ŻENIM, PA SE NJIHOVE RADNJE NE MOGU PRAVNO OCIJENITI KAO NU┼ŻNA ODBRANA ILI PREKORACENJE NJENIH GRANICA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 07 0 K 005399 12
K┼żk od 08.10.2012. g.)

 

<------->

 

O─Źigledna nesposobnost za bezbjednu vo┼żnju
─îlan 336. stav 2. u vezi sa stavom 1. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

KAKO JE OPTU┼ŻENI, UPRAVLJAJUCI SA MOTORNIM VOZILOM U STANJU TEŠKOG PIJANSTVA (KOJE NIJE ISKLJUCIVALO NJEGOVU URACUNLJIVOST), SUSTIGAO OŠTECENU BICIKLISTKINJU, PA JE, I PORED TOGA ŠTO JE ISPRED SEBE IMAO VIDNU PREPREKU KOJU JE MOGAO BLAGOVREMENO UOCITI, U TAKO JEDNOSTAVNOJ SAOBRACAJNOJ SITUACIJI, SA PREDNJIM DIJELOM VOZILA UDARIO U ZADNJI TOCAK BICIKLA I TIM UDAROM KOD NJE UZROKOVAO POVREDE OD KOJIH JE UMRLA, ON JE TAKVOM VO┼ŻNJOM KOJA JE BITNO ODSTUPALA OD VO┼ŻNJE KOJU BI U KONKRETNIM UVJETIMA PREDUZEO VOZAC PROSJECNIH PSIHOMOTORICKIH SPOSOBNOSTI, MANIFESTOVAO OCIGLEDNU NESPOSOBNOST ZA BEZBJEDNU VO┼ŻNJU ŠTO PREDSTAVLJA JEDAN OD BITNIH ELEMENATA KRIVI─îNOG DJELA TEŠKO KRIVICNO DJELO PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA IZ ─îLANA 336. STAV 2. U VEZI SA ─îLANOM 333. STAV 1. KZ FBiH.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 04 0 K 001648 11
K┼żk od 16.01.2012.g.)

 

<------->

 

Opis Krivi─Źnog djela
─îlan 336. stav 4. u vezi sa ─îlanom 332. stav 3. Krivi─Źnog zakona Federacije BiH

AKO CINJENICNI OPIS DJELA NE SADR┼ŻI OPIS UZROCNO-POSLJEDICNE VEZE IZMEDU UTVRDENE KOLICINE ALKOHOLA U KRVI OPTU┼ŻENOG I KRŠENJA SAOBRACAJNOG PROPISA O NEPRILAGODENOJ BRZINI KOJA JE U KONKRETNOM SLUCAJU BILA NEPOSREDNI UZROK NASTANKA SAOBRACAJNE NEZGODE, A NITI CINJENICE I OKOLNOSTI KOJE BI UKAZIVALE NA TO DA JE KRŠENJE SAOBRACAJNOG PROPISA O
NEPODEŠENOJ BRZINI BILO GRUBO ILI BEZOBZIRNO, ONDA SE RADNJE OPTU┼ŻENOG MOGU PRAVNO KVALIFIKOVATI SAMO KAO KRIVICNO DJELO TEŠKO KRIVICNO DJELO PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG SAOBRACAJA IZ ─îLANA 336. STAV 4. U VEZI SA ─îLANOM 332. STAV 3. KZ FBiH.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 070-0-K┼ż-06-
000056 od 23.03.2006. g.).

 

<------->

 

Neukazivanje pomo─çi osobi ozlije─Ĺenoj u prometnoj nezgodi
─îlan 337. stav 2. u vezi sa stavom 1. Krivi─Źnog zakona Federacije BiH

ZA POSTOJANJE KRIVI─îNOG DJELA NEUKAZIVANJE POMOCI OSOBI OZLIJEDENOJ U PROMETNOJ NEZGODI IZ ─îLANA 337. STAV 2. U VEZI SA STAVOM 1. KZ FBiH NIJE BITNA OKOLNOST ŠTO BI, ZBOG TE┼ŻINE I BROJNOSTI POVREDA KOJE JE ZADOBIO OŠTECENI U PROMETNOJ NEZGODI, NJEGOVA SMRT NASTUPILA I POD UVJETOM DA MU JE PRU┼ŻENA BLAGOVREMENA MEDICINSKA POMOC U ZDRAVSTVENOJ USTANOVI.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 070-0-K┼żk-09-
000005 od 28.05.2009. g.).

 

<------->

 

Pitanje nu┼żne odbrane
─îlan 26. stav 2. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

POŠTO JE OPTU┼ŻENI ZAUSTAVIO VOZILO IAKO JE SA ISTIM MOGAO PROCI PUTEM DO SVOJE VIKENDICE, ZATIM IZAŠAO IZ VOZILA NOSECI PIŠTOLJ U RUCI, DAKLE, LATIO SE PIŠTOLJA KADA NJEGOVA SIGURNOST NIJE BILA UGRO┼ŻENA OD STRANE MLADICA KOJI SU STAJALI NA PUTU ODNOSNO PORED PUTA, A POTOM ISPALIO JEDAN HITAC U ZRAK I UDARIO OŠTECENOG U POTILJAK GLAVE, TE PIŠTOLJ USMJERIO U NJEGOVOM PRAVCU ONDA SVE TE NJEGOVE RADNJE PREDSTAVLJAJU PROTIVPRAVAN NAPAD NA OŠTECENOG. RADI TOGA SE OPTU┼ŻENI NE MO┼ŻE USPJEŠNO POZVATI NA NU┼ŻNU ODBRANU BEZ OBZIRA ŠTO JE PRIJE ISPALJIVANJA HICA IZ PIŠTOLJA U OŠTECENOG OD NJEGA ZADOBIO UDARAC PESNICOM U LICE, JER SE U NASTALOJ SITUACIJI TAKVO POSTUPANJE OŠTECENOG NE MO┼ŻE SMATRATI PROTIVPRAVNIM NAPADOM VEC NAPROTIV ODBIJANJEM NAPADA OPTU┼ŻENOG.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 03 0 K 004273 10
K┼ż 2 od 02.03.2011. g.)

 

<------->

 

Neopravdan zahtjev za zamjenu nov─Źanom kaznom kazne zatvora
─îlan 43.a). Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

SUD CE ODBITI ZAHTJEV OSUDENOG ZA ZAMJENU NOVCANOM KAZNOM KAZNE ZATVORA AKO NADE DA SE U KONKRETNOM SLUCAJU SVRHA KRIVICNOPRAVNIH SANKCIJA I IZVRŠENJA KAZNE ZATVORA NE BI MOGLA OSTVARITI ZAMJENOM IZRECENE KAZNE ZATVORA NOVCANOM KAZNOM.


(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 07 0 K 004228 11
K┼ż 2 od 28.01.2011.g.).

 

<------->

 

PRAVNO SHVATANJE VRHOVNOG SUDA FEDERACIJE BOSNE I
HERCEGOVINE O PRIMJENI ─îLANA 43A. KRIVI─îNOG ZAKONA
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

1. Za odlu─Źivanje o zahtjevu osu─Ĺenog za zamjenu kazne zatvora do jedne g. nov─Źanom kaznom, stvarno i mjesno nadle┼żan je prvostepeni sud koji je donio pravomo─çnu presudu kojom je izre─Źena kazna zatvora.
2. U okviru stvarno i mjesno nadle┼żnog suda, funkcionalno nadle┼żno za postupanje po tom zahtjevu je vanraspravno vije─çe (─îlan 23. stav 6. Zakona o krivi─Źnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine) odnosno sudija pojedinac ako je rijec o djelu za koje je nadle┼żan sudija pojedinac.
3. Odluku o zahtjevu osu─Ĺenog sud donosi nakon odr┼żanog rocišta na kojem je strankama i branitelju bilo omogu─çeno kontradiktorno raspravljanje o zahtjevu odnosno okolnostima koje su od zna─Źaja za donošenje odluke o zahtjevu.
4. Ukoliko usvoji zahtjev osu─Ĺenog, sud ce donijeti presudu kojom ce kaznu zatvora do jedne g. izre─Źene pravomo─çnim presudom zamijeniti nov─Źanom kaznom, a, ukoliko nade da je zahtjev neosnovan donije─çe rješenje o njegovom odbijanju.
5. Pri zamjeni kazne zatvora nov─Źanom kaznom jedan dan kazne zatvora izjedna─Źava se sa 100,00 (stotinu) KM nov─Źane kazne a sa jednim dnevnim iznosom nov─Źane kazne kada je utvr─Ĺeni dnevni iznos nov─Źane kazne ve─çi od 100,00 (stotinu) KM.
6. Pri odlu─Źivanju o zamjeni kazne zatvora nov─Źanom kaznom sud ce voditi ra─Źuna o svim relevantnim okolnostima koje se odnose na li─Źnost osu─Ĺenog i u─Źinjeno krivi─Źno djelo kao o svrsi ka┼żnjavanja i svrsi izvršenja kazne zatvora.

Ovo Pravno shvatanje usvojeno je na sjednici Krivi─Źnog odjeljenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, odr┼żanoj 01.11.2011. g.

 

<------->

 

Ne─Źovje─Źno postupanje
─îlan 144. preuzetog Krivi─Źnog zakona SFRJ

NE─îOVJE─îNO POSTUPANJE JE JEDNA OD ZAKONOM ODRE─ÉENIH RADNJI U─îINJENJA KRIVI─îNOG DJELA RATNI ZLO─îIN PROTIV RATNIH ZAROBLJENIKA IZ ─îLANA 144. PREUZETOG KZ SFRJ I STOGA KAO PRAVNI POJAM MORA U ─îINJENI─îNOM OPISU DJELA U IZRECI PRESUDE BITI KONKRETIZOVAN STVARNIM ─îINJENICAMA I OKOLNOSTIMA KOJE SU ─îINILE NJEGOVU SADR┼ŻINU. STOGA, S OBZIROM DA JE TAJ PRAVNI POJAM, UNESEN U PREAMBULU ─îINJENI─îNOG OPISA DJELA U IZRECI PRESUDE, KONKRETIZIRAN U JEDNOJ OD TA─îAKA KOJE SLIJEDE IZA PREAMBULE NAVODIMA DA JE OPTU┼ŻENI F.M. MALTRETIRAO RATNE ZAROBLJENIKE I TO TAKO ŠTO JE RATNE ZAROBLJENIKE Z.A. I T.S. UDARAO RUKAMA I ŠAKAMA, PRAVILNO JE PRVOSTEPENI SUD IZVRŠIO PODVO─ÉENJE UTVR─ÉENIH ─îINJENICA I OKOLNOSTI POD TAJ PRAVNI POJAM.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 070-0-K┼ż┼ż-09-000011 od 27.01.2010. g.)

 

<------->

 

Neutvr─Ĺen identitet ─Źlana grupe
─îlan 2. stav 16. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

ZA POSTOJANJE KVALIFIKOVANOG OBLIKA KRIVI─îNOG DJELA RAZBOJNIŠTVA IZ ─îLANA 289. STAV 2. U VEZI SA STAVOM 1. I U VEZI SA ─îLANOM 31. KZ FBiH, U─îINJENOG U SASTAVU GRUPE KOJA PREDSTAVLJA UDRU┼ŻENJE NAJMANJE TRI OSOBE, NIJE OD ZNA─îAJA OKOLNOST DA NIJE UTVR─ÉEN IDENTITET JEDNE OD TIH OSOBA.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 03 0 K 001576 09 K┼ż 4 od 26.11.2009. g.)

 

<------->

 

Ote┼żavaju─çe okolnosti
─îlan 49. stav 1. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

OKOLNOSTI DA SE OŠTE─ćENI PRIDRU┼ŻUJE KRIVI─îNOM GONJENJU OPTU┼ŻENOG I DA PREMA NJEMU POSTAVLJA IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEV NE MOGU SE CIJENITI OPTU┼ŻENOM KAO OTE┼ŻAVAJU─ćE JER SE RADI O UOBI─îAJENOM STAVU OŠTE─ćENIH PREMA KRIVI─îNOM GONJENJU OPTU┼ŻENIH I KORIŠTENJU NJIHOVIH ZAKONSKIH PRAVA DA U KRIVI─îNOM POSTUPKU PODNESU PRIJEDLOG ZA OSTVARENJE IMOVINSKOPRAVNOG ZAHTJEVA NASTALOG USLJED U─îINJENJA KRIVI─îNOG DJELA.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 03 0 K 001554 09 K┼ż 2 od 27.10.2009. g.)

 

<------->

 

Ubistvo na podmukao na─Źin
─îlan 166. stav 2. ta─Źka a) Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

KOD KRIVI─îNOG DJELA UBISTVA NA PODMUKAO NA─îIN POSTOJANJE SUBJEKTIVNIH I OBJEKTIVNIH ELEMENATA NEOPHODNIH ZA OCJENU USMR─ćENJA DRUGOG KAO USMR─ćENJA NA PODMUKAO NA─îIN PROCJENJUJE SE PREMA POSTUPCIMA OPTU┼ŻENOG U ODNOSU NA OŠTE─ćENOG, A NE U ODNOSU NA OKOLINU. RADI TOGA SU ZA POSTOJANJE OVOG KRIVI─îNOG DJELA NEBITNE OKOLNOSTI DA SE DOGA─ÉAJ DESIO NA JAVNOM MJESTU ZA VRIJEME DANA I DOBRE VIDLJIVOSTI, TE DA OPTU┼ŻENI NA LICU NIJE IMAO NIKAKVU MASKU I DA SU TO OKOLNOSTI KOJE NISU OMOGU─ćAVALE DA UBISTVO OSTANE NEOTKRIVENO.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 04 0 K 000821 10 K┼ż 2 od 14.04.2010. g.).

 

<------->

 

Upotrebna la┼żne javne isprave
─îlan 373. stav 2. u vezi sa stavom 1. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

AKO JE OPTU┼ŻENI UPOTRIJEBIO VOZA─îKU DOZVOLU KOJA JE PRETHODNO KAO IZGUBLJENA BILA OGLAŠENA NEVA┼ŻE─ćOM, ONDA UPOTREBA TAKVE VOZA─îKE DOZVOLE PREDSTAVLJA UPOTREBU LA┼ŻNE JAVNE ISPRAVE JER SE ONAJ KO JE NA NJOJ BIO OZNA─îEN KAO NJEN IZDAVATELJ VIŠE NIJE MOGAO SMATRATI NJENIM IZDAVATELJEM.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-K┼ż┼ż-09-000013 od 10.03.2010.g.)

 

<------->

 

Zna─Źenje pravnog pojma institucija kao obilje┼żja krivi─Źnog djela
─îlan 384. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

S OBZIROM DA SE U ZAKONSKOM OPISU KRIVI─îNOG DJELA PRONEVJERE U SLU┼ŻBI IZ ─îLANA 384. KZ FBiH KAO U─îINITELJ DJELA NE ODRE─ÉUJE ISKLJU─îIVO SLU┼ŻBENA ILI ODGOVORNA OSOBA, ZATIM DA SE U ZAKONSKOM OPISU DJELA KAO PREDMET DJELA NE ODRE─ÉUJE SAMO NOVAC, VRIJEDNOSNI PAPIRI ILI DRUGE POKRETNINE POVJERENE ODRE─ÉENOJ OSOBI U SLU┼ŻBI NEGO I NOVAC, VRIJEDNOSNI PAPIRI ILI DRUGE POKRETNINE POVJERENE ODRE─ÉENOJ OSOBI UOP─ćE NA RADU, DA ─îLAN 2. KZ FBiH (ZNA─îENJE IZRAZA U OVOM ZAKONU) NE SADR┼ŻI ZAKONSKU DEFINICIJU POJMA „INSTITUCIJA“, DA ZAKONSKI OPIS DJELA NE SADR┼ŻI BLI┼ŻE OZNA─îENJE POJMA „INSTITUCIJA“ U SMISLU OGRANI─îENJA TOG POJMA SAMO NA JAVNE INSTITUCIJE ILI SAMO NA INSTITUCIJE VLASTI, TE DA SE U ZAKONSKOM OPISU OVOG KRIVI─îNOG DJELA NE GOVORI O INSTITUCIJAMA FEDERACIJE NEGO O INSTITUCIJAMA U FEDERACIJI, O─îITO JE DA SE POJAM „INSTITUCIJA“ IZ ZAKONSKOG OPISA NAVEDENOG KRIVI─îNOG DJELA MORA SHVATITI KAO SVAKI OBLIK PRAVNO ORGANIZOVANOG RADA, A ŠTO SU SVAKAKO I PRIVATNA PREDUZE─ćA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-K┼żk-07-000018 od 18.02.2010. g.)

 

<------->

 

Dogovor sau─Źinitelja
─îlan 31. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

ZA SVOJSTVO SAUCINITELJA U UCINJENJU ODREDENOG KRIVI─îNOG DJELA NIJE NEOPHODNO DA POJEDINOSTI PROUZROKOVANJA POSLJEDICE ODNOSNO POJEDINOSTI NACINA PREDUZIMANJA RADNJE IZVRŠENJA BUDU OBUHVACENE DOGOVOROM SAUCINITELJA, IZRICITIM ILI PRECUTNIM, PA STOGA NE MORAJU BITI NI OBUHVACENE SVIJEŠCU SVAKOG SAUCINITELJA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 04 0 K 000307 09
K┼ż 3 od 30.09.2009. g.).

 

<------->

 

Sau─Źiniteljstvo i podjela plijena
─îlan 31. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine
S OBZIROM NA ODREDBU ─îLANA 31. KZ FBiH, PREMA KOJOJ SAUCINITELJSTVO POSTOJI KADA VIŠE OSOBA ZAJEDNICKI UCINE KRIVICNO DJELO ILI PREDUZIMAJUCI ŠTO DRUGO CIME NA ODLUCUJUCI NACIN DOPRINOSE UCINJENJU KRIVI─îNOG DJELA, ONDA SE ZAKLJUCAK SUDA DA SU OPTU┼ŻENI POSTUPALI KAO SAUCINITELJI NE MO┼ŻE DOVESTI U PITANJE ┼ŻALBENIM NAVODIMA DA NEMA DOKAZA KOJI SE ODNOSE NA PODJELU PLIJENA IZMEDU SAUCINITELJA. OVO ZBOG TOGA, ŠTO PODJELA PLIJENA
SLIJEDI NAKON UCINJENJA KRIVI─îNOG DJELA I NE PREDSTAVLJA NU┼ŻNI KONSTITUTIVNI DIO SAUCINITELJSTVA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 04 0 K 000307 09
K┼ż 3 od 30.09.2009. g.).

 

<------->

 

Zamjena kazne zatvora nov─Źanom kaznom
─îlan 43.a. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

BUDUCI DA KZ FBiH ZAMJENU IZRECENE KAZNE ZATVORA NOVCANOM KAZNOM VEZUJE ISKLJUCIVO ZA TE┼ŻINU IZRECENE KAZNE, A NE I ZA TE┼ŻINU KAZNE PROPISANE U ZAKONU ZA ODNOSNO KRIVICNO DJELO, ZAKLJUCAK SUDA O OSNOVANOSTI ZAHTJEVA ZA ZAMJENU IZRECENE KAZNE ZATVORA U TRAJANJU DO JEDNE G. NE MO┼ŻE SE TEMELJITI ISKLJUCIVO NA TE┼ŻINI ZAKONOM PROPISANE KAZNE ZA PREDMETNO KRIVICNO DJELO.

(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 07 0 K 004228 10
K┼ż od 12.10.2010. g.).

 

 

Saizvršila─Źko svojstvo
─îlan 251. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

POŠTO JE OPTU┼ŻENA P.M. PRI DOVODENJU ODNOSNO ODR┼ŻAVANJU U ZABLUDI OŠTECENIH NASTUPALA KAO PREDSTAVNIK AGENCIJE „NEKRETNINA 2A“, KOJOM JE KAKO JE UTVRDENO FAKTICKI UPRAVLJALA, TE DA KAO UCINITELJ KRIVI─îNOG DJELA PRIJEVARE U PRIVREDNOM POSLOVANJU IZ ─îLANA 251. KZ FBiH U ZAKONU NIJE ODREDENA ODGOVORNA OSOBA NEGO ONAJ KO RADNJE PREDUZIMA KAO PREDSTAVNIK ILI ZASTUPNIK PRAVNE OSOBE, ONDA SE NJENO SAIZVRŠILACKO SVOJSTVO NE MO┼ŻE NEGIRATI ┼ŻALBENIM NAVODIMA DA ONA NIJE IMALA FORMALNOPRAVNO SVOJSTVO ODGOVORNE OSOBE I DA JE UGOVORE SA OŠTECENIMA ZAKLJUCIVALA OPTU┼ŻENA K.N. ZAMJENICA DIREKTORICE POMENUTE AGENCIJE.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 09 0 K 000374 10 K┼ż
6 od 13.07.2010. g.)

 

<------->

 

Protivpravna imovinska korist kao obilje┼żje Krivi─Źnog djela
─îlan 251. stav 3. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

IZ ZAKONSKOG OPISA KRIVI─îNOG DJELA PRIJEVARE U PRIVREDNOM POSLOVANJU IZ ─îLANA 251. KZ FBIH VIDLJIVO JE DA JE ZA POSTOJANJE OSNOVNOG OBLIKA OVOG KRIVI─îNOG DJELA IZ STAVA 1. TOG ─îLANA POTREBNO DA UCINITELJ POSTUPA S CILJEM PRIBAVLJANJA PROTIVPRAVNE IMOVINSKE KORISTI PRAVNOJ OSOBI CIJI JE ON ZASTUPNIK ILI PREDSTAVNIK ILI DRUGOJ PRAVNOJ OSOBI, TE DA JE, ZA POSTOJANJE KVALIFICIRANOG OBLIKA OVOG KRIVI─îNOG DJELA IZ ─îLANA 251. STAV 3. KZ FBIH, ZA KOJE JE OPTU┼ŻENA P.M. OGLAŠENA KRIVOM PRVOSTEPENOM PRESUDOM, POTREBNO DA JE PRIBAVLJENA IMOVINSKA KORIST ILI DA JE PROUZROKOVANA ŠTETA KOJA PRELAZI IZNOS OD 50.000,00 KM. S OBZIROM DA JE U CINJENICNOM OPISU DJELA U IZRECI POBIJANE PRESUDE JASNO NAVEDENO U KOJIM IZNOSIMA JE UCINJENJEM DJELA DRUGOME – POJEDINIM OŠTECENIMA PROUZROKOVANA ŠTETA (TE U TIM IZNOSIMA I PRIBAVLJENA KORIST PRIVREDNIM DRUŠTVIMA NEKRETNINE P. I NEKRETNINE 2A) I DA JE NEKIMA OD OŠTECENIH PROUZROKOVANA ŠTETA KOJA PRELAZI IZNOS OD 50.000,00 KM, NENAVODENJEM U IZRECI PRESUDE KOLIKA JE IMOVINSKA KORIST PRIBAVLJENA KOJEM PRIVREDNOM
DRUŠTVU IZREKA POBIJANE PRESUDE NIJE UCINJENA NERAZUMLJIVOM BUDUCI DA CINJENICNI OPISI DJELA U IZRECI PRESUDE SADR┼ŻE SVE ŠTO JE POTREBNO DA SE TA DJELA ODREDE ODNOSNO DA SE IZVRŠI PRAVILNA PRAVNA OCJENA KRIVI─îNOG DJELA.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 09 0 K 000374 10
K┼ż 6 od 13.07.2010. g.)

 

<------->

 

 

Pokušaj Krivi─Źnog djela iznude
─îlan 295. stav 2. u vezi sa stavom 1. i u vezi sa cl. 28. i 29. Krivi─Źnog zakona FBiH

NE RADI SE O NEPODOBNOM POKUŠAJU UCINJENJA KRIVI─îNOG DJELA IZNUDE VEC O POKUŠAJU KRIVI─îNOG DJELA IZNUDE IZ ─îLANA 295. STAV 2. U VEZI SA STAVOM 1. I U VEZI SA ─îLANOM 28. I 29. KZ FBiH AKO JE OPTU┼ŻENI PREDUZIMAO RADNJE PRINUDAVANJA OŠTECENOG, DA MU PRODA UGOSTITELJSKI OBJEKAT KOJI NIJE NJEGOVO VLASNIŠTVO, BEZ OBZIRA ŠTO KAO KUPAC NE BI MOGAO STECI PRAVO VLASNIŠTVA NA TOM OBJEKTU. OVO ZBOG TOGA, JER TAKAV KUPOPRODAJNI UGOVOR NIJE MORAO U SMISLU OBLIGACIONOPRAVNIH ODNOSA BITI ISPRAVAN, VEC JE BILO DOVOLJNO DA JE OPTU┼ŻENI SMATRAO DA CE PRINUDAVANJEM OŠTECENOG NA ZAKLJUCENJE OVAKVOG UGOVORA I OVAKVOM KUPOVINOM OD NEVLASNIKA NAKON ULASKA U POSJED UGOSTITELJSKOG OBJEKTA MOCI VRŠITI NJEGOVU EKSPLOATACIJU U SMISLU PRIBAVLJANJA IMOVINSKE KORISTI.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 09 0 K 001427 09 K┼ż
11 od 22.04.2010. g.).

 

<------->

 

Krivotvorenje isprave
─îlan 373. stav 2. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

OKOLNOST DA SE RADILO O UPOTREBI LA┼ŻNIH PUNOMOCI KOJE SU BILE OVJERENE OD STRANE SUDA DAJE TIM PUNOMOCIMA KARAKTER JAVNIH ISPRAVA BEZ OBZIRA ŠTO JE NESPORNO UTVRDENO DA ONE NISU BILE POTPISANE OD STRANE NAVODNIH POSLODAVACA. KAKO JE OPTU┼ŻENA UPOTRIJEBILA LA┼ŻNE PUNOMOCI ODNOSNO LA┼ŻNE JAVNE ISPRAVE, UCINILA JE KRIVICNO DJELO KRIVOTVORENJA ISPRAVE IZ ─îLANA 373. STAV 2. KZ FBiH.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 09 0 K 000374 10 K┼ż
6 od 13.07.2010. g.)

 

<------->

 

Svijest o protivpravnosti djela
─îlan 144. preuzetog Krivi─Źnog zakona SFRJ

ZA POSTOJANJE KRIVI─îNOG DJELA RATNOG ZLO─îINA PROTIV RATNIH ZAROBLJENIKA IZ ─îLANA 144. PREUZETOG KZ SFRJ IZME─ÉU OSTALOG JE POTREBNO DA POSTUPANJE OPTU┼ŻENOG OBJEKTIVNO PREDSTAVLJA POVREDU PRAVILA ME─ÉUNARODNOG PRAVA. SAM OPTU┼ŻENI U VRIJEME U─îINJENJA TOG KRIVI─îNOG DJELA NE MORA BITI SVJESTAN DA KRŠI PRAVILA ME─ÉUNARODNOG PRAVA, VE─ć JE DOVOLJNO DA JE ON BIO SVJESTAN PROTIVPRAVNOSTI TOG DJELA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-K┼Ż-07-000196 od 27.03.2008.g.).

 

<------->

 

Izvršenje nare─Ĺenja pretpostavljenih i protivpravnost Krivi─Źnog djela
─îlan 239. preuzetog Krivi─Źnog zakona SFRJ

BEZ OBZIRA NA VOJNO NA─îELO SUBORDINACIJE OPTU┼ŻENI JE KAO UPRAVNIK ZATVORA BIO OVLAŠTEN I DU┼ŻAN DA U SMISLU ODREDBE ─îLANA 239. PREUZETOG KZ SFRJ PROCJENJUJE MOGU─ćE POSLJEDICE IZDATIH NAREDBI VOJNE KOMANDE ILI NADRE─ÉENOG STARJEŠINE, TE DA TE NAREDBE UPRAVLJENE NA IZVRŠENJE KRIVI─îNOG DJELA RATNOG ZLO─îINA NE PRENOSI NA IZVRŠENJE ─îUVARIMA ZATVORA. RADI TOGA SUPROTNO POSTUPANJU OPTU┼ŻENOG IAKO JE REZULTAT IZVRŠENJA NARE─ÉENJA NJEGOVIH PRETPOSTAVLJENIH NE ISKLJU─îUJE PROTIVPRAVNOST KRIVI─îNOG DJELA RATNOG ZLO─îINA PROTIV RATNIH ZAROBLJENIKA IZ ─îLANA 144. PREUZETOG KZ SFRJ.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-K┼Ż-07-000196 od 27.03.2008.g.).

 

<------->

 

Obilje┼żja djela kao ote┼żavaju─ça okolnost
─îlan 49. stav 1. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

POŠTO SE IZ ─îINJENI─îNOG OPISA DJELA IZREKE PRESUDE VIDI, DA JE OPTU┼ŻENI PRILIKOM U─îINJENJA KRIVI─îNOG DJELA, TEŠKO DJELO PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA IZ ─îLANA 320. STAV 2. U VEZI SA ─îLANOM 315. STAV 1. KZ FBiH SA VOZILOM UPRAVLJAO BRZINOM KOJA ZNATNO PREMAŠUJE DOPUŠTENU BRZINU I U STANJU ALKOHOLISANOSTI, ONDA SE TE ISTE OKOLNOSTI NE MOGU DVOSTRUKO VREDNOVATI I UZETI U OBZIR PRILIKOM ODMJERAVANJA KAZNE, JER SU ONE BILE NU┼ŻAN UVJET ZA NJEGOVO POSTOJANJE.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-K┼Ż-07-000349 od 26.09.2007. g.).

 

<------->

 

Dovršeni polni odnošaj
─îlan 203. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

ZA DOVRŠENI POLNI ODNOŠAJ U SMISLU ─îLANA 203. KZ FBiH DOVOLJNO JE I SAMO DJELIMI─îNO PRODIRANJE MUŠKOG POLNOG ORGANA U ┼ŻENSKI POLNI ORGAN, UZ UTVR─ÉENJE DA JE DO TOGA DOŠLO UZ UPOTREBU SILE (ILI PRIJETNJE) OD STRANE OPTU┼ŻENOG PREMA OŠTE─ćENOJ.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj:09-0-K-09-000153 09 K┼Ż 3 od 01.07.2009.g.).

 

<------->

 

Svojstvo pješaka
─îlan 336. stav 2. u vezi sa ─Źlanom 332. stav 1. Krivi─Źnog zakona FBiH

OŠTE─ćNI KOJI JE U VRIJEME NASTANKA PROMETNE NEZGODE SPAVAO NA PUTU KADA JE DOŠLO DO NJEGOVOG PREGA┼ŻENJA I VU─îENJA VOZILOM PO PUTU NE MO┼ŻE SE SMATRATI PJEŠAKOM, S OBZIROM DA U ODREDBI ─îLANA 9. TA─îKA 42. ZAKONA O OSNOVAMA SIGURNOSTI PROMETA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI KAO PJEŠAK NIJE NAVEDENA OSOBA KOJA SPAVA (LE┼ŻI) NA PUTU. SAMIM TIM OŠTE─ćENI SE NE MO┼ŻE TRETIRATI NI KAO U─îESNIK U PROMETU, VE─ć KAO PREPREKA NA PUTU, PA SE JEDINO SA TOG SAOBRA─ćAJNO-PRAVNOG ASPEKTA MO┼ŻE ISPITATI DA LI JE OPTU┼ŻENI U VO┼ŻNJI NAPRAVIO PROPUSTE KOJI SU U UZRO─îNOJ VEZI SA NASTANKOM PROMETNE NEZGODE.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-K┼Żk-09-000005 od 28.05.2009. g.).

 

<------->

 

Nepostojanje o─Źigledne nesposobnosti za bezbjednu vo┼żnju
─îlan 336. stav 2. u vezi sa ─Źlanom 332. stav 1. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

UNUTRAŠNJE STANJE OPTU┼ŻENOG UZROKOVANO UPOTREBOM ALKOHOLA KOJE SE OGLEDA U REDUCIRANJU NJEGOVE PSIHOMOTORIKE PREDSTAVLJA POSTOJANJE VA┼ŻNIH ─îINJENICA, ALI ONE NISU DOVOLJNE ZA IZVO─ÉENJE PRAVNOG ZAKLJU─îKA DA JE ZBOG TOGA BIO O─îIGLEDNO NESPOSOBAN ZA BEZBJEDNU VO┼ŻNJU. OVO BEZ OBZIRA ŠTO JE SVE TO SVOJIM NAVODIMA POTVRDIO I VJEŠTAK ZA SUDSKU MEDICINU, JER SU TAKVI NAVODI NE SAMO IZVAN DOMENA NJEGOVE STRUKE I VJEŠTA─îENJA, VE─ć I RADI TOGA ŠTO POSTOJANJE O─îIGLEDNE NESPOSOBNOSTI ZA BEZBJEDNU VO┼ŻNJU SPADA U KATEGORIJU PRAVNIH ZAKLJU─îAKA ZA ─îIJE JE IZVO─ÉENJE ISKLJU─îIVO OVLAŠTEN SAMO SUD.


(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-K┼Ż-08-000408 od 05.02.2009. g.)

 

<------->

 

Krivotvorenje isprave
─îlan 373. stav 2. u vezi sa stavom 1. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine
POŠTO SE POD LA┼ŻNOM ISPRAVOM PODRAZUMIJEVA ISPRAVA KOJU NIJE IZDAO ONAJ KO JE NA NJOJ OZNA─îEN KAO IZDAVATELJ, PRI ─îEMU JE IRELEVANTNO DA LI JE SADR┼ŻAJ ISPRAVE ISTINIT ILI NIJE, A POD PREINA─îENOM PRAVOM ISPRAVOM, ISPRAVA KOD KOJE JE NEOVLAŠ─ćENO IZMIJENJEN NJEN PRVOBITNI SADR┼ŻAJ U ODNOSU NA PRAVNO RELEVANTNE ─îINJENICE, ONDA JE JASNO, BUDU─ćI DA SE U ─îINJENI─îNOM OPISU DJELA U IZRECI POBIJANE PRESUDE U DIJELU KOJI SE ODNOSI NA OPTU┼ŻENE M.A. I K.─î. NE NAVODI DA SU NA ISPRAVAMA ZA KOJE SE POMINJU KAO IZDAVATELJI ISPRAVA OZNA─îENA LICA KOJA TE ISPRAVE NISU IZDALA ODNOSNO DA JE NEKO IZMIJENIO NJIHOV PRVOBITNI SADR┼ŻAJ U POGLEDU PRAVNO RELEVANTNIH ─îINJENICA, JASNO JE DA TAKAV ─îINJENI─îNI OPIS DJELA NE SADR┼ŻI BITNA OBILJE┼ŻJA KRIVI─îNOG DJELA KRIVOTVORENJA ISPRAVE IZ ─îLANA 373. STAV 2. U VEZI SA STAVOM 1. KZ FBiH I DA JE DOSLJEDNO TOME U─îINJENA POVREDA KRIVI─îNOG ZAKONA NA NJIHOVU ŠTETU KADA SU ZA TO KRIVI─îNO DJELO OGLAŠENI KRIVIM.


(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj: K┼Ż-534/04 od 10.03.2005.g.).

 

<------->

 

Svojstvo ratnog zarobljenika
─îlan 144. preuzetog Krivi─Źnog zakona SFRJ u vezi sa ─Źl. 4. ┼Żenevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicama od 12.8.1949. g.

MALOLJETSVO SAMO PO SEBI NIJE SVOJSTVO KOJE BI NEKOJ OSOBI ONEMOGU─ćAVALO STATUS RATNOG ZAROBLJENIKA, A NITI JE ZA TAKAV STATUS OD ZNA─îAJA OKOLNOST DA LI JE NEKA OSOBA, KOJA JE PRIPADNIK ORU┼ŻANIH SNAGA STRANE U SUKOBU, NEPOSREDNO PRIJE NEGO ŠTO SE NAŠLA POD VLAŠ─ćU NEPRIJATELJA SUDJELOVALA U BORBENIM DEJSTVIMA.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-K┼Ż-08-000381 od 29.10.2008. g. )

 

<------->

 

Zašti─çene osobe
─îlan 144. preuzetog Krivi─Źnog zakona SFRJ u vezi sa ─Źlanom 4. ┼Żenevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima

ZAŠTI─ćENE OSOBE MOGU BITI ISTOG DR┼ŻAVLJANSTVA KAO I OSOBE KOJE SU PREMA NJIMA PRIMJENILE POSTUPKE KOJI PREDSTAVLJAJU TEŠKA KRŠENJA ME─ÉUNARODNOG HUMANITARNOG PRAVA, JER JE ZA TAKAV STATUS BITNO DA SE OSOBA NAŠLA U RUKAMA STRANE U SUKOBU ZA KOJU JE NIJE OBAVEZIVALA LOJALNOST I ─îIJU ZAŠTITU NIJE U┼ŻIVALA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-K┼Ż-08-000381 od 29.10.2008. g.)

 

 

<------->

 

Preventivna (anticipirana) nu┼żna odbrana
─îlan 26. st. 1. i 2. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

PREVENTIVNA NU┼ŻNA ODBRANA OD NAVODNOG BUDU─ćEG NAPADA NIJE DOZVOLJENA, JER U TAKVOJ SITUACIJI NIJE NEPOSREDNO UGRO┼ŻENO PRAVNO DOBRO ODNOSNO ┼ŻIVOT OŠTE─ćENIH, A U SUPROTNOM KADA BI TO BILO DOZVOLJENO O─îIGLEDNO BI IMALO ZA POSLJEDICU NE SAMO OP─ćU NESIGURNOST GRA─ÉANA, VE─ć I ŠIROKU MOGU─ćNOST ZLOUPOTREBE TAKVOG PRAVA.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-K┼Ż-07-000366 od 13.12.2007. g.).

 

<------->

 

Ubistvo na okrutan na─Źin
─îlan 166. stav 2. ta─Źka a) Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

POŠTO POSTOJI KVALIFIKATORNA OKOLNOST USMR─ćENJA OŠTE─ćNOG NA OKRUTAN NA─îIN, S OBZIROM DA SU U DINAMICI DOGA─ÉAJA OSTVARENI KAKO NJEZIN OBJEKTIVNI ELEMENT JER JE ZBOG 103 UDARCA NO┼ŻEM KOJE MU JE ZADAO OPTU┼ŻENI, OŠTE─ćENI TRPIO TEŠKE BOLOVE I PATNJE KOJE PREVAZILAZE INTENZITET BOLOVA I PATNJI KOJI SE MANIFESTUJU KOD OBI─îNOG UBISTVA, TAKO I NJEZIN SUBJEKTIVNI ELEMENT JER JE KOD OPTU┼ŻENOG POSTOJALA SVIJEST DA OŠTE─ćENOM NANOSI BOLOVE I PATNJE UPRAVO TAKVOG INTENZITETA KOJE JE HTIO, ONDA JE OPTU┼ŻENI U─îINIO KRIVI─îNO DJELO KVALIFIKOVANOG UBISTVA IZ ─îLANA 166. STAV 2. TA─îKA A) KZ FBiH.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-K┼Żk-08-000009-I od 04.11.2008. g.)

 

<------->

 

Prouzro─Źenje smrti iz nehata
─îlan 168. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

AKO SE OPTU┼ŻENI PREDHODNO NIJE UVJERIO DA SE U CIJEVI PIŠTOLJA NALAZI METAK, PA JE NEHOTI─îNO PRITISNUO NA OBARA─î PIŠTOLJA, OLAKO DR┼ŻE─ćI DA SE U CIJEVI PIŠTOLJA NE NALAZI METAK I DA NE─ćE DO─ćI DO ISPALJENJA METKA I KAKO JE NAKON PRITISKANJA NA OBARA─î DOŠLO DO ISPALENJA METKA IZ PIŠTOLJA KOJIM JE POGODIO OŠTE─ćENU U LIJEVU SLJEPO─îNU STRANU GLAVE OD KOJE POVREDE JE UMRLA, ONDA SE RADI O NJEGOVOM NEHATNOM POSTUPANJU, JER JE, IAKO SVJESTAN DA USLJED NJEGOVOG ─îINJENJA MO┼ŻE NASTUPITI ZABRANJENA POSLJEDICA, OLAKO DR┼ŻAO DA ONA NE─ćE NASTUPITI ILI DA ─ćE JE MO─ćI SPRIJE─îITI.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-K┼Żk-08-000002 od 20.5.2008. g.).

 

<------->

 

Na─Źelo povjerenja u prometu
─îlan 336. stav 2. u vezi sa ─Źlanom 332. stav 1. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

BEZ OBZIRA ŠTO JE OŠTE─ćENI UPRAVLJAJU─ćI SA VOZILOM PRAVOVREMENO MOGAO UO─îITI DOLAZAK VOZILA OPTU┼ŻENOG I ODUSTAJANJEM ILI ODLAGANJEM SKRETANJA U LIJEVO SA KOLOVOZNE TRAKE KOJOM SE DO TADA KRETAO NA KOLOVOZNU TRAKU KOJOM SE IZ SUPROTNOG SMJERA KRETAO OPTU┼ŻENI SA─îEKATI PROLAZAK VOZILA KOJIM JE UPRAVLJAO OPTU┼ŻENI I TAKO IZBJE─ćI PROMETNU NEZGODU, OPTU┼ŻENI JE TAKO─ÉE U INTERAKCIJI SA OŠTE─ćENIM UZROKOVAO NJEZIN NASTANAK, JER SE VOZILOM KRETAO BRZINOM OD 103 KM/H IAKO JE BRZINA BILA OGRANI─îENA NA 40 KM/H USLJED ─îEGA NIJE MOGAO SVOJE VOZILO ZAUSTAVITI PRIJE MJESTA KONTAKTA S VOZILOM OŠTE─ćENOG A ŠTO BI S OBZIROM NA UDALJENOST OD MJESTA KONTAKTA DVA VOZILA NA KOJOJ JE ZAPO─îEO KO─îENJE, MOGAO U─îINITI DA SE KRETAO U GRANICAMA DOPUŠTENE BRZINE, PA SE ZBOG TAKVOG NEPROPISNOG UPRAVLJANJA VOZILOM NE MO┼ŻE USPJEŠNO POZVATI NA NA─îELO POVJERENJA U PROMETU, NA KOJE NA─îELO SE MO┼ŻE POZVATI SAMO ONAJ U─îESNIK U PROMETU ─îIJE JE UPRAVLJANJE VOZILOM BILO U SKLADU SA PROMETNIM PROPISIMA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-K┼Ż-07-000349 od 26.09.2007. g.)

 

<------->

 

Grupa ljudi kao obilje┼żje kaznenog djela
─îlanak 2. stavak 16. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

POŠTO JE PREMA ─îINJENI─îNOM OPISU DJELA IZ PRVOSTEPENE PRESUDE OPTU┼ŻENIK OGLAŠEN KRIVIM, DA JE NAKON PREDHODNOG DOGOVORA ZAJEDNO SA DVIJE MALODOBNE OSOBE FIZI─îKI NAPAO OŠTE─ćENIKA I OVOME ODUZEO VOKMEN U NAMJERI PRIBAVLJANJA PROTIVPRAVNE IMOVINSKE KORISTI, ONDA SE U TOM SLU─îAJU NE RADI O PO─îINJENJU KAZNENOG DJELA RAZBOJSTVA IZ ─îLANKA. 289. STAVAK 2. KZ FBiH U─îINJENOG U SASTAVU GRUPE LJUDI, VE─ć O OSNOVNOM OBLIKU TOG KAZNENOG DJELA IZ STAVKA 1. ISTOG ─îLANKA. OVO RADI TOGA, JER JE PREMA ZAKONSKOJ ODREDBI ─îLANKA 2. STAVAK 16. POMENUTOG ZAKONA GRUPA LJUDI UDRU┼ŻENJE OD NAJMANE TRI OSOBE KOJE SU POVEZANE RADI TRAJNOG, PONOVLJENOG ILI POVREMENOG ─îINJENJA KAZNENIH DJELA, DAKLE NE JEDNOG KAKO JE TO NAVEDENO U ─îINJENI─îNOM OPISU DJELA VE─ć VIŠE DJELA.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj 070-0-K┼Ż-07-000604 od 20. 03. 2008. g.)

 

<------->

 

─îlan 55. stav 2. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine
S OBZIROM DA KRIVI─îNO DJELO RAZBOJNIŠTVA IZ ─îLANA 289. KZ FBiH PREDSTAVLJA KRIVI─îNO DJELO KOD KOJEG JE ZAŠTITNI OBJEKAT NE SAMO IMOVINA NEGO I ┼ŻIVOT ILI TJELO LJUDI, DAKLE, LI─îNO DOBRO, ONDA JE ZA POSTOJANJE PRODU┼ŻENOG KRIVI─îNOG DJELA RAZBOJNIŠTVA NEOPHODNO POSTOJANJE ISTOVJETNOSTI OŠTE─ćENOG KOD SVIH U─îINJENIH KRIVI─îNIH DJELA I SAMO U TOM SLU─îAJU VIŠE KRIVI─îNIH DJELA RAZBOJNIŠTVA, UZ ISPUNJENJE OSTALIH UVJETA, MO┼ŻE PREDSTAVLJATI JEDINSTVENU CJELINU.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj 070-0-K┼Ż-07-000579 od 29.01.2008. g.)

 

<------->

 

Afektivno stanje jake razdra┼żenosti
─îlan 167. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

JAKOM RAZDRA┼ŻENOŠ─ćU U SMISLU KRIVI─îNOG DJELA UBISTVA NA MAH IZ ─îLANA 167. U VEZI SA ─îLANOM 28. STAV 1. KZ FBiH NE MO┼ŻE SE SMATRATI SVAKO TAKVO AFEKTIVNO STANJE, POGOTOVU KADA IZ NAVODA VJEŠTAKA PSIHIJATRA PROIZILAZI DA JE OPTU┼ŻENI USLJED SVOJIH LI─îNIH SVOJSTAVA, PREOSJETLJIVOSTI I PLAŠLJIVOSTI DOVEDEN U STANJE OVOG INTENZIVNOG AFEKTA, VE─ć SE POD TIM PRAVNIM POJMOM PODRAZUMJEVA SAMO TAKVO AFEKTIVNO STANJE KOJE JE NASTUPILO PRIJE U─îINJENJA KRIVI─îNOG DJELA I PO OBJEKTIVNOJ OCJENI JE UZROKOVANO NAPADOM, ZLOSTAVLJANJEM ILI TEŠKIM VRIJE─ÉANJEM OD STRANE OŠTE─ćENOG.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hrcegovine, broj 070-0-K┼Ż-07-000516 od 14.02.2008. g.)

 

<------->

 

─îlan 142. stav 1.preuzetog Krivi─Źnog zakona SFRJ
AKO ─îINJENI─îNI OPIS RADNJI KOJE SE OPTU┼ŻENOM STAVLJAJU NA TERET SADR┼ŻI ─îINJENICE I OKOLNOSTI IZ KOJIH BI PROIZILAZILO DA SU TAKVE NJEGOVE RADNJE IZAZVALE STRAH, NESIGURNOST I PONI┼ŻENJE KOD ODRE─ÉENIH CIVILA, ALI NE I DA JE TE RADNJE SMIŠLJENO PREDUZEO UPRAVO DA BI KOD CIVILNOG STANOVNIŠTVA IZAZVAO OSJE─îAJ STRAHA, NESIGURNOSTI I PONI┼ŻENOSTI, A NITI ─îINJENICE I OKOLNOSTI DA SU TE RADNJE PREDUZETE U SKLOPU PRIMJENJIVANJA SMIŠLJENIH MJERA ZASTRAŠIVANJA I TERORA PREMA CIVILNOM STANOVNIŠTVU, ONDA TAKAV OPIS DJELA NE SADR┼ŻI OBILJE┼ŻJA KRIVI─îNOG DJELA RATNOG ZLO─îINA PROTIV CIVILNOG STANOVNIŠTVA IZ ─îLANA 142. STAV 1. PREUZETOG KZ SFRJ.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije bosne i Hercegovine, broj 070-0-K┼Ż-07-000168 od 24.04.2007.g.)

 

<------->

 

Me─Ĺunarodni oru┼żani sukob
─îlan 142. stav 1. Krivi─Źnog zakona SFRJ

OKOLNOST DA SE PREDMETNI DOGA─ÉAJ DESIO 19.06.1992.G. ODNOSNO PRIJE 20.06.1992. G. KADA JE ODLUKOM PREDSJEDNIŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE, U BOSNI I HERCEGOVINI PROGLAŠENO RATNO STANJE, NE DOVODI U PITANJE UTVR─ÉENJE SUDA DA SE TAJ DOGA─ÉAJ DESIO U VRIJEME I U VEZI SA ME─ÉUNARODNIM SUKOBOM KOJI JE POSTOJAO U BOSNI I HERCEGOVINI.OVO S OBZIROM NA REZOLUCIJU VIJE─ćA SIGURNOSTI UN BROJ 752 OD 15.05.1992.G. KOJOM JE OD SVIH STRANA U SUKOBU I OSTALIH KOJIH SE TO TI─îE U BOSNI I HERCEGOVINI ZATRA┼ŻENA TRENUTA─îNA OBUSTAVA BORBE, ZATIM DA SE SVI OBLICI MJEŠANJA UKLJU─îIVŠI I VOJNE KOJI DOLAZE IZVAN BOSNE I HERCEGOVINE ODMAH OBUSTAVE.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine,broj 070–0–K┼Ż–06–000159 od 19.09.2006.g.)

 

<------->

 

Umišljaj na lišenje ┼żivota
─îlan 37. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

IAKO JE OPTU┼ŻENI PUCANJEM IZ PIŠTOLJA OŠTE─ćENOM NANIO TEŠKU TJELESNU OZLJEDU U PREDJELU TRBUHA, ODNOSNO DIO TIJELA U KOJEM SE NALAZE VITALNI ORGANI, ZA IZVO─ÉENJE PRAVNOG ZAKLJU─îKA O TOME DA LI JE UMIŠLJAJ OPTU┼ŻENOG BIO USMJEREN NA USMR─ćENJE OŠTE─ćENOG ILI NJEGOVO TEŠKO TJELESNO OZLIJE─ÉIVANJE OD ZNA─îAJA JE NE SAMO PROUZROKOVANA POSLJEDICA NEGO I TO DA LI JE RADNJE KOJE JE OPTU┼ŻENI PREDUZEO UKAZUJU DA JE ON HTIO ILI PRISTAO NA USMR─ćENJE OŠTE─ćENOG ILI NE. POŠTO JE U POBIJANOJ PRESUDI PRAVILNO UTVR─ÉENO DA JE OPTU┼ŻENI PRI ISPALJENJU HITCA U PRAVCU OŠTE─ćENOG DR┼ŻAO PIŠTOLJ USMJEREN NADOLJE, TJ. PREMA DONJEM DIJELU TIJELA OŠTE─ćENOG ONDA JE S OBZIROM NA TU OKOLNOST KOD OPTU┼ŻENOG POSTOJAO UMIŠLJAJ NA TEŠKO TJELESNO OZLJE─ÉIVANJE OŠTE─ćENOG, A NE NA NJEGOVO USMR─ćENJE.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj 070-0-K┼Ż-06-000269 od 26.09.2006. g.).

 

<------->

 

Propust ošte─çenih da se ve┼żu sigurnosnim pojasem
─îlan 21.Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

SA ASPEKTA POSTOJANJA KRIVI─îNOG DJELA TEŠKO KRIVI─îNO DJELO PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA IZ ─îLANA 336.STAV 2. U VEZI SA ─îLANOM 332.STAV 1.KZ FBIH NIJE OD ZNA─îAJA OKOLNOST AKO SMRTNO STRADALI OŠTE─ćENI U TOJ SAOBRA─ćAJNOJ NEZGODI NISU BILI VEZANI SIGURNOSNIM POJASEVIMA, JER TA OKOLNOST NE ISKLJU─îUJE KRIVI─îNOPRAVNU RELEVANTNU UZRO─îNA POVEZANOST IZME─ÉU PROPUSTA U VO┼ŻNJI OPTU┼ŻENOG I POSLJEDICA (KAKO OSNOVNE TAKO I TZV. TE┼ŻE POSLJEDICE), ALI MO┼ŻE BITI OD ZNA─îAJA ZA ODLUKU O KAZNI.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine,broj 070-0-K┼Ż-000006 od 05.04.2007.)

 

<------->

 

Odbijanje davanja odgovora na pitanja kao ote┼żavaju─ça okolnost
─îlan 49. stav 1. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

OPTU┼ŻENOJ SE NE MO┼ŻE KAO OTE┼ŻAVAJU─ćA OKOLNOST CJENITI TO ŠTO PRILIKOM DAVANJA ISKAZA NIJE HTJELA DA ODGOVARA NA PITANJA VEZANA ZA KRIVI─îNO DJELO, S OBZIROM DA, PREMA ODREDBI ─îLANA 6. STAV 3. ZKP FBIH NIJE DU┼ŻNA IZNIJETI SVOJU ODBRANU NITI ODGOVARATI NA POSTAVLJENA PITANJA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine,broj 070-0-K┼Ż-07-000228 od 05.06.2007.g.)

 

<------->

 

Teške i lake tjelesne povrede kao ote┼żavaju─çe okolnosti
─îlan 49. stav 1. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

OKOLNOSTI NE OVISI POSTOJANJE OVOG KRIVI─îNOG DJELA. KAO OTE┼ŻAVAJU─ćE I OLAKŠAVAJU─ćE OKOLNOSTI KOJE UTI─îU NA ODMJERAVANJE KAZNE, MOGU─ćE JE UZETI SAMO ONE OKOLNOSTI KOJE SU IZVAN BI─ćA KRIVI─îNOG DJELA ZA KOJE JE OPTU┼ŻENI OGLAŠEN KRIVIM. RADI TOGA JE SUD PRAVILNO POSTUPIO KADA JE OPTU┼ŻENOM PRILIKOM ODMJERAVANJA KAZNE ZA KRIVI─îNO DJELO TEŠKO DJELO PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG SAOBRA─ćAJA IZ ─îLANA 336. STAV 2. U VEZI SA ─îLANOM 332. STAV 1. KZ FBIH ZA ─îIJE POSTOJANJE JE DOVOLJNO NASTUPANJE SMRTI JEDNE OSOBE (OBJEKTIVNI UVJET INKRIMINACIJE), KAO OTE┼ŻAVAJU─ćE OKOLNOSTI CJENIO DA SU JOŠ DVIJE OSOBE ZADOBILE TEŠKE TJELESNE POVREDE I JEDNA OSOBA LAKE TJELESNE POVREDE, JER OD TIH OKOLNOSTI NE OVISI POSTOJANJE OVOG KRIVI─îNOG DJELA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije, broj 070-0-K┼Ż-07-00081 od 11.04.2007. g.)

 

<------->

 

Kajanje kao olakšavaju─ça okolnost
─îlan 49.Krivi─Źnog Zakona Federacije Bosne i Hercegovine

PRILIKOM ODMJERAVANJA KAZNE SUD NE MO┼ŻE UZETI U OBZIR I CJENITI KAO OLAKŠAVAJU─ćU OKOLNOST SAMO IZJAVU OPTU┼ŻENOG DA SE KAJE ZA U─îINJENO KRIVI─îNO DJELO , AKO SE IZ TE IZJAVE NE VIDI U ─îEMU JE TO KAJANJE KONKRETNO SADR┼ŻANO. OVO ZBOG TOGA, JER DA BI IZRA┼ŻENO KAJANJE MOGLO PREDSTAVLJATI OLAKŠAVAJU─ćU OKOLNOST POTREBNA JE MANIFESTACIJA STVARNOG, A NE SAMO VERBALNOG KAJANJA OPTU┼ŻENOG ZA U─îINJENO KRIVI─îNO DJELO.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine,broj 070-0-K┼Ż-07-000224 od 16.08.2007. g.)

 

<------->

 

Elementi krivi─Źnih djela kao ote┼żavaju─çe okolnosti
─îlan 49.stav 1. Krivi─Źnog zakona federacije Bosne i Hercegovine

OKOLNOSTI DA JE OPTU┼ŻENI DJELO U─îINIO NOSE─ćI SA SOBOM OPASNO ORU─ÉE-NO┼Ż, ZATIM DA JE TIM NO┼ŻEM PRIJETIO OŠTE─ćENIMA I DA JE KOD OŠTE─ćENIH IZAZVAO STRAH I UZNEMIRENOST, TE DA JE DJELO U─îINIO SA NAMJEROM SU OKOLNOSTI KOJE ULAZE U ZAKONSKA OBILJE┼ŻJA KRIVI─îNIH DJELA ZA KOJA JE OPTU┼ŻENI OGLAŠEN KRIVIM, PA SE STOGA TE OKOLNOSTI NE MOGU OPTU┼ŻENOM DVOSTRUKO VREDNOVATI I PRI UTVR─ÉIVANJU POSTOJANJA ZAKONSKIH ELEMENATA KRIVI─îNIH DJELA ZA KOJA JE OGLAŠEN KRIVIM I PRI ODMJERAVANJU KAZNE KAO OTE┼ŻAVAJU─ćE OKOLNOSTI.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj 070-0-K┼Ż-07-000388 od 11.09.2007. g.)

 

<------->

 

Nepru┼żanje pomo─çi kao ote┼żavaju─ça okolnost
─îlan 49. stav 1. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

PRILIKOM ODMJERAVANJA KAZNE OPTU┼ŻENOM, KOJI JE IZ VATRENOG ORU┼ŻJA PUCAO U OŠTE─ćENOG KAKO BI GA LIŠIO ┼ŻIVOTA, SUD NIJE MOGAO UZETI U OBZIR I CJENITI KAO OTE┼ŻAVAJU─ćU OKOLNOST TO ŠTO NAKON PUCANJA, OŠTE─ćENOM NIJE POKUŠAO POMO─ćI I SPASITI ┼ŻIVOT, JER JE TO OKOLNOST KOJA PREDSTAVLJA OSNOV ZA PRAVNI ZAKLJU─îAK DA JE OPTU┼ŻENI LIŠIO ┼ŻIVOTA OŠTE─ćENOG SA UMIŠLJAJEM.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj 070-0-K┼Ż-07000348 od 07.08.2007.g.)

 

<------->

 

Produ┼żeno krivi─Źno djelo
─îlan 55. stav 2. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

ZA POSTOJANJE PRODU┼ŻENOG KRIVI─îNOG DJELA RAZBOJNIŠTVA (KAO SLO┼ŻENOG KRIVI─îNOG DJELA OD PRINUDE I KRA─ÉE), IZ ─îLANA 289. STAV 1. KZ FBiH, POTREBNO JE IZME─ÉU OSTALOG, DA POSTOJI ISTOVJETNOST OŠTE─ćENE OSOBE, S OBZIROM DA SE TIM KRIVI─îNIM DJELOM PRVENSTVENO UGRO┼ŻAVA ┼ŻIVOT ILI TJELO TE OSOBE. KAKO U KONKRETNOM SLU─îAJU TAJ UVJET NIJE BIO ISPUNJEN, JER SU ─îETRI KRIVI─îNOPRAVNE RADNJE OVOG SLO┼ŻENOG KRIVI─îNOG DJELA U─îINJENE UPOTREBOM PRINUDE NA ŠTETU RAZLI─îITIH OŠTE─ćENIH OSOBA, SUD JE POVRIJEDIO KRIVI─îNI ZAKON U KORIST OPTU┼ŻENOG KADA JE TAKVE RADNJE OPTU┼ŻENOG PRAVNO KVALIFIKOVAO KAO PRODU┼ŻENO KRIVI─îNO DJELO RAZBOJNIŠTVA.


(Presuda Vrhovnog suda FBiH ,brojK┼Ż-46/04 od 06. 04.2004. g.)

 

<------->

 

Sukcesivno prisvajanje novca
─îlanak 384. stavak 3. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

AKO ─îINJENI─îNI OPIS DJELA IZ PODNESENE OPTU┼ŻBE SADR┼ŻI ─îINJENICE I OKOLNOSTI, PREMA KOJIMA JE OSUMNJI─îENIK OBAVLJAJU─ćI POSLOVE POSREDOVANJA U OSIGURANJU, ZAKLJU─îIVANJA UGOVORA SA OSIGURANICIMA I NAPLATE UGOVORNIH PREMIJA, U NAMJERI PRIBAVLJANJA PROTIVPRAVNE IMOVINSKE KORISTI,U VREMENSKOM PERIODU OD 08.06.DO 21.03.2005.G., SUKCESIVNO PRISVAJAO NOVAC OD NAPLA─îENIH PREMIJA OSIGURANJA I TIME OSTVARIO ZAJEDNI─îKU ŠTETNU POSLJEDICU U VIDU PRIBAVLJANJA IMOVINSKE KORISTI U IZNOSU OD 53.442,00 KM ,ONDA SE TAKO OPISANA DJELATNOST NE MO┼ŻE PRAVNO OCJENITI KAO PRODULJENO KAZNENO DJELO,VE─ć SAMO KAO JEDNO KAZNENO DJELO PRONEVJERE U SLU┼ŻBI IZ ─îLANKA 384.STAVAK 3. U VEZI SA STAVKOM 1. KZ FBiH. STOGA JE, SUDIJA ZA PREDHODNO SASLUŠANJE POGRIJEŠIO KADA JE ZANEMARIO TAKAV ─îINJENI─îNI OPIS DJELA I U NJEMU POSEBNO OSTVARENU ZAJEDNI─îKU ŠTETNU POSLJEDICU, TE PRILIKOM PRAVNE OCJENE DJELA IZVAN NJEGOVIH OKVIRA, POŠAO OD NALAZA I MIŠLJENJA VJEŠTAKA FINANSIJSKE STRUKE U KOJEM JE PRIKAZANO 408 SLU─îAJEVA IZDATIH POLICA OSIGURANJA NA ODRE─ÉENE IZNOSE KOJE JE NAPLATIO OSUMNJI─îENIK A ZA KOJE NIJE POLAGAO NOVAC I NA TEMELJU TOGA ZAKLJU─îIO, DA SE RADI O KONSTRUKCIJI PRODLJENOG KAZNENOG DJELA KOD KOJEG SE S NE MO┼ŻE VRŠITI SABIRANJE POJEDINA─îNIH IZNOSA PRISVOJENOG NOVCA.

(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj 070-0-K┼Ż-07-000044 od 11.09.2007. g.)

 

<------->

 

Kazneno djelo
─îlanak 21. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

I POD UVJETOM, DA BI SE PRAVOVREMENOM LIJE─îNI─îKOM INTERVENCIJOM SIGURNO SPRIJE─îILO NASTUPANJE SMRTI OŠTE─ćENIKA, POSTOJI KAZNENOPRAVNA RELEVANTNA UZRO─îNA VEZA IZME─ÉU RADNJE OPTU┼ŻENIKA I TAKVE POSLJEDICE ODNOSNO U─îINJENO JE KAZNENO DJELO UBOJSTVA U SITUACIJI KADA JE OPTU┼ŻENIK SA RAZBIJENOM PIVSKOM ─îAŠOM UDARIO OŠTE─ćENIKA U PREDJELU LIJEVE STRANE VRATA I NA TAJ NA─îIN MU ZASJEKAO DIO ZIDA LIJEVE GLAVNE ARTERIJE, USLJED ─îEGA JE DOŠLO DO NAGLOG SPOLJAŠNJEG ISKRVAVLJENJA I NJEGOVE SMRTI.


Odluka Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj 070–0–K┼Ż–06–000233 od 21.06.2006. g.)

 

<------->

 

Razbojštvo
─îlanak 289. stavak 1. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

PRVOSTUPANJSKI SUD JE POVRIJEDIO KAZNENI ZAKON NA ŠTETU OPTU┼ŻENIKA, KADA JE IZVEO PRAVNI ZAKLJU─îAK DA NJEGOVA PRIJETNJA PLASTI─îNIM PIŠTOLJEM PREDSTAVLJA UPOTREBU ORU┼ŻJA ODNOSNO KVALILFIKATORNU OKOLNOST KAZNENOG DJELA RAZBOJSTVA IZ ─îLANKA 289. STAVAK 2. KZ FBIH. OVO ZBOG TOGA, JER PLASTI─îNI PIŠTOLJ BEZ OBZIRA ŠTO JE PREDSTAVLJAO VJERNU IMITACIJU PRAVOG PIŠTOLJA, NEMA SVOJSTVA ORU┼ŻJA U SMISLU ZAKONA O NABAVLJANJU, DR┼ŻANJU I NOŠENJU ORU┼ŻJA I MUNICIJE.

Razbojštvo
─îlanak 289. stavak 1. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine
U SLU─îAJU KADA JE OPTU┼ŻENIK SA PLASTI─îNIM PIŠTOLJEM (KOJI JE PREDSTAVLJAO VJERNU IMITACIJU PRAVOG PIŠTOLJA) ZAPRIJETIO OŠTE─ćENOJ DA MU MORA DATI NOVAC, PA JE OŠTE─ćENA SMATRAJU─ćI DA SE RADI O PRAVOM PIŠTOLJU TU PRIJETNJU SHVATILA OZBILJNO I PREDALA MU NOVAC ONDA SE MORA PRAVNO OCJENITI DA JE OPTU┼ŻENIK NOVAC ODUZEO I PRISVOJIO UPOTREBOM PRIJETNJE, TE DA JE TIME U─îINIO KRIVI─îNO DJELO RAZBOJSTVA IZ ─îLANKA 289. STAVAK 1. KZ FBIH.

(Odluka Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj 070–0–K┼Ż–06–000061 od 29.03.2006. g.)

 

<------->

 

Teško djelo protiv sigurnosti javnog prometa
─îlan 336. stav 4. u vezi sa ─Źlanom 332. stav 3. Krivi─Źnog zakona FBiH

AKO TU┼ŻITELJ PROPUSTI, DA U ─îINJENI─îNI SUPSTRAT DJELA OPTU┼ŻNICE UNESE ─îINJENICE I OKOLNOSTI KOJE OMOGU─ćAVAJU OCJENU, DA JE UTVR─ÉENA KOLI─îINA ALKOHOLA U KRVI OPTU┼ŻENOGA U UZRO─îNOJ VEZI SA KRŠENJEM SAOBRA─ćAJNOG PROPISA O NEPRILAGO─ÉENOJ BRZINI I DA JE ONO (KRŠENJE SAOBRA─ćAJNOG PROPISA) ZAVISNO OD SITUACIJE BILO GRUBO ILI BEZOBZIRONO, ONDA TAKAV OPIS DJELA NE MO┼ŻE BITI OSNOVA ZA IZVO─ÉENJE ─îINJENI─îNIH I PRAVNIH ZAKLJU─îAKA O UMIŠLJAJNOM UGRO┼ŻAVANJU SAOBRA─ćAJA NA PUTEVIMA ─îINJENI─îNI OPIS DJELA IZ OPTU┼ŻNICE, PREMA KOME JE OPTU┼ŻENI U DINAMICI NASTANKA SAOBRA─ćAJNE NEZGODE U KOJOJ JE SMRTNO STRADALA JEDNA OSOBA, VOZILOM UPRAVLJAO SA NEPRILAGO─ÉENOM BRZINOM I TOM PRILIKOM BIO U STANJU LAKOG PIJANSTVA SA KONCENTRACIJOM ALKOHOLA U KRVI OD 1,06 GR/KG (NIJE NAVEDENO DA JE POMENUTA KOLI─îINA ALKOHOLA U KRVI OPTU┼ŻENOGA U UZRO─îNOJ VEZI SA KRŠENJEM SAOBRA─ćAJNOG PROPISA O NEPRILAGO─ÉENOJ BRZINI, A NITI DA JE ONO BILO GRUBO ILI BEZOBZIRNO), UPU─ćUJE NA PRAVNI ZAKLJU─îAK O NEHATNOM UGRO┼ŻAVANJU SAOBRA─ćAJA NA PUTEVIMA ODNOSNO SADR┼ŻI SAMO OBILJE┼ŻJA KRIVI─îNOG DJELA TEŠKO DJELO PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA IZ ─îLANA 336. STAV 4. U VEZI SA ─îLANOM 332. STAV 3. KZ FBIH.


(Odluka Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj 070–0–K┼Ż–06–000056 od 23.03.2006. g.)

 

<------->

 

Nu┼żna odbrana
─îlan 26. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

I PORED OKOLNOSTI ŠTO JE OŠTE─ćENI U VIŠE NAVRATA NAJAVLJIVAO OPTU┼ŻENOM, DA ─ćE NAKON SKIDANJA FIKSATORA SA SVOJE NOGE IZVRŠITI NAPAD NA NJEGA I TOM PRILIKOM UPOTRIJEBITI PIŠTOLJ, KAO I OKOLNOSTI DA JE TAKVE PRIJETNJE OPTU┼ŻENI PRIJAVIO POLICIJI KOJA NIJE NIŠTA PREDUZELA, OPTU┼ŻENI NIJE IMAO PRAVO DA TAKAV BUDU─ćI NAPAD SPRIJE─îI NA NA─îIN ŠTO JE IZ PIŠTOLJA PUCAO U OŠTE─ćENOG I LIŠIO GA ┼ŻIVOTA KADA OVAJ NIJE PREDUZIMAO NAPADA─îKE RADNJE. OVO ZBOG TOGA JER U KRIVI─îNOPRAVNOM SMISLU NIJE POSTOJAO ISTODOBNI (ILI DIREKTNO PRIJETE─ćI) NAPAD OŠTE─ćENOG NA OPTU┼ŻENOG, KOJI BI NAPAD PREDSTAVLJAO JEDAN OD UVJETA POSTOJANJA NU┼ŻNE ODBRANE (ILI NJENOG PREKORA─îENJA), ŠTO DALJE ZNA─îI DA NIJE DOZVOLJENA ODBRANA PROTIV BUDU─ćEG NAPADA (TZV. ANTICIPIRANA NU┼ŻNA ODBRANA).

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj K┼Ż-526/04 od 01.09.2005.g.)

 

<------->

 

U─Źestvovanje u tu─Źi
─îlan 174. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

PRVOSTEPENI SUD JE IZVEO PRAVILNE ZAKLJU─îKE, DA SU OPTU┼ŻENI D.I. I S.A. U─îESNICI TU─îE U KOJOJ JE JEDNA OSOBA LIŠENA ┼ŻIVOTA, BEZ OBZIRA ŠTO SU ONI POBJEGLI SA MJESTA DOGA─ÉAJA NEPOSREDNO PRIJE NEGO ŠTO JE OPTU┼ŻENI A.I. PUCAO IZ PIŠTOLJA U OŠTE─ćENOGA. OVO ZBOG TOGA, ŠTO U OVOM SLU─îAJU O─îIGLEDNO POSTOJI PROSTORNO-VREMENSKA POVEZANOST I U KRIVI─îNOPRAVNOM SMISLU FORMA JEDINSTVENOG DOGA─ÉAJA, S OBZIROM DA SU OPTU┼ŻENI D.I. I S.A. SVOJIM PONAŠANJEM DOPRINIJELI NASTANKU TU─îE, ZATIM SVOJIM PROTIVPRAVNIM RADNJAMA BITNO UTJECALI NA RAZMAHIVANJE TU─îE I PONAŠANJE OPTU┼ŻENOGA A. I., KOJI JE NEPOSREDNO NAKON NJIHOVOG BJEGSTVA PUCAO IZ PIŠTOLJA U OŠTE─ćENOGA I TAKO GA LIŠIO ┼ŻIVOTA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj K┼Ż-526/04 od 01.09.2005.g.)

 

<------->

 

Prijevara u slu┼żbi
─îlan 385. stav 1. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

PRVOSTEPENI SUD JE POGREŠNO OCIJENIO DA JE OPTU┼ŻENI VRŠE─ćI ISPRAVKE U TOVARNIM LISTOVIMA U SVRHU NAPLATE ISTIH, PORED RADNJI KOJE JE KVALIFIKOVAO KAO KRIVI─îNO DJELO PRIJEVARE U SLU┼ŻBI IZ ─îLANA 385. STAV 1. KZ FBIH, PO─îINIO I KRIVI─îNO DJELO KRIVOTVORENJA SLU┼ŻBENE ISPRAVE IZ ─îLANA 389. STAV 1. ISTOG ZAKONA, JER SLU┼ŻBENA ILI ODGOVORNA OSOBA KOJA KRIVOTVORI ISPRAVU, A ZATIM JE UPOTREBI SA CILJEM PRIBAVLJANJA PROTIVPRAVNE IMOVINSKE KORISTI I TIME DOVEDE U ZABLUDU OVLAŠTENU OSOBU DA MU ISPLATI IZNOS NA KOJI GLASI KRIVOTVORENA SLU┼ŻBENA ISPRAVA, KAO ŠTO JE OPTU┼ŻENI POSTUPIO, U─îINIO JE SAMO KRIVI─îNO DJELO PRIJEVARE U SLU┼ŻBI A NE I KRIVI─îNO DJELO KRIVOTVORENJA SLU┼ŻBENE ISPRAVE. OVO ZBOG TOGA JER SU RADNJE KRIVOTVORENJA SLU┼ŻBENE ISPRAVE PO ZAKONSKOM OPISU IZ ─îLANA 389. STAV 1. KZ FBIH OBUHVA─ćENE I ─îINE DIO RADNJE KRIVI─îNOG DJELA PRIJEVARE U SLU┼ŻBI IZ ─îLANA 385. STAV 1. TOG ZAKONA, BEZ KOJIH SE ONO NE BI MOGLO U─îINITI.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj K┼Ż-312/04 od 08.11.2004.g.)

 

<------->

 

─îlan 362. stav 1. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine
KRIVI─îNO DJELO NASILNI─îKOG PONAŠANJA PO SVOJOJ SADR┼ŻINI PREDSTAVLJA NEMOTIVIRANO NASILJE, KOJE SE OGLEDA U NJEGOVOJ BEZRAZLO┼ŻNOSTI I ─îINJENICI DA JE ONO BEZ OBJEKTIVNE POVEZANOSTI SA PONAŠANJEM OŠTE─ćENOG, PA JE KAO TAKVO REZULTAT OBJESTI I I┼ŻIVLJAVANJA U─îINITELJA ODNOSNO SAMO JE SEBI CILJ.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: K┼Ż-299/03 od 5.2.2004.g.)

 

<------->

 

─îlan 26. stav 2. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine
PRI OCJENI DA LI JE ODBRANA KOJU JE PRIMJENIO NAPADNUTI KAKO BI OD SEBE ODBIO ISTOVREMENI PROTIVPRAVNI NAPAD BILA NEOPHODNO POTREBNA UZIMA SE U OBZIR NE SAMO TO DA LI JE NAPADNUTI UPOTRIJEBIO JEDINO SREDSTVO KOJE JE U KONKRETNOJ SITUACIJI IMAO ZA ODBRANU NEGO I DA LI JE TO SREDSTVO UPOTRIJEBIO NA NA─îIN KOJI JE BIO JEDINO MOGU─ć. RADI TOGA JE PRAVILAN ZAKLJU─îAK PRVOSTEPENOG SUDA, DA JE OPTU┼ŻENI ODBIJAJU─ćI ISTOVREMENI PROTIVPRAVNI NAPAD OŠTE─ćENOG, PREKORA─îIO GRANICE NU┼ŻNE ODBRANE, BUDU─ćI DA NA─îIN NA KOJI JE UPOTRIJEBIO AUTOMATSKU PUŠKU S KOJOM JE RASPOLAGAO – ISPALJIVANJE RAFALA OD OKO 20 METAKA PREMA OŠTE─ćENOM KOJI SE NALAZIO IZA NJEGA, BEZ PRETDHODNOG VERBALNOG UPOZORENJA DA ─ćE UPOTRJEBITI PUŠKU ILI UPOZORENJA PUCANJEM U ZRAK, NIJE BIO NI JEDINI MOGU─ćI NI NEOPHODNO POTREBNI NA─îIN ODBRANE.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: K┼Ż-100/04 od 9.12.2004.g.)

 

<------->

 

─îlan 207. stav 1. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine
ZA POSTOJANJE KRIVI─îNOG DJELA SPOLNI ODNOŠAJ S DJETETOM IZ ─îLANA 207. STAV 1. KZ FBIH JE IRELEVANTNO DA LI JE S DJETETOM IZVRŠEN SPOLNI ODNOŠAJ ILI SA SPOLNIM ODNOŠAJEM IZJEDNA─îENA SPOLNA RADNJA. KAKO SE SPOLNOM RADNJOM IZJEDNA─îENOM SA SPOLNIM ODNOŠAJEM SMATRA SVAKA RADNJA KOJA PODRAZUMIJEVA ULA┼ŻENJE SPOLNOG ORGANA U─îINITELJA U TIJELO ┼ŻRTVE ILI ULA┼ŻENJE DRUGIM DIJELOVIMA TIJELA U─îINITELJA U SPOLNE ORGANE ┼ŻRTVE S CILJEM ZADOVOLJENJA SPOLNOG NAGONA, ONDA UTVR─ÉENE RADNJE OPTU┼ŻENOG – STAVLJANJE NJEGOVOG SPOLNOG ORGANA U USTA MLDB. D.A. I MLDB. D.M. PREDSTAVLJAJU S SPOLNIM ODNOŠAJEM IZJEDNA─îENE SPOLNE RADNJE S DJETETOM, T.J. RADNJE U─îINJENJA NAPRED NAVEDENOG KRIVI─îNOG DJELA.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: K┼Ż-418/04 od 23.11.2004.g.)

 

<------->

 

─îlan 10. stav 2. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine
DA LI JE PRIMIJENJENA ODBRANA BILA NEOPHODNO POTREBNA ZA ODBIJANJE NAPADA PROCJENJUJE SE NA OSNOVU SVIH OKOLNOSTI NAPADA I ODBRANE, A, PRIJE SVEGA, NA OSNOVU OKOLNOSTI KOJE SE ODNOSE NA INTENZITET NAPADA, SREDSTVA UPOTRIJEBLJENA PRI NAPADU I ODBRANI I SREDSTVA KOJA SU NAPADNUTOM BILA NA RASPOLAGANJU ZA ODBIJANJE NAPADA, OP─ćU FIZI─îKU SNAGU ALI I TRENUTNU FIZI─îKU SPOSOBNOST NAPADA─îA I NAPADNUTOG.

(Rješenje Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: K┼Ż-146/01 od 29.5.2003.g.)

 

<------->

 

─îlan 23 Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine
SAIZVRŠILAŠTVO JE SVJESNO I VOLJNO ZAJEDNI─îKO IZVRŠENJE KRIVI─îNOG DJELA, PA JE ZA NJEGOVO POSTOJANJE POTREBNA ZAJEDNI─îKA ODLUKA O DJELU, ALI I OBJEKTIVNI DOPRINOS IZVRŠENJA DJELA, KOJI AKO SE NE SASTOJI U U─îEŠ─ćU U RADNJI IZVRŠENJA DJELA, PRETPOSTAVLJA PREDUZIMANJE TAKVE RADNJE KOJA IMA ODLU─îUJU─ćI ZNA─îAJ U PROCESU IZVRŠENJA DJELA I BEZ KOJE DJELO NE BI MOGLO BITI UOPŠTE IZVRŠENO ILI NE BI MOGLO BITI IZVRŠENO NA NA─îIN NA KOJI JE IZVRŠENO.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: K┼Ż-308/03 od 4.9.2003.g.)

 

<------->

 

─îlan 366. stav 1. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine
ZA POSTOJANJE KRIVI─îNOG DJELA NESAVJESTAN RAD U SLU┼ŻBI IZ ─îLANA 366. STAV 1. KRIVI─îNOG ZAKONA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE NIJE POTREBNA TRAJNOST I SISTEMATI─îNOST U NEUREDNOSTI VRŠENJA SLU┼ŻBE, A NITI OCJENA UKUPNOG DJELOVANJA U─îINITELJA U NJEGOVOM POSLOVANJU KAO SLU┼ŻBENE OSOBE, VE─ć JE DOVOLJNO SAMO JEDNO ─îINJENJE ILI NE─îINJENJE KOJE IMA KARAKTER O─îIGLEDNO NESAVJESNOG POSTUPANJA U VRŠENJU DU┼ŻNOSTI U SLU┼ŻBI U SMISLU OVOG KRIVI─îNOG DJELA


(Presuda Kantonalnog suda u Tuzli, broj: K┼Ż-595/02 od 22.4.2003.g.)

 

<------->

 

PRIMJENA BLA┼ŻEG ZAKONA
─îlan 4. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik RSÔÇť broj 49/03, 108/04, 37/06, 73/10, 1/12 i 37/13)

Kako je novim Krivi─Źnim zakonikom, koji je stupio na snagu nakon izvr┼íenja krivi─Źnog djela, krivi─Źno gonjenje za osnovni oblik krivi─Źnog djela ugro┼żavanja sigurnostin uslovljeno prijedlogom o┼íte─çenog, a o┼íte─çeni je takav prijedlog blagovremeno postavio, onda je pobijanom presudom pravilno primenjen krivi─Źni zakon, u smislu odredbe ─Źlana 4. stav 1 KZ RS, kada su radnje optu┼żenog, kriti─Źnog doga─Ĺaja, pravno kvalifikovane kao krivi─Źno djelo ugro┼żavanje sigurnosti iz ─Źlana
169. stav 1. KZ RS, koji je bio na snazi u vrijeme izvr┼íenja djela (propisana nov─Źana kazna ili kazna zatvora do jedne godine), jer Krivi─Źni zakonik koji je stupio na snagu nakon izvr┼íenja djela nije bla┼żi zakon s obzirom da za isti oblik krivi─Źnog djela (─Źlan 150. stav 1. tog zakona), propisuje nov─Źanu kaznu ili kaznu zatvora do dvije godine, i time ve─çi posebni maksimum kazne zatvora.

Iz obrazlo┼żenja:

Teza odbrane o Krivi─Źnom zakoniku Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť, broj: 64/17, u daljem tekstu: Krivi─Źni zakonik), kao bla┼żem zakonu, koju odbrana iznosi tokom prvostepenog postupka, slijedi u ┼żalbi na prvostepenu presudu, te nagla┼íava u ovom Zahtjevu, zasniva se na argumentima da Krivi─Źni zakonik, koji je stupio na snagu 18.7.2017. godine, dakle, nakon izvr┼íenja djela, za razliku od Krivi─Źnog zakona koji je bio na snazi u vrijeme izvr┼íenja djela (17.8.2015. godine), krivi─Źno gonjenje za osnovni oblik krivi─Źnog djela ugro┼żavanja sigurnosti iz ─Źlana 150. stav 1., uslovljava prijedlogom o┼íte─çenog, pa tvrde─çi da taj prijedlog o┼íte─çeni nije podnio u roku propisanom odredbom ─Źlana 213. stav 2. ZKP RS (tri mjeseca od dana saznanja za krivi─Źno djelo i u─Źinioca), Zahtjev zaklju─Źuje da je Krivi─Źni zakonik bla┼żi u konkretnom slu─Źaju jer, u odsustvu prijedloga o┼íte─çenog, isklju─Źuje krivi─Źno gonjenje optu┼żene.

Iznesene tvrdnje Zahtjeva, nemaju upori┼íte u sadr┼żaju spisa predmeta.

Naime, prema odredbama ─Źlana 169. KZ RS, koji je va┼żio u vrijeme izvr┼íenja djela i po kojem je krivi─Źni postupak pokrenut u ovom predmetu po optu┼żnici javnog tu┼żioca, nije propisivao da je potreban prijedlog o┼íte─çenog za krivi─Źno gonjenje ovog krivi─Źnog djela u osnovnom obliku iz stava 1. citirane zakonske odredbe. Osim toga, takav prijedlog o┼íte─çeni je postavio na glavnom pretresu dana 13.01.2017. godine, kada je saslu┼íavan u svojstvu svjedoka, a nakon ┼íto je u toku prvostepenog krivi─Źnog postupka donesen Krivi─Źni zakonik, koji je stupio na snagu 18.7.2017. godine, koji krivi─Źno gonjenje za osnovni oblik ovog krivi─Źnog djela iz ─Źlana 150. stav 1. uslovljava prijedlogom o┼íte─çenog, o┼íte─çeni se u pismenom prijedlogu od 01.9.2017. godine (na koji odbrana nije imala prigovora na glavnom pretresu 06.12.2017. godine), jasno i decidno izjasnio da tra┼żi krivi─Źno gonjenje optu┼żene.

Kako je novim Krivi─Źnim zakonikom, koji je stupio na snagu nakon izvr┼íenja krivi─Źnog djela, krivi─Źno gonjenje za navedeno djelo uslovljeno prijedlogom o┼íte─çenog, a o┼íte─çeni je takav prijedlog blagovremeno postavio, onda je pobijanom presudom pravilno primjenjen Krivi─Źni zakon, u smislu odredbe ─Źlana 4. stav 1. KZ RS, kada su radnje optu┼żene, kriti─Źnog doga─Ĺaja, pravno kvalifikovane kao krivi─Źno djelo ugro┼żavanje sigurnosti iz ─Źlana 169. stav 1. KZ RS, koji je bio na snazi u vrijeme izvr┼íenja djela (propisana nov─Źana kazna ili kazna zatvora do jedne godine), jer Krivi─Źni zakonik koji je stupio na snagu nakon izvr┼íenja djela nije bla┼żi zakon s obzirom da za isti oblik krivi─Źnog djela (─Źlan 150. stav

1. tog zakona), propisuje nov─Źanu kaznu ili kaznu zatvora do dvije godine, i time ve─çi posebni maksimum kazne zatvora.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 77 0 K 073173 18 Kvlz od 15.03.2019. godine)

<------->

PRIMJENA BLA┼ŻEG ZAKONA
─îlana 4. stav 1. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 49/03, 108/04, 37/06, 73/10, 1/12 i 37/13)

Kada Krivi─Źni zakonik, koji je stupio na snagu nakon izvr┼íenja krivi─Źnog djela, krivi─Źno gonjenje za osnovni oblik krivi─Źnog djela ugro┼żavanja sigurnosti iz ─Źlana
150. stav 1. uslovljava prijedlogom o┼íte─çenog, a o┼íte─çeni je takav prijedlog blagovremeno postavio nakon izvr┼íenja djela i ponovio na glavnom pretresu, onda je u smislu odredbi ─Źlana 4. stav 1. KZ RS pobijanom presudom pravilno primjenjen Krivi─Źni zakon kada su radnje optu┼żenog kriti─Źnog doga─Ĺaja, pravno kvalifikovane kao krivi─Źno djelo ugro┼żavanje sigurnosti iz ─Źlana 169. stav 1. KZ RS (koji je bio na snazi u vrijeme izvr┼íenja djela), jer Krivi─Źni zakonik nije bla┼żi zakon s obzirom da za isti oblik krivi─Źnog djela predvi─Ĺa ve─çi posebni maksimum kazne zatvora.

Iz obrazlo┼żenja:

Navedena teza odbrane o Krivi─Źnom Zakoniku kao bla┼żem zakonu u konkretnom slu─Źaju, koju odbrana razvija tokom prvostepenog postupka, slijedi u ┼żalbi na prvostepenu presudu, te apostrofira u ovom Zahtjevu, zasniva se na argumentima da Krivi─Źni Zakonik, koji je stupio na snagu nakon izvr┼íenja djela za razliku od KZ RS (koji je bio na snazi u vrijeme izvr┼íenja djela) krivi─Źno gonjenje za osnovni oblik krivi─Źnog djela ugro┼żavanja sigurnosti iz ─Źlana 150. stav 1. uslovljava prijedlogom o┼íte─çenog, pa tvrde─çi da taj prijedlog o┼íte─çeni nije podnio u roku propisanom odredbom ─Źlana 213. stav 2. ZKP RS (tri mjeseca od dana saznanja za krivi─Źno djelo i u─Źinioca), Zahtjev zaklju─Źuje da je Krivi─Źni Zakonik bla┼żi u konkretnom slu─Źaju jer, u odsustvu prijedloga o┼íte─çenog, isklju─Źuje krivi─Źno gonjenje optu┼żenog.

─îinjeni─Źna tvrdnja Zahtjeva da je krivi─Źni postupak u ovom predmetu pokrenut po optu┼żnici javnog tu┼żioca i pravosna┼żno okon─Źan pobijanom presudom bez prijedloga o┼íte─çenog, nema upori┼íte u sadr┼żaju spisa predmeta.

Naime, o┼íte─çeni je istog dana kada je prema njemu po─Źinjeno krivi─Źno djelo (06.04.2017. godine), prijavio djelo i po─Źinioca Policijskoj stanici 1 CJB D. (┼íto proizlazi iz Slu┼żbene zabilje┼íke broj 14-01/2-1636/17 od 06.04.2017. godine), te na zapisnik o njegovom saslu┼íanju pred ovla┼ítenim policijskim slu┼żbenikom ove Policijske stanice sa─Źinjenim istog dana, izri─Źito izjavio da tra┼żi krivi─Źno gonjenje izvr┼íioca, premda KZ RS kao tada va┼że─çi zakon, odredbama ─Źlana 169. nije propisivao da je potreban prijedlog o┼íte─çenog za krivi─Źno gonjenje ovog krivi─Źnog djela u osnovnom obliku iz stava 1. citirane zakonske odredbe. Osim toga, nakon ┼íto je u toku prvostepenog krivi─Źnog postupka donesen Krivi─Źni Zakonik koji je stupio na snagu 18.07.2017. godine, koji krivi─Źno gonjenje za osnovni oblik ovog krivi─Źnog djela iz ─Źlana 150. stav 1. uslovljava prijedlogom o┼íte─çenog, o┼íte─çeni je na glavnom pretresu od 17.10.2017. godine izjavio da ne tra┼żi naknadu ┼ítete od optu┼żenog ali da tra┼żi njegovo krivi─Źno gonjenje.

Dakle, o┼íte─çeni je svoj stav da tra┼żi krivi─Źno gonjenje optu┼żenog za navedeno krivi─Źno djelo eksplicitno i nedvosmisleno izrazio na zapisniku o saslu┼íanju pred policijom istog dana kada je djelo po─Źinjeno, a nakon stupanja na snagu Krivi─Źnog zakonika koji predvi─Ĺa da je za krivi─Źno gonjenje izvr┼íioca ovog krivi─Źnog djela potreban prijedlog o┼íte─çenog, takav stav sasvim jasno i sasvim odre─Ĺeno ponovio i na glavnom pretresu pred prvostepenim sudom.

Pa kada Krivi─Źni Zakonik koji je stupio na snagu nakon izvr┼íenja krivi─Źnog djela krivi─Źno gonjenje za navedeno djelo uslovljava prijedlogom o┼íte─çenog, a o┼íte─çeni je takav prijedlog blagovremeno postavio nakon izvr┼íenja djela i ponovio na glavnom pretresu, onda je pobijanom presudom pravilno primenjen Krivi─Źni zakon, u smislu odredbi ─Źlana 4. stav 1. KZ RS, kada su radnje optu┼żenog kriti─Źnog doga─Ĺaja pravno kvalifikovane kao krivi─Źno djelo ugro┼żavanje sigurnosti iz ─Źlana 169. stav 1. KZ RS (koji je bio na snazi u vrijeme izvr┼íenja djela), jer Krivi─Źni zakonik koji je stupio na snagu nakon izvr┼íenja djela nije bla┼żi zakon s obzirom da za isti oblik krivi─Źnog djela predvi─Ĺa ve─çi posebni maksimum kazne zatvora.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 85 0 K 064668 18 Kvlz od 07.05.2018. godine)

<------->

PRIMJENA BLA┼ŻEG ZAKONA U KONTEKSTU ZASTARJELOSTI KRIVI─îNOG GONjENjA
─îlan 4. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske
(ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik RSÔÇť, broj 49/03, 108/04, 37/06, 70/06, 73/10, 1/12 i 67/13) ─îlan 9. u vezi sa ─Źlanom 95. stav 1. ta─Źka 6. i u vezi sa ─Źlanom 96. stav 8. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik RSÔÇť, broj 64/17)

Kada za primjenu na konkretan slu─Źaj konkuri┼íu dva zakona i to Krivi─Źni zakon Republike Srpske koji je bio na snazi u vrijeme izvr┼íenja djela (raniji zakon) i Krivi─Źni zakonik Republike Srpske koji je stupio na snagu poslije izvr┼íenja krivi─Źnog djela (novi zakon), te kada oba zakona radnje opisane u dispozitivu optu┼żnice odre─Ĺuju kao isto krivi─Źno djelo i propisuju iste kazne za to djelo, bla┼żi je novi zakon jer skra─çuje rok zastarjelosti krivi─Źnog gonjenja, a njegovom primjenom na konkretan slu─Źaj ta zastarjelost je ve─ç nastupila.

Iz obrazlo┼żenja:

Osnovni princip va┼żenja Krivi─Źnog zakona se manifestuje u pravilu da se na u─Źinioca krivi─Źnog djela primjenjuje zakon koji je va┼żio u vrijeme izvr┼íenja krivi─Źnog djela, a odstupanje od tog pravila je mogu─çe po principu primjene bla┼żeg zakona koji princip dolazi do izra┼żaja u situacijama kada je poslije izvr┼íenja krivi─Źnog djela izmjenjen zakon jednom ili vi┼íe puta, pa se u tom slu─Źaju primjenjuje zakon koji je najbla┼żi za u─Źinioca. Najbla┼żim zakonom me─Ĺu zakonima koji konkuri┼íu za primjenu na konkretan slu─Źaj smatra se onaj zakon koji optu┼żenog dovodi u najpovoljniji polo┼żaj s aspekta krivi─Źne odgovornosti.

Navedena pravila su sadr┼żana u ─Źlanu 4. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť, broj 49/03, 108/04, 37/06, 70/06 , 73/10, 1/12 i 67/13, u daljem tekstu: KZ RS), koji je bio na snazi u vrijeme izvr┼íenja krivi─Źnog djela za koje se optu┼żeni tereti po potvr─Ĺenoj optu┼żnici, te u ─Źlanu 9. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť, broj 64/17, u daljem tekstu: Krivi─Źni Zakonik) koji

je donesen nakon izvr┼íenja predmetnog krivi─Źnog djela i koji je stupio na snagu dana 18.07.2017. godine.

Dakle, za primjenu na konkretan slu─Źaj konkuri┼íu dva zakona i to KZ RS koji je bio na snazi u vrijeme izvr┼íenja djela i po kom zakonu je predmetno krivi─Źno djelo kvalifikovano kao krivi─Źno djelo kra─Ĺe iz ─Źlana 231. stav 1. tog zakona, za koje je propisana nov─Źana kazna ili zatvor do tri godine i Krivi─Źni Zakonik koji je stupio na snagu poslije izvr┼íenja krivi─Źnog djela, po kome je u ─Źlanu 224. stav 1. propisano navedeno krivi─Źno djelo sa istom dispozicijom koja odre─Ĺuje elemente bi─ça ovog krivi─Źnog djela kra─Ĺe u osnovnom obliku i istom sankcijom za to djelo.

Prema navedenom, u konkretnom slu─Źaju i raniji i novi zakon radnje ─Źinjeni─Źno opisane u dispozitivu optu┼żnice i izreci pobijane presude propisuju kao krivi─Źno djelo i to krivi─Źno djelo kra─Ĺe u osnovnom obliku, te propisuju iste kazne za to djelo.

Me─Ĺutim novi zakon (Krivi─Źni zakonik) u odnosu na raniji zakon (KZ RS) skra─çuje rok zastarjelosti krivi─Źnog gonjenja jer je, s obzirom da propisanu kaznu za navedeno krivi─Źno djelo, relativni rok zastarjelosti u smislu odredbe ─Źlana 95. stav 1. ta─Źka 6. Krivi─Źnog zakonika, tri godine (dok je pet godina po KZ RS), a apsolutni rok zastarjelosti u smislu odredbe ─Źlana 96. stav 8. istog zakonskog propisa ┼íest godina (dok je deset godina po KZ RS). Pa kako je u konkretnom slu─Źaju, prema ─Źinjeni─Źnom opisu krivi─Źnog djela u dispozitivu optu┼żnice, kao vrijeme izvr┼íenja djela ozna─Źen period od 13.03.2012. godine do 16.03.2012. godine, to je primjenom Krivi─Źnog zakonika na konkretan slu─Źaj, dana 16.03.2018. godine (4. dan od dono┼íenja pobijane presude), zbog proteka roka od ┼íest godina, ra─Źunaju─çi od dana izvr┼íenja djela, nastupila apsolutna zastarjelost krivi─Źnog gonjenja za predmetno krivi─Źno djelo, na ┼íto se opravdano ukazuje i u odgovoru branioca optu┼żenog na ┼żalbu javnog tu┼żioca.

S obzirom da zastarjelost krivi─Źnog gonjenja predstavlja okolnost ─Źijim nastupanjem prestaje ovla┼ítenje nadle┼żnih organa za krivi─Źno gonjenje po─Źinioca konkretnog krivi─Źnog djela u odnosu na koje je zastarjelost nastupila, to je ovaj sud povodom ┼żalbe okru┼żnog tu┼żioca, shodnom primjenom odredbi ─Źlana 320. ZKP RS postupaju─çi po slu┼żbenoj du┼żnosti preina─Źio pobijanu presudu, tako ┼íto je na osnovu odredbi ─Źlana 297. ta─Źka d) ZKP RS donio presudu kojom se odbija optu┼żba protiv optu┼żenog da je po─Źinio navedeno krivi─Źno djelo.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 71 0 K 151365 18 K┼ż┼ż 2 od 03.04.2018. godine)

<------->

PRIMJENA BLA┼ŻEG ZAKONA U KONTEKSTU RELATIVNE ZASTARJELOSTI KRIVI─îNOG GONjENjA
─îlan 4. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť, broj 49/03, 108/04, 37/06, 70/06 , 73/10, 1/12 i 67/13)
─îlan 9. u vezi sa ─Źlanom 95. stav 1. ta─Źka 5. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť, broj 64/17)

Kada sud utvrdi da je novi Krivi─Źni zakon bla┼żi za u─Źinioca djela, obavezan je da taj zakon primjeni u cjelini, pa se na konkretan slu─Źaj ne mo┼że primjeniti djelimi─Źno raniji zakon (koji je bio na snazi u vrijeme izvr┼íenja djela), a djelimi─Źno novi zakon koji je stupio na snagu nakon izvr┼íenja djela, a prije dono┼íenja pravosna┼żne presude.

Iz obrazlo┼żenja:

Nesporno je da za primjenu na konkretan slu─Źaj konkuri┼íu dva zakona i to KZ RS koji je bio na snazi u vrijeme izvr┼íenja djela i Krivi─Źni zakonik koji je stupio na snagu nakon izvr┼íenja djela. Po oba ova zakona radnje optu┼żenog ─Źinjeni─Źno opisane u dispozitivu optu┼żnice i izreci pobijane presude predstavljaju kvalifikovani oblik krivi─Źnog djela falsifikovanja isprave, za koje je propisana kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina, me─Ĺutim novi zakon propisuje kra─çi rok zastarjelosti krivi─Źnog gonjenja. Tako prema odredbama ─Źlana 111. stav 1. ta─Źka 4. KZ RS krivi─Źno gonjenje ne mo┼że se preduzeti kad protekne deset godina od izvr┼íenja krivi─Źnog djela (relativna zastarjelost krivi─Źnog gonjenja) dok apsolutni rok zastarjelosti za ovo krivi─Źno djelo, propisan u odrebi ─Źlana
112. stav 6. tog zakonskog propisa iznosi dvadeset godina, a relativna zastarjelost krivi─Źnog gonjenja u smislu odredbi ─Źlana 95. stav 1. ta─Źka 5. Krivi─Źnog zakonika nastupa protekom pet godina od izvr┼íenja krivi─Źnog djela, dok apsolutni rok zastarjelosti propisan u odredbi ─Źlana 96. stav 8. tog zakonika iznosi deset godina.

Dakle, u konkretnom slu─Źaju i raniji i novi zakon radnje ─Źinjeni─Źno opisane u dispozitivu optu┼żnice i izreci pobijane presude propisuju kao krivi─Źno djelo i to kvalifikovani oblik krivi─Źnog djela falsifikovanja isprave, te propisuju iste kazne za to djelo, me─Ĺutim novi zakon skra─çuje rok zastarjelosti krivi─Źnog gonjenja.

Pa kako je prema ─Źinjeni─Źnom opisu krivi─Źnog djela u dispozitivu optu┼żnice krivi─Źno djelo izvr┼íeno 07.04.2009. godine, a prema stanju spisa predmeta protiv optu┼żenog u roku od pet godina, predvi─Ĺenom za relativnu zastarjelost krivi─Źnog gonjenja prema Krivi─Źnom zakoniku za navedeni oblik ovog krivi─Źnog djela, nisu preduzimane bilo kakve procesne radnje radi gonjenja optu┼żenog zbog u─Źinjenog krivi─Źnog djela koje bi dovele do prekida zastarjelosti (naredba o sprovo─Ĺenju istrage kao prva procesna radnja javnog tu┼żioca donesena nakon 6 godina 9 mjeseci i 18 dana od izvr┼íenja djela) to je, prema zaklju─Źku pobijane presude, u smislu odredbi ─Źlana 95. stav 1. ta─Źka 5. Krivi─Źnog zakonika nastupila relativna zastarjelost krivi─Źnog gonjenja.

Pravilnost navedenog zaklju─Źka pobijane presude dovodi se u pitanje Zahtjevom tu┼żioca zasnovanim na tvrdnji da je u konkretnom slu─Źaju relativni rok zastarjelosti krivi─Źnog gonjenja u smislu odredbi ─Źlana 112. KZ RS (kao tada va┼że─çeg zakona) prekinut svakom radnjom tu┼żila┼ítva i suda preduzetom radi krivi─Źnog gonjenja optu┼żenog kao u─Źinioca djela, sa kojim prekidom je relativni rok zastarjelosti krivi─Źnog gonjenja po─Źeo iznova da te─Źe. Pri tome se precizira da je naredba o sprovo─Ĺenju istrage donesena 25.01.2016. godine, osu─Ĺeni ispitan u istrazi 26.02.2016. godine, saslu┼íani svjedoci u istrazi 05.04. i 23.05.2016. godine, podignuta optu┼żnica 06.06.2016. godine a potvr─Ĺena 09.06.2016. godine, donesena prvostepena presuda broj 95 0 K 043522 16 K dana 24.11.2016. godine, rje┼íenje
drugostepenog suda broj 95 0 K 043522 17 K┼ż doneseno 20.02.2017. godine i presuda
prvostepenog suda broj 95 0 K 043522 17 K 2 donesena 29.06.2017. godine. Slijedom toga, prema tvrdnji Zahtjeva tu┼żioca, odredbe Krivi─Źnog zakonika o zastarjelosti krivi─Źnog gonjenja, kao o─Źigledno bla┼że, mogu se primjeniti samo od posljednjeg prekida zastarjelosti a to je 29.06.2017. godine, kao dan dono┼íenja presude Osnovnog suda u Trebinju 95 0 K 043522 17 K 2.

Na opisani na─Źin, prihvataju─çi da je rok zastarjelosti krivi─Źnog gonjenja po novom zakonu kra─çi, te da u okviru tog relativnog roka od pet godina ra─Źunaju─çi od izvr┼íenja djela nije preduzeta ni jedna procesna radnja u pravcu krivi─Źnog gonjenja po─Źinioca djela, Zahtjevom tu┼żioca se u su┼ítini sugeri┼íe da se na konkretan slu─Źaj trebaju primjeniti djelimi─Źno raniji zakon i to u dijelu prekida zastarjelosti u okviru relativnog roka zastarjelosti od

deset godina koji je propisan u zakonu koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja djela, a da se od posljednje radnje suda kojom je prekinuta zastarjelost, mogu primjeniti odredbe o zastarjelosti propisane u po novom zakonu.

Navedenim argumentima Zahtjeva iznesenim u prilog tvrdnje o povredi Krivi─Źnog zakona u korist osu─Ĺenog, po ocjeni ovog suda nije dovedena u sumnju pravilnost zaklju─Źka pobijane presude da je primjenom Krivi─Źnog zakonika koji je stupio na snagu poslije izvr┼íenja krivi─Źnog djela, a prije dono┼íenja pravosna┼żne presude, kao bla┼żeg zakona, u konkretnom slu─Źaju nastupila relativna zastarjelost krivi─Źnog gonjenja optu┼żenog D.V., za krivi─Źno djelo koje je predmet optu┼żbe po potvr─Ĺenoj optu┼żnici. Ovo iz razloga ┼íto je sud obavezan da, kada utvrdi da je novi zakon bla┼żi za u─Źinioca djela taj zakon primjeni u cjelini. Dakle, ne mo┼że se na konkretan slu─Źaj primjeniti djelimi─Źno raniji zakon (koji je bio na snazi u vrijeme izvr┼íenja djela), a djelimi─Źno novi zakon (koji je stupio na snagu nakon izvr┼íenja djela a prije dono┼íenja pravosna┼żne presude) kako se Zahtjevom sugeri┼íe, pa je s obzirom na to neodr┼żiva teza Zahtjeva tu┼żioca sadr┼żana u argumentima o potrebi kombinovane primjene ranijeg i novog zakona na konkretan slu─Źaj.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 95 0 K 043522 18 Kvlz od 18.05.2018. godine)

<------->

PRIMJENA BLA┼ŻEG ZAKONA
Vremensko va┼żenje krivi─Źnog zakonodavstva

─îlan 9. stav 2. KZ RS (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 64/18)

Na konkretan slu─Źaj konkuri┼íu za primjenu dva zakona i to KZ RS koji je bio na snazi u vrijeme izvr┼íenja djela i Krivi─Źni zakonik koji je stupio na snagu nakon izvr┼íenja djela, pa kada oba zakona radnje optu┼żenih propisuju kao kvalifikovani oblik krivi─Źnog djela nasilni─Źko pona┼íanje, te oba zakona za ovaj oblik krivi─Źnog djela propisuju isti rok zastarjelosti krivi─Źnog gonjenja (koja nije nastupila do pravosna┼żnosti pobijane presude), onda novi Krivi─Źni zakonik nije bla┼żi zakon jer propisuje ve─çi posebni minimum i posebni maksimum kazne zatvora za ovaj oblik navedenog krivi─Źnog djela u odnosu na zakon koji je va┼żio u vrijeme izvr┼íenja djela. Kod ocjene bla┼żeg zakona na konkretan slu─Źaj isklju─Źena je mogu─çnost kombinovanja dva ili vi┼íe krivi─Źnih zakona, ve─ç se mora primjeniti samo jedan od krivi─Źnih zakona koji konkuri┼íu za primjenu, koji posmatran u cjelini dovodi optu┼żenog u povoljniji polo┼żaj.

Iz obrazlo┼żenja:

Osnovni ustavni princip vremenskog va┼żenja zakona (a i drugih propisa) sadr┼żan u ─Źlanu
110. Ustava Republike Srpske se manifestuje u pravilu da pravne norme ne mogu imati povratno dejstvo, a jedan od izuzetaka od ovog pravila, odnosi se na odredbe Krivi─Źnog zakona i sadr┼żan je u principu da se na u─Źinioca krivi─Źnog djela primjenjuje novi zakon ako je bla┼żi za u─Źinioca.

Navedeni ustavni principi o vremenskom va┼żenju Krivi─Źnog zakona sadr┼żani su u ─Źlanu 4. KZ RS, koji je bio na snazi u vrijeme izvr┼íenja krivi─Źnog djela za koje su optu┼żeni pravosna┼żno osu─Ĺeni, te u ─Źlanu 9. Krivi─Źnog zakonika, koji je donesen nakon izvr┼íenja predmetnog krivi─Źnog djela i koji je stupio na snagu dana 18.07.2018. godine. Prema citiranim zakonskim odredbama na u─Źinioca krivi─Źnog djela primjenjuje se zakon koji je va┼żio u vrijeme izvr┼íenja krivi─Źnog djela, a ako je poslije izvr┼íenja krivi─Źnog djela izmijenjen zakon jednom ili vi┼íe puta, primjenjuje se zakon koji je najbla┼żi za u─Źinioca.

Najbla┼żim zakonom me─Ĺu zakonima koji konkuri┼íu za primjenu na konkretan slu─Źaj, smatra se onaj zakon koji optu┼żenog dovodi u najpovoljniji polo┼żaj s aspekta krivi─Źne odgovornosti, a ┼íto sud ocjenjuje u svakom konkretnom slu─Źaju.

Kao op┼íte prihva─çena pravila za ocjenu koji zakon je bla┼żi, svakako su propisana kazna i rokovi zastarjelosti krivi─Źnog gonjenja, pa kada su propisane kazne iste, a novi zakon predvi─Ĺa kra─çi rok zastarjelosti, on je bla┼żi za u─Źinioca ako je po tom, novom zakonu, zastarjelost i nastupila. Me─Ĺutim, ni u kom slu─Źaju nije mogu─ça kombinacija dva ili vi┼íe Krivi─Źna zakona u jednom krivi─Źnom predmetu, ve─ç se mora primjeniti samo jedan Krivi─Źni zakon.

Nesporno je da za primjenu na konkretan slu─Źaj konkuri┼íu dva zakona i to KZ RS koji je bio na snazi u vrijeme izvr┼íenja djela i Krivi─Źni zakonik koji je stupio na snagu nakon izvr┼íenja djela.

Po oba ova zakona radnje optu┼żenih ─Źinjeni─Źno opisane u dispozitivu optu┼żnice i izreci pobijane presude predstavljaju kvalifikovani oblik krivi─Źnog djela nasilni─Źko pona┼íanje, me─Ĺutim, novim zakonom je propisana kazna zatvora od ┼íest mjeseci do pet godina, dakle, te┼ża kazna od kazne koja je propisana ranijem zakonu (od tri mjeseca do tri godine). Odredbom ─Źlana 111. stav 1. ta─Źka 5) ranijeg KZ RS propisano je da se krivi─Źno gonjenje ne mo┼że preduzeti kad protekne pet godina od izvr┼íenja krivi─Źnog djela za koje se po zakonu mo┼że izre─çi zatvor preko jedne godine. Odredbom ─Źlana 95. stav 1. ta─Źka 5) Krivi─Źnog zakonika propisano je da se krivi─Źno gonjenje ne mo┼że preduzeti kad protekne pet godina od izvr┼íenja krivi─Źnog djela za koje se po zakonu mo┼że izre─çi zatvor preko tri godine. Iz navedenog proizilazi da u konkretnom slu─Źaju, novi Krivi─Źni zakonik nije povoljniji za po─Źinioce.

Dakle, u konkretnom slu─Źaju i raniji i novi zakon radnje ─Źinjeni─Źno opisane u dispozitivu optu┼żnice i izreci pobijane presude propisuju kao krivi─Źno djelo i to kvalifikovani oblik krivi─Źnog djela nasilni─Źko pona┼íanje ali ne propisuju iste kazne za to djelo, jer je propisana ve─ça kazna zatvora po novom Krivi─Źnom zakoniku, prema kojem je propisan isti rok zastarjelosti krivi─Źnog gonjenja od pet godina za krivi─Źna djela za koja se mo┼że izre─çi zatvor preko tri godine. Dakle, novi Krivi─Źni zakonik nije bla┼żi za po─Źinioca, zbog ─Źega
je pravilno drugostepeni sud primjenio KZ RS koji je bio na snazi u vrijeme izvr┼íenja predmetnog krivi─Źnog djela. Kako je prema ─Źinjeni─Źnom opisu krivi─Źnog djela u dispozitivu optu┼żnice krivi─Źno djelo izvr┼íeno 22.06.2008. godine, a prema stanju spisa, predmetna drugostepena presuda je donesena dana 08.03.2018. godine, dakle, prije isteka roka apsolutne zastarjelosti od deset godina, to u smislu odredbi ─Źlana 95. stav 1. ta─Źka 5. KZ RS, nije nastupila apsolutna zastarjelost krivi─Źnog gonjenja. U situaciji da su se ─Źak mogle primjeniti odredbe novog Krivi─Źnog zakonika, tako─Ĺe nije nastupila apsolutna zastarjelost krivi─Źnog gonjenja.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 71 0 K 193737 18 Kvlz od 23.01.2019. godine)

 

<------->

PRIMJENA BLA┼ŻEG ZAKONA-ZASTARJELOST
─îlan 9. stav 2. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni Glasnik Republike SrpskeÔÇť br. 64/17)

Zakon koji propisuje du┼żi rok zastarjelosti, ne smatra se stro┼żijim ako zastarjelost krivi─Źnog gonjenja nije po novom zakonu, koji predvi─Ĺa kra─çi rok zastarjelosti, ve─ç nastupila. U konkretnom slu─Źaju, a u smislu odredbe ─Źlana 95. stav 1. ta─Źka 6. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske, koji je stupio na snagu nakon izvr┼íenja predmetnog krivi─Źnog djela, nije nastupila zastarjelost krivi─Źnog gonjenja, tako da taj zakon, suprotno argumentima iz zahtjeva, nije bla┼żi u odnosu na Krivi─Źni zakon Republike Srpske, koji je va┼żio u vrijeme izvr┼íenja krivi─Źnog djela (24.8.2015. godine), a koji zakon je primjenjen.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 85 0 K 052859 18 Kvlz od 20.02.2019. godine)

<------->

PRIMJENA BLA┼ŻEG ZAKONA
─îlan 9. stav 1. i 2., 95. stav 1. ta─Źka 6. i 96. stav 8. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť br. 64/17)

Kada za primjenu na konkretan slu─Źaj konkuri┼íu dva zakona i to KZ RS koji je bio na snazi u vrijeme izvr┼íenja djela (raniji zakon) i Krivi─Źni zakonik Republike Srpske koji je stupio na snagu poslije izvr┼íenja krivi─Źnog djela (novi zakon), te kada oba zakona radnje opisane u dispozitivu optu┼żnice odre─Ĺuju kao isto krivi─Źno djelo i propisuju iste kazne za to djelo, to je potrebno cijeniti i druge odredbe od kojih zavisi ocjena koji je zakon bla┼żi, pa imaju─çi to u vidu bla┼żi je novi zakon (zakonik) jer skra─çuje rok zastarjelosti krivi─Źnog gonjenja, a njegovom primjenom na konkretan slu─Źaj ta zastarjelost je ve─ç nastupila.

Iz obrazlo┼żenja:

Optu┼żeni je pobijanom presudom ogla┼íen krivim da je dana 14.4.2012. godine, na na─Źin opisan u izreci ove presude, po─Źinio krivi─Źno djelo lake tjelesne povrede iz ─Źlana 155. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ RS. Za ovo krivi─Źno djelo propisana je nov─Źana kazna ili kazna zatvora do tri godine. Poslije izvr┼íenja krivi─Źnog djela donesen je Krivi─Źni zakonik Republike Srpske (u daljem tekstu: Zakonik), koji je stupio na snagu 18.7.2017. godine kada je prestao da va┼żi raniji Krivi─Źni zakon Republike Srpske po kome je optu┼żeni ogla┼íen krivim.

Prema odredbama o vremenskom va┼żenju zakonodavstva sadr┼żanim u ─Źlanu 9. stav 1. i 2. Zakonika na u─Źinioca krivi─Źnog djela primjenjuje se zakon koji je va┼żio u vrijeme izvr┼íenja krivi─Źnog djela, a ako je poslije izvr┼íenja krivi─Źnog djela, a prije dono┼íenja pravnosna┼żne presude, jednom ili vi┼íe puta izmijenjen zakon, primijeni─çe se zakon koji je najbla┼żi za u─Źinioca. Po┼íto je novi zakon donesen poslije izvr┼íenja krivi─Źnog djela, a da presuda nije postala pravnosna┼żna to se, shodno odredbama ─Źlana 9. stav 2. Zakonika, na optu┼żenog ima primijeniti zakon koji je za njega bla┼żi.

Novi zakon ne propisuje krivi─Źno djelo lake tjelesne povrede ali u ─Źlanu 131. propisuje krivi─Źno djelo tjelesne povrede sa istim elementima bi─ça krivi─Źnog djela i istim zaprije─çenim kaznama, kao i raniji zakon za krivi─Źno djelo lake tjelesne povrede. U stavu 2. ovaj zakon propisuje kvalifikovani oblik tog djela, kao i raniji zakon koji je primijenila prvostepena presuda. Kako u oba zakona radnje optu┼żenog, onako kako su opisane u izreci

presude, predstavljaju isto krivi─Źno djelo, samo pod drugim nazivom, za koje su zaprije─çene nov─Źane kazne i kazne zatvora do tri godine to da je potrebno cijeniti i druge odredbe od kojih zavisi ocjena koji je zakon bla┼żi. Krivi─Źni zakonik Republike Srpske u ─Źlanu 95. stav 1. ta─Źka 6. propisuje da se krivi─Źno gonjenje ne mo┼że preduzeti kada protekne tri godine od izvr┼íenja krivi─Źnog djela za koje se po zakonu mo┼że izre─çi kazna zatvora preko jedne godine, a Krivi─Źni zakon Republike Srpske u ─Źlanu 111. stav 1. da se gonjenje ne mo┼że preduzeti kada protekne rok od pet godina. ─îlanom 96. stav 8. Zakonika i ─Źlanom 112. stav 6. ranijeg Zakona, propisano je da zastarjelost krivi─Źnog gonjenja nastaje u svakom slu─Źaju kad protekene dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu tra┼żi za zastarjelost krivi─Źnog gonjenja.

Prema tome Zakonik propisuje kra─çi rok zastarjelosti krivi─Źnog gonjenja za krivi─Źno djelo tjelesne povrede od ranijeg zakona za krivi─Źno djelo lake tjelesne povrede, pa je zato bla┼żi za optu┼żenog. Zato je njegove radnje bilo nu┼żno pravno ocijeniti kao krivi─Źno djelo tjelesne povrede iz ─Źlana 131. stav 2. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske, a ne kao krivi─Źno djelo lake tjelesne povrede iz ─Źlana 155. stav 2. u vezi sa stavom 1. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske. S obzirom na to da se optu┼żenom stavlja na teret da je krivi─Źno djelo izvr┼íio 14.4.2012. godine to je apsolutna zastarjelost krivi─Źnog gonjenja za to djelo nastupila 14.4.2018. godine jer je od tada proteklo ┼íest godina ┼íto predstavlja dvostruko vrijeme koje se tra┼żi za zastarjelost krivi─Źnog gonjenja.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 71 0 K 163372 18 K┼ż┼ż od 24.04.2018. godine)

<------->

PRIMJENA BLA┼ŻEG ZAKONA
Vremensko va┼żenje krivi─Źnog zakonodavstva ─îlan 9. stav 2. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske
(ÔÇťSlu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇŁ, broj 64/17)

Po ocjeni ovog suda, radnje optu┼żenog ─Źinjeni─Źno opisane u ta─Źki 2. izreke pobijane presude, nisu pravilno pravno kvalifikovane kao krivi─Źno djelo polnog nasilja nad djetetom iz ─Źlana 195. stav 4. u vezi sa stavom 1. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske. Ovo iz razloga jer radnje optu┼żenog iz izreke presude ne predstavljaju polne radnje koje su izjedna─Źene sa obljubom, pa po┼íto je za ovaj oblik izvr┼íenja djela u ─Źlanu 172. stav 7. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske propisana manja kazna zatvora u odnosu na Krivi─Źni zakon Republike Srpske koji je va┼żio u vrijeme izvr┼íenja djela, to je u smislu na─Źela ÔÇ×primjene bla┼żeg zakonaÔÇť, Krivi─Źni zakonik bla┼żi za u─Źinioca. S toga je ovaj sud, u ovom dijelu uva┼żio ┼żalbu branioca optu┼żenog, te je preina─Źio pobijanu presudu u pogledu pravne ocjene djela, tako ┼íto je radnje optu┼żenog, pravno kvalifikovao kao krivi─Źno djelo obljuba sa djetetom mla─Ĺim od petnaest godina iz ─Źlana 172. stav 7. u vezi sa stavom 3. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske.

Iz obrazlo┼żenja:

Po ocjeni ovog suda, radnje optu┼żenog ─Źinjeni─Źno opisane u ta─Źki 2. izreke pobijane presude, nisu pravilno pravno kvalifikovane kao krivi─Źno djelo polnog nasilja nad djetetom iz ─Źlana 195. stav 4. u vezi sa stavom 1. KZ RS. Naime, odredbom ─Źlana 172. novog Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske (''Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske'' broj 64/2017) propisano je krivi─Źno djelo obljuba sa djetetom mla─Ĺim od petnaest godina i u stavu 1. je propisano da ko izvr┼íi obljubu ili sa njom izjedna─Źenu polnu radnju sa djetetom mla─Ĺim od petnaest godina, kazni─çe se kaznom zatvora od dvije do deset godina. Stavom 3. citirane odredbe predvi─Ĺeni su kvalifikovani oblici ovog djela i u istom je, izme─Ĺu ostalog,

propisan kvalifikovani oblik ako postoji velika nesrazmjera u zrelosti i uzrasti izme─Ĺu u─Źinioca i ┼żrtve. Stavom 7. navedene odredbe izme─Ĺu ostalog, propisano je da ako je neka druga polna radnja izvr┼íena pod uslovima iz stava 3. istog ─Źlana, u─Źinilac ─çe se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. Za razliku od novog Krivi─Źnog zakonika, KZ RS koji je va┼żio u vrijeme izvr┼íenja predmetnih krivi─Źnih djela, u ─Źlanu 195. stav 1., kao i u samom nazivu djela, izjedna─Źava radnju izvr┼íenja obljubu sa drugom polnom radnjom djeteta i za to djelo u kvalifikovanom obliku (stav 4), propisuje kaznu zatvora najmanje pet godina.

Prema tome, kako radnje optu┼żenog ─Źinjeni─Źno opisane u ta─Źki 2. izreke pobijane presude ne predstavljaju polne radnje koje su izjedna─Źene sa obljubom (za razliku od radnje opisane u ta─Źki 1. izreke pobijane presude), pa kako je za ovaj oblik izvr┼íenja djela u ─Źlanu 172. stav
7. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske propisana manja kazna zatvora u odnosu na KZ RS koji je va┼żio u vrijeme izvr┼íenja djela, to je u smislu na─Źela ÔÇ×primjene bla┼żeg zakonaÔÇť, Krivi─Źni zakonik bla┼żi za u─Źinioca. S toga je ovaj sud, u ovom djelu uva┼żio ┼żalbu branioca optu┼żenog, te je preina─Źio pobijanu presudu u pogledu pravne ocjene djela, tako ┼íto je radnje optu┼żenog, opisane u ta─Źki 2. izreke te presude, pravno kvalifikovao kao krivi─Źno djelo obljuba sa djetetom mla─Ĺim od petnaest godina iz ─Źlana 172. stav 7. u vezi sa stavom 3. Krivi─Źnog Zakonika Republike Srpske.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 13 0 K 004497 18 K┼ż 3 od 12.06.2018. godine)

<------->

PRIMJENA BLA┼ŻEG ZAKONA
─îlan 9. stav 2. u vezi sa ─Źlanom 207. stav 1.
Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske
(ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 64/17), te u vezi sa ─Źlanom 224. stav 1. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 49/03, 108/04, 37/06, 73/10, 1/12 i 37/13)

Kada uzgoj biljke iz koje se mo┼że dobiti opojna droga predstavlja jednu od radnji osu─Ĺenog preduzetih u procesu dobijanja opojne droge, onda se ta radnja smatra proizvodnjom u smislu ─Źlana 3. stav 9. Zakona o spre─Źavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, pa kako neovla┼ítena proizvodnja supstanci ili preparata koji su progla┼íeni za opojne droge predstavlja jednu od alternativnih radnji izvr┼íenja krivi─Źnog djela neovla┼ítena proizvodnja i promet opojnih droga u osnovnom obliku i prema KZ RS (koji je va┼żio u vrijeme izvr┼íenja djela) i prema krivi─Źnom zakoniku (koji je stupio na snagu nakon izvr┼íenja djela), onda se pravilnom primjenom odredbi ─Źlana 9. stav 2. Krivi─Źnog zakonika te radnje osu─Ĺenog imaju pravno kvalifikovati kao krivi─Źno djelo iz ─Źlana 207. stav 1. Krivi─Źnog zakonika, koji je bla┼żi zakon u konkretnom slu─Źaju, jer za isti oblik djela predvi─Ĺa manji posebni minimum i posebni maksimum kazne. Okolnost da odredba ─Źlana 207. stav 5. Krivi─Źnog zakonika propisuje da se pod proizvodnjom droge u smislu ovog zakonika smatra i sama ─Źinjenica neovla┼ítenog uzgoja biljke iz koje se dobija opojna droga, ovaj zakon u konkretnom slu─Źaju ne ─Źini stro┼żijim u odnosu na raniji zakon (KZ RS) prema kojem se uzgoj takve biljke cjenio u kontekstu radnji koje su preduzete u procesu proizvodnje opojne droge.

Iz obrazlo┼żenja:

Kada se inkriminisane radnje osu─Ĺenog kriti─Źnog doga─Ĺaja, prema ─Źinjeni─Źnom opisu u izreci pobijane presude, manifestuju u tome da je zasadio a potom uzgajao 86 stabljika indijske konoplje, a nakon toga izrasle stabljike zajedno sa korijenom izvadio iz zemlji┼íta i stavio ih na su┼íenje u potkrovlju svoje porodi─Źne ku─çe, onda nema sumnje da te radnje posmatrane u cjelini predstavljaju jedan niz radnji u procesu neovla┼ítene proizvodnje ove vrste opojne droge. Pa kako neovla┼ítena proizvodnja supstanci ili preparata koji su progla┼íeni za opojne droge predstavlja jednu od alternativnih radnji izvr┼íenja krivi─Źnog djela neovla┼í─çena proizvodnja i promet opojnih droga iz ─Źlana 224. stav 1. KZ RS, kao i iz ─Źlana 207. stav 1. Krivi─Źnog Zakonika, onda nema sumnje da se opisanim radnjama osu─Ĺenog manifestuju elementi bi─ça navedenog krivi─Źnog djela u osnovnom obliku, kako prema krivi─Źnom zakonu koji je va┼żio u vrijeme izvr┼íenja krivi─Źnog djela, tako i prema Krivi─Źnom Zakoniku koji je stupio na snagu nakon izvr┼íenog predmetnog krivi─Źnog djela.

Iz iznijetih razloga pokazuje se kao neosnovana tvrdnja Zahtjeva da se sve do dono┼íenja Krivi─Źnog Zakonika uzgoj biljke iz koje se mo┼że dobiti opojna droga nije mogla podvesti pod radnju neovla┼ítene proizvodnje opojnih droga. Odredba ─Źlana 207. stav 5. Krivi─Źnog Zakonika izri─Źito propisuje da se pod proizvodnjom droge u smislu ovog zakonika smatra i sama ─Źinjenica neovla┼ítenog uzgoja maka ili psihoaktivne konoplje ili druge biljke iz koje se dobija opojna droga ili koje same sadr┼że opojnu drogu, dok se prema ranijem zakonu (KZ RS) uzgoj takve biljke cijenio u kontekstu radnji koje su preduzete u procesu proizvodnje opojne droge.

Nakon ┼íto je utvrdio da su u radnjama osu─Ĺenog ─Źinjeni─Źno opisanim u izreci pravosna┼żne presude ostvareni elementi bi─ça krivi─Źnog djela neovla┼ítena proizvodnja i promet opojnih droga u osnovnom obliku i prema KZ RS (kao zakonu koji je va┼żio u vrijeme izvr┼íenja djela) i prema Krivi─Źnom zakoniku (koji je stupio na snagu nakon izvr┼íenja djela), drugostepeni sud je prvilnom primjenom odredbi ─Źlana 9. stav 2. Krivi─Źnog Zakonika preina─Źio prvostepenu presudu u pravnoj ocjeni djela kada je radnje osu─Ĺenog pravno kvalifikovao kao krivi─Źno djelo iz ─Źlana 207. stav 1. Krivi─Źnog Zakonika, koji zakon je bla┼żi u konkretnom slu─Źaju, jer za isti oblik djela predvi─Ĺa manji posebni minimum i posebni maksimum kazne.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 87 0 K 020004 17 Kvlz od 21.03.2018. godine)

<------->

PRIMJENA BLA┼ŻEG ZAKONA I ZASTARJELOST KRIVI─îNOG GONjENjA
─îlan 95. stav 1. ta─Źka 5. i ─Źlanu 96. stav 8. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť, br. 64/17)

Kada za primjenu na konkretan slu─Źaj konkuri┼íu dva zakona i to Krivi─Źni zakon Republike Srpske koji je bio na snazi u vrijeme izvr┼íenja djela (raniji zakon) i Krivi─Źni zakonik Republike Srpske koji je stupio na snagu poslije izvr┼íenja krivi─Źnog djela (novi zakon), te kada oba zakona radnje opisane u dispozitivu optu┼żnice odre─Ĺuju kao isto krivi─Źno djelo i propisuju kazne sa istim zakonskim maksimumom (kazna zatvora od 5 godina), a razli─Źitu visinu posebnog minimuma kazne od jedne godine, odnosno ┼íest mjeseci za to djelo, koji je zakon bla┼żi mora se cijeniti po svim njegovim odredbama, a ne samo po zaprije─çenoj kazni. bla┼żi je krivi─Źni zakonik (novi zakon) jer skra─çuje rok zastarjelosti krivi─Źnog gonjenja i njegovom primjenom na konkretan slu─Źaj ta zastarjelost je ve─ç nastupila.

Iz obrazlo┼żenja:

┼áto se ti─Źe prigovora zahtjeva da je na ┼ítetu osu─Ĺene povrije─Ĺen krivi─Źni zakon jer je nastupila apsolutna zastarjelost krivi─Źnog gonjenja za produ┼żeno krivi─Źno djelo za koja je ogla┼íena krivom (pod ta─Źkom 1. i 2. presude) on je osnovan. Optu┼żena je ogla┼íena krivom za dva krivi─Źna djela u sticaju, produ┼żenog krivi─Źnog djela prevare iz ─Źlana 239. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske i krivi─Źnog djela prevare iz ─Źlana
239. stav 3. u vezi sa stavom 1. istog zakona. Od dono┼íenja prvostepene presude pa do odlu─Źivanja po ┼żalbi donesen je i na snagu stupio Krivi─Źni zakonik Republike Srpske, koji je bla┼żi za osu─Ĺenu. Odbrana je na ovo osnovano ukazala i na sjednici drugostepenog vije─ça. Ovaj zakon je bla┼żi od ranijeg Krivi─Źnog zakona Republike Srpske jer propisuje kra─çe rokove zastarjelosti, a kod iste maksimalno zaprije─çene kazne od pet godina, bez obzira na to ┼íto je donja kazna od jedne godine stro┼ża od ┼íest mjeseci koju je propisivao raniji zakon. Koji je zakon bla┼żi mora se cijeniti po svim njegovim odredbama, a ne samo po zaprije─çenoj kazni, ┼íto je drugostepeni sud propustio da u─Źini i ove radnje pravno ocijeni kao produ┼żeno krivi─Źno djelo prevare iz ─Źlana 230. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske, jer je cijenio samo raspon te kazne po oba zakona i time izveo pogre┼ían zaklju─Źak da je raniji zakon bla┼żi po tom osnovu i da nije nastupila zastarjelost krivi─Źnog gonjenja. S obzirom da su radnje ovog krivi─Źnog djela preduzete neutvr─Ĺenog dana u decembru 2006. godine i neutvr─Ĺenog dana po─Źetkom 2007. godine to se rok zastarjelosti ima ra─Źunati od 01.01.2007. godine kao najpovoljniji za osu─Ĺenu. Za ovo krivi─Źno djelo je propisana kazna zatvora od jedne do pet godina pa relativna zastarjelost, shodno odredbi ─Źlana 95. stav 1. ta─Źka 5. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske nastupa protekom pet godina od izvr┼íenja krivi─Źnog djela, a shodno ─Źlanu 96. stav 8. istog zakona apsolutna protekom deset godina, to je apsolutna zastarjelost krivi─Źnog gonjenja nastupila za ovo produ┼żeno krivi─Źno djelo 01.01.2017. godine.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 71 0 K 160716 18 Kvlz od 07.12.2018. godine)

<------->

PRIMJENA BLA┼ŻEG ZAKONA
─îlan 207. stav 1. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 64/17)
─îlan 224. stav 1. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 49/03, 108/04, 37/06, 70/06, 73/10, 1/12 i 67/13)

Kada oba zakona koja konkuri┼íu za primjenu u konkretnom slu─Źaju (KZ RS koji je bio na snazi u vrijeme izvr┼íenja djela i Krivi─Źni zakonik Republike Srpske koji je stupio na snagu poslije izvr┼íenja krivi─Źnog djela) radnje ─Źinjeni─Źno opisane u dispozitivu optu┼żnice i izreci pobijane presude odre─Ĺuju kao krivi─Źno djelo neovla┼ítena proizvodnja i promet opojnih droga u osnovnom obliku, te kada oba zakona propisuju isti maksimum kazne za ovo krivi─Źno djelo od 10 godina zatvora, bla┼żi je krivi─Źni zakonik RS jer predvi─Ĺa povoljnije uslove za izricanje kazne optu┼żenom, zbog toga ┼íto propisuje manji posebni minimum kazne za to djelo i pru┼ża ┼íire mogu─çnosti za ubla┼żavanje kazne.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 71 0 K 172029 18 K┼ż┼ż od 26.12.2018. godine)

PRIMJENA BLA┼ŻEG ZAKONA
─îlan 4. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik RSÔÇť br. 49/03, 108/04, 37/06, 73/10, 1/12 i 37/13)

Na u─Źinioca krivi─Źnog djela se u pravilu primjenjuje zakon koji je va┼żio u vrijeme izvr┼íenja djela, a retroaktivna primjena krivi─Źnog zakona donesenog nakon izvr┼íenja djela predstavlja izuzetak zasnovan na principu primjene bla┼żeg zakona, pa kada je sud primjenio krivi─Źni zakon koji je va┼żio u vrijeme izvr┼íenja krivi─Źnog djela (┼íto predstavlja pravilo vremenskog va┼żenja krivi─Źnog zakona) on nije bio u obavezi da obrazla┼że zbog ─Źega je primjenio taj zakon, dok bi u slu─Źaju da je primjenio krivi─Źni zakonik, koji je stupio na snagu nakon izvr┼íenja djela bio u obavezi obrazlo┼żiti zbog ─Źega je kasniji zakon povoljniji za optu┼żenog.

Iz obrazlo┼żenja:

Prigovor Zahtjeva o povredi Krivi─Źnog zakona iz ─Źlana 312. ta─Źka g) ZKP RS je istican i u ┼żalbi na prvostepenu presudu, a su┼ítina ovog prigovora se svodi na tvrdnju da su pobijanom prvostepenom presudom radnje ovog optu┼żenog pravno kvalifikovane kao krivi─Źno djelo ugro┼żavanje javnog saobra─çaja po zakonu (KZ RS) koji se nije mogao primjeniti jer je prestao da va┼żi dono┼íenjem Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 64/17; u daljem tekstu: Krivi─Źni zakonik), koji u odredbama ─Źlana 415. propisuje da stupanjem na snagu ovog zakonika prestaje da va┼żi Krivi─Źni zakon Republike Srpske. S tim u vezi je i prgovor Zahtjeva kojim zamjera prvostepenom sudu da u presudi nije obrazlo┼żio zbog ─Źega je na konkretan slu─Źaj primjenio zakon koji nije bio na snazi u momentu dono┼íenja presude, kao i prigovor zasnovan na tvrdnji da je drugostepeni sud povrijedio pravo na odbranu ovog optu┼żenog time ┼íto u obrazlo┼żenju svoje presude nije dao razloge za naprijed navedene ┼żalbene prigovore.

Na navedenim argumentima Zahtjeva se ne mo┼że zasnivati tvrdnja o povredi navedenog Krivi─Źnog zakona u obliku predvi─Ĺenom ─Źlanom 312. ta─Źka g) ZKP RS, koji se manifestuje u tome da je u pogledu krivi─Źnog djela koje je predmet optu┼żbe primjenjen zakon koji se ne mo┼że primjeniti.

Naime, osnovni ustavni princip vremenskog va┼żenja zakona sadr┼żan u ─Źlanu 110. Ustava Repunblike Srpske se manifestuje u pravilu da pravne norme ne mogu imati povratno dejstvo, a jedan dva izuzetka od ovog pravila, koji su propisani citiranom ustavnom odredbom, odnosi se na odredbe krivi─Źnog zakona i sadr┼żan je u principu da se na u─Źinioca krivi─Źnog djela primjenjuje novi zakon ako je bla┼żi za u─Źinioca.

Navedeni ustavni principi o vremenskom va┼żenju krivi─Źnog zakona sadr┼żani su u i ─Źlanu
4. KZ RS, koji je bio na snazi u vrijeme izvr┼íenja krivi─Źnog djela za koje je optu┼żeni pravosna┼żno osu─Ĺen pobijanim presudama, te u ─Źlanu 9. Krivi─Źnog zakonika koji je donesen nakon izvr┼íenja predmetnog krivi─Źnog djela i koji je stupio na snagu dana 18.07.2017. godine. Prema citiranim zakonskim odredbama na u─Źinioca krivi─Źnog djela primjenjuje se zakon koji je va┼żio u vrijeme izvr┼íenja krivi─Źnog djela, a ako je poslije izvr┼íenja krivi─Źnog djela izmjenjen zakon jednom ili vi┼íe puta, primjenjuje zakon koji je najbla┼żi za u─Źinioca. Najbla┼żim zakonom me─Ĺu zakonima koji konkuri┼íu za primjenu na konkretan slu─Źaj smatra se onaj zakon koji optu┼żenog dovodi u najpovoljniji polo┼żaj s aspekta krivi─Źne odgovornosti, a ┼íto sud ocjenjuje u svakom konkretnom slu─Źaju.

Dakle, na po─Źinioca krivi─Źnog djela se u pravilu primjenjuje zakon koji je va┼żio u vrijeme izvr┼íenja krivi─Źnog djela, a retroaktivna primjena Krivi─Źnog zakona donesenog nakon izvr┼íenja djela predstavlja izuzetak od navedenog pravila zasnovan na principu primjene bla┼żeg zakona. Kada je u konkretnom slu─Źaju nakon izvr┼íenja djela donesen Krivi─Źni zakonik, ─Źiju primjenu na konkretan slu─Źaj sugeri┼íe ┼żalba a potom i Zahtjev branioca ovog osu─Ĺenog, a koji zakonik u konkretnom slu─Źaju ne predstavlja bla┼żi zakon u odnosu na KZ RS, koji je bio na snazi u vrijeme izvr┼íenja djela (ni Zahtjev ne tvrdi suprotno), onda je prvostepeni sud pravilnom prmjenom Krivi─Źnog zakona radnje osu─Ĺenog pravilno kvalifikovao kao krivi─Źno djela ugro┼żavanje javnog saobra─çaja iz ─Źlana 410. stav 3. u vezi sa stavom 2. KZ RS.

Odredba ─Źlana 415. Zakonika, na koju se Zahtjev poziva, ne isklju─Źuje primjenu navedenog pravila vremenskog va┼żenja Krivi─Źnog zakona, jer smisao te odredbe se ogleda u tome da se Krivi─Źni zakonik primjenjuje na u─Źinioce krivi─Źnih djela po─Źinjenih nakon stupanja na snagu ovog zakonika, dok se na po─Źinioce krivi─Źnih djela po─Źinjenih prije stupanja na snagu zakonika u pravilu primjenjuje KZ RS koji je bio na snazi u vrijeme izvr┼íenja tih djela, sa izuzetkm koji se zasniva na principu primjene bla┼żeg zakona.

S obzirom na to da je u konkretnom slu─Źaju primjenjen Krivi─Źni zakon koji je va┼żio u vrijeme izvr┼íenja predmetnog krivi─Źnog djela (┼íto predstavlja pravilo vremenskog va┼żenja Krivi─Źnog zakona), pravilan je zaklju─Źak pobijane drugostepene presude da prvostepeni sud nije imao obavezu obrazlagati iz kojih razloga je primjenio taj zakon, a u situaciji da je na konkretan slu─Źaj sud primjenio Krivi─Źni zakonik, koji je stupio na snagu nakon izvr┼íenja djela, bio bi u obavezi obrazlo┼żiti zbog ─Źega je taj zakonik povoljniji za optu┼żenog. U pogledu ┼żalbenog prigovora koji se odnosi na ovaj oblik povrede Krivi─Źnog zakona drugostepeni sud je dao vrlo detaljne, uvjerljive i jasne razloge u obrazlo┼żenju svoje presude (strana 12. pasus 2. i strana 13. pasus 1.) za zaklju─Źak da taj prigovor nije osnovan, a te razloge kao mjerodavno obrazlo┼żenje prihvata i ovaj sud u cjelosti. Radi toga, ovaj sud nalazi da nema mjesta osnovanosti ni tvrdnje Zahtjeva da je u ┼żalbenom postupku povrije─Ĺeno pravo na odbranu u obliku izostanka obrazlo┼żenja na ┼żalbeni prigovor o povredi Krivi─Źnog zakona u navedenoj formi.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 83 0 K 026424 19 Kvlz od 07.05.2020. godine)

<------->

KA┼ŻNjIVOST POKU┼áAJA KRIVI─îNOG DJELA
─îlan 22. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť, broj 64/17 i 104/18)

Nema mjesta tvrdnjama odbrane optu┼żenog da nije mogao biti ka┼żnjen za poku┼íaj krivi─Źnog djela za koje je zaprije─çena kazna zatvora do pet godina, jer formulacija
ÔÇ×kazna zatvora od pet godina ili te┼ża kaznaÔÇť podrazumijeva i kaznu od pet godina zatvora, a ne samo one koje prelaze pet godina.

Iz obrazlo┼żenja:

Neosnovan je i prigovor Zahtjeva zasnovan na tvrdnji da je u postupku dono┼íenja pobijane presude u─Źinjena povreda Krivi─Źnog zakona iz ─Źlana 312. ta─Źka g) ZKP RS, na na─Źin ┼íto je sud u pogledu krivi─Źnog djela primjenio zakon koji se nije mogao primjeniti, sugeri┼íu─çi da se na konkretan slu─Źaj trebao primjeniti Krivi─Źni zakonik Republike Srpske (''Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske'' broj 64/17, u daljem tekstu: Krivi─Źni zakonik) kao bla┼żi zakon, a ─Źijom primjenom radnje osu─Ĺenog ─Źinjeni─Źno opisane u izreci presude ne

manifestuju poku┼íaj krivi─Źnog djela obljuba zloupotrebom polo┼żaja, na koje djelo se odnosi osuda po pobijanoj pravosna┼żnoj presudi.

Naime, u prilog iznesene tvrdnje Zahtjev apostrofira odredbu ─Źlana 22. Krivi─Źnog zakonika koja reguli┼íe ka┼żnjivost poku┼íaja krivi─Źnog djela, pa citiraju─çi korektno sadr┼żaj ove zakonske odredbe, po kojoj ─çe (prema kriteriju propisane kazne za krivi─Źno djelo) biti ka┼żnjen za poku┼íaj krivi─Źnog djela onaj po─Źinilac koji sa umi┼íljajem zapo─Źne izvr┼íenje krivi─Źnog djela, (ali ga ne dovr┼íi) za koje se po zakonu mo┼że izre─çi kazna zatvora od pet goodina ili te┼ża kazna..., a potom izvodi zaklju─Źak da takva formulacija podrazumjeva ka┼żnjivost poku┼íaja krivi─Źnog djela za koje se mo┼że izre─çi kazna zatvora preko pet godina (najmanje pet godina i jedan dan). Slijedom takvog zaklju─Źka Zahtjev isti─Źe da optu┼żeni ni teorijski nije mogao biti ka┼żnjen za poku┼íaj predmetnog krivi─Źnog djela i ako se radi o krivi─Źnom djelu za koje je zaprije─çena kazna do pet godina i prema Krivi─Źnom zakoniku (koji, kao bla┼żi zakon, za primjenu na konkretan slu─Źaj Zahtjev sugeri┼íe).

Me─Ĺutim, navedena teza Zahtjeva je o─Źigledno rezultat pogre┼ínog tuma─Źenja citirane odredbe ─Źlana 22. Krivi─Źnog zakonika koja reguli┼íe ka┼żnjivost poku┼íaja krivi─Źnog djela, kada sintagmu ÔÇ×kazna zatvora od pet godina ili te┼ża kaznaÔÇť tuma─Źi na na─Źin da to ne uklju─Źuje i kaznu od pet godina zatvora, nego samo one zatvorske kazne koje prelaze pet godina zatvora.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 85 0 K 060435 19 Kvlz 2 od 27.07.2020. godine)

<------->

PRINCIP INDIVIDUALIZACIJE PRI ODMJERAVANjU KAZNE
─îlan 52. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 64/17)

Op┼íta pravila odmjeravanja kazne sadr┼żana u odredbama ─Źlana 52. Krivi─Źnog zakonika se zasnivaju na principu individualizacije kazne, koji u su┼ítini predstavlja odabir takve kazne (po vrsti i mjeri) po─Źiniocu konkretnog krivi─Źnog djela, koja je najadekvatnija za ostvarenje svrhe ka┼żnjavanja, pri ─Źemu se imaju u vidu sve okolnosti koje uti─Źu na visinu kazne (olak┼íavaju─çe i ote┼żavaju─çe), koje se odnose na li─Źnost izvr┼íioca, stepen krivi─Źne odgovornosti izvr┼íioca i te┼żinu po─Źinjenog krivi─Źnog djela.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 80 0 K 093830 20 Kvlz od 30.10.2020. godine)

<------->

PRIJEDLOG ZA KRIVI─îNO GONjENjE
─îlan 155. stav 2. u vezi sa stavom 1. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť
broj 49/03, 108/04, 37/06, 73/10, 1/12 i 37/13)

Kada je optu┼żeni ogla┼íen krivim za kvalifikovani oblik krivi─Źnog djela lake tjelesne povrede iz ─Źlana 155. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ RS, onda sa aspekta poduzimanja krivi─Źnog gonjenja, prijedlog o┼íte─çenog nije od uticaja i zna─Źajan je samo za poduzimanje krivi─Źnog gonjenjenja za osnovni oblik krivi─Źnog djela lake tjelesne povrede.

U odnosu na krivi─Źno djelo lake tjelesne povrede iz ─Źlana 155. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ RS, izvr┼íeno na ┼ítetu o┼íte─çenog D.B., bez osnova ┼żalba ukazuje da se gonjenje za osnovni oblik tog djela preduzima po prijedlogu o┼íte─çenog i da se o┼íte─çeni D.B., u istrazi i na glavnom pretresu, izri─Źito izjasnio da ne tra┼żi krivi─Źno gonjenje, jer je pobijanom presudom optu┼żeni ogla┼íen krivim za kvalifikovani oblik tog djela (stav 2.), tako da sa aspekta krivi─Źnog gonjenja, nije od uticaja prijedlog o┼íte─çenog.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 11 0 K 020757 19 K┼ż 3 od 06.02.2020. godine)

<------->

ODUZIMANjE IMOVINSKE KORISTI
─îlan 8. i 83. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť, broj 64/17)

U odluci o oduzimanju imovinske koristi u smislu odredbi ─Źlana 8. i ─Źlana 83. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske, sud ─çe za svakog saizvr┼íioca ili drugog sau─Źesnika utvrditi koji iznos koristi je du┼żan vratiti, odnosno isplati nov─Źani iznos srazmjerno pribavljenoj imovinskoj koristi (ako vra─çanje nije mogu─çe), pa se slijedom toga oni ne mogu obavezati na solidarno vra─çanje imovinske koristi ili solidarnu isplatu odre─Ĺenog nov─Źanog iznosa, niti se na to mo┼że obavezati samo jedan od njih ako on nije pribavio cjelokupnu imovinsku korist za sebe.

Iz obrazlo┼żenja:

Osnovano se prigovara da je nejasno za┼íto je sud samo ovog optu┼żenog, pored gore oduzetog iznosa imovinske koristi, obavezao da o┼íte─çenom na ime imovinskopravnog zahtjeva isplati 60.000,00 ┼ívajcarskih franaka i 10.000,00 evra u protivvrijednosti konvertibilne marke po va┼że─çem kursu na dan isplate, ako iz izreke presude proizilazi utvr─Ĺenim da je on krivi─Źno djelo po─Źinio u saizvr┼íila┼ítvu sa jo┼í tri lica. Ovo iz razloga jer se u odluci o oduzimanju imovinske koristi u smislu ─Źlana 83. KZ RS, a ovdje se radi isklju─Źivo o imovinskoj koristi a ne naknadi ┼ítete, mora utvrditi za svakog saizvr┼íioca ili drugog sau─Źesnika koji iznos koristi je du┼żan da vrati. Oni se ne mogu obavezati da imovinsku korist vrate ili na ime nje plate odre─Ĺeni iznos solidarno, niti se mo┼że na to obavezati samo jedan od njih ako on nije pribavio cjelokupnu imovinsku korist za sebe. Ako se ne mo┼że utvrditi koliku je korist pribavio svaki sau─Źesnik, sud visinu imovinske koristi odmjerava po slobodnoj ocjeni. Ovdje se mora imati u vidu da prema odredbi ─Źlana 8. KZ RS niko ne mo┼że zadr┼żati imovinsku korist pribavljenu krivi─Źnim djelom, zbog ─Źega se ona oduzima i time uspostavlja naru┼íena dru┼ítvena ravnote┼ża, a na na─Źin kako je to prvostepeni sud odlu─Źio ostali sau─Źesnici bi tu korist zadr┼żali. Razloge za┼íto je ovako odlu─Źio prvostepeni sud nije dao u obrazlo┼żenju pobijane presude, pa se i ne mo┼że zaklju─Źiti ─Źime se rukovodio da odlu─Źi kao i njenoj izreci.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 12 0 K 007027 18 K┼ż od 25.02.2019. godine)

 

<------->



PREKORA─îENjE NU┼ŻNE ODBRANE USLjED JAKE RAZDRA┼ŻENOSTI IZAZVANE NAPADOM
─îlan 11. stav 3. Krivi─Źnog zakona Reublike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik RSÔÇť, broj: 49/03)

Kada napada─Źi udaraju optu┼żenog golim rukama, a ovaj odbijaju─çi napad upotrijebi no┼ż, ubadaju─çi jednog od napada─Źa u stomak, ─Źini krivi─Źno djelo u prekora─Źenju granice nu┼żne odbrane, jer se radi o o─Źiglednoj nesrazmjeri u intezitetu odbrane i napada i to u pogledu na─Źina upotrijebljenog sredstva.

Iz obrazlo┼żenja:

┼Żalbeni prigovori branioca kojima se osporava utvr─Ĺenje prvostepenog suda da je optu┼żeni prekora─Źio granice nu┼żne odbrane, su neosnovani. Naime, i pored nesporne ─Źinjenice da o┼íte─çeni O.D. i M.S. fizi─Źki nasr─çu na optu┼żenog, intenzitet odbrane optu┼żenog bio je nesrazmjeran intenzitetu napada o┼íte─çenih. Sa no┼żem koji je uzeo u toku trajanja napada, optu┼żeni je mogao postupati na manje opasan na─Źin, odnosno napad je mogao efikasno odbiti i odbranom slabijeg inteziteta. Kada napada─Źi udaraju optu┼żenog golim rukama, a ovaj odbijaju─çi napad upotrijebi no┼ż, ubadaju─çi jednog od napada─Źa u stomak, ─Źini krivi─Źno djelo u prekora─Źenju granice nu┼żne odbrane. Radi se o o─Źiglednoj nesrazmjeri u intenzitetu odbrane i napada i to u pogledu na─Źina upotrebljenog sredstva. Presudan zna─Źaj u ocjeni postupanja optu┼żenog ima finalno djelovanje no┼żem, koji prema svom izgledu i du┼żini sje─Źiva predstavlja veoma opasno sredstvo. Dakle, optu┼żeni, no┼ż velikih gabarita nije koristio kao sredstvo odvra─çanja od daljih napada o┼íte─çenih i njihovog zastra┼íivanja, ve─ç je isti upotrijebio na na─Źin da je sna┼żnim ofanzivnim zamahom, usmjerenim prema vitalnim organima smje┼ítenim u trbuhu o┼íte─çenog D., istom zadao smrtonosnu povredu. Ubadanjem o┼íte─çenog D. u stomak, kao dio tijela u kojem su smje┼íteni vitalni organi, optu┼żeni je nesumnjivo ispoljio voljnu radnju usmjerenu ka li┼íenju ┼żivota o┼íte─çenog. Odbrana optu┼żenog nije bila u srazmjeri sa intezitetom napada o┼íte─çenog, niti je, imaju─çi u vidu da je o┼íte─çeni bio goloruk, kona─Źna radnja optu┼żenog bila potrebna po svom obimu. O svemu tome, pobijana presuda je dala veoma detaljne, dobro argumentovane i valjane razloge, koje u cijelosti prihvata i ovaj sud, pa se ┼żalilac upu─çuje na te razloge.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 15 0 K 002152 17 K┼ż 2 od 19.04.2018. godine)

<------->

POKUŠAJ KRIVIČNOG DJELA
─îlan 20. stav 1. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť,
broj 49/03, 108/04, 37/06, 70/06, 73/10, 1/12 i 67/13)

Kada je presudom utvr─Ĺeno da je osu─Ĺeni zaklju─Źio sporazum kojim je stvoren monopolisti─Źki polo┼żaj njegovog preduze─ça na tr┼żi┼ítu, sa posljedicom pribavljene imovinske koristi u ta─Źno neutvr─Ĺenom iznosu, to se u smislu odredbi ─Źlana 20. stav
1. KZ RS ima smatrati da posljedica djela u obliku pribavljene znatne imovinske koristi (koja prelazi iznos od 15.000 km) kao zakonsko obilje┼żje ovog krivi─Źnog djela, nije nastupila, pa su slijedom toga radnje osu─Ĺenog pravilno kvalifikovane kao poku┼íaj krivi─Źnog djela stvaranje monopolisti─Źkog polo┼żaja na tr┼żi┼ítu iz ─Źlana
257. KZ RS u vezi sa ─Źlanom 20. istog zakona.

Naime, jedan od oblika radnje izvr┼íenja krivi─Źnog djela stvaranje monopolisti─Źkog polo┼żaja na tr┼żi┼ítu iz ─Źlana 257. KZ RS predstavlja zaklju─Źenje sporazuma, suprotno zakonu ili drugom propisu, kojim se stvara monopolisti─Źki polo┼żaj odre─Ĺenog preduze─ça ili drugog subjekta privrednog poslovanja, a za postojanje krivi─Źnog djela potrebno je da je usljed zaklju─Źenog sporazuma to preduze─çe ili drugi subjekt privrednog poslovanja pribavilo znatnu imovinsku korist ili je za drugog nastupila znatna imovinska ┼íteta.

Dakle, krivi─Źno djelo je svr┼íeno kada je nastupila posljedica u vidu pribavljene znatne imovinske koristi, odnosno u vidu znatne imovinske ┼ítete. Ove neodre─Ĺene vrijednosti (ÔÇ×znatna imovinska koristÔÇť i ÔÇ×znatna imovinska ┼ítetaÔÇť) kao zakonsko obilje┼żje navedenog krivi─Źnog djela, su prema na─Źelnom pravnom mi┼íljenju krivi─Źnog odjeljenja Vrhovnog suda Republike Srpske usvojenom na sjednici od 30.06.2004. godine objektivizirane tako ┼íto se znatnom smatra imovinska korist ili imovinska ┼íteta koja prelazi iznos od 15.000 KM. Slijedom toga, za postojanje svr┼íenog krivi─Źnog djela iz ─Źlana 257. KZ RS potrebno je nastupanje posljedice u obliku imovinske koristi ili imovinske ┼ítete koje prelaze navedeni iznos.

U konkretnom slu─Źaju, prema ─Źinjeni─Źnom utvr─Ĺenju pobijane pravosna┼żne presude, (koje u smislu odredbe ─Źlana 350. ZKP RS ne mo┼że biti predmetom pobijanja ovim pravnim lijekom), Sporazum o razvoju zajedni─Źkog antenskog sistema (kablovske televizije), koji je osu─Ĺeni u ime subjekta privrednog poslovanja d.o.o. C.S. B.B., kao ovla┼íteno lice zaklju─Źio dana 31.10.2006. godine sa osu─Ĺenim V.I., kao tada┼ínjim na─Źelnikom op┼ítine B.B., je rezultirao stvaranjem monopolisti─Źkog polo┼żaja njegovog preduze─ça na podru─Źju ove op┼ítine, usljed kojeg u periodu od 2009. do 2011. godine to preduze─çe pribavilo imovinsku korist u ta─Źno neutvr─Ĺenom iznosu.

Kako je pobijanom presudom utvr─Ĺeno da je osu─Ĺeni zaklju─Źio predmetni sporazum kojim je stvoren monopolisti─Źki polo┼żaj navedenog preduze─ça na tr┼żi┼ítu sa posljedicom pribavljene imovinske koristi u ta─Źno neutvr─Ĺenom iznosu to se u smislu odredbi ─Źlana
20. stav 1. KZ RS ima smatrati da posljedica djela u obliku pribavljene znatne imovinske koristi (koja prelazi iznos od 15.000 KM) kao zakonsko obilje┼żje ovog krivi─Źnog djela, nije nastupila. Izostanak posljedice umi┼íljajno zapo─Źetog izvr┼íenja krivi─Źnog djela predstavlja jedan od tri konstitutivna elementa poku┼íaja krivi─Źnog djela, pa kako se u konkretnom slu─Źaju radi o krivi─Źnom djelu za koje se mo┼że izre─çi kazna zatvora od tri godine i te┼ża kazna, to je u smislu odredbi ─Źlana 20. KZ RS poku┼íaj ovog krivi─Źnog djela ka┼żnjiv. Slijedom toga radnje ovog osu─Ĺenog su pobijanom presudom pravilno kvalifikovane kao krivi─Źno djelo stvaranje monopolisti─Źkog polo┼żaja na tr┼żi┼ítu iz ─Źlana 257. KZ RS u vezi sa ─Źlanom 20. istog zakona.

Radi iznijetog se ne mogu prihvatiti kao osnovani argumenti Zahtjeva zasnovani na tvrdnji da radnje ovog osu─Ĺenog nemaju obilje┼żje tog krivi─Źnog djela iz razloga ┼íto nije dokazana posljedica djela u vidu znatne imovinske koristi kao zakonskog obilje┼żja ovog krivi─Źnog djela, jer izostanak posljedice djela, uz ispunjenje i drugih uslova (da je umi┼íljajno zapo─Źeta radnja izvr┼íenja) manifestuje poku┼íaj tog krivi─Źnog djela.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 84 0 K 048952 18 Kvlz od 29.08.2018. godine)

 

<------->


SAIZVRŠILAŠTVO
─îlan 227. stav 2. u vezi sa stavom 1. i u vezi sa ─Źlanom 37.
Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik RSÔÇť broj 64/2017 i 104/2018)

Saizvr┼íila┼ítvo postoji kada je djelo izvr┼íeno od strane vi┼íe lica, bez obzira na konkretnu djelatnost svakog od njih, tako da odgovara ne samo optu┼żni koji je neposredno upotrijebio silu, ve─ç i optu┼żeni koji se saglasio sa radnjama i djelovanjem drugih izvr┼íilaca.

Iz obrazlo┼żenja:

Naime, odgovornost za ovaj oblik krivi─Źnog djela razbojni┼ítva iz ─Źlana 227. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ RS, postoji kada je djelo izvr┼íeno od strane vi┼íe lica, bez obzira na konkretnu djelatnost svakog od optu┼żenih, tako da odgovara ne samo optu┼żeni koji je neposredno upotrebio silu, ve─ç i optu┼żeni koji se saglasio sa radnjama i djelovanjem drugih izvr┼íilaca. U konkretnom slu─Źaju, djelo je izvr┼íeno od strane vi┼íe lica, i optu┼żeni I., kao i L.P. i mldb. M. B. su preduzeli radnju izvr┼íenja, odnosno, upotrebili silu prema o┼íte─çenom u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi. Dakle, nasuprot tvrdnji ┼żalbe branilaca, navedene radnje optu┼żenog I. i po ocjeni ovog suda su saizvr┼íila─Źke u izvr┼íenju krivi─Źnog djela razbojni┼ítva iz ─Źlana 227. stav 2. u vezi sa stavom 1. i u vezi sa ─Źlanom 37. KZ RS.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 11 0 K 023828 19 K┼ż 6 od 13.04.2020. godine)

<------->

STICAJ KRIVI─îNIH DJELA
Krivi─Źno djelo razbojni┼ítva iz ─Źlana 233. stav 2. u vezi sa stavom 1. i u vezi sa ─Źlanom 23. i krivi─Źno djelo spre─Źavanje slu┼żbenog lica u vr┼íenju slu┼żbene radnje iz ─Źlana 387. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 49/03, 108/04, 37/06, 73/10, 1/12 i 37/13)

Kada je osu─Ĺeni nakon izvr┼íenja krivi─Źnog djela razbojni┼ítva iz ─Źlana 233. stav 2. u vezi sa stavom 1. i u vezi sa ─Źlanom 23. KZ RS, preduzeo radnju pucanja iz pi┼ítolja u pravcu policijskog slu┼żbenika, koji ga je zaustavljao dok je zajedno sa izvr┼íiocem u krivi─Źnom djelu razbojni┼ítva, iza┼íao iz zgrade banke (nose─çi oduzeti novac), onda njegova radnja kojom puca iz pi┼ítolja prema policijskom slu┼żbeniku u navedenim okolnostima manifestuje krivi─Źno djelo spre─Źavanja slu┼żbenog lica u vr┼íenju slu┼żbene radnje u kvalifikatornom obliku iz ─Źlana 387. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ RS. Slijedom toga, radnje optu┼żenog koje je poduzeo kriti─Źnog doga─Ĺaja predstavljju sticaj krivi─Źnih djela razbojni┼ítva iz ─Źlana 233. stav 2. u vezi sa stavom 1. i u vezi sa ─Źlanom 23. KZ RS i krivi─Źnog djela spre─Źavanja slu┼żbenog lica u vr┼íenju slu┼żbene radnje iz ─Źlana 387. stav 3. u vezi sa stavom 1. istog zakona.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 13 0 K 002673 18 Kvlz od 09.02.2018. godine)

 

<------->



STICAJ KRIVI─îNIH DJELA
─îlan 56. stav 2. ta─Źka 3. i ─Źlan 46. stav 2.
Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik RSÔÇť, broj 64/17)

Preina─Źenje pravosna┼żnih presuda odmjeravanjem jedinstvene kazne zatvora primjenom odredbi o sticaju krivi─Źnih djela iz ─Źlana 56. stav 2. ta─Źke 3. Krivi─Źnog zakonika RS, nije mogu─çe u situaciji kada je osu─Ĺenom po jednoj presudi izre─Źena kazna zatvora od 4 godine i 4 mjeseca, a po drugoj presudi izre─Źena kazna zatvora od 30 dana, s obzirom na ograni─Źenja sadr┼żana u oredbi ─Źlana 46. stav 2. Krivi─Źnog zakonika RS po kojem je mogu─çnost izricanja kazne zatvora na pune dane propisana za kazne zatvora do 6 mjeseci.

Iz obrazlo┼żenja:

Osnovani su argumenti iz ┼żalbe, u prilog tvrdnji da, u konkretnoj pravnoj situaciji, nije bilo mogu─çe primjeniti odredbe o odmjeravanju jedinstvene kazne za djela u─Źinjena u sticaju, jer bi to bilo protivno odredbama ─Źlana 56. stav 2. ta─Źka 3. i ─Źlana 46. stav 2. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske (u daljem tekstu: KZ RS). Naime, odredbom ─Źlana 56. stav 2. ta─Źka 3. KZ RS, propisano je da jedinstvena kazna zatvora za djela izvr┼íena u sticaju mora biti ve─ça od svake pojedina─Źno utvr─Ĺene kazne, ali ne smije dosti─çi zbir utvr─Ĺenih kazni, niti pre─çi dvadeset godina zatvora. U konkretnom slu─Źaju, podnesenim zahtjevom osu─Ĺeni tra┼żi objedinjenje dvije kazne zatvora, od kojih je jedna u trajanju od 4 (─Źetiri) godine i 4 (─Źetiri) mjeseca (jedinstvena kazna zatvora po presudi Okru┼żnog suda u Banjoj Luci broj 11 0 K 016945 15 Kvl od 15.09.2015. godine), a druga u trajanju od 30 (trideset) dana (po presudi osnovnog suda u Banjoj Luci broj 71 0 K 221165 15 K od 05.04.2016. godine), tako da objedinjenjem ove dvije kazne, u smislu citirane odredbe ─Źlana 56. stav 2. ta─Źka 3. KZ RS, jedinstvena kazna zatvora, bi bila izre─Źena i na pune dane, ┼íto je suprotno odredbi ─Źlana 46. stav 2. KZ RS, budu─çi da se prema toj odredbi kazna zatvora izri─Źe na pune godine i mjesece, a do ┼íest mjeseci i na pune dane.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 11 0 K 016945 18 K┼ż od14.02.2018. godine)

<------->

KAZNA ZATVORA DO ŠEST MJESECI
─îlan 46. stav 3. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 64/17)

Kaznu zatvora do ┼íest mjeseci sud, u smislu odrebi ─Źlana 46. stav 3. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske, mo┼że izre─çi samo ako posebne okolnosti djela i u─Źinioca ukazuju da se nov─Źanom kaznom ne mo┼że posti─çi svrha ka┼żnjavanja ili da se nov─Źana kazna ne─çe mo─çi izvr┼íiti, a pri tome zakonodavac ne pravi razliku da li se do te kazne zatvora do┼ílo ubla┼żavanjem zakonom propisane kazne ili je ona u granicama zakonom propisane kazne za odre─Ĺeno krivi─Źno djelo. Slijedom toga, od ove odredbe imperativnog karaktera se mo┼że odstupiti, pa izre─çi kazna zatvora do ┼íest mjeseci, samo ako je ispunjen navedeni negativni uslov koji se manifestuje u postojanju posebnih, dakle ne obi─Źnih, okolnosti djela i u─Źinioca koje ukazuju da se nov─Źanom kaznom ne mo┼że posti─çi svrha ka┼żnjavanja ili da se nov─Źana kazna ne─çe mo─çi naplatiti.

Iz obrazlo┼żenja:

Optu┼żeni je ogla┼íen krivim da je po─Źinio krivi─Źno djelo omogu─çavanja u┼żivanja opojnih droga iz ─Źlana 208. stav 1. KZ RS za koje je zaprije─çena kazna od jedne do osam godina zatvora. Odlu─Źuju─çi o vrsti i visini krivi─Źne sankcije prvostepeni sud je na┼íao da postoje osobito olak┼íavaju─çe okolnosti zbog kojih je optu┼żenom na osnovu ─Źlana 54. stav 1. ta─Źka 6. KZ RS kaznu ubla┼żio do kazne od tri mjeseca. S obzirom da se prema odredbi ─Źlana 46. stav
3. KZ RS kazna zatvora do ┼íest mjeseci mo┼że izre─çi samo ako postoje posebne okolnosti djela i u─Źionioca koje pokazuju da se nov─Źanom kaznom ne mo┼że posti─çi svrha ka┼żnjavanja ili da se nov─Źana kazna ne─çe mo─çi izvr┼íiti, koje sud nije na┼íao to je optu┼żenom izrekao nov─Źanu kaznu od 800,00 KM.

Zahtjev smatra da je izricanjem nov─Źane kazne, u situaciji kada se do kazne zatvora ispod ┼íest mjeseci do┼ílo ubla┼żavanjem zakonom propisane kazne, u korist optu┼żenog povrije─Ĺen krivi─Źni zakon. Ovu tvrdnju zasniva na shvatanju da se odredba ─Źlana 46. stav 3. KZ RS mo┼że primijeniti samo u slu─Źajevima gdje je za krivi─Źno djelo propisana kazna zatvora bez nazna─Źenja najmanje mjere kojom se omogu─çava izricanje nov─Źane kazne, shodno odredbi o granicama ubla┼żavanja kazne iz ─Źlana 54. stav 1. ta─Źka 7. istog zakona.

Zahtjev preko kritike primjene odredbe o ubla┼żavanju kazne i izricanju nov─Źane kazne u konkretnom slu─Źaju, dovodi u pitanje mogu─çnost izricanja nov─Źane kazne za ona djela za koja se po zakonu ni ubla┼żavanjem ne mo┼że izre─çi nov─Źana kazna, a sud je kaznu ubla┼żio ispod ┼íest mjeseci zatvora. Odgovor na ovo pitanje treba potra┼żiti u jezi─Źkom, sistematskom i ciljnom tuma─Źenju odrebe ─Źlana 46. stav 3. i 4. KZ RS. Odredba stava 3. propisuje da kaznu zatvora do ┼íest mjeseci sud mo┼że izre─çi samo ako posebne okolnosti djela i u─Źinioca ukazuju da se nov─Źanom kaznom ne mo┼że posti─çi svrha ka┼żnjavanja ili da se nov─Źana kazna ne─çe mo─çi izvr┼íiti. Zakonodavac ne pravi razliku da li se do te kazne zatvora do┼ílo ubla┼żavanjem zakonom propisane kazne ili je ona u granicama zakonom propisane kazne za odre─Ĺeno krivi─Źno djelo. Sama odreba je imperativnog karaktera, a od nje se mo┼że odstupiti i izre─çi kazna zatvora do ┼íest mjeseci samo ako je ispunjen negativni uslov sadr┼żan u postojanju posebnih, dakle ne obi─Źnih, okolnosti djela i u─Źinioca koje ukazuju da se nov─Źanom kaznom ne mo┼że posti─çi svrha ka┼żnjavanja ili da se nov─Źana kazna ne─çe mo─çi naplatiti. Odredbom stava 4. zakonodavac je isklju─Źio primjenu odredbe stava 3. ovog ─Źlana na kaznu zatvora kao zamjenu za nepla─çenu nov─Źanu kaznu (supletorni zatvor) ili za opozvanu uslovnu osudu. To su jedina dva izuzetka na koja se ne primjenjuje stav 3. bez obzira ┼íto ne postoji negativni uslov koji je u njemu propisan. Zakonodavac se u tekstu zakona vi┼íe ne bavi ovim pitanjem niti propisuje bilo koji drugi izuzetak. Ovdje treba imati u vidu da je cilj zakonodavca bio da se zbog svojih negativnih posljedica izbjegne izricanje kratkotrajnih kazni zatvora osim u onim slu─Źajevima kada to okolnosti krivi─Źnog djela i u─Źinioca zbog kaznene politike zahtijevaju. Sud je du┼żan izre─çi nov─Źanu kaznu ako je do kazne zatvora do ┼íest mjeseci do┼íao i ubla┼żavanjem propisane kazne zatvora ako nema posebnih okolnosti djela i u─Źinioca koje ukazuju da se njom ne─çe mo─çi ostvariti svrha ka┼żnjavanja i sprovesti njena naplata. Kada je umjesto ubla┼żene kazne zatvora od tri mjeseca izrekao nov─Źanu kaznu sud nije prekora─Źio svoja ovla┼í─çenja koja po zakonu ima tako da nije povrijedio krivi─Źni zakon u odredbi ─Źlana 312. ta─Źka d) KZ RS, kao ┼íto zahtjevo tvrdi.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 80 0 K 094472 18 Kvlz od 07.08.2019. godine)

 

<------->



PREUZIMANjE IZVRŠENjA KAZNE ZATVORA
─îlan 62. Zakona o me─Ĺunarodnoj pravnoj pomo─çi u krivi─Źnim stvarima (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 20/09)
─îlan 404. Zakona o krivi─Źnom postupku RS (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 53/12, 91/17 i 66/18)

Nisu ispunjeni uslovi za preuzimanje izvr┼íenja kazne zatvora koja je izre─Źena u Republici Hrvatskoj, kada je molbu doma─çem sudu podnio direktno osu─Ĺeni, a ne ta dr┼żava, kako to propisuju odredbe ─Źlana 62. Zakona o me─Ĺunarodnoj pravnoj pomo─çi u krivi─Źnim stvarima i ─Źlana 404. Zakona o krivi─Źnom postupku Republike Srpske.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 11 0 K 025959 20 K┼ż od 05.02.2020. godine)

 

<------->

 

MJERA BEZBJEDNOSTI OBAVEZNOG LIJE─îENjA OD ZAVISNOSTI
─îlan 226. stav 1. Zakona o izvr┼íenju krivi─Źnih i prekr┼íajnih sankcija Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 63/2018)

Kada sud izri─Źe mjeru bezbjednosti obaveznog lije─Źenja od zavisnosti od opojnih droga, u obavezi je da odredi da ─çe se ta mjera izvr┼íiti u specijalizovanoj zdravstvenoj ustanovi ÔÇô Zavod za forenzi─Źku psihijatriju Sokolac, kako je to propisano odredbom ─Źlana 226. stav 1. Zakona o izvr┼íenju krivi─Źnih i prekr┼íajnih sankcija Republike Srpske.

Iz obrazlo┼żenja:

Nasuprot tome, osnovani su ┼żalbeni prigovori u dijelu koji se odnosi na mjeru bezbjednosti obavezno lije─Źenje od zavisnosti od opojnih droga. Naime, ta─Źno je da je odredbom ─Źlana 76. ZKP RS, propisano da se ova mjera izvr┼íava u ustanovi za izvr┼íenje kazne ili u zdravstvenoj ili u drugoj specijalizovanoj ustanovi. U odluci kojom se izri─Źe ova mjera bezbjednosti, ne odre─Ĺuje se u kojoj ─çe se vrsti ustanove i u kojoj ustanovi izvr┼íiti izre─Źena mjera bezbjednosti, ukoliko Zakon o izvr┼íenju krivi─Źnih sankcija nije druga─Źije odre─Ĺeno. Me─Ĺutim, odredbom ─Źlana 226. stav 1. Zakona o izvr┼íenju krivi─Źnih i prekr┼íajnih sankcija Republike Srpske, propisano je da se ova mjera izvr┼íava u Specijalizovanoj zdravstvenoj ustanovi ÔÇô Zavod za forenzi─Źku psihijatriju Sokolac. Prema tome, kako je u Zakonu o izvr┼íenju krivi─Źnih i prekr┼íajnih sankcija Republike Srpske odre─Ĺeno u kojoj vrsti i u kojoj ustanovi ─çe se ova mjera izvr┼íiti, to je ovaj sud, djelimi─Źnim uva┼żavanjem ┼żalbe branioca, preina─Źio pobijanu presuda tako ┼íto je odredio da ─çe se ova mjera izvr┼íiti u Specijalizovanoj zdravstvenoj ustanovi ÔÇô Zavod za forenzi─Źku psihijatriju Sokolac.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 11 0 K 020568 19 K┼ż 12 od 12.06.2020. godine)

 

<------->

 

KRIVI─îNO DJELO NASILjA U PORODICI ILI PORODI─îNOJ ZAJEDNICI
─îlan 190. stav 2. u vezi sa stavom 1. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj, broj 64/17 i 104/18)

Nema elemenata bi─ça krivi─Źnog djela nasilja u porodici ili porodi─Źnoj zajednici kada opis povrede fizi─Źkog integriteta kao bitan element krivi─Źnog djela nasilja u porodici, nije sadr┼żan u izreci prvostepene presude, niti je bio sadr┼żan u dispozitivu optu┼żnice, iako bi morao biti dio ─Źinjeni─Źnog supstrata jer predstavlja

zakonodavni motiv ka┼żnjavanja i bez tog elementa nema ni predmetnog krivi─Źnog djela.

Iz obrazlo┼żenja:

┼áto se ti─Źe pravilnosti ─Źinjeni─Źne osnove pobijane presude ovaj sud nalazi da je ona pravilna. Drugostepeni sud pravilno polazi od detaljne analize sadr┼żine izreke prvostepene presude kroz ocjenu alternativno opisanih radnji izvr┼íenja do izostanka opisa da su ove radnje dovele do povrede fizi─Źkog ili psihi─Źkog integriteta o┼íte─çene. Opis povrede fizi─Źkog integriteta nije sadr┼żan u izreci prvostepene presude, a nije bio ni u dispozitivu optu┼żnice, pa kako mora biti dio ─Źinjeni─Źnog supstrata jer predstavlja zakonodavni motiv ka┼żnjavanja, bez tog elementa nema ni krivi─Źnog djela koje se optu┼żenom stavlja na teret. Sve to drugostepeni sud pravilno utvr─Ĺuje i izvodi zaklju─Źak da u radnjama optu┼żenog opisanim u izreci prvostepene presude nema elemenata krivi─Źnog djela za koje se optu┼żuje, a ┼íto je osnov za dono┼íenje osloba─Ĺaju─çe presude po ─Źlanu 298. ta─Źka a) ZKP RS. Ovaj nedostatak dispozitiva optu┼żnice, koji je kao izreka prihva─çen od prvostepene presude, ┼żalba bezuspje┼íno poku┼íava da opravda op┼íirnom analizom dokaza na kojima je zasnovana prvostepena presuda, zaklju─Źuju─çi da je dokazano kako je fizi─Źko nasilje optu┼żenog imalo za posljedicu povredu tjelesnog i psihi─Źkog integriteta o┼íte─çene. Pri tome gubi iz vida da sud utvr─Ĺuje odlu─Źne ─Źinjenice u izreci presude i na osnovu toga daje pravnu ocjenu djela, a da su razlozi iz obrazlo┼żenja ono ┼íto taj ─Źinjeni─Źni supstrat samo potvr─Ĺuju. Shodno tome pogre┼íno ┼żalba zaklju─Źuje da sud nije mogao donijeti osloba─Ĺaju─çu presudu bez obzira ┼íto u dispozitivu optu┼żnice preto─Źenom u izreku prvostepene presude nisu opisane povrede koje je zadobila o┼íte─çena. ┼áto se ti─Źe psihi─Źkog integriteta, na kome tako─Ĺe insistira, ┼żalba gubi iz vida da ni prvostepeni sud takvu povredu nije utvrdio niti je u ─Źinjeni─Źni opis unio, a kod izostanka ┼żalbe tu┼żioca nije ni mogu─çe vr┼íiti bilo kakvu intervenciju u ─Źinjeni─Źnom opisu u tom pravcu. Sve to drugostepeni sud je pravilno utvrdio i primijenio krivi─Źni zakon donijev┼íi presudu kojom je optu┼żenog oslobodio od optu┼żbe.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 82 0 K 022306 19 K┼ż┼ż od 03.02.2020. godine)

<------->

 

NEOVLAŠTENA PROIZVODNjA I PROMET OPOJNIH DROGA
─îlan 207. stav 3. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť, broj 64/17 i 104/18)

Odlu─Źna ─Źinjenica koja distancira kvalifikovani oblik krivi─Źnog djela neovla┼ítena proizvodnja i promet opojnih droga iz stava 3. ─Źlana 207. KZ RS od osnovnog oblika djela, je svijest i volja o zajedni─Źkom djelovanju vi┼íe lica u njihovom izvr┼íenju, pa kada je ta ─Źinjenica nesumnjivo utvr─Ĺena, za postojanje te┼że kvalifikacije djela je bez zna─Źaja pojedina─Źni oblik participacije svakog od lica u njihovom zajedni─Źkom djelovanju.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 11 0 K 025409 20 K┼ż 2 od 21.07.2020. godine)

ORGANIZOVANA KRIMINALNA GRUPA-ZLO─îINA─îKO UDRU┼ŻENjE
─îlan 147. stav 12. i stav 13. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť
broj 49/03, 108/04, 37/06, 73/10, 1/12 i 67/13) i
─îlan 123. stav 1. ta─Źka 10. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 64/17)

Definicija pojma ÔÇ×zlo─Źina─Źkog udru┼żenjaÔÇť sadr┼żanog u dispoziciji krivi─Źnog djela ─Źlana 383. stav 2. KZ RS (raniji zakon) i pojma ÔÇ×organizovane kriminalne grupeÔÇť sadr┼żanog u dispoziciji krivi─Źnog djela iz ─Źlana 366. stav 2. Krivi─Źnog zakonika RS (va┼że─çi zakonik) su sadr┼żajno identi─Źne, pa kada je u ─Źinjeni─Źnom opisu djela pravno kvalifikovanog po sada va┼że─çem zakoniku upotrebljen pojam ÔÇ×zlo─Źina─Źkog udru┼żenjaÔÇť, umjesto pojma ÔÇ×organizovane grupeÔÇť, onda na taj na─Źin nije povrije─Ĺen krivi─Źni zakon jer se dispozicija krivi─Źnog djela za koje su osu─Ĺeni ogla┼íeni krivim, po elementima koji odre─Ĺuju bi─çe krivi─Źnog djela u novom zakoniku i ranijem krivi─Źnom zakonu, sadr┼żinski se ne razlikuju.

Iz obrazlo┼żenja:

U Zahtjevima branilaca osu─Ĺenih O.B., J.T. i N.O. ukazuje se na povredu Krivi─Źnog zakona, tvrdnjom da su i prvostepeni sud i drugostepeno vije─çe Vrhovnog suda Republike Srpske povrijedili Krivi─Źni zakon na na─Źin ┼íto su osu─Ĺeni ogla┼íeni krivim za krivi─Źno djelo izvr┼íeno u sastavu kriminalnog udru┼żenja iz ─Źlana 366. stav 1. u vezi sa ─Źlanom 207. stav 3. u vezi sa stavom 1. i 2. KZ RS, a da ─Źinjeni─Źni opis djela iz izreke prvostepene presude, ne odgovara opisu bi─ça djela iz ─Źlana 366. stav 1. Zakonika, ve─ç da odgovara bi─çu krivi─Źnog djela iz ─Źlana 383.a stav 2. ranije va┼że─çeg Krivi─Źnog zakona. U vezi sa navedenim tvrdnjama, u Zahtjevima branilaca osu─Ĺenih B. i O. isti─Źe se da je do┼ílo do proizvoljne primjene Krivi─Źnog zakona RS i Krivi─Źnog zakonika RS, dok Zahtjev branioca osu─Ĺenog J.T. ukazuje na povredu Krivi─Źnog zakonika iz ─Źlana 312. stav 1. ta─Źka a) i g) ZKP RS. Osim toga, u navedenim Zahtjevima se isti─Źe da drugostepeno vije─çe Vrhovnog suda RS nije odgovorilo na iznesene prigovore, na kojima su ukazivali branioci u ┼żalbama protiv prvostepene presude, zbog ─Źega podnosioci ovih Zahtjeva smatraju da je u postupku po ┼żalbi do┼ílo do povrede prava na odbranu osu─Ĺenih iz ─Źlana 311. stav 1. ta─Źka g) ZKP RS i prava na pravi─Źno su─Ĺenje iz ─Źlana 6. stav 1. Evropske konvencije o za┼ítiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: EKLjP), zatim iz ─Źlana II/3 ta─Źka e) Ustava BiH (zbog proizvoljnosti obrazlo┼żenja navoda ┼żalbi) i ─Źlana 65. stav 1. EKLjP, te na povredu prava na djelotvorni pravni lijek iz ─Źlana 13. EKLjP (na ┼íta se ukazuje u Zahtjevu branioca osu─Ĺenog J).

Izneseni prigovori su neosnovani. Naime, odredbom ─Źlana 383a. stav 2. ranijeg Krivi─Źnog zakona, propisano je: ÔÇ×Ko kao pripadnik zlo─Źina─Źkog udru┼żenja u─Źini krivi─Źno djelo propisano Krivi─Źnim zakonom Republike Srpske, za koje se mo┼że izre─çi kazna zatvora tri godine ili te┼ża kazna, ako za pojedino djelo nije propisana te┼ża kazna, kazni─çe se zatvorom najmanje pet godina.ÔÇŁ Odredbom ─Źlana 366. stav 2. novog zakonika propisano je: ÔÇ×Ko u sastavu grupe ili organizovane kriminalne grupe izvr┼íi krivi─Źno djelo utvr─Ĺeno ovim zakonikom za koje je propisana kazna zatvora od tri godine ili te┼ża kazna, ako za pojedino krivi─Źno djelo nije propisana te┼ża kazna, kazni─çe se kaznom zatvora najmanje tri godineÔÇť. Dakle, u ranijem zakonu, naziv krivi─Źnog djela je ÔÇ×organizovani kriminalÔÇť i u opisu djela se koristi pojam ÔÇ×pripadnik zlo─Źina─Źkog udru┼żenjaÔÇť, dok u novom zakoniku, naziv djela je
ÔÇ×izvr┼íenje djela u sastavu kriminalnog udru┼żenjaÔÇť i u opisu djela koriste se pojmovi
ÔÇ×grupa i organizovana kriminalna grupaÔÇť. Odredbom ─Źlana 147. stav 12. ranijeg krivi─Źnog zakona definisan je pojam organizovane kriminalne grupe da je to grupa lica od najmanje

tri lica formirana radi vr┼íenja krivi─Źnih djela za koja se mo┼że izre─çi kazna zatvora od tri godine ili te┼ża kazna, a u stavu 13. istog ─Źlana definisan je pojam zlo─Źina─Źke organizacije, da je to udru┼żenje od najmanje tri lica ─Źiji ─Źlanovi su se udru┼żili radi vr┼íenja krivi─Źnih djela. Odredba ─Źlana 123. stav 1. ta─Źka 10. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske defini┼íe pojam organizovane kriminalne grupe, da je to udru┼żenje koje se sastoji od tri ili vi┼íe lica koja su se udru┼żila radi vr┼íenja krivi─Źnih djela za koja je propisana kazna zatvora od tri godine ili te┼ża kazna. Dakle, obzirom da je definicija pojma ÔÇ×zlo─Źina─Źkog udru┼żenjaÔÇť prema ranije va┼że─çem krivi─Źnom zakonu, identi─Źna definiciji pojma ÔÇ×organizovane kriminalne grupeÔÇť prema sada va┼że─çem Krivi─Źnom zakoniku, to, ─Źinjenica ┼íto je u ─Źinjeni─Źnom opisu djela navedeno ÔÇ×kao pripadnici zlo─Źina─Źkog udru┼żenjaÔÇť, umjesto ÔÇ×kao pripadnici organizovane grupeÔÇť, nikako ne zna─Źi da je pobijanim odlukama povre─Ĺen Krivi─Źni zakon, niti da je do┼ílo do proizvoljne primjene ovih materijalnih zakona, kako to pogre┼íno smatraju podnosioci ovih Zahtjeva, jer dispozicija krivi─Źnog djela za koje su osu─Ĺeni ogla┼íeni krivim, po elementima koji odre─Ĺuju bi─çe krivi─Źnog djela u novom zakoniku i ranijem krivi─Źnom zakonu, sadr┼żinski se ne razlikuju.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 11 0 K 020421 18 Kvlz od 14.02.2019. godine)

<------->

KRIVI─îNO DJELO UBISTVA
─îlan 148. stav 1. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 49/03, sa izmjenama)

Kada optu┼żeni prilikom li┼íenja ┼żivota o┼íte─çenog nije ispoljio omalova┼żavanje prema tu─Ĺim ┼żivotima, niti je djelo po─Źinio bez ikakvog razloga i povoda, ve─ç je prije kriti─Źnog doga─Ĺaja do┼íao u verbalni, a zatim i u fizi─Źki sukob sa pojedinim gostima predmetne kafane, odakle ga je vlasnik kafane, o┼íte─çeni, istjerao i gdje mu je ostala jakna, a oblici nasilja primjenjenog od strane optu┼żenog ne prelaze uobi─Źajenu mjeru, niti se prema konkretnoj situaciji mo┼że prihvatiti da je optu┼żeni kroz primjenu oblika nasilja i┼íao za tim da poka┼że potpunu afirmaciju svoje mo─çi i snage i to na bezobziran na─Źin, on time nije iskazao bezobzirno nasilni─Źko pona┼íanje pa se u radnjama optu┼żenog ne sti─Źu bitni elementi krivi─Źnog djela te┼íkog ubistva iz ─Źlana 149. stav 1. ta─Źka 3. KZ RS, ve─ç krivi─Źnog djela ubistva iz ─Źlana 148. stav 1. KZ RS.

Iz obralo┼żenja:

Po osnovu vje┼íta─Źenja vje┼ítaka optu┼żbe dr P. i dr O. kao i na osnovu vje┼íta─Źenja vje┼ítaka odbrane dr S. 3 (koji su interpretirani u obrazlo┼żenju pobijane presude), pravilno je prvostepeni sud utvrdio da je upravo optu┼żeni S.R. nanio smrtonosne povrede o┼íte─çenom B.M.. Me─Ĺutim, suprotno utvr─Ĺenju pobijane presude, u radnjama ovog optu┼żenog se ne sti─Źu bitni elementi krivi─Źnog djela te┼íkog ubistva iz ─Źlana 149. stav 2. ta─Źka 3. KZ RS, ve─ç krivi─Źnog djela ubistva iz ─Źlana 148. stav 1. istog zakona. Naime, optu┼żeni S. 1 je prije kriti─Źnog doga─Ĺaja do┼íao u verbalni a zatim i u fizi─Źki sukob sa pojedinim gostima predmetne kafane, odakle ga je vlasnik kafane, o┼íte─çeni M. istjerao i gdje mu je, zasigurno ostala jakna (ve─çina svjedoka je to potvrdila), nakon ─Źega ga je optu┼żeni M. svojim PMV marke ÔÇ×GolfÔÇť odvezao ku─çi, u vezi pomenutog doga─Ĺaja upoznao je svoju bra─çu - A., M.1 i J., te po prethodnom dogovoru optu┼żenog S.1 koji se nalazio u stanju bitno smanjene ura─Źunljivosti zbog privremenog du┼íevnog poreme─çaja srednjeg stepena, sa optu┼żenim A., M.1, J. i M., a u namjeri da se fizi─Źki obra─Źunaju sa vlasnikom ugostiteljskog objekta i svim drugim licima koje zateknu u istom, te da o┼ítete objekat, istim vozilom, dovoze se

pred pomenuti ugostiteljski objekat, u kome su se nalazili B.M., M.L., S.M. i N.T., dok je u vozilu ostao da ih ─Źeka optu┼żeni M., ostali optu┼żeni vidjev┼íi da su ulazna vrata zaklju─Źana, letvama su polupali stakla na ulaznim vratima i prozoru do ulaznih vrata u ugostiteljskom objektu, a zaklju─Źana ulazna vrata razvalili udarcima noge i kroz na─Źinjene otvore u isti u┼íli, gdje dolazi do verbalnog sukoba S.1 sa S.M., a zatim i do fizi─Źkog obra─Źuna, u kojem optu┼żeni S.1, A., J. i M.1. letvama udaraju B.M. i S.M. po glavi i drugim dijelovima tijela, usljed ─Źega je S.M. zadobio lake tjelesne povrede u vidu nagnje─Źenja desne nadlaktice i dvije razderine lijevog tjemenog predjela glave, a optu┼żeni S.1 zadaje vi┼íe udaraca letvom u predjelu glave B.M., usljed kojih je ovaj zadobio povrede u vidu razderno nagnje─Źne rane glave pra─çene prelomom lobanje, koja je svojim sveukupnim djelovanjem dovela do povrede sadr┼żaja lobanjske duplje, ┼íto se ispoljilo u vidu subduralnog hematoma i nagnje─Źine tkiva mozga, koje su prouzrokovale njegovu smrt dana 06.03.2015. godine u UC.B.

Dakle, u opisanim radnjama optu┼żenog S.1, po ocjeni ovog suda, ne sti─Źu se bitni elementi krivi─Źnog djela te┼íkog ubistva iz ─Źlana 149. stav 1. ta─Źka 3. KZ RS, ve─ç bitni elementi krivi─Źnog djela ubistva iz ─Źlana 148. stav 1. KZ RS. Naime, po ocjeni ovog suda, optu┼żeni S.1 prilikom li┼íenja ┼żivota o┼íte─çenog B.M. nije iskazao bezobzirno nasilni─Źko pona┼íanje niti je ispoljio omalova┼żavanje prema tu─Ĺim ┼żivotima, niti je djelo po─Źinio bez ikakvog razloga i povoda, ve─ç je prije kriti─Źnog doga─Ĺaja do┼íao u verbalni a zatim i u fizi─Źki sukob sa pojedinim gostima predmetne kafane, odakle ga je vlasnik kafane, o┼íte─çeni M. istjerao i gdje mu je ostala jakna. Osim toga, oblici nasilja primjenjenog od strane optu┼żenog S.1 ne prelaze uobi─Źajenu mjeru nasilja, niti se prema konkretnoj situaciji mo┼że prihvatiti da je optu┼żeni kroz primjenu oblika nasilja i┼íao za tim da poka┼że potpunu afirmaciju svoje mo─çi i snage i to na bezobziran na─Źin.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 12 0 K 005029 18 K┼żk od 12.06.2018. godine)

<------->

OZBILjNA PRIJETNjA KAO ELEMENAT BI─ćA
krivi─Źnog djela ugro┼żavanja sigurnosti

─îlan 169. stav 1. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť
broj 49/03, 108/04, 37/06, 73/10, 1/12 i 37/13)

Ozbiljna prijetnja predstavlja elemenat bi─ça krivi─Źnog djela ugro┼żavanje sigurnosti iz ─Źlana 169. stav 1. KZ RS, a karakter ozbiljne prijetnje u smislu ove inkriminacije ima svaka prijetnja koja je podobna da kod lica kome se prijeti izazove osje─çaj nesigurnosti i straha da je njemu, ili njemu bliskom licu ugro┼żen ┼żivot ili tjelesni integritet ili sloboda ili da ─çe im biti naneseno zlo nekom op┼íteopasnom radnjom ili sredstvom.

Iz obrazlo┼żenja:

Krivi─Źnim djelom ugro┼żavanje sigurnosti iz ─Źlana 169. stav 1. KZ RS ┼ítiti se du┼íevni mir ─Źovjeka i njegov osje─çaj sigurnosti. Prema dispoziciji ovog krivi─Źnog djela kao radnja izvr┼íenja pojavljuje ozbiljna prijetnja upu─çena nekom licu (usmjerena na li┼íenje ┼żivota, te┼íko tjelesno povrije─Ĺivanje, li┼íenje slobode ili otmicu tog lica ili njemu bliskog lica, kao i na nano┼íenje zla podmetanjem po┼żara, eksplozijom ili nekom drugom op┼íteopasnom radnjom ili sredstvom). Karakter ozbiljne prijetnje u smislu ove inkriminacije ima svaka prijetnja koja je podobna da kod lica kome se prijeti izazove osje─çaj nesigurnosti i straha da je njemu ili njemu bliskom licu ugro┼żen ┼żivot, ili tjelesni integritet, ili sloboda, ili da ─çe im biti naneseno zlo nekom op┼íteopasnom

radnjom ili sredstvom. Prijetnja koju je osu─Ĺeni kriti─Źnog doga─Ĺaja uputio o┼íte─çenom u okolnostima koje karakteri┼íu poreme─çaj me─Ĺusobnih odnosa i verbalni konflikti, a koja prijetnja se ogleda u sintagmi ÔÇťpoje┼í─çe te mrakÔÇť (koja nesumnjivo ima zna─Źenje prijetnje ubistvom) i po ocjeni ovog suda ima karakter ozbiljne prijetnje koja je ugrozila sigurnost o┼íte─çenog u obliku straha za njegov ┼żivot. Osje─çaj ugro┼żene sigurnosti kod o┼íte─çenog izazvan upu─çenom mu prijetnjom se, kako to pravilno zaklju─Źuje i pobijana presuda, manifestuje u ─Źinjenici da je o┼íte─çeni ve─ç narednog dana poslije kriti─Źnog doga─Ĺaja podnio krivi─Źnu prijavu protiv osu─Ĺenog.

Radi navedenog ovaj sud nalazi da je pobijanom presudom pravilno primjenjen Krivi─Źni zakon kada su opisane radnje osu─Ĺenog kojima je ugrozio sigurnost o┼íte─çenog ozbiljnom prijetnjom da ─çe ga li┼íiti ┼żivota, pravno kvalifikovane kao krivi─Źno djelo ugro┼żavanje sigurnosti iz ─Źlana 169. stav 1. KZ RS, pa za suprotnu tvrdnju Zahtjeva nema mjesta.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 84 0 K 048373 18 Kvlz od18.06.2018. godine)

<------->

RADNjA IZVRŠENjA KRIVIČNOG DJELA ODUZIMANjE MALOLjETNOG LICA
─îlan 205. stav 1. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 49/03, 108/04, 37/06, 73/10, 1/12 i 37/13)

Jedan od oblika radnje izvr┼íenja krivi─Źnog djela oduzimanje maloljetnog lica iz ─Źlana 205. stav 1. KZ RS, je spre─Źavanje da maloljetno lice bude kod lica koje ima pravo na njega (u konkretnom slu─Źaju: otac djece), pa kada u ─Źinjeni─Źnom opisu djela u izreci presude nisu konkretizovane ─Źinjenice koje manifestuju ovu radnju izvr┼íenja djela (na─Źin na koji je optu┼żena onemogu─çavala kontakte oca sa maloljetnom djecom koja su njoj povjerena na ─Źuvanje), niti ─Źinjenice o pravosna┼żnosti odluke nadle┼żnog centra za socijalni rad kojim je to pravo utvr─Ĺeno, onda takav ─Źinjeni─Źni opis djela u izreci pobijane presude ne odra┼żava elemente bi─ça krivi─Źnog djela oduzimanja maloljetnog lica iz ─Źlana 205. stav 1. KZ RS.

Iz obrazlo┼żenja:

Opravdano se Zahtjevom ukazuje da je na ┼ítetu osu─Ĺene pogre┼íno primjenjen Krivi─Źni zakon kada su radnje osu─Ĺene ─Źinjeni─Źno opisane u izreci pravosna┼żne presude, okvalifikovane kao krivi─Źno djelo oduzimanje maloljetnog lica iz ─Źlana 205. stav 1. u vezi sa ─Źlanom 42a. KZ RS.

Naime, radnja izvr┼íenja krivi─Źnog djela oduzimanja maloljetnog lica iz ─Źlana 205. stav 1. KZ RS, pojavljuje se u tri oblika i to: protivpravnim zadr┼żavanjem ili oduzimanjem maloljetnog lica od roditelja, usvojioca, staraoca ili od ustanove, odnosno lica kojima je ono povjereno, potom zadr┼żavanjem ili spre─Źavanjem da ono bude kod lica koje ima pravo na njega ili onemogu─çavanjem izvr┼íenja odluke kojom je maloljetnik povjeren odre─Ĺenom licu.

Pobijanom presudom osu─Ĺena je ogla┼íena krivom (prema pravnom opisu djela u izreci presude) da je po─Źinila navedeno krivi─Źno djelo na na─Źin ┼íto je onemogu─çavala izvr┼íenje odluke kojom je maloljetnik povjeren odre─Ĺenom licu. Drugostepeni sud je u ┼żalbenom postupku, u izreci presude odbio ┼żalbu osu─Ĺene i njenih branilaca i potvrdio prvostepenu presudu ali je u obrazlo┼żenju svoje presude naveo da pravni opis iz izreke prvostepene presude, ne prati ─Źinjeni─Źni opis izreke, pa kako je sud vezan za ─Źinjeni─Źni, a ne pravni opis, da je pogre┼ían stav prvostepene presude da se u ovom slu─Źaju radi o onemogu─çavanju

izvr┼íenja odluke kojom je maloljetnik povjeren odre─Ĺenom licu, te da se u ovom slu─Źaju radi o radnji izvr┼íenja iz ─Źlana 205. stav 1. KZ RS koja se sastoji u tome, da je osu─Ĺena spre─Źavala djecu koja su njoj povjerena na ─Źuvanje da ona budu kod lica koje na njih ima pravo (otac djece), budu─çi da nije postupala u skladu sa rje┼íenjem Centra za socijalni rad Op┼ítine N., kako je to navedeno u obrazlo┼żenju drugostepene presude.

Me─Ĺutim, u ─Źinjeni─Źnom opisu radnje izvr┼íenja u izreci pobijane presude nije navedeno da je osu─Ĺena spre─Źavala djecu da ona budu kod oca, ve─ç je samo navedeno da je rje┼íenjima Centra za socijalni rad op┼ítina N. bila u obavezi da ocu djece omogu─çi redovan kontakt sa djecom i da ona te kontakte u vi┼íe nabrojanih dana nije omogu─çila. Pri tome, u izreci pravosna┼żne presude se ne navodi ni da li su ta rje┼íenja bila pravosna┼żna, niti se navodi na koji na─Źin je osu─Ĺena onemogu─çavala kontakte oca sa maloljetnom djecom.

Osim toga, osu─Ĺena ne mo┼że biti izvr┼íilac predmetnog djela ni za oblik radnje izvr┼íenja koji se ogleda u onemogu─çavanju izvr┼íenja odluke kojom je maloljetnik povjeren odre─Ĺenom licu (koji se osu─Ĺenoj prema pravnom opisu iz izreke prvostepene presude stavlja na teret) jer su pravosna┼żnom presudom Okru┼żnog suda u Trebinju broj 95 0 P 030932 14 G┼ż od 07. 11.2014. godine, maloljetna lica povjerena na njegu, ─Źuvanje i vaspitanje upravo osu─Ĺenoj.

Dakle, ─Źinjeni─Źni opis djela u izreci pobijane presude ne odra┼żava elemente bi─ça krivi─Źnog djela oduzimanja maloljetnog lica iz ─Źlana 205. stav 1. KZ RS, za koje je tom presudom pravosna┼żno osu─Ĺena J.G., pa se Zahtjevom njenih branioca opravdano tvrdi da je tom presudom povre─Ĺen Krivi─Źni zakon na ┼ítetu osu─Ĺene.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 95 0 K 041806 17 Kvlz od 04.05.2018. godine)

<------->

KRIVI─îNO DJELO ODUZIMANjE MALOLjETNOG LICA
─îlan 205.stav 1.. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť
broj 49/03, 108/04, 37/06, 73/10, 1/12 i 37/13)

Majka maloljetnog djeteta koje joj je pravosna┼żnom presudom suda povjereno na njegu, ─Źuvanje i vaspitanje, ne mo┼że biti izvr┼íilac onog oblika krivi─Źnog djela oduzimanje maloljetnog lica iz ─Źlana 205. stav 1. KZ RS, kod kojeg se radnja izvr┼íenja djela ogleda u onemogu─çavanju izvr┼íenja odluke kojom je maloljetnik povjeren odre─Ĺenom licu.

Vrhovni sud Republike Srpske, broj 71 0 K 172029 18 K┼ż┼ż od 26.12.2018. godine)

<------->

POVREDA KRIVI─îNOG ZAKONA
─îlan 210. stav 1. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť
br. 49/03, 108/04, 37/06, 70/06, 73/10, 1/12 i 67/13)
─îlan 312. ta─Źka v) Zakona o krivi─Źnom postupku Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 53/12, 91/17 i 66/18)

Zakonska pretpostavka za postojanje krivi─Źnog djela izbjegavanje davanja izdr┼żavanja iz ─Źlana 210. stav 1. KZ RS jeste da je obaveza izdr┼żavanja utvr─Ĺena izvr┼ínom sudskom odlukom ili izvr┼ínim poravnanjem pred sudom ili drugim nadle┼żnim organom, a zakonskom dispozicijom djela radnja izvr┼íenja ovog djela nije odre─Ĺena kao postupanje

protivno odredbama zakona o izvr┼ínom postupku, kako se zahtjevom za za┼ítitu zakonitosti sugeri┼íe. Dakle, blanketni propis ne predstavlja bitan elemenat bi─ça ovog krivi─Źnog djela kojim bi bila odre─Ĺena radnja izvr┼íenja djela.

Iz obrazlo┼żenja:

Neosnovan je prigovor koji se zasniva na tvrdnji da je predmetno krivi─Źno djelo sa blanketnom dispozicijom koja je odre─Ĺena Zakonom o izvr┼ínom postupku, pa da izostanak odgovaraju─çe upu─çuju─çe odredbe ovog zakona u ─Źinjeni─Źnom opisu radnje izvr┼íenja djela predstavlja okolnost koja isklju─Źuje postojanje krivi─Źnog djela. Ovo iz razloga ┼íto zakonska pretpostavka za postojanje predmetnog krivi─Źnog djela jeste da je obaveza izdr┼żavanja utvr─Ĺena izvr┼ínom sudskom odlukom ili izvr┼ínim poravnanjem pred sudom ili drugim nadle┼żnim organom. Dakle, zakonskom dispozicijom djela radnja izvr┼íenja nije propisana kao postupanje protivno odredbama Zakona o izvr┼ínom postupku (kako se Zahtjevom sugeri┼íe), u kom slu─Źaju bi se za tako definisanu radnju izvr┼íenja djela moglo re─çi da je odre─Ĺena blanketnom normom.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 72 0 K 058175 18 Kvlz od 25.03.2019. godine)

<------->

RAZLIKA IZME─ÉU KRIVI─îNIH DJELA KRA─ÉE I UTAJE
─îlan 232. stav 2. u vezi sa stavom 1. i ─Źlan 235. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť
broj 49/03, 108/04, 37/06, 73/10, 1/12 i 67/13)

Razlika izme─Ĺu krivi─Źnog djela kra─Ĺe iz ─Źlana 231. KZRS i krivi─Źnog djela utaje iz ─Źlana 235. KZRS se ogleda u radnji izvr┼íenja djela, dok su ostali elementi bi─ça ovih krivi─Źnih djela isti (tu─Ĺa pokretna stvar i namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi), jer se kra─Ĺom od drugog oduzima stvar iz njegovog prite┼żanja (posjeda), a kod utaje izvr┼íilac prisvaja tu─Ĺu pokretnu stvar koja se ve─ç nalazi kod njega po nekom osnovu koji nije protivpravan (koja mu je povjerena, koja je na─Ĺena ili do koje je slu─Źajno do┼íao).

Iz obrazlo┼żenja:

┼Żalbenim prigovorima je osporena pravna kvalifikacija krivi─Źnog djela za koje je osu─Ĺeni ogla┼íen krivim pobijanom presudom, sugeri┼íu─çi da se u konkretnom slu─Źaju mo┼że raditi samo o krivi─Źnom djelu utaje iz ─Źlana 235. KZ RS u osnovnom obliku, a ne krivi─Źnom djelu kra─Ĺe u bilo kom obliku, pa ni u obliku te┼íke kra─Ĺe kao kvalifikovanom obliku ovog krivi─Źnog djela. Argumentuju─çu navedenu tvrdnju ┼żalba apostrofira da je eksproprisana ku─ça optu┼żenog sa koje je skinut otu─Ĺeni gra─Ĺevinski materijal, ostala u njegovom zakonitom i savjesnom posjedu i nakon isplate naknade za eksproprisane nekretnine sve do 29.07.2010. godine kada je na zapisnik o primopredaji korisnik eksproprijacije preuzeo u posjed eksproprisane nekretnine. U kontekstu ovih prigovora ┼żalbom je dovedena u pitanje pravilnost zaklju─Źka prvostepenog suda izvedenog iz odredbe ─Źlana 33. Zakona o eksproprijaciji, po kojem je isplatom naknade za navedene eksproprisane nepokretnosti (ku─çe i zemlji┼íta) posjednik postala Republika Srpska, kao korisnik eksproprijacije, tvrde─çi da iz citirane zakonske odredbe proizalazi da ─Źinom isplate naknade za eksproprisanu nepokretnost korisnik ekspropriojacije sti─Źe samo pravo na posjed eksproprisane nepokretnosti, a ne i posjed.

Argumentima uz prigovor zasnovan na tvrdnji da se radi o osnovnom a ne kvalifikovanom obliku krivi─Źnog djela, ┼żalba dovodi u pitanje pravilnost utvr─Ĺenja prvostepenog suda po kojem vrijednost prisvojenih stvari prelazi iznos od 10.000,00 KM, prigovaraju─çi metodolo┼íkom principu utvr─Ĺivanja njihove vrijednosti, kroz zamjerke prvostepenom sudu ┼íto se pri tome rukovodio nabavnom cijenom novih stvari, ne uzimaju─çi u obzir amortizaciju stvari (koje su prije skidanja bile stare 5 godina), tro┼íkove o┼íte─çenja koja nu┼żno nastaju skidanjem (demonta┼żom) stvari i tro┼íkovi radne snage koji su potrebni za skidanje materijala sa ku─çe.

Razlika izme─Ĺu krivi─Źnog djela kra─Ĺe iz ─Źlana 231. KZRS, a time i krivi─Źnog djela te┼íke kra─Ĺe iz ─Źlana 232. stav 2. istog zakona, koja manifestuje kvalifikovani oblik kra─Ĺe po osnovu vrijednosti ukradene stvari koja prelazi 10.000 KM (za koje je osu─Ĺeni ogla┼íen krivim pobijanom presudom), i krivi─Źnog djela utaje iz ─Źlana 235. KZRS (koje djelo se ┼żalbom, a potom i Zahtjevom, sugeri┼íe pri pravnoj kvalifikaciji radnji osu─Ĺenog u konkretnom slu─Źaju) se ogleda u radnji izvr┼íenja djela dok su ostali elementi bi─ça ovih krivi─Źnih djela isti (tu─Ĺa pokretna stvar i namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi). Tako se kra─Ĺom od drugog oduzima stvar iz njegovog prite┼żanja (posjeda), a kod utaje izvr┼íilac prisvaja tu─Ĺu pokretnu stvar koja se ve─ç nalazi kod njega po nekom osnovu koji nije protivpravan (koja mu je povjerena, koja je na─Ĺena ili do koje je slu─Źajno do┼íao).

Pa kada se u konkretnom slu─Źaju ┼żalbom tvrdi da je predmetni gra─Ĺevinski materijal otu─Ĺen sa ku─çe koja je nakon eksproprijacije i isplate naknade ostala u zakonitom i savjesnom posjedu osu─Ĺenog sve do zapisni─Źki izvr┼íene primopredaje eksproprisane nepokretnosti, onda je za pravnu kvalifikaciju radnji osu─Ĺenog kriti─Źnog doga─Ĺaja od odlu─Źnog zna─Źaja ─Źinjenica da li je ta ku─ça povjerena na ─Źuvanje osu─Ĺenom do momenta preuzimanja iste od strane korisnika eksproprijacije (kako je to sugerisano ┼żalbenim argumentima).

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 71 0 K 187797 18 Kvlz od 08.02.2019. godine)

<------->

KRIVIČNO DJELO RAZBOJNIŠTVA
─îlan 233. stav 1. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 49/03, 108/04, 37/06, 73/10, 1/12 i 37/13)

Kada je osu─Ĺeni, u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi, izvr┼íio oduzimanje novca od radnice na prodajnom kiosku, uz prijetnju uperenim pi┼ítoljem u njenom pravcu, onda su u njegovim radnjama ostvarena sva bitna obilje┼żja krivi─Źnog djela razbojni┼ítva iz ─Źlana 233. stav 1. KZ RS, a ─Źinjenica da je prijetnja izvr┼íena plasti─Źnim pi┼ítoljem je irelevantna, posmatrano s aspekta ocjene ozbiljnosti prijetnje, jer je u okolnostima konkretnog slu─Źaja takva prijetnja bila o─Źigledno podobna da se kod osobe prema kojoj je prijetnja upu─çena (koja nije imala svjest o tome da je u pitanju plasti─Źni pi┼ítolj) izazove osje─çaj straha da su joj ugro┼żeni ┼żivot i tjelesni integritet, usljed ─Źega je bila prinu─Ĺena da napada─Źu preda sav novac koji je imala u trgova─Źkoj kasi.

Iz obrazlo┼żenja:

Tvrdnju o povredi Krivi─Źnog zakona Zahtjev zasniva na tezi da u ─Źinjeni─Źnom opisu djela u optu┼żnici i pobijanoj presudi, pri oduzimanju novca u─Źinilac (ÔÇ×ma ko bio u─ŹinilacÔÇť) o─Źito nije upotrijebio prijetnju da ─çe neposredno napasti na ┼żivot i tijelo nekog lica (┼íto predstavlja element bi─ça krivi─Źnog djela razbojni┼ítva u navedenom obliku) pa da se

je, s obzirom na to, navedeno krivi─Źno djelo moglo pravno kvalifikovati samo kao te┼íka kra─Ĺa iz ─Źlana 226. stav 1. ta─Źka 3. Krivi─Źnog zakonika, odnosno ─Źlana 232. stav 1. ta─Źka 3. KZ RS.

Argumentima Zahtjeva navedenim u prilog tvrdnje o u─Źinjenom obliku povrede Krivi─Źnog zakona nije dovedena u sumnju pravilnost pravnog zaklju─Źka pobijane presude po kome je osu─Ĺeni kriti─Źnog doga─Ĺaja oduzeo tu─Ĺu pokretnu stvar (ta─Źno neutvr─Ĺeni iznos novca) uz prijetnju da ─çe neposredno napasti na ┼żivot radnice u prodajnom kiosku, a slijedom toga ni pravilnost pravne kvalifikacije po─Źinjenog krivi─Źnog djela.

Naime, kada se radnja izvr┼íenja krivi─Źnog djela (prema ─Źinjeni─Źnom opisu djela u izreci pobijane presude), ogleda u tome da je osu─Ĺeni kriti─Źnog doga─Ĺaja iz d┼żepa izvadio plasti─Źni pi┼ítolj i prijete─çi uperio ga u pravcu radnice u prodajnom kiosku, tra┼że─çi sve pare ┼íto ima i govore─çi joj da ne pla─Źe i ne vri┼íti, pa kada je usljed te prijetnje radnica predala osu─Ĺenom sav novac iz trgova─Źke kase, onda iz takavog ─Źinjeni─Źnog substrata nesumljivo proizlazi da je oduzimanje novca osu─Ĺeni izvr┼íio uz prijetnju radnici na prodajnom kiosku, jer usmjeravanje pi┼ítolja u osobu od koje se oduzima novac manifestuje prijetnju napadom na ┼żivot i tjelesni integritet te osobe.

─îinjenica da je u pitanju plasti─Źni pi┼ítolj je irelevantna, posmatrano s aspekta ocjene ozbiljnosti prijetnje u navedenim okolnostima, jer je u konkretnom slu─Źaju takva prijetnja bila o─Źigledno podobna da se kod osobe prema kojoj je upu─çena (koje nije imalo svijest o tome da je u pitanju plasti─Źni pi┼ítolj) izazove osje─çaj straha da su joj ugro┼żeni ┼żivot i tjelesni integritet, usljed ─Źega je bila prinu─Ĺena da napada─Źu preda sav novac koji je imala u trgova─Źkoj kasi.

Iz navedenog proizlazi da je kriti─Źnog doga─Ĺaja osu─Ĺeni izvr┼íio oduzimanje novca, u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi, uz upotrebu prijetnje da ─çe neposredno napasti na ┼żivot ili tijelo radnice na prodajnom kiosku, te su na taj na─Źin u njegovim radnjama ostvarena sva bitna obilje┼żja krivi─Źnog djela razbojni┼ítva iz ─Źlana 233. stav 1. KZ RS, za koje je i osu─Ĺen pobijanom pravosna┼żnom presudom, pa nema mjesta prigovoru Zahtjeva zasnovanom na tvrdnji da je tom presudom povrije─Ĺen Krivi─Źni zakon u vidu pogre┼íne pravne kvalifikacije radnji osu─Ĺenog kriti─Źnog doga─Ĺaja.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 84 0 K 046680 18 Kvlz od 02.07.2018. godine)

<------->

SVOJSTVO ODGOVORNOG LICA KAO BITAN ELEMENAT BI─ćA KRIVI─îNOG DJELA O┼áTE─ćENjE ILI POVLA┼á─ćENjE POVJERILACA
─îlan 262. stav 3. u vezi sa stavom 2. i 1. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť br. 49/03, 108/04, 37/06, 70/06, 73/10, 1/12 i 67/13)

Svojstvo odgovornog lica u dru┼ítvu, kao subjektu privrednog poslovanja, predstavlja jedno od bitnih obilje┼żja bi─ça krivi─Źnog djela o┼íte─çenje ili povla┼í─çivanje povjerilaca iz ─Źlana 262. stav 3. u vezi sa stavom 2. i 1. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske.

Iz obrazlo┼żenja:

Prvostepeni sud pravilno utvr─Ĺuje da je optu┼żeni N.P. u kriti─Źnom periodu obavljao du┼żnost predsjednika Skup┼ítine akcionara i Upravnog odbora, kao kolektivnih tijela, F. a.d. B.L. Skup┼ítinskom odlukom on je bio ovla┼í─çen samo da zaklju─Źi sporni ugovor od

19.8.2008. godine, ┼íto upu─çuje na provo─Ĺenje prethodne odluke skup┼ítine akcionara kao kolektivnog organa, a ne na njegovo samostalno odlu─Źivanje u okviru ili mimo ovla┼í─çenja. S druge strane u tom razdoblju direktor dru┼ítva je bio M.P., koji je u skladu sa zakonom i op┼ítim aktima dru┼ítva bio odgovorno lice, a ne optu┼żeni N.P.. Samim tim jedino on snosi odgovornost za poslovnu politiku i zakonitost u radu dru┼ítva. Prema tome on nema
ÔÇ×sporednu uloguÔÇť u ovom poslu, kako to ┼żalba poku┼íava da prika┼że. S obzirom na to davanje naloga za odre─Ĺene poslove od strane optu┼żenog P. direktoru M.P., koje se ┼żalbom sugeri┼íe, potrebno je utvrditi za svaki pojedini slu─Źaj ili odre─Ĺenu situaciju, kao i to kakav uticaj su ti nalozi imali na poslovanje a samim tim i na eventualno ostvarenje bilo kog elementa nekog krivi─Źnog djela, pa i ovog koje mu se stavlja na teret. Prvostepena presuda pravilno cijeni da za tu tvrdnju nema upori┼íta u izvedenim dokazima i da se prema stanju stvari sami po sebi ti nalozi imaju vi┼íe savjetodavni karakter jer oni nisu obavezuju─çi u skladu sa propisima i aktima dru┼ítva. Dalje se pravilno zaklju─Źuje, da kod ovakvog stanja stvari, ni optu┼żeni ┼Ż. nije mogao pomagati optu┼żenom P. u izvr┼íenju navedenog krivi─Źnog djela, po┼íto pomaganje mora biti u odnosu na odre─Ĺeno krivi─Źno djelo i odre─Ĺenog izvr┼íioca. Shodno tome pravilan je zaklju─Źak da nije dokazano da je optu┼żeni P. imao svojstvo odgovornog lica u dru┼ítvu kao jedno od bitnih obilje┼żja krivi─Źnog djela.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 11 0 K 010380 17 K┼ż 3 od 15.02.2018. godine)

<------->

ZLOUPOTREBA SLU┼ŻBENOG POLO┼ŻAJA
─îlan 347. stav 3. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť, broj 49/03, 108/04, 37/06, 70/06 , 73/10, 1/12 i 67/13)

Subjektivnu stranu krivi─Źnog djela zloupotreba slu┼żbenog polo┼żaja ili ovla┼ítenja iz ─Źlana 347. stav 3. KZ RS, pored umi┼íljaja ─Źini i namjera pribavljanja imovinske koristi, kao bitan elemenat bi─ça ovog krivi─Źnog djela, pa kako se kod ovog oblika navedenog krivi─Źnog djela koristoljubiva zloupotreba slu┼żbenog polo┼żaja manifestuje u namjeri pribavljanja imovinske koristi za sebe ili drugog, to za postojanje svr┼íenog osnovnog oblika ovog krivi─Źnog djela nije neophodno da je ta namjera i ostvarena, pa imovinska korist zaista i pribavljena.

Iz obrazlo┼żenja:

Su┼ítina iznesenih argumenata u obrazlo┼żenju Zahtjeva u okviru povrede krivi─Źnog zakona kao zakonskog razloga pobijanja pravosna┼żne presude se svodi na tvrdnju da ─Źinjeni─Źni opis djela ne sadr┼żi bitno obilje┼żje predmetnog krivi─Źnog djela koje se ogleda u imovinskoj koristi u odre─Ĺenom iznosu koja je, prema tvrdnji Zahtjeva, bitno obilje┼żje krivi─Źnog djela iz ─Źlana 347. stav 3. KZ RS, pa da je slijedom toga ovog osu─Ĺenog sud trebao osloboditi optu┼żbe po ─Źlanu 298. ta─Źka a) ZKP RS. Nadalje, Zahtjevom se tvrdi da je sud, u smislu ─Źlana
298. ta─Źka v) ZKP RS ovog osu─Ĺenog trebao osloboditi optu┼żbe zbog nedostatka dokaza da je po─Źino krivi─Źno djelo koje je predmet optu┼żbe (─Źak i u slu─Źaju da ─Źinjeni─Źni opis u izreci presude sadr┼żi sva bitna obilje┼żja predmetnog krivi─Źnog djela), jer nije dokazana njegova namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi preduze─çu d.o.o. C.S. B.B. Pri tome se razvija teza da je zaklju─Źenje predmetnog sporazuma od strane ovog osu─Ĺenog kao na─Źelnika op┼ítine B.B. bilo motivisano namjerom da gra─Ĺanima op┼ítine osigura bolji prijem TV signala, a ne namjerom pribavljanja protivpravne imovinske koristi. U vezi sa primjenom Krivi─Źnog zakona, Zahtjev prigovara pobijanoj presudi da je nerazumljiva i protivrije─Źna.

Na prigovorima takvog karaktera ne mo┼że se zasnivati tvrdnja o povredi Krivi─Źnog zakona u navedenim oblicima.

Naime, prema utvr─Ĺenju pobijane presude ovaj osu─Ĺeni je iskoristio slu┼żbeni polo┼żaj (funkciju na─Źelnika op┼ítine B.B.) te zaklju─Źio predmetni sporazum sa osu─Ĺenim D.J. u namjeri da subjektu privrednog poslovanja d.o.o. C.S. B.B. ( kojeg je J. osniva─Ź) pribavi imovinsku korist. Pri tome je dat vrlo jasan i precizan ─Źinjeni─Źni opis u izreci te presude iz kojeg nedvosmisleno proizlazi namjera ovog osu─Ĺenog za pribavljanje imovinske koristi navedenom privrednom subjektu. Tu se prije svega imaju u vidu ─Źinjenice koje se odnose interpretiranje sporazuma u segmentu kojim je onemogu─çen pristup drugim kablovskim operaterima mjerodavnom tr┼żi┼ítu i stvoren monopolisti─Źki polo┼żaj ovog privrednog subjekta kao jedinog davaoca usluga kablovske televizije na op┼ítini B.B., kao i u dijelu sporazuma kojim je u ime ove op┼ítine preuzeta obaveza izdavanja svih neophodnih dozvola ovom privrednom subjektu u kratkom vremenu nakon sklapanja sporazuma, kao i ─Źinjenice o preduzetim radnjama ovog osu─Ĺenog prema nadle┼żnom Odjeljenju za ÔÇŽ u vidu naloga (u skladu sa predmetnim sporazumom) za privremeno obustavljanje i izdavanje dozvole za izgradnju drugog kablovskog sistema.

Dakle, ovako koncipirani ─Źinjeni─Źni opis djela u izreci pobijane presude sasvim jasno odra┼żava subjektivnu stranu djela koja pored umi┼íljaja uklju─Źuje namjeru pribavljanja imovinske koristi, kao bitan elemenat krivi─Źnog djela zloupotreba slu┼żbenog polo┼żaja ili ovla┼ítenja iz ─Źlana 347. predvi─Ĺenog u stavu 3. KZ RS. Kada se radi o ovom obliku navedenog krivi─Źnog djela, kod kojeg se koristoljubiva zloupotreba slu┼żbenog polo┼żaja manifestuje u namjeri pribavljanja imovinske koristi za sebe ili drugog, za postojanje svr┼íenog oblika djela nije neophodno da je ta namjera i ostvarena pa imovinska korist zaista i pribavljena.

Iz navedenih razloga je neosnovan prigovor Zahtjeva zasnovan na tvrdnji da je pobijanom presudom povrije─Ĺen Krivi─Źni zakon u odredbama ─Źlan 312. ta─Źke a) i g) ZKP RS zbog toga ┼íto izreka pobijane presude ne sadr┼żi onaj elemenat predmetnog krivi─Źnog djela koji se ogleda u imovinskoj korist u odre─Ĺenom iznosu.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 84 0 K 048952 18 Kvlz od 29.08.2018. godine)

<------->

KORISTOLjUBIVA ZLOUPOTREBA SLU┼ŻBENOG POLO┼ŻAJA
─îlan 347. stav 4. u vezi sa stavom 3. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť,
broj 49/03, 108/04, 37/06, 70/06 , 73/10, 1/12 i 67/13)

Subjektivna strana krivi─Źnog djela zloupotrebe slu┼żbenog polo┼żaja iz ─Źlana 347. stav 4. u vezi sa stavom 3. KZRS se, pored umi┼íljajnog oblika vinosti, ogleda u namjeri pribavljanja imovinske koristi sebi ili drugom (koristoljubiva zloupotreba), pa je za postojanje navedenog oblika ovog krivi─Źnog djela potrebno da je u─Źinilac svjestan da zloupotrebljava svoj polo┼żaj u namjeri pribavljanja imovinske koristi, preduzimaju─çi neku od alternativno propisanih radnji izvr┼íenja djela koje se manifestuju u tri oblika i to kao iskori┼ítavanje slu┼żbenog polo┼żaja ili ovla┼ítenja, prekora─Źenju granica slu┼żbenog ovla┼ítenja i nevr┼íenje slu┼żbene du┼żnosti.

Iz obrazlo┼żenja:

Naime, radnja izvr┼íenja krivi─Źnog djela zloupotrebe slu┼żbenog polo┼żaja iz ─Źlana 347. KZ RS je alternativno odre─Ĺena i manifestuje se u tri oblika i to kao iskori┼ítavanje slu┼żbenog polo┼żaja ili ovla┼ítenja, prekora─Źenju granica slu┼żbenog ovla┼ítenja i nevr┼íenje slu┼żbene du┼żnosti. Subjektivna strana djela se pored umi┼íljaja ogleda u namjeri pribavljanja neimovinske koristi (nekoristoljubiva zloupotreba) koja se kao elemenat bi─ça ovog krivi─Źnog djela pojavljuje u oblicima propisanim u stavu 1. i 2. citirane zakonske odredbe, ili u namjeri pribavljanja imovinske koristi sebi ili drugom (koristoljubiva zloupotreba), koja se kao elemenat bi─ça ovog krivi─Źnog djela pojavljuje u oblicima propisanom u stavu 3. i 4. ─Źlana 347. KZ RS.

Pobijanom presudom optu┼żeni je ogla┼íen krivim da je izvr┼íio te┼żi oblik koristoljubive zloupotrebe slu┼żbenog polo┼żaja iz ─Źlana 347. stav 4. u vezi sa stavom 3. KZ RS, koji se manifestuje u tome da je iskori┼ítavanjem svog polo┼żaja ┼íefa Ekspoziture P.I.B. AD S.-B. u B. pribavio imovinsku korist za drugoga u iznosu koji prelazi 50.000,00 KM.

Prema ─Źinjeni─Źnom opisu djela u izreci, radnja izvr┼íenja ovog oblika krivi─Źnog djela, se ogleda u tome ┼íto je optu┼żeni postupaju─çi suprotno odredbama ─Źlana 17. stav 2. i ─Źlana 18. Zakona o unutra┼ínjem platnom prometu (,,Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske'', broj 12/01) i ta─Źki 3.3. Procedura o prijemu i obradi naloga za pla─çanje, nakon ┼íto je banka odobrila dugoro─Źni kredit u iznosu od 95.000,00 KM Samostalnoj trgovinskoj radnji ''A.'' B. (koju je zastupao direktor B.M.), nalo┼żio radnici banke N.G. da provede popunjene naloge za prenos sredstava odobrenog kredita sa ra─Źuna Samostalne trgovinske radnje A. iz B. (kao korisnika kredita) na ra─Źun primaoca PIB. - E.B. sa svrhom uplate dospjelog duga i zatezne kamate po kreditima B.K. u iznosima od 38.672,82 KM i od 8.535,60 KM, te G.B. u iznosu 36.005,70 KM, koje naloge je pe─Źatom STR A. ovjerio i potpisao ┼Ż.B. (otac M.B.). Na taj na─Źin je, prema ─Źinjeni─Źnom zaklju─Źku izreke pobijane presude, pravnim licima B.K. i G.B. pribavljena imovinsku korist u navedenim iznosima a PIB. - E.B. pribavljena imovinsku korist u ukupnom iznosu od 83.212,00 KM.

Ovako koncipirani ─Źinjeni─Źni opis djela u izreci pobijane presude eksplicitno ozna─Źava subjektivnu stranu djela koja pored umi┼íljaja uklju─Źuje namjeru pribavljanja imovinske koristi za navedena pravna lica, kao bitan elemenat krivi─Źnog djela zloupotrebe slu┼żbenog polo┼żaja ili ovla┼ítenja predvi─Ĺenog u stavu 4. u vezi sa stavom 3. ─Źlana 347. KZ RS. Pri tome se ova koristoljubiva zloupotreba slu┼żbenog polo┼żaja konkretizuje kao iskori┼ítavanje slu┼żbenog polo┼żaja postupanjem optu┼żenog na na─Źin koji je u suprotnosti sa odredbama ─Źlana 17. stav 2. Zakona o unutra┼ínjem platnom prometu, koje odredbe reguli┼íu pitanje ovla┼ítenih lica za potpisivanje naloga za pla─çanje sa ra─Źuna u─Źesnika u platnom prometu i odredbama ─Źlana 18. istog zakona koje reguli┼íu na─Źin postupanja sa nalozima za pla─çanje i dokumentima u─Źesnika u platnom prometu koji nisu popunjeni na propisan na─Źin. Osim toga u ─Źinjeni─Źnom opisu djela u izreci radnja zloupotrebe polo┼żaja se podvodi pod kr┼íenje Procedura o prijemu i obradi naloga za pla─çanje (ta─Źka 3.3), koje defini┼íu postupak kontrole ispravnosti naloga za pla─çanje.

Pozivanjem na postupanje koje je suprotno odredbama ─Źlana 17. stav 2. Zakona o unutra┼ínjem platnom prometu pri konkretizovanju radnje zloupotrebe polo┼żaja od strane optu┼żenog, takav ─Źinjeni─Źni opis djela u konkretnom slu─Źaju sugeri┼íe da je optu┼żeni znao da je sporne naloge za pla─çanje potpisalo lice ─Źiji potpis nije deponovan na kartonu deponovanih potpisa za imaoca ra─Źuna STR A. B., pa da, i ako svjestan te ─Źinjenice, nije postupio u smislu odredbe ─Źlana 18. navedenog zakona i ta─Źke 3.3. Procedura o prijemu i obradi naloga za pla─çanje (izvr┼íio kontrolu ispravnosti naloga za pla─çanje i iste vratio radi otklanjanja

nedostataka), nego je u svojstvu odgovornog lica izdao nalog radnici banke za provo─Ĺenje naloga za prenos sredstava sa ra─Źuna STR A. na ra─Źun PIB. - E.B., u svrhu isplate dospjelih obaveza i kamata i zateznih kamata pravnih lica B.K. i G.B..

Kako subjektivnu stranu djela pored umi┼íljaja ─Źini i namjera pribavljanja imovinske koristi sebi ili drugom to je za postojanje navedenog oblika ovog krivi─Źnog djela zloupotrebe slu┼żbenog polo┼żaja ili ovla┼ítenja potrebno da je u─Źinilac svjestan da zloupotrebljava svoj polo┼żaj u namjeri pribavljanja imovinske koristi. Slijedom toga u konkretnom slu─Źaju svijest optu┼żenog da zloupotrebljava slu┼żbeni polo┼żaj kr┼íenjem odredbi ─Źlana 17. stav 2. Zakona o unutra┼ínjem platnom prometu podrazumjeva da je on bio svjestan ─Źinjenice da naloge za prenos sredstava kriti─Źnog doga─Ĺaja nije potpisalo lice ─Źiji je potpis bio deponovan u kartonu deponovanih potpisa za imaoca ra─Źuna STR A., pa da je i pored toga izdao nalog radnici banke za provo─Ĺenje naloga za prenos sredstava sa ra─Źuna ovog pravnog lica na ra─Źun banke, a u svrhu isplate dospjelih dugovanja po osnovu kredita (glavnice i kamate) navedenih pravnih lica.

Dakle, za postojanje navedenog krivi─Źnog djela u radnjama optu┼żenog od odlu─Źnog zna─Źaja je ─Źinjenica da li je optu┼żeni znao da naloge za pla─çanje kriti─Źnog doga─Ĺaja nije potpisalo lice ─Źiji je potpis bio deponovan u kartonu deponovanih potpisa za imaoca ra─Źuna STR A., a u pogledu ove ─Źinjenice od odlu─Źnog zna─Źaja za postojanje djela u radnjama optu┼żenog izreka presude je dovedena u protivrje─Źnost sa njenim razlozima u obrazlo┼żenju, na ┼íto ┼żalba opravdano ukazuje.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 84 0 K 048717 18 K┼ż┼ż od 29.01.2019. godine)

<------->

PREUZIMANjE IZVRŠENjA STRANE PRESUDE
─îlan 349. stav 2. u vezi sa stavom 1. i ─Źlanom 57. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť br. 64/17)

Prilikom dono┼íenja odluke o priznanju i preuzimanju izvr┼íenja strane sudske odluke doma─çi sud primjenjuje zakon koji je tada na snazi i prema njemu cijeni da li je djelo na koje se odnosi pravnosna┼żna odluka predvi─Ĺeno kao krivi─Źno djelo i po doma─çem pravu.

Iz obrazlo┼żenja:

Prema odredbama ─Źlana 2. Ugovora izme─Ĺu Bosne i Hercegovine i Republike Srbije jedan od uslova za preuzimanje izvr┼íenja jeste da je sudska odluka pravnosna┼żna, a ne tra┼żi se da je ta odluka i dostavljena osu─Ĺenom licu. Dono┼íenjem drugostepene presude po ┼żalbi, prvostepena presuda je postala pravnosna┼żna, ┼íto i ┼żalba prihvata, pa su time pored ostalog, ispunjeni uslovi za preuzimanje njenog izvr┼íenja u RS. Zbog toga je neosnovan prigovor ┼żalbe, kada bi se i prihvatio kao ta─Źan, da nisu ispunjeni uslovi zbog toga ┼íto drugostepena presuda nije dostavljena osu─Ĺenom.

Prilikom dono┼íenja odluke o priznanju i preuzimanju izvr┼íenja strane sudske odluke doma─çi sud primjenjuje zakon koji je tada na snazi i prema njemu cijeni da li je djelo na kome se zasniva pravnosna┼żna odluka krivi─Źno djelo i po doma─çem pravu. U konkretnom slu─Źaju sud je pravilno primijenio va┼że─çi Krivi─Źni zakonik Republike Srpske i prema njemu pravno ocijenio radnje osu─Ĺenog iz strane presude. Radi toga se pitanje primjene bla┼żeg zakona i ne mo┼że postaviti, kao ┼íto to ┼żalba neosnovano ─Źini.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 11 0 K 020901 18 K┼ż od 14.05.2018. godine)

<------->

OKOLNOST KOJA ISKLjU─îUJE POSTOJANjE KRIVI─îNOG DJELA
─îlan 363. stav 5. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť
broj 49/03, 108/04, 37/06, 73/10, 1/12 i 37/13)

Kada je osu─Ĺeni ogla┼íen krivim ┼íto je svojoj majci, kao izvr┼íiocu predmetnog krivi─Źnog djela ubistva iz ─Źlana 148. stav 1. KZ RS unaprijed obe─çao pomo─ç u prikrivanju krivi─Źnog djela i tragova, pa tu pomo─ç i pru┼żio nakon izvr┼íenja djela (na na─Źin opisan u izreci pravosna┼żne presude), onda njegove radnje manifestuju pomaganje kao oblik sau─Źesni┼ítva u izvr┼íenju krivi─Źnog djela ubistva iz ─Źlana 148. stav 1. KZ RS u vezi sa ─Źlanom 25. istog zakona, a ne samostalno krivi─Źno djelo pomo─ç u─Źiniocu nakon izvr┼íenog krivi─Źnog djela iz ─Źlana 363. KZ RS, te radi toga nema mjesta primjeni odredbe stava 5. ovog ─Źlana koja isklju─Źuje postojanje krivi─Źnog djela ako je pomo─ç pru┼żilo lice kome je u─Źinilac, izme─Ĺu ostalog, srodnik po krvi u pravoj liniji.

Iz obrazlo┼żenja:

Neosnovano je i pozivanje Zahtjeva na okolnost koja isklju─Źuje postojanje krivi─Źnog djela u smislu odredbe ─Źlana 363. stav 5. KZ RS. Citirana zakonska odredba se odnosi na krivi─Źno djelo pomo─ç u─Źiniocu nakon izvr┼íenog krivi─Źnog djela, koje se ogleda u skrivanju u─Źinioca krivi─Źnog djela. Radnja izvr┼íenja ovog djela je alternativno odre─Ĺena kao prikrivanje oru─Ĺa, tragova, ili na drugi na─Źin pomaganje da u─Źinilac ne bude otkriven, ili skrivanje osu─Ĺenog lica, ili preduzimanje drugih radnji kojima se ide za tim da ne bude izvr┼íena izre─Źena krivi─Źna sankcija. Stavom 5. ove odredbe propisano je da nema navedenog krivi─Źnog djela (koje se pored osnovnog pojavljuje i u dva kvalifikovana oblika) ako je pomo─ç pru┼żilo lice kome je u─Źinilac, izme─Ĺu ostalog, srodnik po krvi u pravoj liniji.

Kako je u konkretnom slu─Źaju ovaj osu─Ĺeni ogla┼íen krivim ┼íto je svojoj majci, osu─Ĺenoj R.T. (kao izvr┼íiocu predmetnog krivi─Źnog djela ubistva) unaprijed obe─çao pomo─ç u prikrivanju krivi─Źnog djela i tragova, pa tu pomo─ç i pru┼żio nakon izvr┼íenja djela (na na─Źin opisan u izreci pravosna┼żne presude) onda njegove radnje manifestuju pomaganje kao oblik sau─Źesni┼ítva u izvr┼íenju navedenog krivi─Źnog djela ubistva iz ─Źlana 148. stav 1. KZ RS u vezi sa ─Źlanom 25. istog zakona, a ne samostalno krivi─Źno djelo pomo─ç u─Źiniocu nakon izvr┼íenog krivi─Źnog djela iz ─Źlana 363. KZ RS. Radi toga je, posmatrano s aspekta postojanja krivi─Źnog djela na koje se odnosi osuda po pravosna┼żnoj presudi, irelevantna ─Źinjenica da je majka ovog osu─Ĺenog izvr┼íilac krivi─Źnog djela u kojem se on pojavnjuje kao sau─Źesnik u vidu pomaganja.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 12 0 K 004724 18 Kvlz od 20.08.2018. godine)

<------->

POVREDA KZ KROZ PRAVNU KVALIFIKACIJU DJELA
─îlan 364. stav 4. u vezi sa stavom 3. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť
broj 49/03, 108/04, 37/06, 73/10, 1/12 i 67/13)

Kada odredba stava 4. ─Źlana 364. KZRS propisuje da ─çe se izvr┼íilac krivi─Źnog djela la┼żnog prijavljivanja krivi─Źnog djela kazniti kaznom propisanom u stavu 3. iste zakonske odredbe (nov─Źanom kaznom ili zatvorom do jedne godine), izreka presude u segmentu pravne kvalifikacije djela nije u─Źinjena nerazumljivom, niti je povrije─Ĺen krivi─Źni zakon kada je predmetno krivi─Źno djelo pravno okvalifikovano kao

krivi─Źno djelo la┼żno prijavljivanje krivi─Źnog djela iz ─Źlana 364. stav 4. u vezi sa stavom 3. KZ RS.

Iz obrazlo┼żenja:

U okviru prigovora zasnovanog na tvrdnji da je pobijanom presudom povrije─Ĺen Krivi─Źni zakon na ┼ítetu osu─Ĺenog, Zahtjevom nije preciziran odre─Ĺeni oblik ove povrede predvi─Ĺen u odredbi ─Źlana 312. ZKP RS, a kroz obrazlo┼żenje Zahtjeva u ovom segmentu sugeri┼íe se da su radnje optu┼żenog kriti─Źnog doga─Ĺaja pogre┼íno pravno kvalifikovane kao krivi─Źno djelo la┼żno prijavljivanje krivi─Źnog djela iz ─Źlana 364. stav 4. u vezi sa stavom 3. KZ RS. U tom smislu se apostrofira da je u obrazlo┼żenju pobijanih presuda izostala sadr┼żajna analiza ove zakonske odredbe u kontekstu utvr─Ĺenog ─Źinjeni─Źnog stanja posmatrano s aspekta ispunjenosti elemenata bi─ça navedenog krivi─Źnog djela u radnjama osu─Ĺenog.

Suprotno tome, ovaj sud nalazi da su u obrazlo┼żenju prvostepene presude (na strani 9. pasus 2.) dati sasvim jasni i odre─Ĺeni razlozi za pravnu ocjenu radnji optu┼żenog koje manifestuju sve bitne elemente bi─ça krivi─Źnog djela iz ─Źlana 364. stav 4. u vezi sa stavom
3. KZ RS, a potom je drugostepeni sud (na strani 3. pasus 4. i 5.) tako─Ĺe dao valjano obrazlo┼żenje iz kojih razloga je odbio kao neosnovan ┼żalbeni prigovor odbrane zasnovan na tvrdnji da je prvostepenom presudom u─Źinjena povreda Krivi─Źnog zakona na ┼ítetu optu┼żenog u obliku pogre┼íne pravne kvalifikacije djela. Tako date razloge prihvata i ovaj sud kao validno obrazlo┼żenje za zaklju─Źak pobijanih presuda po kojem su radnje pravno kvalifikovane kao krivi─Źno djelo la┼żno prijavljivanje krivi─Źnog djela u citiranom obliku.

Pri tome je sasvim jasno nagla┼íena distinkcija izme─Ĺu ovog oblika krivi─Źnog djela propisanog u stavu 4. ─Źlana 364. KZ RS, u kojem se radnja izvr┼íenja manifestuje u la┼żnom prijavljivanju da je u─Źinjeno krivi─Źno djelo za koje se goni po slu┼żbenoj du┼żnosti (i ako podnosilac prijave zna da to djelo nije u─Źinjeno), ali bez upu─çivanja na mogu─çeg izvr┼íioca, u odnosu na osnovni oblik djela propisan u stavu 1. iste zakonske odredbe, gdje se radnja izvr┼íenja krivi─Źnog djela ogleda u la┼żnom prijavljivanju nekog odre─Ĺenog lica da je u─Źinilo krivi─Źno djelo za koje se goni po slu┼żbenoj du┼żnosti. Odredba stava 4. ─Źlana 364. KZ RS propisuje da ─çe se izvr┼íilac ovog oblika krivi─Źnog djela kazniti kazanom propisanom u stavu 3. iste zakonske odredbe (nov─Źanom kaznom ili zatvorom do jedne godine), pa slijedom toga izreka presude u segmentu pravne kvalifikacije djela nije u─Źinjena nerazumljivom niti je povrije─Ĺen Krivi─Źni zakon, kako to Zahtjev sugeri┼íe, kada je predmetno krivi─Źno djelo okvalifikovano kao krivi─Źno djelo la┼żno prijavljivanje krivi─Źnog djela iz ─Źlana 364. stav 4. u vezi sa stavom 3. KZ RS.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 85 0 K 061786 18 Kvlz od 27.02.2019. godine)

<------->

LA┼ŻNO PRIJAVLjIVANjE KRIVI─îNOG DJELA
─îlan 364. stav 4. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 49/03, 108/04, 37/06, 73/10, 1/12 i 67/13)

Krivi─Źno djelo la┼żno prijavljivanje krivi─Źnog djela iz stava 4. ─Źlana 364. KZ RS u odnosu na osnovni oblik djela propisan u stavu 1. iste zakonske odredbe, se razlikuje po tome ┼íto ovaj oblik djela ─Źini onaj ko la┼żno prijavi da je u─Źinjeno krivi─Źno djelo za koje se goni po slu┼żbenoj du┼żnosti (i ako zna da to djelo nije u─Źinjeno), ali bez upu─çivanja na mogu─çeg izvr┼íioca, dok osnovni oblik djela propisan u stavu 1. iste zakonske odredbe, ─Źini onaj ko la┼żno prijavi neko odre─Ĺeno lice da je u─Źinilo

krivi─Źno djelo za koje se goni po slu┼żbenoj du┼żnosti. Pri tome su ostala obilje┼żja ovih oblika navedenog krivi─Źnog djela ista.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 85 0 K 061786 18 Kvlz od 27.02.2019. godine)

<------->

KRIVI─îNO DJELO FALSIFIKOVANjE ISPRAVA
─îlan 377. stav 1. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 49/03,108/04, 37/06, 73/10, 1/12 i 37/13)

Za izvr┼íenje krivi─Źnog djela falsifikovanja isprave iz ─Źlana 377. stav 1. KZRS, dovoljno je da u─Źinilac preduzme samo jednu od vi┼íe alternativno propisanih radnji i samo ako se radi o radnjama pravljenja la┼żne isprave ili preina─Źenja prave isprave, ove radnje u─Źinilac mora da preduzme u namjeri da takve isprave upotrijebi kao prave. Me─Ĺutim, a u slu─Źaju kada se radi i o upotrebi takvih isprava kao pravih, dovoljna je samo svijest u─Źinioca da se radi o la┼żnoj ispravi a njena upotreba ima zna─Źaj ostvarene namjere. Slijedom toga, kada je u konkretnom slu─Źaju la┼żna isprava upotrijebljena kao prava, to izostanak namjere u ─Źinjeni─Źnom opisu djela u izreci tu presudu ne ─Źini nerazumljivom.

Iz obrazlo┼żenja:

U okviru prigovora zasnovanom na tvrdnji o povredi odredaba krivi─Źnog postupka iz ─Źlana
311. stav 1. ta─Źka g) ZKP RS, Zahtjevom branioca se ukazuje da izreke kako prvostepene, tako i drugostepene presude, ne sadr┼że namjeru, kao bitno obilje┼żje predmetnog krivi─Źnog djela, da je drugostepeni sud potpuno zanemario svoje rje┼íenje od 16.01.2018. godine, u kojem je, prema navodima iz Zahtjeva, konstatovano da izreka presude ne sadr┼żi namjeru kao bitno obilje┼żje krivi─Źnog djela, te da je drugostepeni sud mijenjaju─çi izreku prvostepene presude, kako u njenom ─Źinjeni─Źnom, tako i u pravnom opisu, povrijedio odredbe ─Źlanova 321., 3. stav 2., 13. stav 1. i 14. stav 2. ZKP RS i da je na taj na─Źin povrijedio pravo na odbranu osu─Ĺenog.

Izneseni prigovori nisu osnovani. Naime, za izvr┼íenje predmetnog krivi─Źnog djela falsifikovanja isprave iz ─Źlana 377. stav 1. KZ RS, dovoljno je da u─Źinilac preduzme samo jednu od vi┼íe alternativno propisanih radnji i samo ako se radi o radnjama pravljenja la┼żne isprave ili preina─Źenja prave isprave, ove radnje u─Źinilac mora da preduzme u namjeri da takve isprave upotrijebi kao prave. Me─Ĺutim, u slu─Źaju kada se radi i o upotrebi takvih isprava kao pravih, upotreba ima zna─Źaj takve ostvarene namjere. U konkretnom slu─Źaju, je ─Źinjeni─Źno opisano i u optu┼żnici i u izreci prvostepene presude, kao i u izreci drugostepene presude, da je osu─Ĺena preina─Źila prave uplatnice (pri ─Źemu se u prvostepenoj presudi navodi da je jednu od uplatnica i sa─Źinila, dok u drugostepenoj presudi se navodi da je jednu uplatnicu preina─Źila), kao i da ih je upotrijebila kao prave, na na─Źin ┼íto je iste predala uz ostalu dokumentaciju za registraciju kolegi A.G., da bi je isti predao na referat za registraciju vozila CJB B.L., gdje je na osnovu dostavljene dokumentacije i navedene uplatnice izvr┼íena registracija vozila.
S tim u vezi, u takvoj situaciji, nije nu┼żno navoditi i namjeru s kojom je postupala osu─Ĺena, kako to podnosilac Zahtjeva neosnovano smatra, jer je sama upotreba preina─Źene isprave kao prave, opredijelila u─Źiniocem krivi─Źnog djela falsifikovanje isprave iz ─Źlana 377. stav 1. KZRS.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 71 0 K 214580 19 Kvlz od 21.08.2019. godine)

 

<------->



KRIVI─îNO DJELO SPRE─îAVANjE SLU┼ŻBENOG LICA U VR┼áENjU SLU┼ŻBENE RADNjE
─îlan 387. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 49/03, 108/04, 37/06, 73/10, 1/12 i 37/13)

Kada je osu─Ĺeni preduzeo radnju pucanja iz pi┼ítolja u pravcu policijskog slu┼żbenika s ciljem da ga sprije─Źi u vr┼íenju slu┼żbene radnje, pa kako je to preduzeo prema slu┼żbenom licu prilikom vr┼íenja poslova bezbjednosti Republike Srpske, onda su u njegovim radnjama ostvareni svi elementi bi─ça krivi─Źnog djela spre─Źavanje slu┼żbenog lica u vr┼íenju slu┼żbene radnje u kvalifikovanom obliku iz ─Źlana 387. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ RS, a ne krivi─Źnog djela napad na slu┼żbeno lice u vr┼íenju slu┼żbene du┼żnosti iz ─Źlana 388. stav 2. KZ RS, kako se zahtjevom za za┼ítitu zakonitosti branioca osu─Ĺenog sugeri┼íe, jer razlika izme─Ĺu ova dva krivi─Źna djela je u tome ┼íto su prinuda ili prijetnja upotrebe sile kod krivi─Źnog djela iz ─Źlana 387. KZ RS usmjerene na to da se slu┼żbeno lice sprije─Źi u vr┼íenju slu┼żbene radnje, dok su napad ili ozbiljna prijetnja kod inkriminacije iz ─Źlana 388. KZ RS inspirisani drugim motivima, a ne namjerom da se slu┼żbeno lice sprije─Źi u vr┼íenju slu┼żbene radnje.

Iz obrazlo┼żenja:

Radnja izvr┼íenja krivi─Źnog djela spre─Źavanje slu┼żbenog lica u vr┼íenju slu┼żbene radnje iz ─Źlana 387. KZ RS se preduzima s ciljem da se silom ili prijetnjom da ─çe se neposredno primjeniti sila, sprije─Źi slu┼żbeno lice u institucijama Republike Srpske u vr┼íenju slu┼żbene radnje koje je preduzelo u okviru svojih ovla┼ítenja ili ga na isti na─Źin prinudi na vr┼íenje slu┼żbene radnje, dok se radnja izvr┼íenja krivi─Źnog djela napad na slu┼żbeno lice u vr┼íenju slu┼żbene du┼żnosti iz ─Źlana 388. KZ RS manifestuje u napadu ili ozbiljnoj prijetnji da ─çe napasti na slu┼żbeno lice ili lice koje mu poma┼że u vr┼íenju slu┼żbene du┼żnosti i nije usmjerena na sprije─Źavanje ili prinu─Ĺavanje slu┼żbenog lica na vr┼íenje slu┼żbene radnje, nego je motivisana drugim razlozima.

Dakle, razlika izme─Ĺu ova dva krivi─Źna djela je u tome ┼íto su prinuda ili prijetnja upotrebe sile (koje skoro na identi─Źan na─Źin supstanciraju radnju izvr┼íenja kod oba ova krivi─Źna djela) kod krivi─Źnog djela iz ─Źlana 387. KZ RS usmjerene na to da se slu┼żbeno lice sprije─Źi u vr┼íenju slu┼żbene radnje, dok su napad ili ozbiljna prijetnja kod inkriminacije iz ─Źlana 388. KZ RS inspirisani drugim motivima ali ne i sa ciljem da se slu┼żbeno lice sprije─Źi u vr┼íenju slu┼żbene radnje.

Kako je osu─Ĺeni V. preduzeo radnju pucanja iz pi┼ítolja u pravcu policijskog slu┼żbenika s ciljem da ga sprije─Źi u vr┼íenju slu┼żbene radnje, te kako je to preduzeo prema slu┼żbenom licu prilikom vr┼íenja poslova bezbjednosti Republike Srpske, onda su u njegovim radnjama ostvareni svi elementi bi─ça krivi─Źnog djela spre─Źavanje slu┼żbenog lica u vr┼íenju slu┼żbene radnje u kvalifikovanom obliku iz ─Źlana 387. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ RS, a ne krivi─Źnog djela napad na slu┼żbeno lice u vr┼íenju slu┼żbene du┼żnosti iz ─Źlana 388. stav
2. KZ RS, kako se Zahtjevom ovog osu─Ĺenog sugeri┼íe.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 13 0 K 002673 18 Kvlz od 09.02.2018. godine)

<------->

KRIVI─îNO DJELO NEZAKONIT LOV
─îlan 392. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 64/17)

Kada iz ─Źinjeni─Źnog opisa djela u optu┼żnici proizlazi da se radnja izvr┼íenja djela ogleda u nezakonitom lovu visoke divlja─Źi izvr┼íenom za vrijeme lovostaja, onda primjenom Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske na takav ─Źinjeni─Źni substrat proizilazi da ove radnje manifestuju bitne elemente bi─ça kvalifikovanog oblika krivi─Źnog djela nezakonit lov iz ─Źlana 392. stav 4. Krivi─Źnog zakonika, a ne osnovni oblik ovog djela iz stava 1. iste zakonske odredbe, kako se to zahtjevom za za┼ítitu zakonitosti sugeri┼íe.

Iz obrazlo┼żenja:

Naime, kada se na konkretan slu─Źaj primjeni KZ RS, kao zakon koji je bio na snazi u vrijeme izvr┼íenja djela, ─Źinjeni─Źni opis djela iz izmjenjene optu┼żnice i izreke ove presude odra┼żava osnovni oblik krivi─Źnog djela iz ─Źlana 436. stav 1. ovog zakona kod kojeg se radnja izvr┼íenja navedenog krivi─Źnog djela manifestuje u lovu divlja─Źi za vrijeme lovostaja. S obzirom na zapri─çenu kaznu i rokove zastarjelosti predvi─Ĺene odredbom ─Źlana 111. stav 1. ta─Źka 6. u vezi sa ─Źlanom 112. stav 6. KZ RS nije nastupila zastarjelost krivi─Źnog gonjenja za ovaj oblik krivi─Źnog djela. Dakle, pravna kvalifikacija djela iz izmjenjene optu┼żnice i izreke pobijane presude ne proizlazi iz ─Źinjeni─Źnog opisa djela jer kvalifikovani oblik krivi─Źnog djela iz stava 3. ─Źlana 436. KZ RS sa kvalifikatornom okolno┼í─çu koja se odnosi na ÔÇ×visoku divlja─ŹÔÇť se vezuje za stav 2. ove zakonske odredbe koji inkrimini┼íe neovla┼íten lov u zabranjenom lovi┼ítu a ne lov za vrijeme lovostaja kao u stavu 1. iste zakonske odredbe.

Nadalje, ─Źinjeni─Źni opis djela ne sadr┼żi blanketnu normu koja ukazuje na neku od kvalifikatornih okolnosti predvi─Ĺenih u stavu 4. citirane zakonske odredbe, na koju pravnu ocjenu djela se poziva pobijana presuda, dovode─çi je u vezu sa osnovnim oblikom djela predvi─Ĺenim u stavu 1. ove zakonske odredbe. Dispozicija ovog kvalifikovanog oblika krivi─Źnog djela propisuje vi┼íe alternativno postavljenih kvalifikatornih okolnosti, (izme─Ĺu ostalih i lov bez posebne dozvole odre─Ĺene vrste divlja─Źi za ─Źiji lov je potrebna takva dozvola), koje se ne vezuju za osnovni oblik djela predvi─Ĺen u stavu 1. ─Źlana 436. KZRS, kako je to prilikom pravne kvalifikacije djela ─Źini izmjenjena optu┼żnica a slijedom toga i pobijana presuda.

Iz navedenog proizlazi da ─Źinjeni─Źni opis djela ne manifestuje kvalifikovani oblik krivi─Źnog djela nezakonitog lova iz ─Źlana 436. stav 3. i 4. u vezi sa stavom 1. KZ RS, kako je to pravno ocjenjeno izmjenjenom optu┼żnicom i izrekom pobijane presude, nego osnovni oblik ovog krivi─Źnog djela predvi─Ĺen u stavu 1. citirane zakonske odredbe. Me─Ĺutim, i pored toga ┼íto se radi o osnovnom obliku navedenog krivi─Źnog djela po KZ RS (koji je bio na snazi u vrijeme izvr┼íenja djela), ne mo┼że se prihvatiti kao osnovan prigovor Zahtjeva zasnovan na tvrdnji da je Krivi─Źni zakonik (koji je stupio na snagu nakon izvr┼íenja djela) u konkretnom slu─Źaju bla┼żi zakon, te da je njegovom primjenom radnje optu┼żenog trebalo kvalifikovati kao osnovni oblik ovog krivi─Źnog djela predvi─Ĺen odredbom ─Źlana 392. stav
1. Krivi─Źnog zakonika, a za koji oblik djela je nastupila zastarjelost krivi─Źnog gonjenja dana 01.02.2018. godine (prije dono┼íenja pobijane presude), pa da je drugostepeni sud po tom osnovu trebao donijeti odbijaju─çu presudu.

Ovo iz razloga ┼íto dispozicija osnovnog oblika krivi─Źnog djela iz stava 1. ─Źlana 392. Krivi─Źnog zakonika (za razliku od istog oblika djela u stavu 1. ─Źlana 436. KZ RS), kao krivi─Źno djelo propisuje i lov divlja─Źi na podru─Źju gdje je lov zabranjen pored lova

divlja─Źi za vrijeme lovostaja (┼íto je sadr┼żano u dispoziciji osnovnog oblika djela po oba zakona). Pa kada iz ─Źinjeni─Źnog opisa djela koje je predmet izmjenjene optu┼żnice proizlazi da je radnjom nezakonitog lova za vrijeme lovostaja izvr┼íen odstrel jedne srne (koja po vrsti nesumnjivo spada u visoku divlja─Ź), onda primjenom Krivi─Źnog zakonika na takav ─Źinjeni─Źni opis djela proizlazi da su u radnjama po─Źinioca djela ostvarena sva bitna obilje┼żja kvalifikovanog oblika krivi─Źnog djela nezakoniti lov iz ─Źlana 392. stav 4. u vezi sa stavom 1. Krivi─Źnog zakonika (kod kojeg je ÔÇ×visoka divlja─ŹÔÇť kao objekat izvr┼íenja djela kvalifikatorna okolnost) za koje je propisana kazna zatvora od jedne do pet godina.

Dakle, distinkcija izme─Ĺu osnovnih oblika krivi─Źnog djela nezakonit lov propisanog krivi─Źnim zakonima koji u konkretnom slu─Źaju konkuri┼íu za primjenu, se ogleda u tome ┼íto se prema ─Źlanu 436. stav 1. KZ RS radnja krivi─Źnog djela nezakonitog lova divlja─Źi vr┼íi za vrijeme lovostaja, a prema ─Źlanu 392. stav 1. Krivi─Źnog zakonika radnja nezakonitog lova divlja─Źi se vr┼íi za vrijeme lovostaja ili na podru─Źju gdje je lov zabranjen. Kvalifikovani oblik djela sa kvalifikatornom okolno┼í─çu koja se odnosi na vrstu divlja─Źi (visoka divlja─Ź) se prema odredbi ─Źlana 436. stav 3. KZ RS vezuje za neovla┼íten lov u zabranjenom lovi┼ítu (┼íto ─Źini posebni, tako─Ĺe kvalifikovani oblik iz stava 2. ove zakonske odredbe), dok se kvalifikovani oblik neovla┼ítenog lova visoke divlja─Źi iz ─Źlana
392. stav 4. Krivi─Źnog zakonika alternativno vezuje kako za neovla┼íteni lov u zabranjenom lovi┼ítu tako i za nezakoniti lov za vrijeme lovostaja.

Pa kada iz ─Źinjeni─Źnog opisa djela u optu┼żnici proizlazi da je nezakonit lov visoke divlja─Źi izvr┼íen za vrijeme lovostaja onda takav ─Źinjeni─Źni substrat odra┼żava bitne elemente bi─ça osnovnog oblika krivi─Źnog djela nezakonit lov iz ─Źlana 436. stav 1. KZ RS (koji je bio na snazi u vrijeme izvr┼íenja djela) i za koje je propisana nov─Źana kazna ili zatvor do 6 (┼íest) mjeseci, odnosno bitne elemente bi─ça kvalifikovanog oblika krivi─Źnog djela nezakonit lov iz ─Źlana 392. stav 4. Krivi─Źnog zakonika (koji je stupio na snagu nakon izvr┼íenja djela i bio na snazi za vrijeme dono┼íenja pobijane presude) i za koje je propisana kazna zatvora od jedne do pet godina. Ni za jedan od ovih oblika krivi─Źnog djela, s obzirom na zaprije─çenu kaznu i propisane rokove zastarjelosti gonjenja, zastarjelost nije nastupila.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 85 0 K 045966 19 Kvlz od 09.04.2019. godine)

<------->

KRIVI─îNO DJELO SAMOVLA┼á─ćA
─îlan 397. stav 1. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 49/03, 108/04, 37/06, 73/10, 1/12 i 37/13)

Radnje optu┼żenih koje se ogledaju u smetanju prava slu┼żnosti puta o┼íte─çenom (postavljanjem prepreke u vidu ┼żi─Źane ograde i metalne kapije), ne predstavljaju krivi─Źno djelo samovla┼í─ça iz ─Źlana 397. stav 1. KZ RS jer je bitan elemenat ovog krivi─Źnog djela samovlasno pribavljanje nekog postoje─çeg ili predpostavljenog prava koje izvr┼íilac djela ne mo┼że da vr┼íi i ostvaruju jer je ono u detenciji nekog drugog lica.

Iz obrazlo┼żenja:

U prilog tvrdnje da je drugostepeni sud po─Źinio navedenu povredu Krivi─Źnog zakona, ┼żalba razvija tezu da iz radnji optu┼żenih preduzetih u cilju spre─Źavanja o┼íte─çenog S.K. da koristi put, a koje se manifestuju u ponovnom postavljanju iste prepreke u vidu ┼żi─Źane ograde i metalne kapije (koje je sudski izvr┼íitelj po zaklju─Źku suda prethodno uklonio)

o─Źigledno proizlazi da su optu┼żeni na taj na─Źin samovlasno pribavili pravo svojine na predmetnom putu, za koje su smartrali da im pripada. Pri tome ┼żalba sugeri┼íe da je prvostepeni sud, a i drugostepeni sud u slu─Źaju da je odr┼żao glavni pretres, u dispozitivu presude iza rije─Źi ÔÇ×samovlasno pribaviliÔÇť mogao dodati rije─Źi: ÔÇťpravo svojine na putuÔÇť za koje smatraju da im pripada, pa u ovom dijelu pobijane presude drugostepeni sud je, prema tvrdnji ┼żalbe, po─Źinio bitnu povredu odredba krivi─Źnog postupka iz ─Źlana 311. stav 2. u vezi sa ─Źlanom 294. ZKP RS.

Suprotno tvrdnji ┼żalbe, ovaj sud nalazi da radnje optu┼żenih koje ┼żalba apostrofira ne odra┼żavaju bitne elemente bi─ça krivi─Źnog djela samovla┼í─ça iz ─Źlana 397. stav 1. KZ RS. Ovo iz razloga ┼íto izvr┼íilac ovog krivi─Źnog djela, da bi pribavio svoje postoje─çe ili pretpostavljeno pravo koje ne mo┼że da vr┼íi i ostvaruje jer nije u njegovoj detenciji nego ga koristi neko drugo lice, samoinicijativno (zaobilaze─çi nadle┼żne organe i zakonom propisani postupak), preduzima radnje da bi pribavio to svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada. U konkretnom slu─Źaju citirane radnje optu┼żenih ─Źinjeni─Źno opisane u dispozitivu optu┼żnice i koje ┼żalba posebno apostrofira, ne predstavljaju radnju samovlasnog pribavljanja nekog njihovog postoje─çeg ili pretpostavljenog prava (pa ni prava svojine kako ┼żalba sugeri┼íe), nego manifestuju radnju ponovnog smetanja prava slu┼żnosti puta o┼íte─çenom S. K., koje pravo je o┼íte─çenom priznato sudskom odlukom, a potom je neposredno prije kriti─Źnog doga─Ĺaja putem sudkog izvr┼íitelja uveden u posjed tog prava.

Dakle, radnje optu┼żenih ne predstavljaju krivi─Źno djelo samovla┼í─ça u navedenom obliku, ─Źiji je bitni elemenat pribavljanje nekog svog postoje─çeg ili pretpostavljenog prava, nego ─Źin smetanja drugog lica u kori┼ítenju njegovog prava slu┼żnosti puta.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 87 0 K 021958 19 K┼ż┼ż od 07.05.2019. godine)

<------->

KRIVI─îNO DJELO SAMOVLA┼á─ćA
─îlan 397. stav 1. Krivi─Źnog zakona Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 49/03, 108/04, 37/06, 73/10, 1/12 i 37/13)

Kada ─Źinjeni─Źni opis djela u dispozitivu optu┼żnice ne sadr┼żi jasno precizirano pravo koje je predmet samovlasnog pribavljanja, tako koncipiran ─Źinjeni─Źni substrat ne odra┼żava sve bitne elemente bi─ça krivi─Źnog djela samovla┼í─çe iz ─Źlana 397. stav 1. KZ RS.

Iz obrazlo┼żenja:

U skladu sa navedenim zakonskim osnovom za osloba─Ĺaju─çu presudu, u obrazlo┼żenju pobijane presude su navedeni sasvim jasni i odre─Ĺeni razlozi za zaklju─Źak da ─Źinjeni─Źna struktura djela iz dispozitiva optu┼żnice ne odra┼żava zakonska obilje┼żja krivi─Źnog djela samovla┼í─ça u osnovnom obliku iz ─Źlana 397. stav 1. KZ RS, jer se ovo krivi─Źno djelo mo┼że po─Źiniti preduzimanjem radnje samovlasnim pribavljanjem nekog svog prava, ili prava za koje izvr┼íilac smatra da mu pripada, a u ─Źinjeni─Źnom opisu dispozitiva optu┼żnice i izreke prvostepene presude nije konkretizovano pravo optu┼żenih ili pravo za koje optu┼żeni smatraju da im pripada, koje su pribavljali u konkretnom slu─Źaju.

Dakle, u ─Źinjeni─Źnom opisu djela dispozitiva optu┼żnice nije precizirano pravo koje je predmet samovlasnog pribavljanja, pa tako koncipiran ─Źinjeni─Źni sadr┼żaj djela, i po ocjeni ovog suda ne odra┼żava sve bitne elemente bi─ça navedenog krivi─Źnog djela. Stoga nema mjesta

┼żalbenom prigovoru zasnovanom na tvrdnji da je takvim zaklju─Źkom pobijane presude u─Źinjena povreda Krivi─Źnog zakona propisana u odredbama ─Źlana 312. ta─Źka a) ZKP RS.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 87 0 K 021958 19 K┼ż┼ż od 07.05.2019. godine)

<------->

RJEŠENjE O AMNESTIJI
─îlan 7. stav 1. i 8. Zakona o amnestiji (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 61/18)

Odredbom ─Źlana 8. Zakona o amnestiji, propisano je da rje┼íenje iz ─Źlana 7. ovog zakona, sud bez odga─Ĺanja dostavlja osu─Ĺenom ili njegovom braniocu, kazneno-popravnoj ustanovi i javnom tu┼żiocu. Iz naprijed navedenih zakonskih odredbi proizilazi da sud ima obavezu dostaviti rje┼íenje o amnestiji braniocu, samo u situaciji kada je zahtjev za amnestiju podnio branilac. Kako to nije slu─Źaj u konkretnom predmetu, jer je pobijano rje┼íenje sud donio po slu┼żbenoj du┼żnosti, to je pravilno prvostepeni sud isto dostavio osu─Ĺenom, KPZ Fo─Źa i okru┼żnom javnom tu┼żiocu. S obzirom da je pobijano rje┼íenje osu─Ĺeni primio dana 08.08.2018. godine, da je isti navedenom advokatu dao punomo─ç dana 18.08.2018. godine, a da je branilac ┼żalbu podnio dana 20.08.2018. godine, dakle nakon isteka roka od 3 (tri) dana (u kojem roku se mo┼że izjaviti ┼żalba), to je ista neblagovremena.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 11 0 K 004441 18 K┼ż 11 od 22.08.2018. godine)

<------->

AMNESTIJA
─îlan 3. Zakona o amnestiji
(ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 61/18)

Imaju─çi u vidu odredbu ─Źlana 1. Zakona o amnestiji, kojom je propisano da se amnestija daje samo licima koja su osu─Ĺena pravosna┼żnom presudom sudova u Republici Srpskoj, to se opravdano ┼żalbom tu┼żioca prigovara da je prvostepeni sud pogre┼íno postupio kada je umanjio kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina za krivi─Źno djelo ubistva iz ─Źlana 171. stav 1. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, jer ista nije izre─Źena presudom suda u Republici Srpskoj, ve─ç presudom kantonalnog suda u Tuzli broj K-18/03 od 26.06.2003. godine.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 13 0 K 001853 18 K┼ż od13.08.2018. godine)

<------->

PRAVO NA AMNESTIJU
─îlan 5. stav 1. ta─Źka 2. Zakona o amnestiji (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 61/18)

Odredbom ─Źlana 5. stav 1. ta─Źka 2) Zakona o amnestiji je propisano da pravo na amnestiju nemaju lica kojima je nadle┼żni sud do stupanja na snagu ovog zakona izdao naredbu za raspisivanje potjernice zbog nejavljanja na izdr┼żavanje kazne zatvora. Pa kada se osu─Ĺeni do stupanja na snagu ovog zakona vi┼íe nije nalazio u bjekstvu, ve─ç je priveden na izdr┼żavanje izre─Źene kazne zatvora u KPZ Banjaluka, to isti ima pravo na amnestiju, u smislu odredbe ─Źlana 1. Zakona o amnestiji.

Iz obrazlo┼żenja:

Odredbom ─Źlana 5. stav 1. ta─Źka 2) Zakona o amnestiji je propisano da pravo na amnestiju nemaju lica kojima je nadle┼żni sud do stupanja na snagu ovog zakona izdao naredbu za raspisivanje potjernice zbog nejavljanja na izdr┼żavanje kazne zatvora.

Iz obrazlo┼żenja pobijanog rje┼íenja proizilazi da je prvostepeni sud pravilno utvrdio ─Źinjenicu da je osu─Ĺeni na osnovu pravosna┼żne presude tog suda od 28.09.2011. godine, priveden na izdr┼żavanje izre─Źene kazne zatvora u KPZ B. od 07.08.2017. godine i da su prema istom prethodno bile raspisane centralna potjernica i me─Ĺunarodna potjernica, te da su iste povu─Źene, a ┼íto proizilazi iz dopisa predsjednika Osnovnog suda od 15.08.2017. godine.

Me─Ĺutim, na osnovu navedenih, pravilno utvr─Ĺenih ─Źinjenica, prvostepeni sud pogre┼íno zaklju─Źuje da osu─Ĺeni nema pravo na amnestiju, pogre┼íno tuma─Źe─çi odredbu ─Źlana 5. stav 1. ta─Źka 2) Zakona o amnestiji. Naime, navedena zakonska odredba odnosi se na lica prema kojima je do stupanja na snagu ovog zakona, nadle┼żni sud izdao naredbu za raspisivanje potjernice zbog nejavljanja na izdr┼żavanje kazne zatvora, dakle, ista se odnosi samo na lica koja su se do stupanja na snagu ovog zakona nalazila u bjekstvu i za koja je nadle┼żni sud raspisao potjernicu. Kako se u konkretnom slu─Źaju, osu─Ĺeni, do stupanja na snagu ovog zakona vi┼íe nije nalazio u bjekstvu, ve─ç je isti priveden na izdr┼żavanje izre─Źene kazne zatvora u KPZ B. dana 07.08.2017. godine, od kada se nalazi na izdr┼żavanju izre─Źene kazne zatvora, to isti ima pravo na amnestiju, u smislu odredbe ─Źlana 1. Zakona o amnestiji.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 11 0 K 005520 18 K┼ż 3 od 15.08.2018. godine)

<------->

PRAVO NA AMNESTIJU

─îlan 1. Zakona o amnestiji (ÔÇ×Sl┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 61/18)
─îlan 5. Ugovora izme─Ĺu Bosne i Hercegovine i Republike Srbije o me─Ĺusobnom izvr┼íavanju sudskih odluka u krivi─Źnim stvarima amnestiji
(ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 11/05)

Ugovorom izme─Ĺu Bosne i Hercegovine i Republike Srbije o me─Ĺusobnom izvr┼íavanju sudskih odluka u krivi─Źnim stvarima propisano je da svaka dr┼żava ugovornica mo┼że amnestirati ili dati pomilovanje osu─Ĺenom licu u skladu sa svojim zakonodavstvom, pa kada je osu─Ĺenom, priznato pravo na amnestiju odlukom nadle┼żnog organa Republike Srbije i umanjena izre─Źena kazna za 25%, to ne postoji mogu─çnost da pravo na amnestiju koristi i na osnovu Zakona o amnestiji Republike Srpske.

Iz obrazlo┼żenja:

Pravosna┼żnim rje┼íenjem Vi┼íeg suda u ┼áapcu 2Kv.br.104/14 od 26.06.2014. godine, primjenjena je amnestija prema osu─Ĺenom D. P., tako ┼íto je imenovani oslobo─Ĺen od izvr┼íenja 25% kazni zatvora utvr─Ĺenim za svako od tri krivi─Źna djela, za koja je pravosna┼żno osu─Ĺen citiranom presudom Vi┼íeg suda u ┼áapcu (kojom je priznata navedena presuda Okru┼żnog suda u Bijeljini), pa je odre─Ĺeno da ostatak jedinstvene kazne zatvora u trajanju od 3 (tri) godine i 6 (┼íest) mjeseci, koja je umanjena za ukupno 1 (jednu) godinu i 6 (┼íest) mjeseci, a koji se po ura─Źunavanju vremena provedenog u pritvoru, kao i na izdr┼żavanju kazne u periodu, koji se ima izvr┼íiti, iznosi 1 (jednu) godinu i 6 (┼íest) mjeseci, od dana dono┼íenja navedenog rje┼íenja.

Odredbom ─Źlana 1. Zakona o amnestiji (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 61/18) je propisano da se daje amnestija licima koja su osu─Ĺena pravosna┼żnom presudom sudova u Republici Srpskoj, a koja su se na dan stupanja na snagu ovog zakona zatekla na izdr┼żavanju kazne zatvora u kazneno-popravnim ustanovama u Republici Srpskoj, FBiH ili inostranstvu, kao i za lica pravosna┼żno osu─Ĺena, a koja nisu upu─çena na izdr┼żavanje izre─Źene kazne zatvora.

Ugovorom izme─Ĺu Bosne i Hercegovine i Republike Srbije o me─Ĺusobnom izvr┼íavanju sudskih odluka u krivi─Źnim stvarima (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik BiHÔÇť broj 11/05) propisano je da svaka dr┼żava ugovornica mo┼że amnestirati ili dati pomilovanje osu─Ĺenom licu u skladu sa svojim zakonodavstvom o ─Źemu je du┼żna da odmah obavijesti drugu dr┼żavu ugovornicu (─Źlan
5. Ugovora). Shodno navedenom Ugovoru obje dr┼żave i BiH i Republika Srbija mogu osu─Ĺenom D.P. dati amnestiju za predmetno krivi─Źno djelo u skladu sa svojim zakonodavstvom.

U konkretnom slu─Źaju, osu─Ĺenom je ve─ç priznato pravo na amnestiju odlukom nadle┼żnog organa Republike Srbije, kao zemlje izvr┼íenja kazne zatvora na koju je P. osu─Ĺen. Zakonom o amnestiji Republike Srpske propisano je da se licima kojima pripada pravo na amnestiju izre─Źena kazna zatvora umanjuje za 25%. Dakle, kako je izre─Źena kazna zatvora ve─ç umanjena za 25% i to tako ┼íto su prethodno utvr─Ĺene kazne zatvora za svako krivi─Źno djelo razbojni┼ítva za koje je osu─Ĺeni ogla┼íen krivim, umanjene za 25%, to je po ocjeni ovog suda, prvostepeni sud pravilno postupio kada je odbio zahtjev osu─Ĺenog za amnestiju.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 12 0 K 002204 19 K┼ż od 07.10.2019. godine)

<------->

ZAHTJEV ZA AMNESTIJU
─îlan 337. stav 3. Zakona o krivi─Źnom postupku Republike Srpske (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 53/12, 91/17 i 66/18)
─îlan 5. stav 1. ta─Źka 2. Zakona o amnestiji (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 61/18)

Pravilno je sud odbacio zahtjev osu─Ĺenog za amnestiju kao nedozvoljen, u situaciji kada je osu─Ĺeni ve─ç podnosio takav zahtjev, povodom koga je donesena pravosna┼żna sudksa odluka, kojom je sud zahtjev odbio kao neosnovan, uz obrazlo┼żenje da osu─Ĺeni u vrijeme stupanja na snagu Zakona o amnestiji nije bio na izdr┼żavanju izre─Źene kazne zatvora, a u odnosu na njega sud je do stupanja na snagu zakona izdao naredbu za raspisivanje potjernice zbog nejavljanja na izdr┼żavanje izre─Źene kazne.

Iz obrazlo┼żenja:

Pravosna┼żnom presudom Okru┼żnog suda u Bijeljini broj 12 0 K 006335 17 Kv od 19.09.2017. godine preuzeto je izvr┼íenje pravosna┼żne presude Osnovnog suda u Sremskoj Mitrovici broj 2 K-168/14 od 22.09.2015. godine, krivi─Źno pravne radnje osu─Ĺenog opisane u izreci te presude po krivi─Źnom zakonodavstvu Republike Srpske pravno su kvalifikovane kao dva krivi─Źna djela ÔÇô napad na sudiju i javnog tu┼żioca iz ─Źlana 339. stav 2. Krivi─Źnog zakonika Republike Srpske (u daljem tekstu: KZ RS), pa mu je sud za u─Źinjena krivi─Źna djela utvrdio kazne zatvora u trajanju od po 1 (jedne) godine, te ga je na osnovu ─Źlana 56. stav 2. ta─Źka 1. KZ RS osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (┼íest) mjeseci.

Osu─Ĺeni je dana 09.10.2018. godine prvostepenom sudu ve─ç podnosio zahtjev da mu se prizna pravo na amnestiju zbog navedenih krivi─Źnih djela za koja je osu─Ĺen citiranom presudom, pa je taj sud donio rje┼íenje broj 12 0 K 006335 18 Kv 2 od 25.10.2018. godine, kojim je taj zahtjev odbio kao neosnovan, uz obrazlo┼żenje da osu─Ĺeni u vrijeme stupanja na snagu Zakona o amnestiji (ÔÇ×Slu┼żbeni glasnik Republike SrpskeÔÇť broj 61/2018) nije bio na izdr┼żavanju izre─Źene kazne zatvora, a Osnovni sud u Zvorniku je u odnosu na osu─Ĺenog, do stupanja na snagu Zakona o amnestiji izdao naredbu za raspisivanje potjernice zbog nejavljanja na izdr┼żavanje kazne zatvora.

Dakle, povodom zahtjeva za amnestiju osu─Ĺenog je ve─ç donesena pravosna┼żna sudska odluka, pa je po ocjeni ovog suda, prvostepeni sud pravilno postupio kada je predmetni zahtjev osu─Ĺenog za amnestiju odbacio kao nedozvoljen.

(Vrhovni sud Republike Srpske, broj 12 0 K 006335 19 K┼ż 2 od 07.10.2019. godine)

 

 

Povratak na: prvi dio - krivi─Źno materijalno pravo

Nazad na: sudska praksa BiH

Da bi ste na┼íli obrazlo┼żenje od odabrane setence iz oblasti krivi─Źnog materijalnog prava potrebno je da koristite Bilten sudske prakse Suda BiH, Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine / Vrhovnog suda Republike Srpske / Brcko distrikt BiH za odre─Ĺenu godinu.

 

Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 856 recenzija