Advokatska kancelarija

weight
"Na┼ía za┼ítita nije u na┼íem oru┼żju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein
AP

Krivi─Źno materijalno pravo - sudska praksa Bosne i Hercegovine

Sau─Źiniteljstvo ÔÇô Sadr┼żaj umi┼íljaja sau─Źinitelja ─Źlan 31. KZ FBiH

OCJENA O TOME DA LI JE DJELO ZA KOJE SE OPTU┼ŻUJU BILO OBUHVA─ćENO UMI┼áLJAJEM SAU─îINITELJA DAJE SE U ODNOSU NA VRIJEME U─îINJENJA DJELA, PA JE, U SITUACIJI KADA OKOLNOSTI KOJE SU POSTOJALE U VRIJEME U─îINJENJA DJELA PRU┼ŻAJU POUZDAN OSNOV ZA ZAKLJU─îAK, UZ SVIJEST O ZAJEDNI─îKOM DJELOVANJU, I O UMI┼áLJAJNOM POSTUPANJU SAU─îINITELJA U ODNOSU NA USMR─ćENJE O┼áTE─ćENE, IRELEVANTNO KAKAV JE BIO NJIHOV PRVOBITNI PLAN I DOGOVOR I DA LI JE NJIME BILO OBUHVA─ćENO USMR─ćENJE O┼áTE─ćENE.

Iz obrazlo┼żenja:

ÔÇ×Naime, prema odredbi ─Źlana 31. KZ FBiH, sau─Źiniteljstvo postoji kada vi┼íe osoba zajedni─Źki u─Źini krivi─Źno djelo bilo u─Źestvovanjem u njegovom u─Źinjenju ili preduzimaju─çi ┼íta drugo ─Źime se na odlu─Źuju─çi na─Źin doprinosi u─Źinjenju krivi─Źnog djela, pa kako je u konkretnom slu─Źaju utvr─Ĺeno da su optu┼żeni S.Z. i S.N., za vrijeme dok je o┼íte─çenu gu┼íio optu┼żeni I.A., istoj vezali ruke i noge selotejp trakom, ─Źime su je potpuno onesposobili za otpor, onda takve radnje imaju karakter sau─Źiniteljskih radnji kojima se na odlu─Źuju─çi na─Źin doprinosi u─Źinjenju krivi─Źnog djela. Prema tome, opravdan je zaklju─Źak prvostepenog suda da su svi optu┼żeni u odnosu na li┼íenje ┼żivota o┼íte─çene postupali sa eventualnim umi┼íljajem, neovisno od toga kakav je bio njihov prvobitni plan i dogovor, i neovisno od toga da li je o┼íte─çena jo┼í bila ┼żiva ili ne u momentu kada su optu┼żeni S.Z. i S.N. oti┼íli da vr┼íe premeta─Źinu stvari u ku─çi, jer su bili svjesni da pritiskanjem lica o┼íte─çene od tvrdu podlogu kau─Źa od strane optu┼żenog I.A., pri ─Źemu su istoj bili zatvoreni disajni otvori, a u situaciji u kojoj su joj ruke i noge ─Źvrsto vezali da bi je onemogu─çili u pru┼żanju otpora, mo┼że nastupiti smrt o┼íte─çene, na koju posljedicu su i pristali. Iz tog razloga, irelevantni su ┼żalbeni navodi kojima se ukazuje da su optu┼żeni izvadili bateriju iz mobitela o┼íte─çene kako ne bi mogla pozvati policiju, ostavili upaljeno svjetlo u sobi u kojoj je le┼żala da bi zavarali kom┼íije, kao i navod da su mogli upotrijebiti pi┼ítolj kojeg su sa sobom imali da su zaista htjeli o┼íte─çenu li┼íiti ┼żivota. Slijedom toga nisu prihvatljivi ┼żalbeni navodi branitelja optu┼żenih S.Z. i S.N. da je smrt o┼íte─çene rezultat kvantitativnog ekscesa optu┼żenog I.A., jer iz izvedenih dokaza koje je prvostepeni sud pravilno cijenio, jasno proizilazi da su isti, na prethodno opisani na─Źin, dali odlu─Źuju─çi doprinos radnjama optu┼żenog I.A., svjesni da usljed takvih radnji mo┼że nastupiti smrt o┼íte─çene, na ┼íto su i pristali.ÔÇŁ

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj 06 0 K 010507 19 K┼ż 3 od
20.03.2019. godine)

 

<------->

 

Podstrekavanje - Sadr┼żaj umi┼íljaj podstreka─Źa ÔÇô ─Źlan 32. KZ FBiH

 

PODSTREKAVANJE SE MO┼ŻE U─îINITI SAMO S UMI┼áLJAJEM PA JE ZA OGLA┼áAVANJE OPTU┼ŻENOG KRIVIM ZA PODSTREKAVANJE NA U─îINJENJE KRIVI─îNOG DJELA, ZA KOJE SU OGLA┼áENI KRIVIM NJEGOVI NEPOSREDNI IZVR┼áITELJI, NEOPHODNO UTVRDITI, IZME─ÉU OSTALOG, DA JE UMI┼áLJAJEM OPTU┼ŻENOG BILO OBUHVA─ćENO DJELO IZVR┼áITELJA.

Iz obrazlo┼żenja:

ÔÇ×I po ocjeni ovog suda, u pobijanoj presudi su izostali razlozi za zaklju─Źak suda da je optu┼żena
R.E. podstrekavala optu┼żene I.A., S.N. i S.Z. na u─Źinjenje krivi─Źnog djela Razbojni┼ítvo iz ─Źlana
289. stav 1. KZ FBiH, odnosno, na primjenu sile ili prijetnje prema oštećenoj, s ciljem pribavljanja protivpravne imovinske koristi.
Iz obrazlo┼żenja pobijane presude (na str. 27 ÔÇô 29), proizilazi da je prvostepeni sud naveo odre─Ĺene razloge zbog kojih je prihvatio da je optu┼żena R.E. podstrekavala optu┼żene I.A., S.N. i S.Z. da oplja─Źkaju ku─çu njezine tetke B.A. (koji razlozi bi odgovarali krivi─Źnopravnoj radnji podstrekavanja optu┼żenih na u─Źinjenje krivi─Źnog djela Te┼íka kra─Ĺa iz ─Źlana 287. stav 1. ta─Źka
a) KZ FBiH, na ┼íto se tako─Ĺer pravilno ukazuje ┼żalbom branitelja), ali je potom izveo zaklju─Źak da su se u radnjama optu┼żene ostvarili svi bitni elementi krivi─Źnog djela za koje se tereti (Razbojni┼ítvo iz ─Źlana 289. stav 1. KZ FBiH u vezi ─Źlana 32. istog zakona), ne daju─çi pri tome razloge za zaklju─Źak da je umi┼íljajem optu┼żene bila obuhva─çena i primjena sile ili prijetnje prema o┼íte─çenoj, ─Źime je u─Źinjena bitna povreda odredaba krivi─Źnog postupka iz ─Źlana 312. stav
1. ta─Źka k) ZKP FBiH, na koju se ┼żalbom branitelja optu┼żene R.E. osnovano ukazuje.ÔÇŁ

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj 06 0 K 010507 19 K┼ż 3 od
20.03.2019. godine)

 

<------->

 

Razbojni─Źka kra─Ĺa - Zna─Źaj vrijednosti stvari za konstituisanje krivi─Źnog djela Razbojni─Źka kra─Ĺa - ─Źlan 288. KZ FBiH

POSTOJANJE KRIVI─îNOG DJELA RAZBOJNI─îKA KRA─ÉA IZ ─îLANA 288. KZ FBIH NIJE UVJETOVANO VRIJEDNO┼á─ćU UKRADENE STVARI I STOGA NIJE ISKLJU─îENO POSTOJANJE OVOG KRIVI─îNOG DJELA KADA JE UKRADENA STVAR MALE VRIJEDNOSTI I KADA JE U─îINITELJ POSTUPAO S CILJEM PRIBAVLJANJA IMOVINSKE KORISTI TAKVE VRIJEDNOSTI.

Iz obrazlo┼żenja:

ÔÇ×┼Żalbeni navodi da niti jednim dokazom nije utvr─Ĺena visina u─Źinjene ┼ítete, te da time nije dokazano ni da je optu┼żeni po─Źinio krivi─Źno djelo, nisu osnovani. U odredbi ─Źlana 288. stav 1. KZ FBiH se ne pominje vrijednost stvari koje su predmet ovog krivi─Źnog djela, a izraz ,,ko je na djelu kra─Ĺe zate─ŹenÔÇť o─Źigledno obuhvata sve oblike krivi─Źnog djela kra─Ĺa, pa i kra─Ĺu stvari male vrijednosti. Dakle, krivi─Źno djelo razbojni─Źka kra─Ĺa je zakonom inkriminisano kao te┼że krivi─Źno djelo protiv imovine, bez obzira na vrijednost stvari koje su predmet toga krivi─Źnog djela, po┼íto intenzitet dru┼ítvene opasnosti ovog krivi─Źnog djela, zavisi od na─Źina kako je krivi─Źno djelo izvr┼íeno, odnosno prisustva elemenata prinude, koji bi i nezavisno od prisutne kra─Ĺe po pravilu mogli da predstavljaju sami za sebe krivi─Źno djelo. Prema tome neosnovano se osporava pravna kvalifikacija djela optu┼żenog po odredbi ─Źlana 288. stav 1. KZ FBiH.ÔÇŁ


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj 46 0 K 034022 16 K┼ż┼ż od 03.12.2018. godine)

 

<------->

 

Krivi─Źna djela protiv sigurnosti javnog prometa - Psihi─Źki odnos u─Źinitelja prema posljediciÔÇô Te┼íka krivi─Źna djela protiv sigurnosti javnog prometa iz ─Źlana 336. stav 2. u vezi sa ─Źlanom 332. stav 1. KZ FBiH

PSIHI─îKI ODNOS U─îINITELJA PREMA DJELU PROCJENJUJE SE I PREMA NJEGOVOM ODNOSU PREMA POSLJEDICI RADNJE U─îINJENJA TE, BUDU─ćI DA JE KOD KRIVI─îNOG DJELA TE┼áKA KRIVI─îNA DJELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA IZ ─îLANA 336. STAV 2. U VEZI SA ─îLANOM 332. STAV 1. KZ FBIH PROUZROKOVANJE SMRTI JEDNE ILI VI┼áE OSOBA KVALIFIKATORNA OKOLNOST U ODNOSU NA KOJU KAO TE┼ŻU POSLJEDICU OVOG KRIVI─îNOG DJELA, PO PRIRODI STVARI, JE MOGU─ć SAMO NEHAT, PSIHI─îKI ODNOS U─îINITELJA PREMA OSNOVNOM DJELU SE PROCJENJUJE U ODNOSU NA OSNOVNU POSLJEDICU ÔÇô UGRO┼ŻAVANJE JAVNOG PROMETA I DOVO─ÉENJE U OPASNOST ┼ŻIVOTA LJUDI ILI IMOVINE VE─ćIH RAZMJERA.

Iz obrazlo┼żenja:

ÔÇ×Sadr┼żaj prethodno prezentovanih ┼żalbenih navoda po ocjeni ovog suda ukazuje da branilac subjektivni odnos optu┼żenog u odnosu na predmetno krivi─Źno djelo koji se po nala┼żenju prvostepenog suda kre─çe u okvirima eventualnog umi┼íljaja, pogre┼íno razmatra i cijeni isklju─Źivo u odnosu na nastupjelu smrt njegovog suvoza─Źa o┼íte─çenog I.P., gube─çi iz vida da je kod krivi─Źnog djela Te┼íka krivi─Źna djela protiv bezbjednosti javnog saobra─çaja iz ─Źlana 336. stav 2. u vezi sa ─Źlanom 332. stav 1. KZ FBiH (za koje se optu┼żeni tereti), smrtna posljedica kao kvalifikatorna okolnost uvijek u sferi nehatnog postupanja optu┼żenog temeljem koje osnovno krivi─Źno djelo ugro┼żavanje javnog saobra─çaja (u ovom slu─Źaju izvr┼íenog sa eventualnim umi┼íljajem) iz stava 1. ─Źlana 332. KZ FBiH, prerasta u Te┼íko krivi─Źno djelo protiv bezbjednosti javnog saobra─çaja iz stava 2. ─Źlana 336. KZ FBiH. Dakle, zaklju─Źak prvostepenog suda da je optu┼żeni A.─î. predmetno krivi─Źno djelo izvr┼íio sa eventualnim umi┼íljajem zasnovan je na utvr─Ĺenju suda da je optu┼żeni bezobzirno kr┼íio saobra─çajne propise na na─Źin bli┼że opisan u izreci pobijane presude i da je usljed takve vo┼żnje i propusta bio svjestan da ugro┼żava bezbjednost javnog saobra─çaja i da dovodi u konkretnu opasnost imovinu ve─çeg obima i ┼żivote drugih u─Źesnika u saobra─çaju i da je pristao na tu posljedicu, pa kako je usljed konkretnog inkriminisanog postupanja optu┼żenog nastupila i daljnja posljedica u vidu smrti o┼íte─çenog I.P. (kao kvalifikatorna okolnost), izveden je kona─Źan, a po ocjeni ovog suda u svemu pravilan zaklju─Źak da su u konkretnom slu─Źaju ostvarena sva bitna obilje┼żja predmetnog krivi─Źnog djela i da je od strane prvostepenog suda, suprotno stava branioca, izvr┼íena pravilna primjena krivi─Źnog zakona.ÔÇť

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj 06 0 K 011990 19 K┼ż od 09.07.2019. godine)


<------->


Krivi─Źno djelo Zloupotreba polo┼żaja ili ovla┼ítenja - Konstitutivni elementi krivi─Źnog djela
- ─Źlan 383. stav 1. KZ FBiH

PRIBAVLJANJE SEBI ILI DRUGOME KAKVE KORISTI, NANO┼áENJE DRUGOME KAKVE ┼áTETE ILI TE┼ŻA POVREDA PRAVA DRUGOGA SU KONSTITUTIVNI ELEMENTI KRIVI─îNOG DJELA ZLOUPOTREBA POLO┼ŻAJA ILI OVLA┼áTENJA IZ ─îLANA 383. STAV 1. KZ FBIH, PA, KADA ─îINJENI─îNI OPIS DJELA U PRESUDI KOJOM JE OPTU┼ŻENI OGLA┼áEN KRIVIM ZA OVO KRIVI─îNO DJELO NE SADR┼ŻI ─îINJENICE I OKOLNOSTI IZ KOJIH PROIZILAZE TA ZAKONSKA OBILJE┼ŻJA OVOG KRIVI─îNOG DJELA KAO NI, I PORED TOGA ┼áTO SE RADI O OGLA┼áAVANJU OPTU┼ŻENOG KRIVIM ZA PREKORA─îENJE NJEGOVIH SLU┼ŻBENIH OVLASTI NAZNAKU PROPISA IZ KOJIH PROIZILAZI DA PREDUZETA RADNJA U─îINJENJA PREDSTAVLJA PREKORA─îENJE NJEGOVIH SLU┼ŻBENIH OVLASTI, OGLA┼áAVANJE OPTU┼ŻENOG KRIVIM ZA NAVEDENO KRIVI─îNO DJELO PREDSTAVLJA POVREDU KRIVI─îNOG ZAKONA NA ┼áTETU OPTU┼ŻENOG IZ ─îLANA 313. TA─îKA A) ZKP FBIH JER DJELO ZA KOJE JE OPTU┼ŻENI OGLA┼áEN KRIVIM NIJE KRIVI─îNO DJELO.

 

Iz obrazlo┼żenja:

ÔÇ×Odredbom ─Źlana 383. stav 1. KZ FBiH je propisano da ovo krivi─Źno djelo ─Źini slu┼żbena ili odgovorna osoba u Federaciji koja iskori┼í─çavanjem svog slu┼żbenog polo┼żaja ili ovla┼í─çenja, prekora─Źiv┼íi granice svoje slu┼żbene ovlasti ili ne obaviv┼íi svoje slu┼żbene du┼żnosti, pribavi sebi ili drugom kakvu korist, drugome nanese kakvu ┼ítetu ili te┼że povrijedi prava drugoga. Nadalje, odredbom ─Źlana 2. stav 6. KZ FBiH je propisano da se pod pojmom odgovorna osoba smatra osoba u privrednom dru┼ítvu ili drugoj pravnoj osobi kojoj je s obzirom na njezinu du┼żnost ili temeljem posebne ovlasti povjeren odre─Ĺen krug poslova koji se odnosi na primjenu zakona ili propisa donesenih temeljem zakona ili op─çeg akta privrednog dru┼ítva ili druge pravne osobe u upravljanju i rukovanju imovinom, ili se odnose na rukovo─Ĺenje proizvodnjom ili nekom drugom privrednom djelatno┼í─çu ili na nadzor nad njima. Me─Ĺutim, ─Źinjeni─Źni opis krivi─Źnog djela u ta─Źki 6. izreke pobijane presude ne sadr┼żi ─Źinjenice i okolnosti iz kojih proizilazi da je optu┼żeni S.E. prekora─Źenjem granica svojih ovla┼í─çenja pribavio sebi ili drugom kakvu korist, drugome nanio kakvu ┼ítetu ili te┼że povrijedio prava drugoga, ┼íto je konstitutivni element ovog krivi─Źnog djela, niti je u ─Źinjeni─Źnom opisu navedeno koje odredbe zakona ili op─çeg akta je optu┼żeni povrijedio prekora─Źiv┼íi granice svojih ovla┼í─çenja, kako se ukazuje ┼żalbom branitelja optu┼żenog.
Iz navedenih razloga u ─Źinjeni─Źnom opisu krivi─Źnog djela u ta─Źki 6. izreke pobijane presude nisu navedene ─Źinjenice i okolnosti koje ─Źine zakonska obilje┼żja krivi─Źnog djela Zloupotreba polo┼żaja ili ovla┼í─çenja iz ─Źlana 383. stav 1. KZ FBiH, odnosno one od kojih zavisi primjena odre─Ĺene odredbe krivi─Źnog zakona, kako to zahtjeva odredba ─Źlana 300. stav 1. ta─Źka a) ZKP FBiH. Iz tih razloga, ogla┼íavanjem krivim optu┼żenog S.E. pobijanom presudom za radnje opisane u ta─Źki 6. izreke pobijane presude, prvostepeni sud je u─Źinio povredu krivi─Źnog zakona na ┼ítetu optu┼żenog iz ─Źlana 313. ta─Źka a) ZKP FBiH, na koju povredu ovaj sud pazi i po slu┼żbenoj du┼żnosti u smislu odredbe ─Źlana 321. ZKP FBiH. Stoga je ovaj sud, na osnovu ─Źlana
299. to─Źka a ) ZKP FBiH optu┼żenog S.E., u odnosu na ta─Źku 6. izreke pobijane presude oslobodio od optu┼żbe, jer djelo za koje se optu┼żuje (onako kako je opisano u ta─Źki 6. izreke pobijane presude), zakonom nije propisano kao krivi─Źno djelo.ÔÇŁ

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj 09 0 K 022419 17 K┼ż od 21.03.2019. godine)


<------->

 

Krivi─Źno djelo Nesavjestan rad u slu┼żbi ÔÇô Radnja u─Źinjenja - ─Źlan 387. stav 1. KZ FBiH

KRIVI─îNO DJELO NESAVJESTAN RAD U SLU┼ŻBI IZ ─îLANA 387. STAV 1. KZ FBIH U OBLIKU KOJI POSTOJI KADA SLU┼ŻBENA ILI ODGOVORNA OSOBA U FEDERACIJI POVREDOM ZAKONA, DRUGOG PROPISA ILI OP─ćEG AKTA, O─îITO NESAVJESNO POSTUPI U VR┼áENJU DU┼ŻNOSTI, PA ZBOG TOGA PRAVO DRUGOGA BUDE TE┼áKO POVRIJE─ÉENO ILI NASTUPI IMOVINSKA ┼áTETA KOJA PRELAZI IZNOS 1.000,00 KM, NE MO┼ŻE SE U─îINITI POVREDOM UGOVORA U PRIVREDI ZAKLJU─îENOG IZME─ÉU DVA POSLOVNA SUBJEKTA PO┼áTO TAKAV UGOVOR NE PREDSTAVLJA OP─ćI AKT.

Iz obrazlo┼żenja:

ÔÇ×Odredba ─Źlana 387. stav 1. KZ FBiH propisuje da krivi─Źno djelo Nesavjestan rad u slu┼żbi ─Źini slu┼żbena ili odgovorna osoba u Federaciji koja povredom zakona, drugog propisa ili op─çeg akta ili propu┼ítanjem du┼żnosti nadzora, o─Źito nesavjesno postupi u vr┼íenju du┼żnosti, pa zbog toga pravo drugoga bude te┼íko povrije─Ĺeno ili nastupi imovinska ┼íteta koja prelazi iznos 1.000,00 KM, a ako ┼íteta prelazi iznos od 10.000,00 KM postoja─çe kvalifikovani oblik ovog krivi─Źnog djela. U konkretnom slu─Źaju je izrekom pobijane presude optu┼żeni ogla┼íen krivim da je ÔÇ×o─Źito nesavjesno postupio u vr┼íenju svoje du┼żnosti, a protivno interesu ZD RMU ÔÇ×BrezaÔÇť d.o.o. Breza, na na─Źin da je postupio suprotno odredbi ─Źlana 4. Ugovora broj: 014-ZD/13 o isporuci dvoeta┼żnog vibro sita za suho odsijavanje za potrebe JP ... d.d. Sarajevo, Zavisno dru┼ítvo Rudnik mrkog uglja ... d.o.o. ..., zaklju─Źenog u martu 2013. godine izme─Ĺu prodavca ... d.o.o.


... i JP ... d.d. Sarajevo, ... d.o.o. ... kao kupca ÔÇŽÔÇť. Iz prethodno navedenog opisa djela proizilazi da je optu┼żeni ogla┼íen krivim za postupanje koje predstavlja povredu ugovora u privredi. Kako ugovor u privredi ne predstavlja zakon, drugi propis, niti op─çi akt, ─Źija povreda bi predstavljala obilje┼żje krivi─Źnog djela Nesavjestan rad u slu┼żbi iz ─Źlana 387. stav 2. u vezi stava 1. KZ FBiH (nego pravni posao privatnog prava), to se u opisu djela za koje je optu┼żeni ogla┼íen krivim prvostepenom presudom ne sti─Źu obilje┼żja prethodno pomenutog krivi─Źnog djela. S tim u vezi, ovaj sud primje─çuje da pobijanom presudom optu┼żeni nije ogla┼íen krivim da je radnjama opisanim u izreci propustio du┼żnost nadzora, a kantonalni tu┼żitelj u tom pravcu nije izjavio ┼żalbu, pa ovaj sud u tom pravcu nije mogao ispitivati pobijanu presudu. Prema tome, djelo opisano u izreci pobijane presude ne predstavlja krivi─Źno djelo Nesavjestan rad u slu┼żbi iz ─Źlana
387. stav 2. u vezi stava 1. KZ FBiH, jer se povredom ugovora u privredi ne mo┼że po─Źiniti to krivi─Źno djelo. Pri tome, ovaj sud nije na┼íao da se u radnjama optu┼żenog, opisanim u izreci pobijane presude, sti─Źu obilje┼żja nekog drugog krivi─Źnog djela.ÔÇť

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj 04 0 K 009436 19 K┼ż od 26.11.2019. godine)

 

<------->

 

Zamjena kazne zatvora nov─Źanom kaznom (─Źlan 42a) KZ BiH)

Zamjenom kazne zatvora nov─Źanom kaznu u smislu ─Źlana 42a) KZ BiH ne mijenja se pravosna┼żna presuda kojom je izre─Źena kazna zatvora, obzirom da predmetna zamjena predstavlja samo poseban na─Źin ili model izvr┼íenja ve─ç izre─Źene kazne presudom koja je postala pravosna┼żna. Stoga se na konkretnu situaciju ne mogu primijeniti pravila ili mogu─çnosti predvi─Ĺeni ─Źlanom 47. KZ BiH koja se odnosi na nov─Źanu kaznu, odnosno odredbe o produ┼żenju roka za pla─çanje nov─Źane kazne.

Iz obrazlo┼żenja:
Prvostepeni Sud je primjenom odredbe ─Źlana 42 a) KZ BiH, povodom zahtjeva osu─Ĺenog zamijenio kaznu zatvora u trajanju od godinu dana nov─Źanom kaznom. Time nije mijenjana pravosna┼żana presuda kojom je izre─Źena kazna zatvora, obzirom da predmetna zamjena predstavlja samo poseban na─Źin ili model izvr┼íenja ve─ç izre─Źene kazne presudom koja je postala pravosna┼żna. Stoga se na konkretnu situaciju ne mogu primijeniti pravila ili mogu─çnosti predvi─Ĺene ─Źlanom 47. KZ BiH, koja se odnosi na zamjenu nov─Źane kazne, jer se u odredbi ─Źlana 42a) stav 3. KZ BiH decidno navodi da Sud u slu─Źaju nepla─çanja u roku iz stava 1. (30 dana) donosi
ÔÇ×odluku o izvr┼íenju kazne zatvoraÔÇť. Radi se o imperativnoj odredbi koja ne ostavlja mogu─çnost bilo kakvog druga─Źijeg postupanja, pa ni eventualne ponovne zamjene nov─Źane kazne, kaznom zatvora u smislu ─Źlana 47. stav 4. KZ BiH ili pak produ┼żenja roka za pla─çanje.
U vezi s insistiranjem ┼żalbe na mogu─çnostima (vremenskim) pla─çanja nov─Źane kazne i nakon isteka roka od 30 dana, apelaciono vije─çe, pored navedenog isti─Źe da je u konkretnom slu─Źaju rje┼íenje o zamjeni kazne zatvora nov─Źanom kaznom doneseno 03.08.2018. godine, a o┼żalbeno rje┼íenje o stavljanju van snage rje┼íenja kojim je zatvorska kazna zamijenjena nov─Źanom kaznom, doneseno nakon vi┼íe od godinu dana od dospije─ça obaveze pla─çanja nov─Źane kazne, ┼íto je za osu─Ĺenog predstavljalo dodatno vrijeme u kome je imao mogu─çnost platiti utvr─Ĺeni iznos, ako ne u cijelosti, bar djelimi─Źno i time pokazati spremnost i namjeru pla─çanja. ─îinjenica da osu─Ĺeni ni tada nije ni┼íta platio, ukazuje na njegovu totalnu nespremnost da izvr┼íi utvr─Ĺenu

obavezu ili ─Źak namjeru izbjegavanja pla─çanja, odnosno zloupotrebu instituta zamjene kazne zatvora nov─Źanom kaznom.

(Rje┼íenje vije─ça Apelacionog odjeljenja Suda BiH, broj S1 2 K 028205 19 K┼ż 2, od
28.10.2019. godine)

 

<------->


Primjena pravila sticaja kod odmjeravanja kazne osu─Ĺenoj osobi (─Źlan 55. KZ BiH)

U odmjeravanju kazne u─Źiniocu kojem je po ranijoj osudi izre─Źena kazna dugotrajnog zatvora, primjenjuju se pravila sticaja iz ─Źlana 53. stava 2. ta─Źke a) koja su bila predvi─Ĺena Krivi─Źnim zakonom BiH iz 2003. godine (ÔÇ×Sl. glasnik BiHÔÇť, broj 3/03) koja su povoljnija od pravila predvi─Ĺenih izmjenama KZ BiH iz 2010. godine (ÔÇ×Sl. glasnik BiHÔÇť, broj 8/10) u slu─Źajevima kada je za neko od djela kao pojedina─Źna bila utvr─Ĺena kazna dugotrajnog zatvora.

Iz obrazlo┼żenja:
Odbrana optu┼żenog B. osporava odluku o krivi─Źnopravnoj sankciji, isti─Źu─çi da je Sud propustio primijeniti odredbu ─Źlana 53. stav 1. KZ BiH, odnosno optu┼żenom izre─çi jedinstvenu kaznu zatvora, budu─çi da je pravosna┼żnom presudom Suda BiH broj S 1 1 K 011967 12 Kri od 27.03.2014. godine, osu─Ĺen na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora, a pobijanom presudom mu je izre─Źena kazna zatvora u trajanju od 15 godina. Tako─Ĺer, odbrana smatra da s obzirom na to da je odredba ─Źlana 53. KZ BiH (Sl. glasnik 3/03) izmijenjena odredbom ─Źlana 53. KZ BiH (Sl. glasnik 8/10) i da bi ispravno tuma─Źenje odredbe ─Źlana 53. KZ BiH bilo da se u ovom slu─Źaju mo┼że izre─çi samo jedna kazna dugotrajnog zatvora, odbrana navodi da se prema optu┼żenom B. trebao primijeniti KZ BiH iz 2003. godine umjesto KZ BiH iz 2010. godine (Sl. glasnik BiH 8/10) jer je bla┼żi za u─Źinioca.
Optu┼żeni B. je ranijom pravosna┼żnom presudom Suda BiH broj S 1 1 K 011967 12 Kri od 27.03.2014. godine, osu─Ĺen na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 35 (trideset pet) godina. U skladu sa ─Źlanom 55. stav. 1. KZ BiH, Vije─çe je ovu kaznu uzelo kao utvr─Ĺenu, pa prethodno utvrdiv┼íi kaznu u ovom predmetu, primjenom odredbe ─Źlana 53. stav 2. ta─Źka a) KZ BiH optu┼żenom izreklo jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 35 (trideset pet) godina.
U odnosu na optu┼żenog B. odredba ─Źlana 53. stav 2. ta─Źka a) KZ BiH iz 2003. godine je povoljnija jer predvi─Ĺa kao maksimalnu kaznu dugotrajni zatvor koji je Sud

utvrdio. Za razliku od ove odredbe iz 2010. godine, koja daje mogu─çnost izricanja jedinstvene kazne dugotrajnog zatvora u trajanju od 45 godina, koja je o─Źigledno nepovoljnija po optu┼żenog.

 

(Presuda vije─ça Apelacionog odjeljenja Suda BiH, broj S1 1 K 020819 19 Kr┼ż 3 od
23.05.2019. godine)

<------->

 

Zlo─Źini protiv ─Źovje─Źnosti ÔÇô progon (─Źlan 172. stav 1. ta─Źka h) KZ BiH)

Diskriminatorna namjera kao obilje┼żje progona u okviru krivi─Źnog djela Zlo─Źini protiv ─Źovje─Źnosti, mora jasno proizilaziti iz izvedenih dokaza i, s tim u vezi, biti obrazlo┼żena.

Iz obrazlo┼żenja:
Stoga, ovo Vije─çe zaklju─Źuje da je prvostepena presuda manjkava sa aspekta obrazlo┼żenja bitnog elementa radnje u osnovi zlo─Źina progona, radi apsolutnog izostanka obrazlo┼żenja na osnovu ─Źega je to utvr─Ĺena diskriminatorna namjera optu┼żenog S. P. pri ─Źemu podsje─çamo da se utvr─Ĺivanje iste ne mo┼że zadovoljiti obrazlo┼żenjem op┼ítih elemenata Zlo─Źina protiv ─Źovje─Źnosti, koji u svojim chapeau elementima ima i dio napada usmjerenog ka odre─Ĺenom civilnom stanovni┼ítvu, s obzirom na to da je djelo progona specifikum ovog krivi─Źnog djela sa aspekta neophodnosti utvr─Ĺivanja i dokazivanja posebne vrste motiva za zabranjeno djelovanje a to je diskriminatorna namjera. Takav nedostatak u obrazlo┼żenju upravo dovodi do osnovanosti prigovora odbrane da se radi o objektiviziranoj odgovornosti optu┼żenog, kako je to branilac u konkretnom slu─Źaju i ukazao.
Kod dono┼íenja prethodno iznesenih zaklju─Źaka i ocjene ┼żalbenih prigovora odbrane, ovo Vije─çe je cijenilo i da je branilac podnesenom ┼żalbom, na strani 2., drugostepeni sud podsjetio da je op┼íti princip krivi─Źnog prava obaveza dokazivanja odgovornosti optu┼żenog, dok je na strani 52. ukazao da je gre┼íka koja uzrokuje nepravilnu presudu kvalifikovana kao kona─Źan krajnje nepravi─Źan ishod sudskog postupka zbog ─Źega se zahtijeva njeno ukidanje.
S tim u vezi, Apelaciono vije─çe podsje─ça da Evropska konvencija za za┼ítitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (EKLJP) u ─Źlanu 6. propisuje da svako ima pravo na pravi─Źno su─Ĺenje, pri ─Źemu se pomenuti princip odnosi na postupak u cjelini, te podrazumijeva provo─Ĺenje postupka u skladu sa zakonom, te dono┼íenje na zakonu zasnovane odluke, pri ─Źemu je Evropski sud za ljudska prava ustanovio da je sastavni

dio na─Źela prava na pravi─Źno su─Ĺenje i pravo na obrazlo┼żenu sudsku odluku1. Ratio obrazlo┼żenja sudske odluke se nalazi i u razlozima prihvatljivosti (engl. reasons of acceptability), jer ona rje┼íava spor izme─Ĺu strana/stranaka, pa je neophodno da sadr┼żi uvjerljive razloge.
Naime, u svakom demokratskom dru┼ítvu pravo na pravi─Źni postupak zauzima istaknuto mjesto, budu─çi da je njime utvr─Ĺeno na─Źelo vladavine prava na kome po─Źiva demokratsko dru┼ítvo, pa restriktivno tuma─Źenje odredbe ─Źlana 6. EKLJP, koje se ne bi protezalo i na ┼żalbeni postupak, ne bi odgovaralo cilju i svrsi te odredbe2.
Dakle, imaju─çi u vidu naprijed navedenu argumentaciju, kao i ─Źinjenicu da nezakonito postupanje, kao i nezakonite odluke nisu legitimne i ne mogu proizvesti o─Źekivani pozitivni pravni u─Źinak, odnosno da su pogre┼íne sudske presude, pored ostalog, protivne i javnom interesu, Apelaciono vije─çe nalazi da se dono┼íenjem rje┼íenja kojim se ukida prvostepena presuda u konkretnom slu─Źaju ┼ítiti i pravo optu┼żenog na pravi─Źno i zakonito su─Ĺenje pred vi┼íim sudom, u skladu sa ─Źlanom 6. EKLJP, odnosno osigurava pravilna primjena prava na na─Źin koji ne ┼íteti niti jednoj strani u postupku.

 

(Rje┼íenje vije─ça Apelacionog odjeljenja Suda BiH, broj S1 1 K 026570 19 Kr┼ż 2
od 10.10.2019. godine)

 

<------->

 

Mogu─çnost sabiranja iznosa utajenih poreza kod produ┼żenog krivi─Źnog djela (─Źlan 210. u vezi sa ─Źlanom 54. KZ BiH)

Kod produ┼żenog krivi─Źnog djela porezne utaje, iznosi poreznih obaveza ─Źije se pla─çanje izbjegava iz svake godine mogu se sabirati, pa je na taj na─Źin mogu─çe i izvr┼íenje kvalificiranog oblika djela.

Iz obrazlo┼żenja:
Kako se u konkretnom slu─Źaju radi o produ┼żenom krivi─Źnom djelu Porezna utaja ili prevara, Apelaciono vije─çe je cijenilo da li postoje svi elementi konstrukcije produ┼żenog krivi─Źnog djela, odnosno da li se radi o istim ili istovrsnim krivi─Źnim

1 To stajali┼íte proizlazi iz presude ESLJP-a Hadjianastassiou protiv Gr─Źke od 26. juna 1992.
2 U skladu sa stavom izra┼żenom u presudi ESLJP Ashingdane protiv Ujedinjenog Kraljevstva.

djelima, vremenski kontinuitet i na─Źin ─Źinjenja i druge stvarne okolnosti koje djela me─Ĺusobno povezuju tako da sva ─Źine jedinstvenu cjelinu.
U tom pogledu, Apelaciono vije─çe je utvrdilo da kalendarska godina kao jedna cjelina, iako je poreski period za koji se obra─Źunava PDV jedan kalendarski mjesec, te je obveznik du┼żan da obra─Źuna PDV za odgovaraju─çi poreski period na osnovu ukupnog prometa dobara ili usluga iskazanih u fakturama u tom poreskom periodu, ispunjava sve elemente krivi─Źnog djela u njegovoj osnovi. Dakle, izbjegnuto je pla─çanje poreznih davanja za svaku godinu u iznosu ve─çem od 10.000 KM (za 2013. godinu iznos od 63.096 KM, za 2014. godinu iznos od 56.088 KM, za 2015. godinu iznos od 89.112 KM), a ukupni iznos ukazuje na kvalificirani oblik krivi─Źnog djela, jer prelazi iznos od 200.000 KM.3
Kada je u pitanju vremenski kontinuitet, za ovo Vije─çe navedeni element nesporno postoji, s obzirom da je krivi─Źno djelo kontinuirano vr┼íeno u periodu od maja 2013. do decembra 2015. godine (porezni periodi: 13/05, 13/06, 13/12, 14/12, 15/02, 15/11, 15/12).
Apelaciono vije─çe nalazi ispunjenim i kriterij koji se odnosi na na─Źin izvr┼íenja krivi─Źnog djela, s obzirom da je identi─Źan za svaki poreski period, kako je ve─ç naprijed navedeno, a djela su po─Źinjena sa istim ciljem sticanja protivpravne imovinske koristi, a o┼íte─çen u svim slu─Źajevima je Bud┼żet Bosne i Hercegovine. Naime, ostvareni oporezivi promet nije u cijelosti prijavljen u mjese─Źnim PDV prijavama UIO BiH u periodu maj 2013. ÔÇô decembar 2015. godine, a neprijavljene poreske obaveze su proiza┼íle iz poslovnih odnosa s pravnim licima navedenim u izreci presude. Na ovaj na─Źin optu┼żeni V., odnosno pravno lice, izbjegli su da plate davanja propisana poreznim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine pru┼żanjem la┼żnih podataka o ─Źinjenicama koje su od uticaja na utvr─Ĺivanje iznosa obaveza.
Pored navedenih objektivnih kriterija u konkretnom slu─Źaju je dokazan i subjektivni kriterij, odnosno jedinstveni umi┼íljaj na strani optu┼żenog J. V., jer zatvoren krug dokaza tvori krivicu optu┼żenog za produ┼żeno krivi─Źno djelo porezne utaje isklju─Źuju─çi svaku razumnu sumnju. Upravo ─Źinjenica da svjesno nije prijavljena cjelovita poreska obaveza kroz tri godine u kontinuitetu, nego samo jedan njen dio, govori u prilog utvr─Ĺenju ovog Vije─ça da je djelo po─Źinjeno sa direktnim umi┼íljajem u cilju sticanja velikog iznosa protivpravne imovinske koristi.
Slijedom navedenog, Apelaciono vije─çe nalazi da su optu┼żeni J. V. i optu┼żeno pravno lice po─Źinili produ┼żeno krivi─Źno djelo porezne utaje, s obzirom da sva pojedina─Źna djela nesumnjivo ─Źine jedinstvenu kriminalnu cjelinu.
Cijene─çi sve naprijed izneseno te imaju─çi u vidu sve okolnosti konkretnog slu─Źaja, kao i zakonska obilje┼żja ovog krivi─Źnog djela, a na osnovu sveukupne ocjene izvedenih dokaza, cijene─çi iste kako pojedina─Źno tako i u njihovoj me─Ĺusobnoj logi─Źnoj povezanosti, shodno odredbama ─Źlana 281. stav 2. ZKP BiH, ovo Vije─çe nalazi da su u radnjama optu┼żenog J. V. sadr┼żana sva bitna obilje┼żja produ┼żenog krivi─Źnog djela Porezna utaja ili prevara iz ─Źlana 210. stav 4. u vezi sa stavom 1. i ─Źlanom 54. KZ BiH, a da je optu┼żeno pravno lice po─Źinilo produ┼żeno krivi─Źno djelo Porezna utaja ili prevara iz ─Źlana 210. stav 4. u vezi sa stavom 1. i ─Źlanovima 54. i
124. KZ BiH.


(Presuda vije─ça Apelacionog odjeljenja Suda BiH, broj S1 2 K 024531 18 K┼żk od
06.12.2018. godine)

 

<------->

 

Nemogu─çnost kombinacije primjene razli─Źitih krivi─Źnih zakona

Sa aspekta op┼ítih pravila primjene krivi─Źnog zakona nedopustivo je kombinovati odredbe dva razli─Źita krivi─Źna zakona, KZ BiH i KZ SFRJ. Svaki zakon predstavlja odre─Ĺenu cjelinu u koju se ne mo┼że integrisati neka njemu strana odredba, s obzirom na to da bi se na taj na─Źin uspostavio neki novi nepostoje─çi zakon.

Iz obrazlo┼żenja:
U konkretnom slu─Źaju, prvostepeni sud se u izreci presude pozvao isklju─Źivo na odredbe KZ BiH, dok se u obrazlo┼żenju presude u dijelu odluke o kazni rukovodio i odredbama KZ SFRJ, ─Źime je izreku presude u─Źinio suprotnom njenom obrazlo┼żenju. Pri tome, kaznu iz izreke presude je, o─Źigledno pogre┼íno rukovode─çi se kaznenim okvirom iz KZ SFRJ, odmjerio u trajanju od 8 godina, bez da je

primijenio odredbe o ubla┼żavanju kazne, ─Źime je, izri─Źu─çi kaznu u trajanju kra─çem od zakonom propisanog, povrijedio i krivi─Źni zakon. Ovakvo postupanje je prema stavu Apelacionog vije─ça pravno nedopustivo obzirom da se kr┼íe osnovna pravila i na─Źela krivi─Źnog prava te primjenjuju odredbe dva razli─Źita krivi─Źna zakona.
Ovo Vije─çe podsje─ça da je sa aspekta op┼ítih pravila i na─Źela krivi─Źnog zakona nedopustivo kombinovati odredbe dva razli─Źita krivi─Źna zakona, o ─Źemu se teorija krivi─Źnog prava oduvijek jasno odre─Ĺivala. Svaki zakon predstavlja organsko jedinstvo, pa se odre─Ĺena zakonska odredba ne smije istrgnuti iz cjeline kojoj pripada i uklopiti u neku drugu, njoj stranu.

 

(Rje┼íenje vije─ça Apelacionog odjeljenja Suda BiH, broj S1 1 K 024092 19 Kr┼ż od
01.11.2019. godine)


<------->

 

Stepen krivnje optu┼żenog i ja─Źina povrede zašti─çenog dobra kao okolnosti od zna─Źaja za odmjeravanje kazne – ─Źlan 49. stav 1. KZ FBiH

OKOLNOST DA JE U SAOBRA─ćAJNOJ NEZGODI, ZA ─îIJE PROUZROKOVANJE JE OPTU┼ŻENI OGLAŠEN KRIVIM, OSIM SMRTI JEDNE OSOBE, DOŠLO DO TJELESNOG OZLJE─ÉIVANJA JOŠ DVIJE OSOBE UKAZUJE NA JA─îINU POVREDE ZAŠTI─ćENOG DOBRA I IMA SE CIJENITI KAO OTE┼ŻAVAJU─ćA OKOLNOST PRILIKOM ODMJERAVANJA KAZNE OPTU┼ŻENOM ZA ODNOSNO KRIVI─îNO DJELO DOK OKOLNOST DA JE VOZA─î DRUGOG VOZILA, KOJE JE SUDJELOVALO U SAOBRA─ćAJNOJ NEZGODI, DOPRINIO NJENOM NASTANKU SE IMA CIJENITI OPTU┼ŻENOM KAO OLAKŠAVAJU─ćA OKOLNOST JER UMANJUJE STEPEN KRIVNJE OPTU┼ŻENOG.

Iz obrazlo┼żenja:

„Ispituju─çi pobijanu presudu u odluci o kazni, kako u okviru ┼żalbenih navoda kantonalnog tu┼żitelja, gdje se iznose tvrdnje da je prvostepeni sud pri odlu─Źivanju o kazni, prenaglašen zna─Źaj dao olakšavaju─çim okolnostima utvr─Ĺenim na strani optu┼żenog, a da je pri tome zanemario te┼żinu u─Źinjenog krivi─Źnog djela, ta─Źnije okolnost da je optu┼żeni upravljao vozilom pod dejstvom alkohola sa 1,38 gr/kg alkohola u krvi i da je vozio brzinom od 94 km/h na dijelu puta gdje je dozvoljena brzina iznosila 50 km/h, tako i u okviru navoda ┼żalbe branitelja optu┼żenog da prvostepeni sud pri donošenju odluke o kazni, kao olakšavaju─çu okolnost na strani optu┼żenog, nije u dovoljnoj mjeri vrednovao doprinos ošte─çenog u nastanku predmetne saobra─çajne nezgode, kao i da je neopravdano kao ote┼żavaju─çu okolnost na strani optu┼żenog cijenio okolnosti koje ─Źine obilje┼żja predmetnog krivi─Źnog djela, ovaj sud nalazi da ┼żalbeni prigovori kantonalnog tu┼żitelja i branitelja optu┼żenog, nisu osnovani. Iz obrazlo┼żenja pobijane presude proizilazi da je prvostepeni sud prilikom odmjeravanja kazne optu┼żenom, kao olakšavaju─çe okolnosti na strani optu┼żenog cijenio da je optu┼żeni predmetno krivi─Źno djelo po─Źinio kao mla─Ĺe punoljetno lice, da ranije nije osu─Ĺivan, da je nezaposlen i da je izvršenju krivi─Źnog djela doprinio svojim ponašanjem (propustima u vo┼żnji) i ošte─çeni S.H., dok mu je kao ote┼żavaju─çu okolnost cijenio da su izvršenjem predmetnog krivi─Źnog djela, osim ošte─çene
S.H. koja je smrtno stradala, još dvije osobe tjelesno ozlije─Ĺene, od koji je jedna teško tjelesno ozlije─Ĺena, kao i da je pri─Źinjena šteta na vozilu „Škoda“ tip Felicija, vlasništvo ošte─çenog S.H., pa je ocjenom svih tih okolnosti, uzimaju─çi pri tome u obzir i stepen krivnje optu┼żenog i ja─Źinu povrede zašti─çenog dobra, optu┼żenom za po─Źinjeno krivi─Źno djelo izrekao kaznu zatvora kao u izreci pobijane presude. S tim u vezi ovaj sud nije mogao prihvatiti ┼żalbene prigovore tu┼żitelja, da je prvostepeni sud precijenio olakšavaju─çe okolnosti koje karakterišu optu┼żenog, kao ni ostale ┼żalbene navode tu┼żitelja istaknute u tom pravcu od kojih posebno, da je optu┼żeni krivi─Źno djelo u─Źinio upravljaju─çi vozilom pod dejstvom alkohola i da se kretao brzinom znatno ve─çom od dozvoljene, iz razloga jer su te okolnost bile od zna─Źaja i uzete u obzir prilikom pravnog

kvalifikovanja krivi─Źnog djela, pa se s obzirom na to ne mogu još vrednovati i kao ote┼żavaju─ça okolnost. Tako─Ĺer, ovaj sud nalazi neprihvatljivim ┼żalbene prigovore branitelja optu┼żenog da prvostepeni sud nije u dovoljnoj mjeri vrednovao doprinos ošte─çenog S.H. u nastanku predmetne saobra─çajne nezgode, kao i da je neopravdano kao ote┼żavaju─çu okolnost na strani optu┼żenog cijenio okolnosti koje ─Źine obilje┼żja predmetnog krivi─Źnog djela, jer ovaj sud nalazi da je prvostepeni sud pri odmjeravanju kazne optu┼żenom, adekvatan zna─Źaj dao i pravilno vrednovao doprinos ošte─çenog u nastanku saobra─çajne nezgode, te da nije pogriješio kada je kao ote┼żavaju─çu okolnost na strani optu┼żenog cijenio okolnost da su u predmetnoj saobra─çajnoj nezgodi, pored ošte─çene S.Ho. koja je smrtno stradala, dvije osobe ... tjelesno ozlije─Ĺene, pri ─Źemu je M.H. zadobio teške tjelesne ozljede, kao i da je pri─Źinjena šteta na putni─Źkom motornom vozilu „Škoda“ tip Felicija, vlasništvo ošte─çenog S.H. jer su bitna obilje┼żja predmetnog krivi─Źnog djela ostvarena samim nastupanjem smrtne posljedice, tako da nastupanje i drugih posljedica (u konkretnom slu─Źaju tjelesno ozlje─Ĺivanje još dva lica i nastanak materijalne štete), predmetno krivi─Źno djelo u pogledu nastupjele posljedice izvršenja istog, ─Źini te┼żim, što je prvostepeni sud s razlogom prilikom odmjeravanja kazne optu┼żenom, cijenio.“

 

(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj 03 0 K 013897 17 K┼ż od 05.06.2018. godine)

 

<------->

 

 

Okolnosti pod kojima je djelo u─Źinjeno kao okolnosti koje su od zna─Źaja za odmjeravanje kazne - ─Źlan 49. stav 1. KZ FBiH

OKOLNOSTI POD KOJIMA JE KRIVI─îNO DJELO U─îINJENO SU, U SMISLU ─îLANA 49. STAV 1. KZ FBIH, OKOLNOSTI OD ZNA─îAJA ZA ODMJERAVANJE KAZNE PA STOGA OKOLNOST DA JE GRUPA MLADI─ćA NAPALA JEDNOG MLADI─ćA I, DOK JE ON LE┼ŻAO NA TLU, PREDUZELA VIŠE POVEZANIH RADNJI PRILIKOM U─îINJENJA KRIVI─îNOG DJELA U─îESTVOVANJE U TU─îI IZ ─îLANA 174. KZ FBIH PREDSTAVLJA OTE┼ŻAVAJU─ćU OKOLNOST PRI ODMJERAVANJU KAZNE ZA TO KRIVI─îNO DJELO.

 

Iz obrazlo┼żenja:

 

„Iz obrazlo┼żenja pobijane presude slijedi da je prvostepeni sud pri odlu─Źivanju o krivi─Źnopravnoj sankciji cijenio kao olakšavaju─çe okolnosti na strani optu┼żenih njihovu neosu─Ĺivanost i ─Źinjenicu da se radi o mladim ljudima koji su tek postali punoljetni u vrijeme izvršenja krivi─Źnog djela, dok ote┼żavaju─çih okolnosti na strani optu┼żenih nije našao. Me─Ĺutim, i po nala┼żenju ovog suda, prvostepeni sud je propustio cijeniti okolnosti pod kojima je krivi─Źno djelo u─Źinjeno i to kontinuitet i iskazanu upornost optu┼żenih prilikom u─Źinjenja krivi─Źnog djela koja je manifestirana u više povezanih radnji prilikom ─Źega je grupa od više mladi─ça napala jednog mladi─ça i u momentu kada je on nepomi─Źno le┼żao na tlu, ne pru┼żaju─çi bilo kakav otpor. Stoga je ovaj sud uva┼żio ┼żalbu tu┼żitelja te optu┼żene A.A. i O.H. za u─Źinjeno krivi─Źno djelo U─Źestvovanje u tu─Źi iz ─Źlana 174. KZ FBiH, primjenom odredaba iz ─Źlana 49. stav 1. KZ FBiH osudio na kaznu zatvora u trajanju od po 4 (─Źetiri) mjeseca, u koju kaznu im se na osnovu ─Źlana 57. KZ FBiH ura─Źunava vrijeme provedeno u pritvoru od 26.05.2014. godine do 21.08.2018. godine, nalaze─çi da je ovako izre─Źena kazna srazmjerna te┼żini u─Źinjenog krivi─Źnog djela i stepenu krivnje optu┼żenih, da je ista neophodna da bi se njome izrazila društvena osuda krivi─Źnog djela i utjecalo na optu┼żene da u budu─çe ne ─Źine krivi─Źna djela kao i da se potakne njihovo prevaspitanje, da se utje─Źe na ostale da ne ─Źine ovakva krivi─Źna djela i da se utje─Źe na svijest gra─Ĺana o pogibeljnosti krivi─Źnih djela i opravdanosti ka┼żnjavanja u─Źinitelja, sve u smislu odredbe ─Źlana 42. KZ FBiH.“

 

(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj 09 0 K 020903 16 K┼ż 6 od 05.09.2018. godine)

 

<------->

 


Odnos zakonskih elemenata krivi─Źnog djela razbojništvo iz ─Źlana 289. KZ FBiH i okolnosti zna─Źajnih za odmjeravanje kazne – ─Źlan 49. KZ FBiH

JA─îINA POVREDE ILI UGRO┼ŻAVANJA ZAŠTI─ćENOG DOBRA KAO JEDNA OD OKOLNOSTI KOJE JE SUD, U SMISLU ─îLANA 49. STAV 1. KZ FBIH, DU┼ŻAN UZETI U OBZIR PRI ODMJERAVANJU KAZNE SE, KOD KRIVI─îNOG DJELA RAZBOJNIŠTVO IZ ─îLANA 289. KZ FBIH, NE OGRANI─îAVA NA VISINU PRIBAVLJENE PROTIVPRAVNE IMOVINSKE KORISTI NEGO OBUHVATA I POSLJEDICE PROUZROKOVANE PRINUDOM.

 

Iz obrazlo┼żenja:

„Ovaj sud prije svega podsje─ça da je krivi─Źno djelo razbojništva slo┼żeno krivi─Źno djelo koje se sastoji od elemenata prinude i kra─Ĺe, pri ─Źemu prinuda (sila ili prijetnja) predstavlja sredstvo, tj. na─Źin izvršenja kra─Ĺe. U konkretnom slu─Źaju radi se o kvalificiranom obliku krivi─Źnog djela razbojništva (iz ─Źlana 289. stav 2. KZ FBiH), budu─çi da je pri njegovom izvršenju optu┼żeni ošte─çenoj prijetio no┼żem kao opasnim oru─Ĺem, pa ta okolnost ne mo┼że biti dvostruko vrednovana i kod odmjeravanja kazne optu┼żenom. Stoga su ┼żalbeni navodi tu┼żiteljice u tom dijelu neprihvatljivi. Me─Ĺutim, osnovano se ┼żalbom tu┼żiteljice ukazuje da je optu┼żeni prema ošte─çenoj osim prijetnje opasnim oru─Ĺem primijenio i silu (gurnuvši je u lift), te da joj je prijetio no┼żem i nakon što je postigao cilj (pribavio protivpravnu imovinsku korist), što su i po ocjeni ovog suda okolnosti koje je prvostepeni sud trebao vrednovati kao ote┼żavaju─çe. Tako─Ĺer, te┼żina ovog krivi─Źnog djela i njegove posljedice ne mo┼że se vrednovati isklju─Źivo kroz imovinsku posljedicu (visinu pribavljene imovinske koristi tj. ono što je rezultat kra─Ĺe), nego ona uklju─Źuje i posljedice prouzro─Źene prinudom, odnosno u konkretnom slu─Źaju pretrpljeni strah ošte─çene za njen ┼żivot i ┼żivot ─Źlanova njene porodice, izazvan prijetnjom no┼żem kao opasnim oru─Ĺem. Stoga se i po ocjeni ovog suda kao olakšavaju─ça okolnost na strani optu┼żenog nije moglo uzeti to da
„nisu nastupile te┼że posljedice u─Źinjenja krivi─Źnog djela odnosno ve─ça šteta koja je ina─Źe materijalnog karaktera“, na što se osnovano ukazuje ┼żalbom tu┼żiteljice.“

 

(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj 09 0 K 030617 18 K┼ż 3 od 24.09.2018. godine)

 

 

<------->

 


Mogu─çnost stjecaja krivi─Źnih djela nasilje u porodici iz ─Źlana 222. stav 4. kz fbih i laka tjelesna ozljeda iz ─Źlana 173. stav 1. KZ FBiH – ─Źlan 54 KZ FBiH

NEMA STJECAJA IZME─ÉU KVALIFICIRANOG OBLIKA KRIVI─îNOG DJELA NASILJE U PORODICI IZ ─îLANA 222. STAV 4. KZ FBIH, KOD KOJEG JE KAO KVALIFIKATORNA OKOLNOST CIJENJENA MALOLJETNOST ┼ŻRTVE I KRIVI─îNOG DJELA LAKA TJELESNA OZLJEDA IZ ─îLANA 173. STAV 1. KZ FBIH KADA SU ─îLANU PORODICE PRI U─îINJENJU DJELA NANESENE LAKE TJELESNE OZLJEDE JER KVALIFICIRANI OBLIK KRIVI─îNOG DJELA NASILJE U PORODICI IZ ─îLANA 222. STAV 4. KZ FBIH POSTOJI I U SLU─îAJU KAD JE U─îINJENJEM DJELA IZ STAVA 1. DO 3. ─îLANA 222. KZ FBIH ─îLAN PORODICE TEŠKO TJELESNO OZLIJE─ÉEN ILI MU JE ZDRAVLJE TEŠKO NARUŠENO (A NE SAMO KAD JE ─îLAN PORODICE DIJETE ILI MALOLJETNIK), TAKO DA OVAJ KVALIFICIRANI OBLIK, U SLU─îAJU NANOŠENJA ─îLANU PORODICE LAKE TJELESNE OZLJEDE, OBUHVA─ćA I TU KRIMINALNU KOLI─îINU.

 

Iz obrazlo┼żenja:

„... ovaj sud je, shodno ─Źlanu 321. ZKP FBiH, po slu┼żbenoj du┼żnosti ispitao da li je na štetu optu┼żene E.L. i M.L. povrije─Ĺen krivi─Źni zakon, budu─çi da u tom pravcu u ┼żalbama branitelja ovih optu┼żenih nisu istaknuti konkretni prigovori. Prvostepeni sud je pobijanom presudom optu┼żene E.L. i M.L. oglasio krivim za krivi─Źna djela Nasilje u porodici iz ─Źlana 222. stav 4. u vezi sa stavom 1. i 2. i Laka tjelesna ozljeda iz ─Źlana 173. stav 1. KZ FBiH, u─Źinjena u sticaju. Kako krivi─Źno djelo Nasilje u porodici iz ─Źlana 222. stav 4. u vezi sa stavom 1. i 2. KZ FBiH, ne postoji samo kada su djela iz stava 1. i 2. ovog ─Źlana u─Źinjena prema maloljetniku, kao što je u ovom slu─Źaju, nego i ako je ─Źlan porodice teško tjelesno ozlije─Ĺen, ovaj sud nalazi da u konkretnom slu─Źaju krivi─Źno djelo Nasilje u porodici iz ─Źlana 222. stav 4. u vezi sa stavom 1. i
2. KZ FBiH konzumira i krivi─Źno djelo Laka tjelesna ozljeda iz ─Źlana 173. stav 1. KZ FBiH jer krivi─Źno djelo nasilje u porodici obuhva─ça i svu kriminalnu koli─Źinu koja se odnosi na krivi─Źno djelo lake tjelesne ozljede. Zbog toga je ovaj sud, na osnovu ─Źlana 329. ZKP FBiH, prvostepenu presudu preina─Źio u pravnoj ocjeni djela, te optu┼żene E.L. i M.L., ovom presudom oglasio krivim za krivi─Źno djelo Nasilje u porodici iz ─Źlana 222. stav 4. u vezi sa stavom 1. i 2. KZ FBiH.”

 

(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj 09 0 K 020080 17 K┼ż 12 od 24.01.2018. godine)

 

<------->

 


Krivi─Źno djelo Silovanje – ─Źlan 203. stav 1. KZ FBiH

UPOTREBA SILE U SMISLU ─îLANA 203. STAV 1. KZ FBIH NE PODRAZUMIJEVA UPOTREBU SAMO FIZI─îKE, MEHANI─îKE ILI DRUGE SNAGE PREMA ODRE─ÉENOJ OSOBI NEGO I TAKVO DJELOVANJE U─îINITELJA KOJIM JE TA OSOBA DOVEDENA U TAKVO PSIHI─îKO STANJE U KOJEM JE ONEMOGU─ćENA DA PRU┼ŻI OTPOR. IZOSTANAK OTPORA OŠTE─ćENE U OBLIKU FIZI─îKOG DJELOVANJA PREMA U─îINITELJU NE ISKLJU─îUJE ZAKLJU─îAK O NEPRISTAJANJU OŠTE─ćENE NA POLNI ODNOŠAJ.

 

Iz obrazlo┼żenja:

„U vezi sa ovim ┼żalbenim navodima treba ista─çi da iz zakonske formulacije krivi─Źnog djela silovanja proizilazi da se to krivi─Źno djelo mo┼że u─Źiniti upotrebom sile ili prijetnje prema drugoj osobi. Upotreba sile u krivi─Źnopravnom smislu ne podrazumijeva upotrebu samo fizi─Źke, mehani─Źke ili druge snage koja je usmjerena prema odre─Ĺenoj osobi nego i takvo djelovanje kojim je zbog psihi─Źkog stanja u koje je ta osoba dovedena djelovanjem odre─Ĺene osobe onemogu─çena da pru┼żi otpor. Iz izreke pobijane presude je vidljivo da je, u konkretnom slu─Źaju, optu┼żeni iskorištavaju─çi psihi─Źko stanje ošte─çene, ─Źinjenicu da joj je on otac i da je ošte─çena u podre─Ĺenom polo┼żaju a da je on fizi─Źki ja─Źi od nje, izvršio spolni odnošaj sa ošte─çenom. Stoga se neosnovano u ┼żalbi branitelja optu┼żenog navodi da iz izreke pobijane presude nije vidljivo koji oblik sile je upotrebljavao optu┼żeni za izvršenje krivi─Źnog djela Silovanje iz ─Źlana 203. stav 1. KZ FBiH. Nadalje, iz ─Źinjeni─Źnog opisa krivi─Źnog djela u ta─Źki 2. izreke pobijane presude za

koje je optu┼żeni oglašen krivim jasno je vidljivo na koji na─Źin je ošte─çena uporno i bez prestanka do okon─Źanja seksualnog ─Źina iskazala svoje nedvosmisleno protivljenje (zahtijevaju─çi povišenim i pla─Źnim glasom da je optu┼żeni ne dira i da idu ku─çi, mole─çi ga, pla─Źu─çi i vrište─çi, da je ne dira). Stoga, izreku pobijane presude ne ─Źini nerazumljivim to što iz iste nije vidljivo na koji na─Źin je ošte─çena pru┼żala aktivan otpor, kako se neosnovano tvrdi u ┼żalbi branitelja optu┼żenog, budu─çi da su u ─Źinjeni─Źnom opisu krivi─Źnog djela jasno navedene ─Źinjenice iz kojih jasno slijedi da nema pristanka ošte─çene na spolni odnošaj sa optu┼żenim, a što je relevantno pri utvr─Ĺivanju postojanja navedenog krivi─Źnog djela.“

 

(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj 03 0 K 014161 17 K┼ż 8 od 09.05.2018. godine)

 

<------->

 


Zna─Źenje pojma „upotrebljeno oru┼żje“ iz zakonskog opisa kvalificiranog oblika krivi─Źnog djela Razbojništvo - ─Źlan 289. stav 2. KZ FBiH

PRI OCJENI DA LI SE UPOTRIJEBLJENO SREDSTVO MO┼ŻE SMATRATI ORU┼ŻJEM U SMISLU ZAKONSKOG OPISA KRIVI─îNOG DJELA RAZBOJNIŠTVO IZ ─îLANA 289. STAV 2. KZ FBIH, NEOPHODNO JE IMATI U VIDU ODREDBE ODNOSNOG ZAKONA O ORU┼ŻJU I MUNICIJI KOJIM JE ODRE─ÉENO ŠTA SE U SMISLU TOG ZAKONA SMATRA ORU┼ŻJEM.
U SMISLU ODREDBE ─îLANA 289. STAV 2. KZ FBIH, POD UPOTREBOM ORU┼ŻJA PODRAZUMIJEVA SE I SAMA PRIJETNJA ORU┼ŻJEM, TE ZA POSTOJANJE OVOG OBLIKA KRIVI─îNOG DJELA RAZBOJNIŠTVA NIJE NEOPHODNO DA DO─ÉE I DO ISPALJENJA IZ ORU┼ŻJA.

 

Iz obrazlo┼żenja:

„Naime, obilje┼żja krivi─Źnog djela razbojništva iz ─Źlana 289. stav 2. u vezi stava 1. KZ FBiH ostvarena su izme─Ĺu ostalog i onda kada je pri u─Źinjenju krivi─Źnog djela upotrijebljeno oru┼żje, odnosno, opasno oru─Ĺe. Pri ocjeni da li se upotrijebljeno sredstvo mo┼że smatrati oru┼żjem, neophodno je imati u vidu odredbe posebnog zakona, tj. Zakona o oru┼żju i municiji (Slu┼żbeni glasnik Unsko-Sanskog kantona broj 11/2007. i 11/2008. godine) koji u ─Źlanu 3. propisuje šta se sve ima smatrati oru┼żjem u smislu navedenog zakona, pa se tako prema stavu 1. ta─Źka 3. navedene zakonske odredbe, pod oru┼żjem podrazumijeva i gasno (plinsko) oru┼żje. Pri tome je neophodno naglasiti da se u smislu odredbe ─Źlana 289. stav 2. u vezi stava 1. KZ FBiH, pod upotrebom oru┼żja podrazumijeva i sama prijetnja oru┼żjem (pri ─Źemu dakle nije neophodno da do─Ĺe i do ispaljenja iz istog), pa je stoga irelevantan ┼żalbeni prigovor usmjeren na pitanje nepodobnog pokušaja, tj. na to, da li bi eventualnim ispaljenjem iz oru┼żja kojim je u predmetnom doga─Ĺaju ošte─çenoj J. H. prije─çeno, došlo do njenog povre─Ĺivanja ili ne.

Slijedom navedenog, ovaj sud nalazi da pobijanom presudom nije povrije─Ĺen Krivi─Źni zakon, a niti je navedenu okolnost, tj. ─Źinjenicu da je pri izvršenju krivi─Źnog djela korišten plinski pištolj, prilikom izricanja kazne trebalo cijeniti olakšavaju─çom okolnosti na strani optu┼żenih, zbog ─Źega se suprotni ┼żalbeni prigovori branitelja optu┼żenih ukazuju neosnovanim.“

 

(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj: 01 0 K 012754 17 K┼ż od 09.02.2018. godine)

 

 

<------->

 


Krivi─Źno djelo Nasilni─Źko ponašanje - ─Źlan 362. KZ FBiH

ZA POSTOJANJE KRIVI─îNOG DJELA NASILNI─îKO PONAŠANJE IZ ─îLANA 362. STAV 1. KZ FBIH NEOPHODNO JE DA JE NEKOM OD RADNJI U─îINJENJA IZ ZAKONSKOG OPISA TOG KRIVI─îNOG DJELA UGRO┼ŻEN GRA─ÉANSKI MIR, PA, UKOLIKO ─îINJENI─îNI OPIS DJELA U OPTU┼ŻNICI NE SADR┼ŻI ─îINJENICE I OKOLNOSTI IZ KOJIH PROIZILAZI DA JE RADNJOM U─îINJENJA TOG KRIVI─îNOG DJELA PROUZROKOVANA NAVEDENA POSLJEDICA, ONDA TAKAV ─îINJENI─îNI OPIS DJELA NE SADR┼ŻI SVA ZAKONSKA OBILJE┼ŻJA KRIVI─îNOG DJELA NASILNI─îKO PONAŠANJE IZ ─îLANA 362. KZ FBIH.

 

Iz obrazlo┼żenja:

„Prvostepenom presudom optu┼żeni P. A. i P. S. oglašeni su krivima da su radnjama opisanim u ta─Źki 1. izreke te presude, u─Źinili i krivi─Źno djelo Nasilni─Źko ponašanje iz ─Źlana 362. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH. Te radnje odnose se na to da su optu┼żeni P. A. i P. S. ... „došli ispred ugostiteljskog objekta B. K. kako bi se susreli sa B. V., te nakon verbalne prepirke sa istim zbog ranije nerazjašnjenih me─Ĺusobnih odnosa, istog fizi─Źki napali udaraju─çi ga nogama i rukama po svim dijelovima tijela kojom prilikom je B. V. zadobio lake tjelesne povrede u vidu krvnog podljeva u ko┼żi i poglavini desnog potilja─Źnog dijela, krvni podljev i oguljotine ko┼że ─Źela iznad desne obrve, krvni podljev gornjeg kapka desnog oka, oguljotine ko┼że ispod desnog oka, nagnje─Źenje ko┼że lijeve strane nosa, krvni podljevi i oguljotine ko┼że gornje tre─çine stra┼żnje strane butine“. Tako opisane radnje koje su preduzeli ovi optu┼żeni u konkretnom slu─Źaju, po ocjeni ovog suda, ne sadr┼że sve bitne elemente krivi─Źnog djela Nasilni─Źko ponašanje iz ─Źlana
362. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH. Ovo stoga što predmetni opis, pored navo─Ĺenja da su optu┼żeni P. A. i P. S. fizi─Źki napadaju─çi ošte─çenog B. V. ujedno vršili i nasilje prema njemu, ne sadr┼żi daljnu naznaku da je tim radnjama optu┼żenih ugro┼żen gra─Ĺanski mir. Upravo je ugro┼żavanje gra─Ĺanskog mira (kao posljedica jedne od alternativno odre─Ĺenih radnji po─Źinjenja djela) ono što konstituiše ovo krivi─Źno djelo kao takvo. Bez ove posljedica nema krivi─Źnog djela Nasilni─Źko ponašanje iz ─Źlana 362. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH, pa je po, nala┼żenju ovoga suda, prvostepeni sud, kada je kod ovako manjkavog opisa krivi─Źnopravnih radnji optu┼żene P. A. i P. S. oglasio krivim za predmetno krivi─Źno djelo, na njihovu štetu povrijedio krivi─Źni zakon.
Me─Ĺutim, ovaj sud nalazi da su optu┼żeni P. A. i P. S. tim radnjama koje su u konkretnom slu─Źaju zajedni─Źki preduzeli prema ošte─çenom B. V. i nanijeli mu opisane lake tjelesne povrede, sadr┼że sva stvarna i bitna obilje┼żja krivi─Źnog djela lake tjelesne povrede iz ─Źlana 173. stav 1. KZ FBiH. Budu─çi da u ┼żalbama optu┼żenog P. A. i njegovog branitelja, te branitelja optu┼żenog P. S. na ovu okolnost nije ukazano, to je ovaj sud na osnovu ovlaštenja iz ─Źlana 321. ZKP FBiH (drugostepeni sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se ona pobija ┼żalbom, a po slu┼żbenoj du┼żnosti da li je na štetu optu┼żenog povrije─Ĺen Krivi─Źni zakon), u tom dijelu preina─Źio prvostepenu presudu u pravnoj ocjeni djela i radnje optu┼żenih P. A. i P. S. navedene i ta─Źki 1. izreke prvostepene presude, pravno ocijenio kao krivi─Źno djelo Laka tjelesna povreda iz ─Źlana
173. stav 1. u vezi sa ─Źlanom 31. KZ FBiHi time otklonio u─Źinjenu povredu krivi─Źnog zakona. Ovaj sud je optu┼żenog P. S. oglasio krivim za to krivi─Źno djelo, me─Ĺutim, kako je optu┼żeni P. A., pobijanom presudom ve─ç oglašen krivim za krivi─Źno djelo ubistva iz ─Źlana 166. stav 1. KZ FBiH, onda ovaj sud optu┼żenog nije oglasio krivim i za krivi─Źno djelo lake tjelesne povrede iz ─Źlana 173. stav 1. u vezi sa ─Źlanom 31. KZ FBiH, budu─çi da je ono konzumirano krivi─Źnim djelom ubistva. Pri tome je ovaj sud imao u vidu i cijenio da su u pobijanoj presudi dati sasvim jasni i dovoljni razlozi u pogledu odlu─Źnih ─Źinjenica i okolnosti pod kojima su ošte─çenom B. V. nanijete sve opisane lake telesne povrede, o ─Źemu je prethodno ve─ç bilo rije─Źi.“

 

(Presuda Vrhovnog suda FBiH broj: 09 0 K 022468 17 K┼ż 22 od 23.01.2018. godine)

 

<------->

 

Blanketni propis predstavlja bitno obilje┼żje krivi─Źnog djela Ratnog zlo─Źina protiv civilnog stanovništva iz ─Źlana 142. stav 1. KZ SFRJ

─îlan 142. stav 1. Krivi─Źnog zakona Socijalisti─Źke Federativne Republike Jugoslavije

POŠTO JE KRIVI─îNO DJELO RATNOG ZLO─îINA PROTIV CIVILNOG STANOVNIŠTVA IZ ─îLANA 142. STAV 1. KZ SFRJ, BLANKETNO KRIVI─îNO DJELO, KOJE MO┼ŻE POSTOJATI SAMO ONDA KADA JE NEKOM OD ALTERNATIVNO PROPISANIH RADNJI IZ TE ODREDBE, PREKRŠENA KONKRETNA NORMA ME─ÉUNARODNOG PRAVA KOJA TAKVE POSTUPKE ZABRANJUJE, ONDA I ─îINJENI─îNI OPIS OPTU┼ŻNICE, ZA SVAKU OD ALTERNATIVNO POSTAVLJENIH RADNJI IZ POMENUTE ODREDBE, MORA SADR┼ŻAVATI I NAVOD O TOME KOJA KONKRETNA NORMA ME─ÉUNARODNOG PRAVA JE PREKRŠENA POSTUPCIMA U─îINITELJA, JER TAJ BLANKETNI PROPIS PREDSTAVLJA BITNO OBILJE┼ŻJE KRIVI─îNOG DJELA RATNOG ZLO─îINA PROTIV CIVILNOG STANOVNIŠTVA IZ ─îLANA 142. STAV 1. KZ SFRJ. UKOLIKO TAKVA BLANKETNA NORMA U OPISU OVOG KRIVI─îNOG DJELA IZOSTANE, NEOVISNO OD OKOLNOSTI DA JE KRIVI─îNO DJELO U─îINJENO TOKOM RATA, ORU┼ŻANOG SUKOBA ILI OKUPACIJE, TO ONDA ZNA─îI DA KONKRETNO POSTUPANJE U─îINITELJA NIJE ZABRANJENO PRAVILIMA ME─ÉUNARODNOG PRAVA, PA TAKVA RADNJA ONDA I NEMA OBILJE┼ŻJA RATNOG ZLO─îINA.

 

Iz obrazlo┼żenja:

“Iz ─Źinjeni─Źnog opisa optu┼żnice Kantonalnog tu┼żiteljstva Unsko-sanskog kantona Biha─ç broj T01 0 KTRZ 0003569 11 od 24.03.2015.godine u dijelu u kojem se opisuju radnje optu┼żenih koje se odnose na njihovo postupanje nakon ubistva ošte─çenog, proizilazi da su istog dana (dakle 31.05.1992. godine), došli do ku─çe vlasništvo H.M. u S., op─çina K., i upotrebom pile za rezanje ┼żeljeza (bonsek) prerezali katanac na gara┼żnim vratima vlasništvo ošte─çenog i iz gara┼że „izgurali“ putni─Źko motorno vozilo marke Opel Kadett 1,3 karavan, crvene boje, vlasništvo ošte─çenog H.M. te u cilju sticanja protupravne imovinske koristi spomenuto vozilo odvezli u nepoznatom pravcu. Pri tome, taj opis nije sadr┼żavao nikakve navode koji bi se odnosili na to da su optu┼żeni ovakvim postupanjem prekršili odre─Ĺenu normu me─Ĺunarodnog prava koja to zabranjuje. S tim u vezi, ovaj sud podsje─ça da je krivi─Źno djelo ratnog zlo─Źina protiv civilnog stanovništva iz ─Źlana 142. stav 1. KZ SFRJ, blanketno krivi─Źno djelo, koje mo┼że postojati samo onda kada je nekom od alternativno propisanih radnji iz te odredbe, prekršena konkretna norma me─Ĺunarodnog prava koja takve postupke zabranjuje. To jasno proizilazi iz odredbe ─Źlana 142. stav 1. KZ SFRJ, kojom je propisano da ─çe za krivi─Źnopravne radnje, alternativno propisane u toj odredbi, uklju─Źuju─çi i plja─Źkanje imovine stanovništva, odgovarati

onaj ko kršenjem pravila me─Ĺunarodnog krivi─Źnog prava naredi ili u─Źini neko od tih djela. Prema tome, da bi krivi─Źno djelo postojalo, neophodno je da ─Źinjeni─Źni opis, za svaku od alternativno postavljenih radnji iz pomenute odredbe, sadr┼żi i navod o tome koja konkretna norma me─Ĺunarodnog prava je prekršena postupcima u─Źinitelja, jer taj blanketni propis predstavlja bitno obilje┼żje krivi─Źnog djela ratnog zlo─Źina protiv civilnog stanovništva iz ─Źlana
142. stav 1. KZ SFRJ. Ukoliko takva blanketna norma u opisu krivi─Źnog djela izostane, neovisno od okolnosti da je krivi─Źno djelo u─Źinjeno tokom rata, oru┼żanog sukoba ili okupacije, to dalje zna─Źi da konkretno postupanje u─Źinitelja nije zabranjeno pravilima me─Ĺunarodnog prava, pa takva radnja onda i nema obilje┼żja ratnog zlo─Źina. Slijedom toga, radnja u─Źinjenja krivi─Źnog djela koja je opisana u ─Źinjeni─Źnom opisu pomenute optu┼żnice, sadr┼żi samo bitna obilje┼żja krivi─Źnog djela teške kra─Ĺe iz ─Źlana 148. stav 1. ta─Źka 1. Krivi─Źnog zakona Socijalisti─Źke Republike Bosne i Hercegovine, koji je preuzet kao republi─Źki zakon (KZ RBiH) u vezi ─Źlana 22. KZ SFRJ, ali ne i obilje┼żja krivi─Źnog djela ratni zlo─Źin protiv civilnog stanovništva iz ─Źlana 142. stav 1. KZ SFRJ.

Takav propust iz optu┼żnice Kantonalnog tu┼żiteljstva Unsko-sanskog kantona Biha─ç broj T01 0 KTRZ 0003569 11 od 24.03.2015.godine, nije mogao biti otklonjen na pretresu pred ovim sudom ni izmjenom optu┼żnice od strane federalnog tu┼żitelja, koji je, izme─Ĺu ostalog, u ─Źinjeni─Źni opis optu┼żnice dodao blanketnu normu iz ─Źlana 4. stav 2. ta─Źka g) Dopunskog protokola (Protokol II) uz ┼Żenevske konvencije, kojom se zabranjuje plja─Źka civilnog stanovništva. Naime, takvom izmjenom, federalni tu┼żitelj je u optu┼żnicu dodao novu kriminalnu koli─Źinu, odnosno, radnju kršenja me─Ĺunarodnog prava, koja optu┼żenima nije bila stavljena na teret prvobitnom optu┼żnicom. Pošto kantonalni tu┼żitelj nije izjavio ┼żalbu protiv presude prvostepenog suda broj 01 0 K 009189 15 K od 27.10.2015. godine, nego su izjavljene samo ┼żalbe u korist optu┼żenih, tj. ┼żalbe njihovih branitelja, to bi oglašavanje optu┼żenih krivima za krivi─Źno djelo ratnog zlo─Źina protiv civilnog stanovništva iz ─Źlana 142. stav 1. KZ SFRJ u─Źinjeno radnjom plja─Źke imovine civila, a koje nije sadr┼żavala prvobitna optu┼żnica, predstavljalo kršenje odredbe ─Źlana 322. ZKP FBiH o zabrani reformatio in peius prema kojoj, ukoliko je ┼żalba podnesena samo u korist optu┼żenog, onda se presuda ne smije izmijeniti na njegovu štetu.

Imaju─çi u vidu ovlaštenje suda iz odredbe ─Źlana 295. stav 2. ZKP FBiH, ovaj sud je, nalaze─çi da su u radnjama optu┼żenih, kako su one ─Źinjeni─Źno opisane, ostvarena bitna obilje┼żja krivi─Źnog djela teške kra─Ĺe iz ─Źlana 148. stav 1. ta─Źka 1. KZ RBiH u vezi ─Źlana 22. KZ SFRJ, ─Źije u─Źinjenje potvr─Ĺuju i izvedeni dokazi, dalje razmatrao, da li su ispunjeni zakonski uvjeti za meritorno odlu─Źivanje o krivnji optu┼żenih u odnosu na to krivi─Źno djelo. Me─Ĺutim, utvr─Ĺeno je da je za navedeno krivi─Źno djelo nastupila zastarjelost krivi─Źnog gonjenja, zbog ─Źega se krivi─Źno gonjenje ne mo┼że preduzeti, pa je valjalo odlu─Źiti kao u ta─Źci II izreke ove presude, tj. odbiti optu┼żbu u smislu ─Źlana 298. ta─Źka e) ZKP FBiH.”

(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj: 01 0 K 009189 17 K┼żk od 12.06.2017. godine)

 

<------->

 

Pojam djeteta u smislu KZ FBiH – ─Źlan 2. stav 12. KZ FBiH

KAD JE KAO PASIVNI SUBJEKT OSNOVNOG ILI KVALIFICIRANOG OBLIKA KRIVI─îNOG DJELA PROPISANOG U KZ FBIH ODRE─ÉENO – DIJETE, TADA SE POD IZRAZOM „DIJETE“ PODRAZUMIJEVA OSOBA KOJA NIJE NAVRŠILA 14 GODINA ┼ŻIVOTA.

 

Iz Obrazlo┼żenja:

“Odredbom ─Źlana 21. KZ FBiH propisano je da je krivi─Źno djelo protupravno djelo koje je zakonom propisano kao krivi─Źno djelo, ─Źija su obilje┼żja propisana zakonom i za koje je zakonom propisana krivi─Źnopravna sankcija. Krivi─Źna djela silovanje, spolni odnošaj sa djetetom i rodoskvrnu─çe propisana su upravo u KZ FBiH, u odredbama ─Źlanova 203., 207. i
213. tog zakona. U tim zakonskim odredbama propisana su i obilje┼żja tih krivi─Źnih djela. Istovremeno, ─Źlanom 2. stav 9. (sada, nakon izmjena i dopuna ovog zakona objavljenih u Slu┼żbenim novinama FBiH broj 46/16 – stav 12.) propisano je da je dijete u smislu tog zakona (KZ FBiH) osoba koja nije navršila 14 godina ┼żivota, a stavom 10. (odnosno 13.) istog ─Źlana da je maloljetnik u smislu tog zakona (KZ FBiH) osoba koja nije navršila 18 godina ┼żivota. Prema tome, KZ FBiH odre─Ĺeno propisuje ko se ima smatrati djetetom a ko maloljetnikom u smislu tog zakona te se u skladu sa navedenim zakonskim odredbama imaju tuma─Źiti zakonska obilje┼żja pojedinih krivi─Źnih djela propisanih u KZ FBiH pa, u konkretnom slu─Źaju, i je li ošte─çena imala svojstvo djeteta ili maloljetne osobe u vrijeme preduzimanja radnji za koje je optu┼żeni oglašen krivim.
Osim toga, definicija sadr┼żana u ─Źlanu 2. stav 1. Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivi─Źnom postupku, na koju se u ┼żalbi pozvala kantonalna tu┼żiteljica, odnosi se na pojam djeteta u skladu sa tim zakonom, što je izri─Źito i navedeno u toj zakonskoj odredbi. Tim zakonom nisu propisana ni krivi─Źno djelo silovanje, ni krivi─Źno djelo spolni odnošaj s djetetom ni krivi─Źno djelo rodoskvrnu─çe. Prema tome, pojam djeteta u smislu tog zakona ne mo┼że se primijeniti na zakonska obilje┼żja pojedinih krivi─Źnih djela propisanih u KZ FBiH. Uostalom, ─Źlanom 201. Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivi─Źnom postupku, na koji se u svojoj ┼żalbi tako─Ĺe pozvala kantonalna tu┼żiteljica, utvr─Ĺena je obaveza uskla─Ĺivanja odredaba krivi─Źnog zakona sa Zakonom o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivi─Źnom postupku do po─Źetka primjene ovog drugog zakona. Propust zakonodavca da to u─Źini ne mo┼że se tuma─Źiti kao obavezu primjene zna─Źenja pojedinih pojmova iz Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivi─Źnom postupku, na pojmove koji su upotrebljeni u KZ FBiH pri propisivanju zakonskih obilje┼żja pojedinih krivi─Źnih djela. Iz sli─Źnih razloga neosnovano se kantonalna tu┼żiteljice pri pobijanju prvostepene presude zbog povrede krivi─Źnog zakona poziva i na ─Źlan 1. Konvencije o pravima djeteta. Tim ─Źlanom propisano je zna─Źenje pojma djeteta u skladu sa tom konvencijom. Dr┼żave potpisnice obavezale su se da ─çe pri ispunjenju obaveza iz te konvencije imati u vidu da ona pod pojmom dijete podrazumijeva svako ljudsko bi─çe koje je mla─Ĺe od 18 godina. Me─Ĺutim, to ne zna─Źi da se tom konvencijom direktno mijenjaju zakonska obilje┼żja pojedinih krivi─Źnih djela propisanih krivi─Źnim zakonom.”

(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj 04 0 K 007319 16 K┼ż od 14.09.2016. godine )

 

<------->

 

Mogu─çnost osude za produ┼żeno krivi─Źno djelo shodno ─Źlanu 54. KZ BiH

Optu┼żenog nije mogu─çe oglasiti krivim za produ┼żeno krivi─Źno djelo ukoliko je optu┼żen da je krivi─Źno djelo po─Źinio iz nehata.

 

(Rješenje vije─ça Apelacionog odjeljenja Suda BiH, broj: S1 2 K 020583 16 K┼Ż od
06.03.2017. godine o ukidanju prvostepene presude)

 

<------->

 

Pripadnost grupi kao element krivi─Źnog djela Organiziranje teroristi─Źke grupe iz ─Źlana 202.d stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ BiH, a sve u vezi sa ─Źlanom 201. KZ BiH

 

Nije potrebno dokazivati pojedina─Źne radnje optu┼żenih u borbi na strani ISIL-a, odnosno da su optu┼żeni po─Źinili neki konkretan teroristi─Źki ─Źin, kako to neosnovano ukazuju pojedine ┼żalbe, jer je dovoljno samo pripadništvo teroristi─Źkoj grupi.

 

(Presuda vije─ça Apelacionog odjeljenja Suda BiH, broj: S1 2 K 018991 16 K┼ż 3 od
07.04.2017. godine)

 

<------->

 

Krivi─Źno djelo Porezna utaja ili prevara iz ─Źlana 210. KZ BiH

Apelaciono vije─çe nalazi da se u predmetnom slu─Źaju ne radi o presu─Ĺenoj stvari, tj. da je u pitanju tzv. jedinstveno krivi─Źno djelo koje ima karakter produ┼żenog krivi─Źnog djela poreske utaje, jer poreske utaje koje su u─Źinjene na po─Źetku 2005. godine predstavljaju samostalnu i autonomnu kriminalnu cjelinu, imaju─çi u vidu da izme─Ĺu njih i poreskih utaja u─Źinjenih na kraju te godine, za koje je optu┼żena osu─Ĺena, ne postoji neophodna objektivna i subjektivna veza, tj. me─Ĺusobna funkcionalna povezanost koja sva ta djela povezuje u jedinstvenu kriminalnu cjelinu, što je bitan zakonski element konstrukcije produ┼żenog krivi─Źnog djela iz ─Źlana 54. stava 2. KZ BiH.

 

(Presuda vije─ça Apelacionog odjeljenja Suda BiH, broj: S1 2 K 017189 17 K┼żk od
23.03.2017. godine)

 

<------->

 

Motiv pomaga─Źa kod krivi─Źnog djela iz ─Źlana 219. KZ BiH

Tu┼żilaštvo i nije bilo u obavezi da dokazuje motive ili interes optu┼żenog, s obzirom da razlozi zbog kojih se pomaga─Ź odlu─Źio da pru┼żi pomo─ç u izvršenju krivi─Źnog djela drugog lica nisu od zna─Źaja. Naime, ove okolnosti mogu biti cijenjene samo u smislu rasvjetljavanja li─Źnosti pomaga─Źa, a samim tim uticati i na odmjeravanje kazne.

 

(Presuda vije─ça Apelacionog odjeljenja Suda BiH, broj S1 2 K 020785 17 K┼ż od
30.01.2017. godine)

 

<------->

 

Krivi─Źno djelo Davanje la┼żnog iskaza iz ─Źlana 235. stav 3., u vezi sa stavom 1. KZ BiH

Za utvr─Ĺenje da li je neko kao svjedok u krivi─Źnom postupku dao la┼żni iskaz nije dovoljno utvrditi da je on u jednom postupku o istom doga─Ĺaju dao dva me─Ĺusobno razli─Źita iskaza, ve─ç je neophodno utvrditi koji je od tih iskaza suprotan onome što se stvarno doga─Ĺalo, kao i da li je optu┼żeni bio subjektivno svjestan da govori neistinu i da je upravo to htio ili da je barem na to pristao.

 

(Presuda vije─ça Apelacionog odjeljenja Suda BiH, broj: S1 3 K 021322 17 K┼żk od
11.05.2017. godine)

 

<------->

 

Svojstvo ─Źlana grupe za organizirani kriminal
─îlan 2. stav 18. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine1

ZA SAMO SVOJSTVO ─îLANA GRUPE ZA ORGANIZIRANI KRIMINAL NE TRA┼ŻI SE DA JE SVAKA OSOBA KOJA JE ─îLAN ORGANIZIRANE GRUPE LJUDI OD NAJMANJE TRI OSOBE LI─îNO U─îINILA KRIVI─îNO DJELO (JEDNO ILI VIŠE NJIH) ZA KOJA SE PO ZAKONU MO┼ŻE IZRE─ćI KAZNA ZATVORA PREKO TRI GODINE ILI TE┼ŻA KAZNA NEGO SE ZAHTIJEVA PRIPADNOST GRUPI KOJA JE DJELOVALA U CILJU U─îINJENJA TAKVIH KRIVI─îNIH DJELA I SVIJEST O TOME.

 

(Rješenje Vrhovnog suda FBiH, broj 09 0 K 023702 16 K┼ż 11 od 29.07.2016. godine)

 

<------->

 

Odmjeravanje kazne
─îlan 49. stav 1. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

U─îINITELJU KRIVI─îNOG DJELA SPOLNI ODNOŠAJ S DJETETOM IZ ─îLANA 207. KZ FBIH NE MO┼ŻE SE KAO OLAKŠAVAJU─ćA OKOLNOST PRILIKOM ODMJERAVANJA KAZNE CIJENITI INICIJATIVA DJETETA ZA VRŠENJE SPOLNOG ODNOŠAJA.

 

(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj 03 0 K 010458 13 K┼ż 3 od 31.07.2013. godine)

 

<------->

 

Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga
─îlan 238. stav 2. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

ZA UTVR─ÉENJE POSTOJANJA OSNOVANE SUMNJE DA JE OSUMNJI─îENA U─îINILA KRIVI─îNO DJELO NEOVLAŠTENA PROIZVODNJA I STAVLJANJE U PROMET OPOJNIH DROGA IZ ─îLANA 238. STAV 2. KZ FBIH ODNOSNO DA JE POSTALA ─îLAN ORGANIZIRANE GRUPE LJUDI FORMIRANE U CILJU U─îINJENJA KRIVI─îNOG DJELA IZ STAVA 1. TOG ─îLANA NIJE NEOPHODNO UTVRDITI DA JE ONA POZNAVALA POJEDINE ─îLANOVE TE ORGANIZIRANE GRUPE LJUDI.

 

(Rješenje Vrhovnog suda FBiH, broj 03 0 K 013243 16 K┼ż 13 od 03.10.2016. godine)

 

<------->

 

Krivi─Źno djelo Organizirani kriminal
─îlan 342. stav 1. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

ZA OCJENU DA LI JE U ODRE─ÉENOM SLU─îAJU U─îINJENO KRIVI─îNO DJELO ORGANIZIRANI KRIMINAL IZ ─îLANA 342. STAV 1. KZ FBIH NEOPHODNO JE DEFINICIJU POJMA „GRUPA ZA ORGANIZIRANI KRIMINAL“ IZ ─îLANA 2. STAV 18. KZ FBIH POSMATRATI U KONTEKSTU ZAKONSKOG OPISA KRIVI─îNOG DJELA ORGANIZIRANI KRIMINAL IZ ─îLANA 342. STAV 1. KZ FBIH.

 

(Rješenje Vrhovnog suda FBiH, broj 09 0 K 023702 16 K┼ż 11 od 29.07.2016. godine)

 

<------->

 

Krivi─Źno djelo Zloupotreba polo┼żaja ili ovlaštenja
─îlan 383. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

PREKORA─îENJE GRANICA SVOGA SLU┼ŻBENOG OVLAŠTENJA KAO JEDNA OD ALTERNATIVNO PROPISANIH RADNJI U─îINJENJA KRIVI─îNOG DJELA ZLOUPOTREBA POLO┼ŻAJA ILI OVLAŠTENJA IZ ─îLANA 383. KZ FBIH PODRAZUMIJEVA PREDUZIMANJE RADNJE KOJA JE IZVAN OVLAŠTENJA U─îINITELJA KAO SLU┼ŻBENE ILI ODGOVORNE OSOBE, PA, STOGA, ─îINJENI─îNI OPIS DJELA U OPTU┼ŻNICI ODNOSNO IZRECI PRESUDE MORA SADR┼ŻAVATI ─îINJENICE I OKOLNOSTI IZ KOJIH PROIZILAZI DA JE U─îINITELJ PREKRŠIO PROPISE KOJIMA SU ODRE─ÉENE GRANICE NJEGOVIH SLU┼ŻBENIH OVLAŠTENJA I TAKO PREKORA─îIO SVOJA SLU┼ŻBENA OVLAŠTENJA.

 

(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj 06 0 K 004496 16 K┼ż 2 od 08.06.2016. godine)

 

<------->

 

Kvalificirani oblici krivi─Źnog djela Zloupotreba polo┼żaja ili ovlaštenja iz ─Źlana 383. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine
─îlan 383. stav 2. i 3. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

ZA OCJENU POSTOJANJA KVALIFICIRANIH OBLIKA KRIVI─îNOG DJELA ZLOUPOTREBA POLO┼ŻAJA ILI OVLAŠTENJA NIJE RELEVANTNA VISINA ŠTETE NANESENE DRUGOME PREDUZETIM RADNJAMA U─îINJENJA JER JE KVALIFIKATORNA OKOLNOST PROPISANA ZAKONOM - VISINA PRIBAVLJENE IMOVINSKE KORISTI.

 

(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj 03 0 K 010253 15 K┼żk od 08.10.2015. godine)

 

<------->

 

Dejstvo osude koja je brisana
─îlan 125. stav 7. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

OSUDA KOJA JE BRISANA NE MO┼ŻE SE OPTU┼ŻENOM CIJENITI KAO OTE┼ŻAVAJU─ćA OKOLNOST PRILIKOM ODMJERAVANJA KAZNE ZA NOVO KRIVI─îNO DJELO S OBZIROM DA NI KZ FBIH NI ZKP FBIH NE PREDVI─ÉAJU IZRI─îITO DOSTAVLJANJE SUDU PODATAKA O BRISANOJ OSUDI OSOBE PROTIV KOJE SE VODI KRIVI─îNI POSTUPAK, TE S OBZIROM DA ODREDBA ─îLANA 125. STAV 7. KZ FBIH IZRI─îITO PROPISUJE DA SE BRISANJEM OSUDE U─îINITELJ KRIVI─îNOG DJELA SMATRA NEOSU─ÉIVANIM.

Iz obrazlo┼żenja:

“Nadalje, branitelj optu┼żenog J.A. u ┼żalbi isti─Źe tvrdnju da se ovom optu┼żenom prilikom odmjeravanja kazne nije mogla cijeniti ranija osu─Ĺivanost jer se radi o osudi koja je brisana iz kaznene evidencije. Pri tome, branitelj se pozvao na odredbu ─Źlana 125. stav 7. KZ FBiH kojom je propisano da brisanjem osude iz kaznene evidencije, pod uvjetima propisanim tim zakonom, u─Źinitelj krivi─Źnog djela se smatra neosu─Ĺivanim.

Ovi ┼żalbeni navodi branitelja optu┼żenog J.A. su osnovani. Naime, Zakonom o izmjenama i dopunama KZ FBiH („Slu┼żbene novine FBiH“, broj 42/10) izmijenjena je odredba ─Źlana 125. KZ FBiH i novim stavom 7. tog ─Źlana propisano da se brisanjem osude iz kaznene evidencije, pod uslovima iz stava 1. do 3. tog ─Źlana, u─Źinitelj krivi─Źnog djela smatra neosu─Ĺivanim. Osim što je izmijenjen ─Źlan 125., navedenim Zakonom o izmjenama i dopunama KZ FBiH uveden je i novi ─Źlan – ─Źlan 125a., koji nosi naziv - Podaci iz kaznene evidencije. Odredba ─Źlana 125a. KZ FBiH kao ni od ranije postoje─ça odredba ─Źlana 227. ZKP FBiH, koja se odnosi na davanje podataka iz kaznene evidencije, ne predvi─Ĺa mogu─çnost dostavljanja podataka o brisanoj osudi sudu, tu┼żiteljstvu i organima unutarnjih poslova u vezi sa krivi─Źnim postupkom koji se vodi protiv osobe ─Źija je osuda brisana, kakvu je odredbu sadr┼żavalo naše ranije krivi─Źno zakonodavstvo (na primjer, ─Źlan 120. stav 3. ranijeg KZ FBiH - „Slu┼żbene novine FBiH“, broj 43/98). S obzirom da ni KZ FBiH ni ZKP FBiH ne predvi─Ĺaju izri─Źito dostavljanje sudu podataka o brisanoj osudi osobe protiv koje se vodi krivi─Źni postupak, te s obzirom da odredba ─Źlana 125. stav 7. KZ FBiH izri─Źito propisuje da se brisanjem osude u─Źinitelj krivi─Źnog djela smatra neosu─Ĺivanim, ovaj sud smatra da se ispravno ┼żalbom branitelja optu┼żenog J.A. tvrdi da se ovom optu┼żenom ranija osuda, budu─çi da je ona brisana, nije mogla cijeniti kao ote┼żavaju─ça okolnost prilikom odmjeravanja kazne za novo krivi─Źno djelo.”

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 04 0 K 006123 15 K┼ż 6 od
04.03.2015. godine)

 

 

<------->

 

Postojanje umišljaja da se ošte─çena liši ┼żivota
─îlan 166. stav 1. u vezi sa ─Źlanom 28. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

─îINJENICE DA JE OPTU┼ŻENI NANIO VIŠE LAKIH TJELESNIH POVREDA OŠTE─ćENOJ NE MOGU SE SVESTI NA ZAKLJU─îAK DA JE ISKLJU─îEN NJEGOV UMIŠLJAJ U ODNOSU NA SVAKU DRUGU POSLJEDICU SEM NA NANOŠENJE LAKIH TJELESNIH POVREDA. PRI OCJENI DA SE UMIŠLJAJ OPTU┼ŻENOG ODNOSIO NA USMR─ćENJE OŠTE─ćENE SUD JE IMAO U VIDU UTVR─ÉENE ─îINJENICE PREMA KOJIMA JE OPTU┼ŻENI U HODNIKU SUDA PRIJE ODR┼ŻAVANJA RASPRAVE OŠTE─ćENU UBO HEMIJSKOM OLOVKOM U PREDJELU VRATA I POTOM JE UDARIO U USTA KADA JOJ JE REKAO DA ─ćE JE UBITI, A ONDA U SUDNICI UZEO MAKAZE KOJE PREDSTAVLJAJU OPASNO ORU─ÉE I SA ISTIM OŠTE─ćENOJ NANOSIO TJELESNE POVREDE PO NJENIM VITALNIM DIJELOVIMA TIJELA I TO PRVO U PREDJELU LICA, ZATIM U PREDJELU OBRVE, A ONDA SLJEDE─ćU U PREDJELU VRHA NOSA KADA JOJ JE OTKINUO NJEGOV VRH. DAKLE PRIJETNJA OPTU┼ŻENOG DA ─ćE UBITI OŠTE─ćENU I NAKON TOGA PREDUZIMANJE REALNE DJELATNOSTI U VIDU NANOŠENJA OPASNIM ORU─ÉEM VIŠE TJELESNIH POVREDA PO VITALNIM DIJELOVIMA TIJELA OŠTE─ćENE UKAZUJE DA JE BIO SVJESTAN DA OŠTE─ćENU MO┼ŻE LIŠI ┼ŻIVOTA I DA JE HTIO NASTUPANJE TAKVE POSLJEDICE.

Iz obrazlo┼żenja:

Prije svega, treba ukazati na ─Źinjenicu da kvalifikacija tjelesnih povreda koje su u konkretnom slu─Źaju od strane vještaka za sudsku medicinu zaista kvalifikovane kao lake tjelesne povrede ni u kom slu─Źaju ne isklju─Źuje mogu─çnost da su te povrede nastale u pokušaju izvršenja krivi─Źnog djela ubistva. Obje tjelesne povrede konstatovane kod ošte─çene su nanijete opasnim oru─Ĺem makazama, obje u predjelu lica, jedna u predjelu obrve uz obilno krvarenje, a druga u predjelu vrha nosa i prilikom nanošenja povrede u predjelu nosa došlo je do takvog ošte─çenja da je ošte─çenoj otkinut vrh nosa u veli─Źini kovanice od 50 feninga, što je zahtjevalo hitnu medicinsku intervenciju, te operaciju u predjelu nosa. ─îinjenice intenziteta napada optu┼żenog, lokacija mjesta na kojem su nanijete povrede u predjelu lica i blizini oka ─Źije povre─Ĺivanje mo┼że dovesti do vrlo teških posljedica, osnovano upu─çuju na zaklju─Źak prvostepenog suda da je nanošenjem udaraca makazama u predjelu lica optu┼żeni pokušao lišiti ┼żivota ošte─çenu, a samo je splet okolnosti doveo do toga da posljedice ovog napada ne budu fatalne. Neta─Źno je da prvostepeni sud zaklju─Źak o karakteru napada optu┼żenog na ošte─çenu, te pravnu kvalifikaciju radnji koje preduzima optu┼żeni, zasniva samo na karakteru i vrsti tjelesnih povreda konstatovanih kod ošte─çene. Svoj zaklju─Źak prvostepeni sud, poklanjaju─çi vjeru iskazu ošte─çene saslušane kao svjedoka ,zasniva i na ponašanju optu┼żenog u hodniku suda prije odr┼żavanja rasprave o povjeravanju djeteta, kada optu┼żeni ubada hemijskom olovkom ošte─çenu u predjelu vrata govore─çi joj kako nije mogao unijeti drugo sredstvo za napad u zgradu suda zbog kontrole na ulazu u zgradu, udara je u predjelu usta, kojom prilikom dolazi do krvarenja ošte─çene i govori joj da ─çe je ubiti. Ovakve radnje optu┼żenog, prijetnje upu─çene ošte─çenoj, prvostepeni sud pravilno povezuje sa daljim napada─Źkim aktivnostima optu┼żenog u odnosu na ošte─çenu i na osnovu tako utvr─Ĺenog ─Źinjeni─Źnog stanja prvostepeni sud je pravilno i potpuno utvrdio ─Źinjeni─Źno stanje, kada je optu┼żenog oglasio krivim za krivi─Źno djelo ubistva u pokušaju.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 09 0 K 016592 13 K┼ż 5 od 23.10.2014.godine)

 

Stjecaj krivi─Źnih djela Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz ─Źlana 238. stav 2. i Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz ─Źlana 238. stav 1. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

 

─îlan 238. stav 2. i ─Źlan 238. stav 1. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

KRIVI─îNO DJELO NEOVLAŠTENA PROIZVODNJA I STAVLJANJE U PROMET OPOJNIH DROGA IZ ─îLANA 238. STAV 2. KZ FBIH ─îINI ONAJ KO ORGANIZIRA GRUPU LJUDI U CILJU U─îINJENJA KRIVI─îNOG DJELA IZ STAVA 1. TOG ─îLANA ILI KO POSTANE ─îLANOM TAKVE ORGANIZIRANE GRUPE LJUDI. OVAJ OBLIK KRIVI─îNOG DJELA NEOVLAŠTENA PROIZVODNJA I STAVLJANJE U PROMET OPOJNIH DROGA PREDSTAVLJA POSEBAN OBLIK KRIVI─îNOG DJELA UDRU┼ŻIVANJE RADI ─îINJENJA KRIVI─îNIH DJELA IZ ─îLANA 340. STAV 1. I 2. KZ FBIH I, PO SVOJOJ SADR┼ŻINI, RADNJE U─îINJENJE OVOG KRIVI─îNOG DJELA PREDSTAVLJAJU PRIPREMNE RADNJE, KOJE SU ZBOG SVOJE IZUZETNE OPASNOSTI INKRIMINIRANE KAO SAMOSTALNO KRIVI─îNO DJELO. STOGA, OVA INKRIMINACIJA KOJA OBUHVATA DJELATNOST STVARANJA KRIMINALNOG UDRU┼ŻENJA JE SAMOSTALNOG KARAKTERA I NE GUBI SVOJU KRIVI─îNOPRAVNU AUTONOMIJU U SLU─îAJU IZVRŠENJA KRIVI─îNOG DJELA RADI KOGA JE UDRU┼ŻENJE STVORENO TJ. KRIVI─îNOG DJELA NEOVLAŠTENA PROIZVODNJA I STAVLJANJE U PROMET OPOJNIH DROGA IZ ─îLANA 238. STAV 1. KZ FBIH, PA ─ćE U TOM SLU─îAJU POSTOJATI STICAJ OVA DVA KRIVI─îNA DJELA.

Iz obrazlo┼żenja:

“Pobijaju─çi prvostepenu presudu zbog povrede krivi─Źnog zakona tu┼żitelj u ┼żalbi iznosi stav da je prvostepeni sud na osnovu pravilno utvr─Ĺenog ─Źinjeni─Źnog stanja izveo pogrešan zaklju─Źak da su se u radnjama optu┼żenih, opisanim u ta─Źki 1. izreke presude, za ─Źije u─Źinjenje su

svi optu┼żeni priznali krivnju, stekla obilje┼żja krivi─Źnog djela Neovlaš─çena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz ─Źlana 238. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH, a ne obilje┼żja krivi─Źnog djela Neovlaš─çena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz ─Źlana 238. stav 2. KZ FBiH u sticaju sa produ┼żenim krivi─Źnim djelom Neovlaš─çena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz ─Źlana 238. stav 1. KZ FBiH...

Ovi ┼żalbeni navodi kantonalnog tu┼żitelja su osnovani.

Prije svega valja ukazati na to da se odredbama ─Źlana 238. i ─Źlana 239. KZ FBiH osigurava cjelovitost krivi─Źnopravne zaštite od razli─Źitih oblika zloupotrebe opojnih droga. Prema ─Źlanu 238. KZ FBiH, krivi─Źno djelo Neovlaš─çena proizvodnja i stavljanja u promet opojnih droga ima tri oblika...

... djelo iz stava 2. ─Źlana 238. KZ FBiH ─Źini onaj ko organizira grupu ljudi u cilju u─Źinjenja krivi─Źnog djela iz stava 1. ovog ─Źlana ili ko postane ─Źlanom takve organizirane grupe ljudi. Iz samog zakonskog odre─Ĺenja slijedi da se ovo djelo iscrpljuje u samom organiziranju grupe ljudi radi ─Źinjenja djela iz stava 1. ovog ─Źlana, odnosno u postajanju ─Źlanom takve organizirane grupe, a organizirana grupu ljudi u smislu ─Źlana 2. stav 17. KZ FBiH je grupa ljudi koja je formirana, a nije nastala spontano, radi izravno slijede─çeg u─Źinjenja krivi─Źnog djela, ─Źiji ─Źlanovi ne moraju imati formalno odre─Ĺene uloge, koja ne mora imati slijed ─Źlanstva, niti razvijenu ogranizaciju... Ovo djelo predstavlja poseban oblik krivi─Źnog djela Udru┼żivanje radi ─Źinjenja krivi─Źnih djela iz ─Źlana 340. stav 1. i 2. KZ FBiH i po svojoj sadr┼żini radnje u─Źinjenje ovog krivi─Źnog djela predstavljaju pripremne radnje, koje su zbog svoje izuzetne opasnosti inkriminisane kao samostalno krivi─Źno djelo. Stoga, ova inkriminacija koja obuhvata djelatnost stvaranja kriminalnih udru┼żenja je samostalnog karaktera i ne gubi svoju krivi─Źno pravnu autonomiju u slu─Źaju izvršenja krivi─Źnog djela radi koga je udru┼żenje stvoreno, pa ─çe u tom slu─Źaju postojati sticaj ova dva djela.”

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 03 0 K 011262 14 K┼ż 5 od
18.03.2015. godine)

 

 

<------->

 

Zloupotreba slu┼żbenog polo┼żaja ili ovlaštenja iz ─Źlana 220. stav 3. KZ BiH u vezi sa odredbom ─Źlana 11. Zakona o javnim nabavkama BiH

 

Postojanje epidemije bruceloze na podru─Źju BiH, u vremenskom periodu koji je predmet optu┼żenja, je razlog hitnosti koji opravdava da se odstupi od uobi─Źajene procedure dodjele ugovora, odnosno da se radi o standardu propisanim ─Źlanom 11. stav 4. ta─Źka a) alineja 4) Zakona o javnim nabavkama BiH. Stoga nema dokaza da je optu┼żeni zloupotrijebio Zakonom o javnim nabavkama propisanu proceduru.

 

Iz obrazlo┼żenja:

Prema navodima optu┼żnice, optu┼żeni se teretio da je postupao protivno ─Źlanu 11. Zakona o javnim nabavkama BiH u namjeri da dobavlja─Źu pribavi imovinsku korist, a drugima nanese štetu tako što ─çe Ugovor o nabavki PDA ure─Ĺaja za kontrolu bruceloze, zaklju─Źiti sa firmom „SK Tradeing“ doo Sarajevo i to na na─Źin da sprovede skra─çeni postupak dodjele ugovora o nabavci PDA ure─Ĺaja, putem pregovara─Źkog postupka.
─îlanom 11. stav 4. ta─Źka a) alineja 4. Zakona o javnim nabavkama, propisano je da ugovorni organ mo┼że dodijeliti ugovore putem tzv. pregovara─Źkog postupka bez
objavljivanja obavještenja o nabavci, izuzetno kada zbog dokazivih razloga krajnje
hitnosti prouzrokovanih nepredvidivim doga─Ĺajima, nije mogu─çe ispoštovati zakonom utvr─Ĺene minimalne rokove za ubrzani ograni─Źeni postupak.
Iz pobijane presude evidentno je da je prvostepeni sud našao da postoje opravdani
razlozi hitnosti zbog pojave bruceloze na zadatom podru─Źju, te da je otvaranje pregovara─Źkog postupka i dodjele ugovora firmi „SK Trading“ doo Sarajevo, bilo u skladu sa nazna─Źenom zakonskom odredbom. Apelaciono vije─çe se sla┼że da Tu┼żilaštvo nije dokazalo da na strani optu┼żenog postoji dovoljno dokaza koji bi ukazali da je optu┼żeni zloupotrijebio Zakonom o javnim nabavkama propisanu proceduru u smislu prikupljanja ponuda za nabavku PDA ure─Ĺaja za kontrolu i suzbijanje bruceloze.
Iz provedenih dokaza evidentno da je prvostepeni sud saslušao nekoliko svjedoka Tu┼żilaštva, direktnih sudionika pregovara─Źkog postupka – ─Źlanove Komisije za javne nabavke i to svjedoke D.K., A.A. i F. M. Iz njihovih iskaza jasno je da su oni saglasni sa konstatacijom da je u konkretnom vremenskom periodu koji je predmet optu┼żenja, upravo razlog hitnosti opravdao da se odstupi od uobi─Źajene procedure dodjele ugovora, odnosno da je upravo slu─Źaj iz predmetne optu┼żnice potpadao pod standard propisan ─Źlanom 11. stav 4. ta─Źka a) alineja 4) Zakona o javnim nabavkama BiH.

Apelaciono vije─çe nalazi iskaze ovih svjedoka dovoljno pouzdanim i uvjerljivim da bi se zaista opravdao zaklju─Źak prvostepenog vije─ça kako je u konkretnom slu─Źaju postojala potreba hitne nabavke PDA ure─Ĺaja.

Suprotno navodima Tu┼żilaštva koji ne nalazi da je u postupku dokazana odlu─Źna ─Źinjenica koja se ogleda u potrebi hitne nabavke PDA ure─Ĺaja putem otvaranja pregovara─Źkog postupka, umjesto postupka sprovedbe javnog tendera, ovo vije─çe smatra da je prvostepeno vije─çe analizom svih provedenih dokaza, pravilno utvrdilo da u radnjama optu┼żenog D.N. nema elemenata koje bi ukazivali na krivicu optu┼żenog, te je postupanje istog u postupku javne nabavke bilo u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima. Apelaciono vije─çe nalazi da je prvostepeni sud o tome dao dovoljno jasne i prihvatljive razloge, te nema mjesta tvrdnji da su odlu─Źne ─Źinjenice pogrešno ili nepotpuno utvr─Ĺene.

 

(Presuda vije─ça Apelacionog odjeljenja Suda BiH broj: S1 2 K 015827 15 K┼ż od
23.02.2015. godine)

 

 

<------->

 

 

Teško krivi─Źno djelo protiv sigurnosti javnog prometa
─îlan 336. stav 4. u vezi sa ─Źlanom 332. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

ZA ZAKLJU─îAK DA SE RADI O UMIŠLJAJNOM U─îINJENJU KRIVI─îNOG DJELA TEŠKO KRIVI─îNO DJELO PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA IZ ─îLANA 336. STAV 2. U VEZI SA ─îLANOM 332. STAV 1. KZ FBIH POTREBNO JE UTVRDITI DA JE DO UGRO┼ŻAVANJA JAVNOG PROMETA DOŠLO USLJED GRUBOG ILI BEZOBZIRNOG KRŠENJA SAOBRA─ćAJNIH PROPISA OD STRANE OPTU┼ŻENOG. ZA DONOŠENJE TAKVOG ZAKLJU─îKA NIJE DOVOLJNO UTVRDITI DA JE OPTU┼ŻENI BIO POD UTICAJEM ALKOHOLA OD 1,26 GR/KG, ALKOHOLA U KRVI I DA JE TIME POSTUPIO PROTIVNO ODREDBAMA ─îLANA 174. ST. 1. I 2. ZAKONA O OSNOVAMA BEZBJEDNOSTI SAOBRA─ćAJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI I DA JE PROPUSTIO DR┼ŻATI POTREBNO ODSTOJANJE OD BICIKLISTE KOJI SE KRETAO ISPRED NJEGA I TIME POVRIJEDIO ODREDBU ─îLANA 62. ISTOG ZAKONA, VE─ć I DA JE KRŠENJE OVOG SAOBRA─ćAJNOG PROPISA U UZRO─îNOJ VEZI SA NJEGOVIM ALKOHOLISANIM STANJEM.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bsone i Hercegovine broj: 02 0 K 000506 12 K┼żk od 11.10.2013. godine)

 

<------->

 

Nastavak na: krivi─Źno materijalno pravo

Nazad na: sudska praksa BiH

Da bi ste na┼íli obrazlo┼żenje od odabrane setence iz oblasti krivi─Źnog materijalnog prava potrebno je da koristite Bilten sudske prakse Suda BiH, Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine / Vrhovnog suda Republike Srpske / Brcko distrikt BiH za odre─Ĺenu godinu.

 

Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 856 recenzija