Advokatska kancelarija

weight
"Na┼ía za┼ítita nije u na┼íem oru┼żju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein

AP

Porezno pravo u sudskoj praksi Bosne i Hercegovine

 

PRAVO NA POVRAT RAZLIKE IZME─ÉU ULAZNOG I IZLAZNOG POREZA
Zakon o porezu na dodatu vrijednost
─Źlan 52

  • Pravo na povrat razlike izme─Ĺu ulaznog i izlaznog poreza ima poreski obveznik ako je iznos ulaznog poreza u poreskom periodu ve─çi od iznosa izlaznog poreza, kao i da se ta razlika priznaje kao poreski kredit ako obveznik odlu─Źi da se ne izvrši povrat razlike.

 

 

Obrazlo┼żenje:

 


"Odredbom ─Źlana 52. Zakona o PDV - u, propisano je da svaki obveznik ima pravo na povrat razlike izme─Ĺu ulaznog i izlaznog poreza, ako je iznos ulaznog poreza u poreskom periodu ve─çi od iznosa izlaznog poreza, kao i da se ta razlika priznaje kao poreski kredit ako obveznik odlu─Źi da se ne izvrši povrat razlike. Poreski kredit koji se ne iskoristi nakon perioda od šest mjeseci se vra─ça poreskom obvezniku. Na zahtjev obveznika, povrat razlike vrši se najkasnije u roku od 60 dana po isteku roka za predaju prijave za PDV. Stavom 6. iste odredbe je propisano da obveznik ─Źija je osnovna djelatnost izvoz dobara i koji u uzastopnim prijavama za PDV iskazuje iznos ulaznog poreza koji je ve─çi od iznosa njegove izlazne obaveze, ima pravo na povrat u roku od 30 dana od podnošenja prijave za PDV, dok je stavom 8. odredbe ─Źlana 52. Zakona o porezu na dodatu vrijednost, propisano da ako je obvezniku dospio rok za pla─çanje drugih poreza, obveznik prima povrat razlike umanjen za iznos poreskog duga. Ta─Źno je da je da je podnošenje prijave za pla─çanje PDV - a i rok za pla─çanje indirektnih poreza u smislu odredbe ─Źlana 39. stav 1. i 2. Zakona o PDV-u do 10-og u mjesecu po isteku poreskog perioda, dok se u smislu odredbe ─Źlana 10. Zakona o postupku indirektnog oporezivanja ("Slu┼żbeni glasnik BiH" broj 89/05) zatezna kamata pla─ça na iznos indirektnih poreza koji nisu pla─çeni u zakonskom roku po stopi od 0, 06% za svaki dan zakašnjenja, a za potra┼żivanje zatezne kamate nije potreban prethodni razrez UIO.


Po nalazu ovog sudskog vije─ça, rješenje Organa... od 26.5.2010. g., ne daje valjane razloge u odnosu na istaknute ┼żalbene prigovore a sada i tu┼żbene navode, zbog ─Źega i osporeno rješenje nije pravilno i zakonito. Naime, rješenjem se konstatuje da je ta─Źno da je tu┼żilac podnio blagovremeno PDV prijavu za septembar i novembar mjesec 2009. g. u iznosima od po 12.196,00 KM i 17.371, 00 KM, kao i da je dana 13.01.2010. g. PDV prijava za mjesec decembar 2009. g. pokrivena dijelom iz tih iznosa, kao poreskih kredita. Tako─Ĺe se konstatuje da ostatak duga u iznosu od 119.411,00 KM pokriven uplatom dana 11.01.2010. g. u iznosu od 148.978, 00 KM, te da je ostatak uplate potrošen na razlike utvr─Ĺene rješenjem kontrole broj... od 15.3.2010. g.. Osporeno rješenje, me─Ĺutim ne daje razloge iz kojih tu┼żiocu nije obra─Źunata kamata na iznos poreskog kredita, odnosno ne daje razloge iz kojih mu je obra─Źunata zatezna kamata na iznos duga, mada je u vrijeme prispije─ça obaveza postojao poreski kredit kao osnov za namirenje obaveza. Ni rješenje od 14.4.2010. g. ne sadr┼żi jasne i ubjedljive razloge, koji bi dali valjan odgovor na sporno pitanje da li su u konkretnom slu─Źaju, tu┼żiocu trebale biti zara─Źunate kamate u iznosu od 2.365, 00 KM, a na osnovu rješenja broj... od 13.4.2010. g.."

 

 

(Presuda Suda Bosne i Hercegovine, U 4167/2011 od 19.2.2013. g.)

 

-------------

 

URA─îUNAVANjE SPOREDNIH TROŠKOVA U PORESKU OSNOVICU NAPLATE PDV
Zakon o porezu na dodatu vrijednost
─Źlan 20

  • U poresku osnovicu ura─Źunavaju se i svi sporedni troškovi koje obveznik obra─Źunava primaocu dobara i usluga kao što su provizija, troškovi pakovanja, prevoza, osiguranja i drugi vanredni troškovi koje isporu─Źilac obra─Źunava kupcu.

 

Obrazlo┼żenje:


"Poreska osnovica naplate PDV-a utvr─Ĺuje se u skladu sa odredbom ─Źl. 20. stav 1. Zakona o PDV-u. i predstavlja oporezivi iznos naknade (u novcu, stvarima ili uslugama) koju obveznik primi ili treba da primi za isporu─Źena dobra ili pru┼żene usluge. Uklju─Źuju─çi subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom tih dobara ili usluga, a u koje nije uklju─Źen PDV. U stavu 2. istog ─Źlanka odre─Ĺuje se da se u poresku osnovicu ura─Źunavaju i svi sporedni troškovi koje obveznik obra─Źunava primaocu dobara i usluga kao što su provizija, troškovi pakovanja, prevoza, osiguranja i drugi vanredni troškovi koje isporu─Źilac obra─Źunava kupcu. Dakle, naknadom se sve ono što primalac dobara ili usluga treba dati ili platiti za isporu─Źena dobra ili pru┼żene usluge, osim PDV-a kao i sve ono što neka druga osoba a ne primalac dobara ili usluga treba dati ili platiti isporu─Źiocu uklju─Źuju─çi subvencije direktno povezane sa cijenom isporuke, a ne samo troškove nastale do momenta isporuke predmeta leasinga, kako to pogrešno smatra tu┼żitelj. Neosnovano tu┼żitelj ukazuje da je pogrešno tu┼żeni organ obra─Źunao u osnovicu poreza i pla─çene usluge za kaksko osiguranja, pozivaju─çi se na odredbu ─Źl. 25. Zakona o PDV-u. Ovo iz razloga što je citiranim ─Źlankom predvi─Ĺeno da odre─Ĺene djelatnosti osloba─Ĺaju od pla─çanja PDVa, izme─Ĺu ostalog i usluge osiguranja i reosiguranja, uklju─Źuju─çi i prate─çe usluge posrednika i agenta u osiguranju (─Źl. 25. stav 1. ta─Źka 1. Zakona o PDV-u). Tu┼żitelj ne obavlja djelatnost osiguranja ili reosiguranja, niti je posrednik u osiguranja odnosno agent. Tu┼żitelj ima status ugovara─Źa osiguranja i isti je osigurano lice, a na osnovu zaklju─Źenih ugovora o osiguranju je primio ulazne fakture bez obra─Źunatog PDV-a te je u obavezi u izlaznim fakturama obra─Źunati PDV-e, što je tu┼żeni propustio u─Źiniti."

 

 

(Presuda Suda Bosne i Hercegovine, U 5282/2009(2) od 2.6.2011. g.)

 

--------------

 

 

URU─îENjE DOKUMENATA PO PITANjIMA INDIREKTNOG OPOREZIVANjA
Zakon o postupku indirektnog oporezivanja
─Źlan 65 stav 2

  • Odredbama Zakona o postupku indirektnog oporezivanja su propisana pravila dostavljanja dokumenata u postupcima indirektnog oporezivanja koji su pokrenuti po slu┼żbenoj du┼żnosti, a taj zakon se primjenjuje jer je on lex specialis u odnosu na Zakon o upravnom postupku.

 

Obrazlo┼żenje:


"Iz stanja spisa proizlazi da je rješenjem tu┼żene UIO B. L. broj... od 14. 9. 2015. g. odbijena ┼żalba tu┼żitelja izjavljena na rješenje Odsjeka za kontrolu velikih poreskih obveznika Grupa za kontrolu velikih poreskih obveznika M. broj... od 25. 6. 2015. g., a kojim rješenjem je odba─Źena kao neblagovremena ┼żalba tu┼żitelja izjavljena na Zaklju─Źak Sektora za poreze Odsjek za kontrolu velikih poreskih obveznika Grupa za kontrolu velikih poreskih obveznika M. broj... od 12. 5. 2015. g., kojim je odbijen prijedlog tu┼żitelja za povrat u pre─Ĺašnje stanje zbog propuštanja roka za ┼żalbu na rješenje Grupe za kontrolu velikih poreskih obveznika M. o utvr─Ĺivanju razreza porezne obaveze broj... od 11.3. 2015. g.. Iz dokaza u spisu nesporno proizlazi da je tu┼żitelj propustio zakonom propisani rok od 15 dana za izjavljivanje ┼żalbe na rješenje Grupe za kontrolu velikih poreskih obveznika M. o utvr─Ĺivanju razreza porezne obaveze broj... od 11.3. 2015. g.. Pravilno od strane tu┼żene nisu prihva─çeni razlozi navedeni u zahtjevu za povrat u pre─Ĺašnje stanje koji opravdavaju tu┼żitelja za prekora─Źenje roka za izjavljivanje ┼żalbe. Naime, vije─çe za upravne sporove je ocijenilo kao pravilnim postupanje tu┼żenog organa u pogledu dostavljanja rješenja o razrezu neizravnih poreza tu┼żitelju "L..." d.o.o sa sjedištem u... odnosno da prilikom dostavljanja rješenja nije došlo do povrede pravila postupka u pogledu dostavljanja. Kod utvr─Ĺivanja poreske obaveze poreskom obvezniku primijenjene su odredbe Zakona o postupku indirektnog oporezivanja ("Slu┼żbeni glasnik BiH" broj: 89/05 i 100/13) i to odredbe ─Źlana 65. stav 1. navedenog zakona-postupci koji se pokre─çu po slu┼żbenoj du┼żnosti, pa je stoga i rješenje o utvr─Ĺivanju poreske obaveze uru─Źeno na adresu podnosioca zahtjeva. Navedena odredba u stavu 2. propisuje da se dokumenti mogu uru─Źiti na adresu osobe koje ima obaveze indirektnih poreza, na adresu njegovog zastupnika, na njegovo radno mjesto, na mjesto poslovne djelatnosti ili na bilo koje drugo mjesto koje je odgovaraju─çe za ove potrebe.


Dakle, u konkretnom slu─Źaju izostala je primjena Zakona o upravnom postupku iz razloga što se isti prema odredbi ─Źlana 2. stav 1. Zakona o postupku indirektnog oporezivanja supsidijarno primjenjuje - Op─çi principi ─çe se dopunski primijeniti samo ako odredbe zakona o indirektnim propisima i podzakonskih akata nisu dovoljne. Odrebama Zakona o postupku indirektnog oporezivanja su propisana pravila dostavljanja dokumenata, a isti zakon je lex spedalis u odnosu na Zakon o upravnom postupku. Istim zakonom je propisan i rok za ┼żalbu protiv svakog prvostepenog rješenja, koji prema ─Źlanu 136. tog zakona iznosi 15 dana od dana uru─Źenja rješenja. Na postupak rješavanja po ┼żalbi obzirom da nije detaljno regullsan navedenim zakonom Uprava za indirektno oporezivanje primjenjuje odredbe Zakona o upravnom postupku. Stoga nema osnova pozivanje tu┼żitelja na pogrešnu primjenu odredbi Zakona o upravnom postupku u pogledu pitanja uru─Źenja dokumenata, odnosno pozivanje na praksu Vrhovnog suda Srbije iz 1980. g.. Cijene─çi odredbu ─Źlana 65. stav 2. Zakona o postupku indirektnog oporezivanja, pravilno je prvostepeni organ izvršio dostavljanje rješenja na adresu zakonskog zastupnika tu┼żitelja, jer je to neposredno odgovorna osoba tu┼żitelja koja je prema ─Źlanu 25. stav 2. navedenog zakona ovlaštena da zastupa pravno lice "L..." d.o.o. u postupcima indirektnog oporezivanja. Iz stanja spisa se da zaklju─Źiti da je dostavljanje izvršeno na adresu prebivališta koja je navedena od strane tu┼żitelja kao zainteresovane strane. Pravilno vije─çe za upravne sporove zaklju─Źuje da je tu┼żena u ┼żalbenom postupku cijenila ─Źinjenicu o prekora─Źenju prekluzivnog roka za izjavljivanje ┼żalbe.


Naime, o┼żalbeni zaklju─Źak od 12. 5. 2015. g. je dostavljen zakonskom zastupniku tu┼żitelja dana 13. 5. 2015. g., tako da je posljednji dan isteka roka isticao dana 28. 5. 2015. g.. Kako je punomo─çnik tu┼żitelja ┼żalbu putem preporu─Źene pošiljke poslao dana 1. 6. 2015. g., dakle po proteku roka od 15 dana, to je pravilna odluka tu┼żenog organa o odbacivanju ┼żalbe kao neblagovremene primjenom odredbe ─Źlana 222. stav 2. Zakona o upravnom postupku BiH."

 

(Presuda Suda BiH, Uvp 20324/2017 od 18.10.2017. g.)

 

-----------

UTVR─ÉIVANjE OSNOVICE ZA OBRA─îUN PDV ZA PRVI PRIJENOS PRAVA RASPOLAGANjA NA GRA─ÉEVINSKIM OBJEKTIMA
Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost
─Źlan 137

  • Osnovica za obra─Źun PDV-a za prvi prijenos prava raspolaganja na gra─Ĺevinskim objektima utvr─Ĺuje se tako što se ukupan iznos naknade za objekat ostvaren prilikom prvog prijenosa prava raspolaganja umanji za cijenu koštanja objekta u koju je uklju─Źen i pla─çeni porez na promet proizvoda i usluga.

 

Obrazlo┼żenje:


"Poreski organi nisu imali u vidu da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost ("Slu┼żbeni glasnik BiH" broj 35/05) izmijenjena odredba ─Źlana 73. citiranog zakona. Stavom 3. ove odredbe propisano je da se osnovica za obra─Źun PDV-a, koji je izvršen poslije 01.01.2006. g. za promet dobara i usluga, utvr─Ĺuje isklju─Źivo na osnovu vrijednosti koja je obra─Źunata za period poslije 01.01.2006. g.. Iz ove odredbe jasno proizlazi da se osnovica obra─Źuna PDV-a za izvršeni promet poslije 01.01.2006. g. ne mo┼że obra─Źunavati na temelju ukupne prodajne vrijednosti zgrade koja je utvr─Ĺena u prethodnom periodu, tj. na dan 31.12.2005. g. (iz zapisnika je evidentno da je u prethodnom periodu utvr─Ĺena vrijednost kompletne zgrade), niti se mo┼że osnovica za obra─Źun PDV-a za prvi prijenos prava raspolaganja na navedenom objektu utvr─Ĺivati na osnovu cijene koštanja objekta, koja je utvr─Ĺena u prethodnom periodu, dakle na dan 31.12.2005. g.. Osim toga, odredbom ─Źlana 137. citiranog Pravilnika, jasno je propisano da se osnovica za obra─Źun PDV-a za prvi prijenos prava raspolaganja na objektima (gra─Ĺevinskim objektima ili ekonomski djeljivim cijelinama u okviru tih objekata, ─Źija je izgradnja zapo─Źeta prije 31.12.2005. g., a nastavljena 01.01.2006. g., te promet izvršen nakon 01.01.2006. g. i na objektima koji su sagra─Ĺeni do 31.12.2005. g., a prvi prijenos prava raspolaganja obavljen nakon 01.01.2006. g.), utvr─Ĺuje tako što se ukupan iznos naknade za objekat ostvaren prilikom prvog prijenosa prava raspolaganja umanji za cijenu koštanja objekta u koju je uklju─Źen i pla─çeni porez na promet proizvoda i usluga (stav 2. i 5. citiranog Pravilnika). Prema odredbi ─Źlana 137. stav 4. citiranog Pravilnika cijena koštanja objekta je vrijednost materijala i usluga za izgradnju objekta i naknade za ure─Ĺenje gra─Ĺevinskog zemljišta, pripremnih radova i sl., kao i naknade plata i drugih li─Źnih primanja i ostalih troškova poslovanja neposredno vezanih za izgradnju objekta."

 

 

(Presuda Suda Bosne i Hercegovine, U 1337/2007 od 19.4.2010. g.)

 

 

 

--------------------

 

 

AMORTIZACIJA I UTVR─ÉIVANjE PORESKE OSNOVICE POREZA NA DOBIT
Zakon o porezu na dobit
─Źlan 8 stav 1

  • Ukoliko iz ─Źinjeni─Źnog utvr─Ĺenja slijedi da je tu┼żilac od prodaje ribe na doma─çem i stranom tr┼żištu ostvario prihod koji se smatra neznatnim u odnosu na ukupno ostvareni prihod u toj godini, ne priznaje mu se trošak amortizacije za ribnjak pa on podlije┼że obavezi pla─çanja poreza na dobit.

 

 

Obrazlo┼żenje:


"Me─Ĺu stranama je sporno da li iznos od 547.926,00 KM u poreskom bilansu tu┼żioca kao poreskog obveznika za 2009. godinu treba priznati kao trošak amortizacije nematerijalnih prava u kojem slu─Źaju ne bi podlijegao obavezi pla─çanja poreza na dobit, kako to tvrdi tu┼żilac ili se taj iznos ne mo┼że ra─Źunati kao trošak na ime amortizacije nematerijalnih prava pa da se na isti treba obra─Źunati porez na dobit po stopi od 10% kako to smatra tu┼żeni.


Tu┼żilac je u toku postupka isticao, a to ponavlja i u zahtjevu da mu tu┼żeni ne priznaje amortizaciju za upotrebu zemljišta u J. zakupljenom po ugovoru broj... od 13. 12. 1999. g. gdje se nalazi skela i odla┼żu mašine i ribnjak u Š. u K.V. zakupljen po ugovoru broj... od 13. 12. 1995. g., iako se radi o nematerijalnim dobrima, uz obrazlo┼żenje da po osnovu ove imovine nisu ostvareni prihodi, a koje utvr─Ĺenje je tu┼żilac osporio potkrepljuju─çi to "mnogobrojnim" dokazima.


Dakle, tu┼żilac smatra da se radi o nematerijalnim dobrima-pravu koriš─çenja ribnjaka u Š. i zemljištu u J. za koje treba da se prizna amortizacija po t. 124 Priloga br. 3 uz Pravilnik za primjenu Zakona o porezu na dobit po stopi od 20% bez obzira što sredstva nisu u upotrebi, dok tu┼żeni smatra da se radi o zemljištu koje se, u smislu ─Źlana 11. stav 2. Zakona, ne smatra imovinom koja podlije┼że amortizaciji.


Sud, u upravnom sporu na osnovu ─Źlana 29. ZUS, po pravilu odlu─Źuje na osnovu ─Źinjeni─Źnog stanja utvr─Ĺenog u upravnom postupku, a na osnovu ─Źinjeni─Źnog utvr─Ĺenja slijedi da je tu┼żilac u 2009. godini ostvario prihod u ukupnom iznosu od 1.942.029,00 KM, a da je od prodaje ribe na doma─çem i stranom tr┼żištu ostvario prihod od samo 1.486,00 KM, što se smatra neznatnim iznosom u odnosu na ukupno ostvareni prihod u toj godini koji je iznosio 1.942.029,00 KM, pa mu pravilno prvostepenim rješenjem nije priznat trošak amortizacije za ribnjak u selu Š. u K.V. i zakupljeno zemljište u J., zato što se u skladu sa odredbom ─Źlana 8. stav 1. Zakona kod utvr─Ĺivanja poreske osnovice poreza na dobit, mogu priznati samo oni troškovi koji se direktno odnose na ostvarene prihode. Kako je u 2009. godini od koriš─çenja ribnjaka (prodaje ribe) ostvaren prihod u zanemarivom iznosu od 1.486,00 KM, onda se zaista ne radi o ostvarenim prihodima koje podrazumijeva odredba ─Źlana 8. stav 1. Zakona i ─Źlan 23. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit ("Sl. glasnik RS" broj 129/06 i 110/07, u daljem tekstu: Pravilnik) pa se trošak amortizacije po osnovu prava koriš─çenja ribnjaka u Š. ne mo┼że priznati kao odbitak, jer nije vezan za iskazani prihod."

 

 

(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, 11 0 U 013645 15 Uvp od 7.9.2017. g.)

 

---------------

 

IMOVINA I AKTIVA UPRAVE ZA INDIREKTNO OPOREZIVANjE
Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini
─Źlan 32 stav 1

  • Stupanjem na snagu Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja od 8.1.2004. g., svu pokretnu i nepokretnu imovinu, sva obligaciona prava, te stvari u zakonitom posjedu ranijih carinskih uprava, uklju─Źuju─çi arhive, spise i druga dokumenta koristi i njima upravlja Uprava za indirektno oporezivanje.

 

 

Obrazlo┼żenje:


"Odredbom ─Źlana 34. stav 1. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja ("Sl. glasnik Bosne i Hercegovine", broj 44/03) propisano je da RS i FBiH izmiruju sve operativne troškove ranijih carinskih uprava nastale do 31.12.2003. g..
Pravilno prvostepeni sud zaklju─Źuju da je nastala šteta, predmet ovog potra┼żivanja, u uzro─Źnoposljedi─Źnoj vezi sa oduzimanjem vozila od strane organa RS, RUC, a na osnovu naredbe od 01.10.2001. g., pa je i za nastalu štetu, prema ovoj zakonskoj odredbi, odgovorna RS.


Iz navedenog, i prema ocjeni ovog suda, tu┼żeni nije pasivno legitimisan, jer nije nosilac prava i obaveza iz predmeta spora, s obzirom na to da nije 26.09.2001. g. pokrenuo prekršajni postupak protiv tu┼żitelja, niti je donio naredbu na osnovu koje su oduzeta vozila tu┼żitelju, a na kojim radnjama tu┼żitelj temelji pravo na naknadu štete. Kod takvog stanja stvari ─Źinjenica da je tu┼żeni vratio vozila tu┼żitelju, ne uti─Źe na druga─Źiju odluku suda. Ovo stoga što je odredbom ─Źlana 32. stav 1. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja propisano da danom stupanja na snagu tog Zakona, svu pokretnu i nepokretnu imovinu ranijih carinskih uprava, obligaciona prava ranijih carinskih uprava, te stvari u zakonitom posjedu ranijih carinskih uprava, uklju─Źuju─çi arhive, spise i druga dokumenta, Uprava mo┼że neposredno da koristi, njima upravlja i mijenja ih, na na─Źin koji direktor bude smatrao odgovaraju─çim za zadovoljenje potreba Uprave."

 

 

(Presuda Okru┼żnog suda u Banjoj Luci, G┼ż 70109/2011 od 25.6.2012. g.)

 

--------------------

IZMENjENA PORESKA PRIJAVA
Zakon o poreskoj upravi
─Źlan 43

  • Zahtjev se uva┼żava, presuda Okru┼żnog suda u Banjoj Luci broj 11 0 U 000692 08 U od 13.2.2009. g. se preina─Źava tako da se tu┼żba odbija kao neosnovana.

 

 

Obrazlo┼żenje:


Pobijanom presudom uva┼żenjem tu┼żbe poništen je uvodno ozna─Źeni akt tu┼żenog kojim je odbijena ┼żalba tu┼żioca izjavljena protiv rješenja...uprave - PC B. L. broj 06/1.02/07/02/453-2951/06 od 04.9.2007. g., kojim je kao neosnovan odbijen zahtjev tu┼żioca za povrat upla─çenog poreza na promet nepokretnosti u iznosu od 1629,60 KM.
Ni┼żestepeni sud nije prihvatio obrazlo┼żenje tu┼żenog organa u smislu daje ugovor radi zajedni─Źke izgradnje stana kojeg je tu┼żilac dana 10.10.2005. g. zaklju─Źio sa S. M. po svom karakteru kupoprodajni ugovor na koji je tu┼żilac obavezan platiti porez u smislu ─Źlana 15. stav 1. ─Źlana 17. i 20. stav 1. Zakona o porezima na imovinu. Obrazlo┼żenje ni┼żestepenog suda se svodi na ocjenu da u konkretnom slu─Źaju nije postojao prenos prava svojine, da bi se taj ugovor smatrao kupoprodajnim ugovorom, jer da se radi o izradi nove stvari, kada se na osnovu ugovora o zajedni─Źkoj izgradnji sredstvima ugovara─Źa izraduje nova stvar u smislu ─Źlana 22. Zakona o osnovnim svojinsko pravnim odnosima, Ni┼żestepeni sud nalazi da se po svojoj pravnoj prirodi navedeni ugovor jedino mo┼że kvalifikovati kao ugovor o udru┼żivanju sredstava za izgradnju novog objekta i kao takav da ne predstavlja ugovor o kupoprodaji, pa da ne podlije┼że pla─çanju poreza na promet u smislu ─Źlana 20. Zakona o porezima na imovinu. Dodaje dabi se taj ugovor mogao okarakterisati kao ugovor o kupoprodaji, samo pod uslovom daje vrijednost davanja od 54.320,00 KM bila data u trenutku kad je predmetni stan radi ─Źije izgradnje su i udru┼żena sredstva ve─ç bio izgra─Ĺen u potpunosti, ili u njegovom prete┼żnom dijelu podobnom za prometovanje, a daje takav pravni stav zauzeo i Vrhovni sud Republike Srpske u svojoj presudi broj U-920/02 od 28.12.2005. g..
Blagovremenim zahtjevom za vanredno preispitivanje te presude, tu┼żeni osporava njenu zakonitost zbog povrede zakona i povrede pravila postupka koja su od uticaja na rješenje stvari. Navodi da se u konkretnom slu─Źaju ne radi o utvr─Ĺivanju karaktera predmetnog ugovora ve─ç o zahtjevu za povrat upla─çenog poreza koji je tu┼żilac uplatio dana 19.1.2006. g.. Dodaje daje tu┼żilac dana 18.1.2006. g. podnio nadle┼żnom poreskom organu poresku prijavu na porez za prenos nepokretnosti i prava, navode─çi kao osnov sticanja imovine ugovor broj OV-15174/5 od 14.10.2005. g., sa iskazanom vrijednoš─çu stana od 54.320,00 KM.; da je na osnovu podnesene poreske prijave saglasno odredbama ─Źlana 61. stav 1. Zakona o Poreskoj upravi ("Slu┼żbeni glasnik RS", broj 112/06 - pre─Źiš─çeni tekst i 22/08), ranije ─Źlana 60. istoimenog zakona ("Slu┼żbeni glasnik RS", broj 51/01...75/06), utvr─Ĺena i evidentirana poreska obaveza poreza na promet nepokretnosti i prava i donijeto rješenje u skra─çenom obliku kao pribilješka na spisu i to samo sa dispozitivom kao jedinim dijelom rješenja, te sapotpisom i pe─Źatom; da tu┼żilac nije iskoristio mogu─çnost datu u odredbama ─Źlana 43. ranije 42. Zakona o poreskoj upravi da podnese izmijenjenu poresku prijavu, niti je iskoristio mogu─çnost ┼żalbe na utvr─Ĺenu poresku obavezu iskazanu rješenjem u skra─çenom postupku, zabilje┼żenom na pole─Ĺini spornog ugovora, Zbog toga se, kako se dodaje, u predmetnom postupku nije mogla raspravljati utvr─Ĺena poreska obaveza, jer da je to tu┼żilac propustio da u─Źini. Isti─Źe da je ni┼żestepeni sud zanemario da se u konkretnom slu─Źaju radi o zahtjevu za povrat upla─çenog poreza a ne o utvr─Ĺivanju poreske obaveze. Predlo┼żio je da se pobijana presuda ukine ili preina─Źi tako što ─çe se tu┼żba odbiti kao neosnovana.
Tu┼żilac nije dao odgovor na zahtjev koji mu je sa poukom o tom pravu uru─Źen dana 07.4.2009. g..
Razmotrivši zahtjev, pobijanu presudu, odgovor na zahtjev, te ostale priloge u spisima predmeta, na osnovu odredbe ─Źlana 39. Zakona o upravnim sporovima ("Slu┼żbeni glasnik RS", broj 109/05 - u daljem tekstu: ZUS), ovaj sud je odlu─Źio kao u izreci ove presude iz slijede─çih razloga:
Pravilno tu┼żeni organ ukazuje da se u predmetnom upravnom postupku nije raspravljalo o utvr─Ĺivanju poreske obaveze tu┼żiocu po osnovu navedenog ugovora, ve─ç da se radilo o odlu─Źivanju povodom zahtjeva tu┼żioca koji je podnio nadle┼żnom poreskom organu dana 17. oktobra 2006. g., za povrat upla─çenog poreza, smatraju─çi daje taj porez pogrešno uplatio.
Tu┼żilac je nakon podnošenja zahtjeva za obra─Źun poreza po osnovu navedenog ugovora podnijetog dana 30.12.2006. g. uplatio dana 18.01.2006. g. obra─Źunati porez na osnovu rješenja poreskog organa koje je donijeto u skra─çenom postupku pod brojem 4P-662/05 dana 18.01.2006. g.. Tu┼żilac nije osporio tako utvr─Ĺenu obavezu, ali je dana 17. oktobra 2006. g. podnio zahtjev za povrat upla─çenog poreza, nalaze─çi damu je taj porez pogrešno obra─Źunat i napla─çen.
Tu┼żilac nije izjavio ┼żalbu protiv obra─Źunatog i napla─çenog poreza, niti je izmijenio poresku prijavu u smislu ─Źlana 42. Zakona o poreskoj upravi. Na taj na─Źin on je prihvatio i uplatio obra─Źunati porez, pa nakon što je to rješenje donijeto u skra─çenom postupku postalo pravosna┼żno, on u postupku povrata upla─çenog poreza ne mo┼że osporiti tako utvr─Ĺenu obavezu, na što tu┼żeni s pravom ukazuje. Naime, odredbama ─Źlana 201. Zakona o opštem upravnom postupku ("Slu┼żbeni glasnik RS", broj 13/03, 87/07 i 50/10), odre─Ĺeno je da u stvarima manjeg zna─Źaja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke a ne dira u javni interes ili interes drugog lica, rješenje se mo┼że sastojati samo od dispozitiva u vidu zabilješke na spisu, ako su razlozi za takvo rješenje o─Źigledni i ako druk─Źije nije propisano. To rješenje se po pravilu, saopštava stranci usmeno, a pismeno joj se izdaje ako ona to zatra┼żi. Takvo rješenje, po pravilu, ne sadr┼żi obrazlo┼żenje, osim ako je ono po prirodi stvari potrebno i mo┼że se izdati na propisanom obrascu. Tu┼żilac se saglasio sa poreskom obavezom i uplatio porez odre─Ĺen rješenjem broj 4P-662/05 od 18.1.2006. g. donijetim povodom njegovog zahtjeva (prijave), za obra─Źun poreza, jer njenu osnovanost u zakonskom roku nije osporio. Zbog toga su njegovi navodi za poništenje osporenog akta neosnovani s obzirom da se u postupku povrata obra─Źunatog i upla─çenog poreza ne mo┼że s uspjehom osporiti utvr─Ĺena poreska obaveza, Samim tim, razlozi koje je dao ni┼żestepeni sud u obrazlo┼żenju pobijane presude ne mogu opravdati odluku o uva┼żenju tu┼żbe i poništenju osporenog akta,
Iz iznijetih razloga, po ocjeni ovog suda, u pobijanoj presudi ostvareni su razlozi predvi─Ĺeni odredbama ─Źlana 35. stav. 2. ZUS-a, pa se zahtjev tu┼żenog za njeno vanredno preispitivanje uva┼żava, na osnovu odredaba ─Źlana40. stav 1. i 2. tog zakona, ta presuda preina─Źava tako da se tu┼żba odbija kao neosnovana na osnovu odredaba ─Źlana 31. stav 1. i 2. ZUS-a jer nisu ostvareni razlozi iz odredaba ─Źlana 10. ZUS-a.

 


 
(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, Uvp 692/2010 od 4.8.2010. g.)

 

-----------

 

JEDINSTVENI IDENTIFIKACIONI BROJ KUPCA
Zakon o akcizama i porezu na promet
─Źlan 28 stav 2

  • Tu┼żba se uva┼żava, osporeni akt se poništava.

 

 

Obrazlo┼żenje:


Osporenim aktom odbijena je ┼żalba tu┼żioca protiv rješenja Uprave -Podru─Źnog centra T. broj 08/0702/490-31/03 od 7.2.2003. g., kojim mu je nalo┼żeno da, radi otklanjanja nepravilnosti u poslovanju, koje se odnosi na obra─Źun i pla─çanje poreskih obaveza, izvrši uplatu poreza u iznosima glavnog duga i kamata, u roku i na na─Źin pobli┼że odre─Ĺenim u ta─Źki 1. i 2. dispozitiva toga rješenja.


Blagovremenom tu┼żbom tu┼żilac osporava zakonitost toga akta, te isti─Źe: da su njime povrije─Ĺene odredbe ─Źlana 28. stav 4. Zakona o Poreskoj upravi, jer da mu je obavještenje o kontroli i izuzimanju dokumentacije uru─Źeno "─Źinom popisa zaliha robe i izuzimanja dokumentacije", tj. 21.01.2003. g.; da je Uredba o me─Ĺuentitetskoj trgovini proizvoda koji podlije┼żu pla─çanju akciza, na kojoj je osporeni akt zasnovan "vrlo sporna", jer da je "u suprotnosti sa aktima donesenim u Dejtonu, koji su regulisali slobodu protoka robe i usluga i izbjegavanje dvostrukog oporezivanja"; da prvostepeni postupak nije pravilno proveden, jer da mu je bila izuzeta sva dokumentacija; da obrazlo┼żenje tu┼żene strane u vezi njegovog poslovanja sa DOO D. P., DOO T. P. i A. eksport-import N. T. "nije u redu", jer da je to poslovanje "obavljeno u skladu sa pozitivnim propisima iz poreske oblasti"; da se on ne mo┼że zadu┼żiti pla─çanjem poreza ako kupac u pismenoj izjavi nije stavio svoj jedinstveni identifikacioni broj, jer da je to obaveza kupca, a ne prodavca; da se ne radi o bezgotovinskom pla─çanju kad su sredstva upla─çena na njegov ┼żiro-ra─Źun, a ako je "neko u ovoj situaciji pogriješio", da to nije on; da se pod pojmom "bezgotovinsko" podrazumijeva da pla─çanje "nije izvršeno iz ruke u ruku ili na blagajni, odnosno u gotovini". Predla┼że da se taj akt poništi i da se tu┼żena strana obave┼że da mu po osnovu naknade štete isplati iznos od 140,717,64 KM na ime neosnovane naplate poreske obaveze po osnovu ─Źlana 4. Uredbe o me─Ĺuentitetskoj trgovini proizvoda koji podlije┼żu pla─çanju akcize.


Tu┼żena strana u svom odgovoru ostaje kod razloga iz obrazlo┼żenja osporenog akta i predla┼że da se tu┼żba odbije kao neosnovana.
Razmotrivši tu┼żbu i osporeni akt po odredbama ─Źlana 39. Zakona o upravnim sporovima ("Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske", br. 12/94 - u daljem tekstu: ZUS), zatim odgovor tu┼żene strane i cjelokupne spise predmetne upravne stvari, ovaj sud je odlu─Źio kao u dispozitivu ove presude iz slijede─çih razloga:
Iz spisa predmeta proizilazi da je obavještenje prvostepenog organa broj 08/0702-490-31/03 od 16.01.2003. g. da ─çe ovlaš─çeno lice toga organa izvršiti kontrolu tu┼żioca, ima na kraju oznaku da je ono dostavljeno poreskom obvezniku. Tu je i ne─Źitak rukopisni potpis i tako─Ĺe rukopisom ozna─Źen datum 16.1.2003. g.. Potpis nije ovjeren pe─Źatom tu┼żioca, pa ostaje nejasno ko je stvarni primalac toga obavještenja. Me─Ĺutim, i pod pretpostavkom da je ta─Źna tvrdnja tu┼żene strane da je toga dana, tj. 16.01.2003. g. obavještenje dostavljeno tu┼żiocu, a kod ─Źinjenice da iz potvrde istog prvostepenog organa pod istim poslovnim brojem od 20.01.2003. g. proizilazi da je toga dana od tu┼żioca privremeno oduzeta dokumentacija i da iz zapisnika o kontroli tu┼żioca, tako─Ĺe pod istim poslovnim brojem od 21.01.2003. g. proizilazi da je kontrola izvršena u periodu od 21.01.2003. do 31.01.2003. g. - ostvarena je povreda odredaba ─Źlana 28. stav 4. i ─Źlana 83. stav 4. Zakona o Poreskoj upravi ("Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske", br. 51/01 - u daljem tekstu: Zakon...). Naime, prema tim odredbama, poziv, odnosno pismeno obavještenje uprave obvezniku da predo─Źi dokumente ili druge knjige i evidencije potrebne za sprovo─Ĺenje izvršavanja poreskih zakona, uru─Źuje se obvezniku najmanje tri radna dana prije davanja izjave ili stavljanja na uvid dokumenata. Dan 16.01.2003. g. bio je ─Źetvrtak, koji se ne ra─Źuna u taj rok s obzirom na odredbe ─Źlana 88. stav 2. Zakona o opštem upravnom postupku ("Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske", br. 13/02). Iz toga slijedi da je prvi radni dan, a time i po─Źetak tog trodnevnog roka bio 17.01.2003. g. (petak). Potom su uslijedila dva neradna dana (subota i nedjelja) u smislu odredaba ─Źlana 66. stav 1. Zakona o administrativnoj slu┼żbi u upravi Republike Srpske ("Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske", br. 16/02 i 62/02), tako da je drugi radni dan bio 20.01.2003. g. (ponedjeljak), a tre─çi - 21.01.2003. g. (utorak). Pri tom se ukazuje i na ─Źinjenicu da u spisima predmeta nema podataka o tome da je tu┼żilac dao saglasnost da se kontrola mo┼że zakazati i ranije - u smislu odredaba ─Źlana 83. stav 4. Zakona...


Nadalje, odlukom Ustavnog suda Republike Srpske, broj U-108/01 od 30. maja 2005. g., koja je objavljena u "Slu┼żbenom glasniku Republike Srpske'", broj 64/05 od 7. jula 2005. g., utvr─Ĺeno je da Uredba o me─Ĺuentitetskoj trgovini proizvodima, koji podle┼żu pla─çanju akcize, u vrijeme va┼żenja nije bila u saglasnosti sa Ustavom i zakonom, a to isto utvr─Ĺeno je odlukom broj U-65/02 od 13. septembra 2005. g. i za drugu istoimenu Uredbu ("Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske", br. 18/02), koja je objavljena u istom slu┼żbenom glasilu broj 88/05 od 5. oktobra 2005. g.. A prema odredbama ─Źlana 69. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (pre─Źiš─çeni tekst -"Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske", br. 54/05), te Uredbe se ne mogu primjenjivati na odnose koji su nastali prije dana objavljivanja odluke Suda ako do toga dana nisu pravosna┼żno riješene, pa otuda preostaje da se na njima ne mo┼że zasnivati bilo kakva obaveza tu┼żioca.


Prigovori tu┼żioca da on nije u obavezi da u pismenoj izjavi u smislu odredaba ─Źlana 28. stav 2. Zakona o akcizama i porezu na promet ("Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske", br. 25/02) navodi jedinstveni identifikacioni broj kupca i da se ne radi o bezgotovinskom pla─çanju kada je uplata gotovih sredstava izvršena na njegov ┼żiro-ra─Źun, po ocjeni ovog suda, nisu osnovani. Naime, on je kao prodavalac robe u obavezi da kontroliše da li je kupac postupio po tim zakonskim odredbama, pa ako nije, da mu uskrati prodaju robe bez obra─Źuna poreza na promet, naravno, kad takva obaveza postoji. S druge strane, pod pojmom bezgotovinskog pla─çanja podrazumijeva se prenos sredstava sa ┼żiro-ra─Źuna jednog subjekta (kupca) na ┼żiro-ra─Źun drugog subjekta (prodavaoca), iz ─Źega slijedi da uplata gotovinskih sredstava na ┼żiro-ra─Źun nije bezgotovinsko pla─çanje.


Imaju─çi u vidu izlo┼żene razloge, ovaj sud nalazi da su osporenim aktom ostvareni razlozi iz ─Źlana 10. stav 1. ta─Źka 1. i 3. ZUS-a, pa se otuda tu┼żba u ovom upravnom sporu uva┼żava tako da se taj akt poništava na osnovu odredaba ─Źlana 41. stav 1. i 2. toga zakona.
U ponovljenom postupku tu┼żena strana je u obavezi da postupi po odredbama ─Źlana 61. ZUS-a tako da umjesto poništenog, donese drugi akt najdalje u roku od trideset dana, ra─Źunaju─çi od dana primitka ove presude uz uva┼żavanje pravnog shvatanja i primjedbi ovog suda u pogledu postupka.
 

 


(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, U 661/2003 od 20.9.2006. g.)

 

 

-------------

 

 

KARAKTER PORESKE PRIJAVE
Zakon o poreskoj upravi
─Źlan 62

  • Kada lice ima poresko dugovanje po osnovu obavljanja samostalne djelatnosti, njegova poreska prijava ima karakter izvršne isprave, te se na osnovu nje mo┼że izvršiti prinudna naplata poreskog dugovanja samo ako su mjere prinudne naplate po─Źele u roku od deset godina od dana utvr─Ĺivanja obaveze.

 

Obrazlo┼żenje:

 


"Iz stanja spisa predmetne upravne stvari proizlazi da je tu┼żilac, shodno ─Źlanu 41. tada va┼że─çeg Zakona o poreskoj upravi, podnio poresku prijavu po osnovu paušala na dohodak od samostalne djelatnosti u iznosu od 600,00 KM za period od 1. 1. 2002. do 31. 12. 2002. g., da bi izmijenjenom poreskom prijavom izmijenio iznos poreza na 500,00 KM, za period od 5.11.2002. do 31.12.2012. g. zbog odjavljivanja radnje, jer je sa danom 5.11.2003. g. odjavio radnju. Dalje proizlazi da je tu┼żilac platio iznos od 200,00 KM, a ostao u obavezi za 300,00 KM, pa je doneseno rješenje broj... od 11.3. 2011. g. za pla─çanje prijavljenih obaveza u iznosu od 929,22 KM od ─Źega glavnice 300,00 KM i kamata u iznosu od 629,22 KM. Pošto navedenu obavezu nije platio u roku od 10 dana, to je doneseno rješenje o prinudnoj naplati broj.../... od 13. 5. 2011. g. sada na iznos od 1.071,28 KM. Osporenim aktom odbijena je ┼żalba, a pobijanom presudom osna┼żeno to rješenje.


(...)
Odredbom ─Źlana 62. ZPU-a propisano je da, u slu─Źaju nepla─çanja prijavljenih poreskih obaveza, Poreska uprava donosi rješenje o pla─çanju utvr─Ĺene poreske obaveze kojim se poreskom obvezniku nala┼że da plati obavezu. Prinudna naplata i postupak prinudne naplate po─Źinju dan nakon dana kada je rok za pla─çanje obaveze istekao (─Źlan 65. ZPU-a).
Zakonom o poreskom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 102/11, 108/11 i 67/13, u daljem tekstu: Zpp, koji zakon je stupio na snagu 1.1.2012. g.), izmijenjen je karakter poreske prijave u odnosu na ZPU, jer poreska prijava postaje izvršna isprava istekom zakonskog roka za pla─çanje prijavljene poreske obaveze (─Źlan 39. stav 2.) i poreska uprava po slu┼żbenoj du┼żnosti pokre─çe i vodi postupak prinudne naplate u skladu sa odredbama ovog zakona (─Źlan 39. stav 5.), istekom roka za pla─çanje prijavljenih poreskih obaveza, ili istekom roka za pla─çanje iz izvršnog rješenja o utvr─Ĺivanju poreskih obaveza (─Źlan 54.).
Odredbom ─Źlana 94. stav 1. ta─Źka 1. ZPU-a propisano je da ako je obaveza utvr─Ĺena u roku, takva obaveza mo┼że se naplatiti uz primjenjivanje mjera prinudne naplate ili sudskim putem, ali samo ako su mjere prinudne naplate ili sudski postupak po─Źeli u roku od 10 godina od dana utvr─Ĺivanja obaveze."

 

 

(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, Uvp 3568/2013 od 1.10.2015. g.)

 

 

-----------------

NADLE┼ŻNOST PORESKOG ORGANA DA ODLU─îUJE O ZAHTJEVU ZA POVRA─ćAJ POREZA
Zakon o kontroli, utvr─Ĺivanju i naplati javnih prihoda
─Źlan 2 stav 1

  • Sudovi su apsolutno nenadle┼żni da u parni─Źnom postupku odlu─Źuju o povratu javnih prihoda, jer te poslove vrši Poreska uprava.

 

 

Obrazlo┼żenje:

 


"Kada u radnjama dr┼żavnog organa nema protivpravnosti, isklju─Źena je i odgovornost za eventualnu pri─Źinjenu štetu, jer nema ni uzro─Źno-posljedi─Źne veze izme─Ĺu radnji tu┼żene i eventualne štete pri─Źinjene tu┼żitelju.


"Prema tome, a imaju─çi u vidu da je tu┼żena tu┼żitelju vratila neosnovano upla─çeni iznos od 21.140,00 KM, tu┼żitelj samo ima pravo na kamate obra─Źunate na ovaj iznos, po─Źev od dana kad je taj iznos pla─çen (maj 2002. g.) do dana kad je tu┼żena ovaj iznos vratila tu┼żitelju (16.3.2004. g.). Me─Ĺutim, drugostepeni sud je pravilno našao da ovaj dio zahtjeva tu┼żitelja ne spada u sudsku nadle┼żnost. Odredbama ─Źlana 94. u vezi sa ─Źlanom 87. i 91. Zakona o poreskoj upravi je propisano da poreski obveznik zahtjev za povra─çaj poreza (kako glavnog duga tako i kamate) podnosi poreskom organu kod koga se vodi kao poreski obveznik, u ─Źijoj je nadle┼żnosti da odlu─Źi o takvom zahtjevu. Sudovi su apsolutno nenadle┼żni da u parni─Źnom postupku odlu─Źuju o povratu javnih prihoda (u koje spadaju i porezi), jer te poslove vrši P. U. u smislu ─Źlana 2. Zakona o javnim prihodima i javnim rashodima ("Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske" broj 4/92 do 15/96) i ─Źlana 2. stav 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli, utvr─Ĺivanju i naplati javnih prihoda ("Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske" broj 23/98)."

 

 

(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, Rev 8979/2008(3) od 2.2.2010. g.)

 

---------

NADLE┼ŻNOST PORESKOG ORGANA DA ODLU─îUJE O ZAHTJEVU ZA POVRA─ćAJ POREZA
Zakon o kontroli, utvr─Ĺivanju i naplati javnih prihoda
─Źlan 2 stav 1

  • Sudovi su apsolutno nenadle┼żni da u parni─Źnom postupku odlu─Źuju o povratu javnih prihoda, jer te poslove vrši Poreska uprava.

 

 

Obrazlo┼żenje:


"Kada u radnjama dr┼żavnog organa nema protivpravnosti, isklju─Źena je i odgovornost za eventualnu pri─Źinjenu štetu, jer nema ni uzro─Źno-posljedi─Źne veze izme─Ĺu radnji tu┼żene i eventualne štete pri─Źinjene tu┼żitelju.


"Prema tome, a imaju─çi u vidu da je tu┼żena tu┼żitelju vratila neosnovano upla─çeni iznos od 21.140,00 KM, tu┼żitelj samo ima pravo na kamate obra─Źunate na ovaj iznos, po─Źev od dana kad je taj iznos pla─çen (maj 2002. g.) do dana kad je tu┼żena ovaj iznos vratila tu┼żitelju (16.3.2004. g.). Me─Ĺutim, drugostepeni sud je pravilno našao da ovaj dio zahtjeva tu┼żitelja ne spada u sudsku nadle┼żnost. Odredbama ─Źlana 94. u vezi sa ─Źlanom 87. i 91. Zakona o poreskoj upravi je propisano da poreski obveznik zahtjev za povra─çaj poreza (kako glavnog duga tako i kamate) podnosi poreskom organu kod koga se vodi kao poreski obveznik, u ─Źijoj je nadle┼żnosti da odlu─Źi o takvom zahtjevu. Sudovi su apsolutno nenadle┼żni da u parni─Źnom postupku odlu─Źuju o povratu javnih prihoda (u koje spadaju i porezi), jer te poslove vrši P. U. u smislu ─Źlana 2. Zakona o javnim prihodima i javnim rashodima ("Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske" broj 4/92 do 15/96) i ─Źlana 2. stav 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli, utvr─Ĺivanju i naplati javnih prihoda ("Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske" broj 23/98)."

 

 

(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, Rev 8979/2008(3) od 2.2.2010. g.)

 

----------------

NEMOGU─ćNOST DVOSTRUKOG OPOREZIVANjA PO ISTOM OSNOVU
Zakon o porezima na igre na sre─çu i zabavne igre
─Źlan 9a ta─Ź. 1) do 4)

  • Prire─Ĺiva─Źi igara na sre─çu i zabavnih igara, koji pla─çaju mjese─Źni paušalni iznos poreza utvr─Ĺen zakonom, nisu u obavezi da pla─çaju po istom osnovu i lokalnu komunalnu taksu.

 

 

Obrazlo┼żenje:


"Pravilan je stav ni┼żestepenog suda da tu┼żilac nije obavezan platiti komunalnu taksu za dr┼żanje sredstava za igru po odredbi ─Źlana 3. stav 1. ta─Źka 2. Zakona o komunalnim taksama, jer je Zakonom kao lex specialis, ure─Ĺeno oporezivanje igara na sre─çu i zabavnih igara koje se u Republici Srpskoj prire─Ĺuju po Zakonu o igrama na sre─çu. Prema ─Źlanu 9 a) Zakona, prire─Ĺiva─Źi igara na sre─çu i zabavnih igara putem igra─Źnica, salona automata za igre na sre─çu, salona automata za zabavu, te sportskih kladionica, pla─çaju mjese─Źni paušalni iznos poreza naveden u ta─Źkama 1. do 4. tog ─Źlana.


S obzirom na navedeno, pravilno je uva┼żenjem tu┼żbe poništen osporeni akt u dijelu kojim je tu┼żiocu nalo┼żeno pla─çanje komunalne takse za dr┼żanje sredstava za igru, s obzirom da je Zakonom propisano da se po osnovu prire─Ĺivanja igara na sre─çu i zabavnih igara pla─ça mjese─Źni paušalni iznos poreza. Nametanje obaveze pla─çanja komunalne takse po osnovu dr┼żanja sredstava za igru predstavljalo bi dvostruko nametanje poreske obaveze po istom osnovu o ─Źemu je valjane razloge dao sud u pobijanoj presudi. Zbog toga nisu od uticaja navodi tu┼żenog da su poreske obaveze tu┼żiocu nametnute po osnovu razli─Źitih zakona i razli─Źite pripadnosti bud┼żetskim korisnicima."

 

(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, Uvp 702/2009 od 31.5.2010. g.)

 

-----------------------

 

NEMOGU─ćNOST ZABILjE┼ŻBE ZAKONSKE HIPOTEKE NA NEPOKRETNOSTI KADA DU┼ŻNIK NEMA UPISANO PRAVO SVOJINE
Zakon o poreskom postupku Republike Srpske
─Źlan 53 stav 1

  • Zabilje┼żba zakonske hipoteke, kao zalo┼żnog prava na nepokretnosti, mogu─ça je samo na nepokretnosti na kojoj postoji upisano pravo svojine du┼żnika nad kojim se, u slu─Źaju nepla─çanja duga, vrši naplata nov─Źanog potra┼żivanja putem prodaje te imovine.

 

 

Obrazlo┼żenje:

 


"Blagovremenim zahtjevom za vanredno preispitivanje (u daljem tekstu: zahtjev), tu┼żilac pobija ni┼żestepenu presudu iz razloga sadr┼żanih u odredbi ─Źlana 35. stav 2. Zakona o upravnim sporovima ("Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske", broj 109/05 i 63/11, u daljem tekstu: ZUS). Isti─Źe da je tu┼żeni organ trebao postupiti po ─Źlanu 53. Zakona o poreskom postupku ("Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske", 102/11, 108/11, 67/13, u daljem tekstu: ZPP) i upisati predbilje┼żbu i zabilje┼żbu prvenstvenog reda za budu─çi upis iz ─Źlana 99. ta─Źka b) Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske ("Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske", broj 6/12, u daljem tekstu: Zakon), odnosno po odredbama ─Źlana 90. do 105. navedenog Zakona. Navodi da je odredbom ─Źlana 62. stav 1. Zakona, propisano da se svojina i druga stvarna prava na nepokretnostima sti─Źu prenosom i ograni─Źavaju upisom u katastar nepokretnosti, a prestaju brisanjem upisa, pa s obzirom na navedeno, ne postoji smetnja da se na predmetnim nekretninama upiše hipoteka kao obezbje─Ĺenje nov─Źanog potra┼żivanja; da se tu┼żena pogrešno poziva na nepostojanje prakse o upisu zakonske hipoteke u katastarski operat kod ─Źinjenice da je ─Źlanom 53. ZPP, zakonska hipoteka predvi─Ĺena kao sredstvo obezbje─Ĺenja naplate poreskih obaveza i da se ista zasniva danom uknji┼żbe u registar nepokretnosti, a ─Źinjenica da je neko lice upisano kao posjednik nepokretnosti, sama po sebi ne zna─Źi da lice, koje je upisano kao posjednik nepokretnosti, nije i vlasnik, jer se pravo svojine sti─Źe savjesnim i neprekidnim posjedom u trajanju od 20 godina (odr┼żajem), a ništa ne ukazuje da P. P. nije vlasnik. Pošto je imenovani upisan kao posjednik navedenih nepokretnosti, a budu─çi da je Zakonom o izvršnom postupku predvi─Ĺena mogu─çnost da i nekretnine koje nisu upisane sa pravom svojine du┼żnika, mogu pod odre─Ĺenim okolnostima biti predmet izvršenja, to se mo┼że izvršiti upis zakonske hipoteke u postoje─çoj evidenciji nekretnina; s obzirom da imenovani nije upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik navedenih nekretnina, tu┼żena je trebala ispitati mogu─çnost upisa zakonske hipoteke u korist tu┼żioca na nekretninama evidentiranim u postoje─çoj evidenciji. Predla┼że da se zahtjev uva┼żi, pobijana presuda preina─Źi.


(...)
Imaju─çi u vidu ─Źinjenicu da P. P. nije upisan kao vlasnik nekretnina u zemljiišnoj knjizi, za koje je podnosilac zahtjeva podnio prijedlog da se izvrši zabilje┼żba zakonske hipoteke, to je prvostepeni organ tu┼żene pravilno odbio takav zahtjev. Ovo stoga što je zabilje┼żba zakonske hipoteke, kao zalo┼żnog prava na nepokretnostima, mogu─ça samo na nepokretnosti na kojoj postoji upisano pravo svojine du┼żnika nad kojim se, u slu─Źaju nepla─çanja duga, vrši naplata nov─Źanog potra┼żivanja putem prodaje te imovine.
Hipoteka, kao zalo┼żno pravo na nepokretnosti ovlaš─çuje povjerioca da, ako du┼żnik ne isplati dug o dospjelosti, zahtijeva naplatu potra┼żivanja obezbije─Ĺenog hipotekom iz vrijednosti nepokretnosti prije kasnijih hipotekarnih povjerilaca.


Naplata potra┼żivanja, obezbije─Ĺenog hipotekom, vrši se prodajom zalo┼żene nepokretnosti. Zato je odredbom ─Źlana 70. Zakona o izvršnom postupku ("Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske", broj 59/03, 85/03, 64/05, 118/07, 29/10, 57/12 i 67/13 - u daljem tekstu: ZIP), propisano da je, uz prijedlog za izvršenje na nepokretnosti, tra┼żilac izvršenja (povjerilac) du┼żan podnijeti izvod iz zemljišne knjige kao dokaz da je nepokretnost upisana kao svojina izvršenika (du┼żnika).


Iz tih razloga pravilno je prvostepeni organ tu┼żene, na osnovu odredbe ─Źlana 43. ta─Źka 4. Zakona o zemljišnim knjigama ("Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske", broj 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08, u daljem tekstu: ZZK), zaklju─Źio da postoje smetnje koje spre─Źavaju upis zahtijevane hipoteke, jer navedene nepokretnosti nisu upisane u zemljišnoj knjizi kao svojina poreskog du┼żnika P. P."

 

 

(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, Uvp2 3607/2014 od 11.2.2016. g.)

 

-----------------

 

NEOPOREZIVANjE TROŠKOVA PREVOZA RADNICIMA
Zakon o porezu na dohodak
─Źlan 7 stav 1 ta─Źka e)

  • Iznos naknade na ime troškova prevoza radnicima koji ispunjavaju uslove propisane unutrašnjim aktom poslodavca, ne podlije┼że pla─çanju poreza na li─Źna primanja.

 

Obrazlo┼żenje:

 


"Pobijanom presudom odbijena je tu┼żba protiv osporenog akta, kojim je odbijena ┼żalba tu┼żioca izjavljena protiv rješenja Poreske uprave, Podru─Źni centar Z. broj... od 19.12.2011. g.. Tim rješenjem nalo┼żeno je tu┼żiocu da, radi otklanjanja nepravilnosti u poslovanju, izvrši pla─çanje poreskih obaveza na odgovaraju─çe ra─Źune javnih prihoda, u iznosima glavnog duga i kamate, u roku i na na─Źin bli┼że odre─Ĺen dispozitivom rješenja, pod prijetnjom prinudnog izvršenja. Odbijanje tu┼żbe obrazlo┼żeno je stavom da tu┼żilac nije dokazao da su sredstva ispla─çena radnicima, na ime naknade za troškove prevoza na posao i s posla, zaista i upotrijebljena u svrhu prevoza, jer samo ako su ispla─çena sredstva i iskoriš─çena za prevoz radnika, u tom slu─Źaju su oslobo─Ĺena pla─çanja poreza na dohodak, shodno ─Źlanu 7. stav 1. Zakona o porezu na dohodak ("Sl. glasnik RS", br. 91/06, 128/06, 120/08, 71/10, 1/11 i 07/13, u daljem tekstu: Zakon) i ─Źlana 13. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak ("Sl. glasnik RS", br. 127/08, 5/10 i 104/10, u daljem tekstu: Pravilnik), pa da je pravilno prvostepenim rješenjem tu┼żiocu nalo┼żeno da izvrši uplatu poreskih obaveza i kamata, na na─Źin bli┼że odre─Ĺen dispozitivom tog rješenja, zbog ─Źega je tu┼żbu valjalo odbiti kao neosnovanu.


U zahtjevu za vanredno preispitivanje te presude (u daljem tekstu: zahtjev) tu┼żilac isti─Źe da su dokazi pogrešno cijenjeni od strane upravnih organa i ni┼żestepenog suda, jer je Zakonom i Opštim kolektivnim ugovorom (─Źlan 35. stav 1. ta─Źka b)) propisana obaveza poslodavca da radnicima ispla─çuje troškove prevoza do pune cijene prevozne karte u javnom saobra─çaju, a nigdje nije propisano da se ta isplata naknade na ime troškova prevoza pravda autobuskim kartama, jer svi radnici ne mogu koristiti javni prevoz, budu─çi da za sve radnike nije obezbije─Ĺen javni prevoz, ve─ç radnici mogu na drugi na─Źin kompenzirati prevoz na posao i s posla, pa budu─çi da ove naknade nisu oporezive do visine cijene karte u javnom prevozu, to su upravni organi i ni┼żestepeni sud proizvoljno protuma─Źili odredbe zakona na štetu tu┼żioca, jer ako poslodavac ne isplati ovu naknadu radnicima, to pravo radnici mogu ostvariti tu┼żbom u redovnom sudskom postupku.
Vrhovni sud je zahtjev uva┼żio, pobijanu presudu preina─Źio na na─Źin da je tu┼żbu uva┼żio i osporeni akt poništio uz obrazlo┼żenje da je ─Źlanom 3. stav 1. ta─Źka a) Zakona propisano da se porez na dohodak fizi─Źkih lica obra─Źunava i pla─ça na dohodak od li─Źnih primanja. Odredbom ─Źlana 7. stav 1. ta─Źka e) Zakona, regulisano je da se porez na li─Źna primanja ne pla─ça na naknade za prevoz na posao i s posla isla─çene do visine po posebnim propisima, a odredbom ─Źlana 13. ta─Źka b) Pravilnika propisano je da naknade za prevoz nisu oporeziva li─Źna primanja do iznosa naknade troškova prevoza na posao i s posla, mjesnim javnim prevozom u visini stvarnih izdataka do visine cijene mjese─Źne prevozne karte na relaciji stvarnog putovanja zaposlenog. Nije sporno da je tu┼żilac kao poslodavac radnicima koji ispunjavaju uslove, propisane unutrašnjim aktom, isplatio naknadu na ime troškova prevoza na posao i s posla u visini prevozne karte javnog prevoza i da za taj iznos nije obra─Źunao i uplatio poreze i doprinose. Sporno je da li je tu┼żilac na ispla─çeni iznos naknade, na ime troškova prevoza, trebao platiti porez i doprinos, kako to tvrdi tu┼żeni u osporenom aktu i ni┼żestepeni sud u pobijanoj presudi, ili su ti troškovi oslobo─Ĺeni pla─çanja poreza i doprinosa, kako to smatra tu┼żilac. Po ocjeni ovoga suda, pravilno tu┼żilac u zahtjevu isti─Źe da je poslodavac obavezan isplatiti naknadu na ime troškova prevoza radnicima koji ispunjavaju uslove propisane unutrašnjim aktom poslodavca na osnovu odredbe ─Źlana 33. stav 1. ta─Źka b) Opšteg kolektivnog ugovora ("Sl. glasnik RS", broj 40/10) i da iznos naknade, ispla─çen radnicima koji ispunjavaju uslove za isplatu ove naknade, ne podlije┼że pla─çanju poreza na li─Źna primanja, shodno odredbi ─Źlana 7. ta─Źka e) Zakona, odnosno odredbi ─Źlana 13. ta─Źka b) Pravilnika. Tu┼żilac bi bio u obavezi da plati poreze i doprinose na ispla─çene naknade na ime troškova prevoza radnicima, samo u situaciji da je tu┼żilac, kao poslodavac, isplatio radnicima troškove prevoza, a zaposleni kojima je ispla─çena naknada na ime troškova prevoza nemaju pravo na isplatu te naknade ili preko iznosa cijene prevozne karte u javnom saobra─çaju. Pošto tu┼żeni ne tvrdi da radnicima, kojima je ispla─çena naknada na ime troškova prevoza na posao i s posla, ne pripada to pravo, onda tu┼żilac pravilno isti─Źe u zahtjevu da ukoliko ne bi isplatio navedenu naknadu radnicima, koji maju to pravo, onda bi oni to pravo mogli ostvariti tu┼żbom u redovnom sudskom postupku. I, jezi─Źkim tuma─Źenjem odredbe ─Źlana 33. stav 1. ta─Źka b) Opšteg kolektivnog ugovora, da poslodavac radnicima ispla─çuje naknadu za troškove prevoza, a ne troškove prevoza, dolazi se do zaklju─Źka, kakav je izveo ovaj (Vrhovni) sud da obaveza poslodavca na isplatu ove naknade postoji do iznosa visine cijene prevozne karte jednog od prevoznika javnog saobra─çaja na relaciji putovanja radnika na posao i s posla, ukoliko radnik doka┼że da stanuje na odre─Ĺenoj adresi i da mu je udaljenost od radnog mjesta na odre─Ĺenoj razadaljini, predvi─Ĺenoj unutrašnjim aktom poslodavca. Dakle, radi se o ostvarivanju prava, pa rezonovanje tu┼żenog da svaki radnik, kojem je ispla─çena naknada na ime troškova prevoza na posao i s posla, treba svaki mjesec prilo┼żiti kartu jednog od prevoznika javnog saobra─çaja, predstavlja isuviše formalisti─Źki pristup. Dovoljno je da radnicima pripada ovo pravo po unutrašnjem aktu poslodavca, da su radnici prilo┼żenom potvrdom o mjestu prebivališta i pribavljenim podacima o visini cijene prevozne karte javnog prevoznika na relaciju putovanja radnika na posao i s posla, dokazali da im pripada ovo pravo, pa da ostvare pravo na isplatu naknade na ime troškova prevoza na posao i s posla do visine iznosa cijene karte jednog od prevoznika javnog saobra─çaja. Polaze─çi od toga da je poslodavac, shodno odredbi ─îlana 33. stav 1. ta─Źka b) Opšteg kolektivnog ugovora, imperativno obavezan radnicima isplatiti naknadu na ime troškova prevoza na posao i s posla i da se na iznos ispla─çenih troškova prevoza, do visine cijene karte prevoznika u javnom saobra─çaju, ne pla─çaju porezi i doprinosi, to je pobijanom presudom, kojom je odbijena tu┼żba tu┼żioca, ostvaren osnov iz odredbe ─Źlana 35. stav 2. ZUS, pa se zahtjev tu┼żioca za njeno preispitivanje, na osnovu odredaba ─Źlana 40. stav 1. i 2. istog zakona, preina─Źava, na na─Źin odre─Ĺen izrekom ove presude."

 

(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, Uvp 3427/2012 od 11.6.2015. g.)

 

 

-------------

 

NEPOSTOJANjE OBAVEZE UPLATE DOPRINOSA NA LI─îNA PRIMANjA
Zakon o porezu na dohodak
─Źlan 7

  • Na prihode koji predstavljaju li─Źna primanja koja su oslobo─Ĺena od poreza ne pla─çaju se doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje.

 

Obrazlo┼żenje:


"Prema odredbama ─Źlana 77. stava 1. Zakona... (tekst va┼że─çi u vrijeme donošenja osporenog akta) penzijski osnov za odre─Ĺivanje starosne i invalidske penzije predstavlja prosje─Źan iznos neto plata osiguranika, nov─Źanih i nenov─Źanih prihoda i naknada koje je osiguranik ostvario u skladu sa ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu na koje je obra─Źunat i upla─çen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljem tekstu: plata), odnosno neto osnovica osiguranja, po─Źev od 1. januara 1970. g., do dana ostvarivanja prava, s tim što se za utvr─Ĺenje penzijskog osnova ne uzimaju plate ni iste osnovice osiguranja iz 1992. i 1993. g.. Uplata doprinosa na takve prihode i naknade osiguranika, da bi se oni priznali u penzijski osnov, podrazumijeva i zakonsku obavezu takve uplate. Me─Ĺutim, prema odredbama ─Źlana 10. stava 1. Zakona o doprinosima ("Slu┼żbeni glasnik RS", br. 51/01, 96/03 i 128/06), na prihode koji su oslobo─Ĺeni poreza po ─Źlanu 7. Zakona o porezu na dohodak gra─Ĺana ne pla─çaju se doprinosi. A prema ─Źlanu 7. stav 1. ta─Źke a) i b) naprijed navedenog Zakona o porezu na dohodak, porez na li─Źna primanja ne pla─ça se na otpremnine kod odlaska u penziju i kod otpuštanja sa posla. Prema tome, otpada i pravna mogu─çnost da se otpremnina ispla─çena tu┼żilji po sporazumu o prestanku ugovora o radu, kojeg je zaklju─Źila dana 10.12.2007. g. sa njenim poslodavcem – T. RS a.d. B. L., ura─Źuna u njen penzijski osnov. Naime, ta otpremnina ne predstavlja platu niti naknadu plate tu┼żinje u smislu odredaba ─Źlana 78. i ─Źlana 79. Zakona.... Time se i eventualna uplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na ispla─çenu otpremninu ukazuje pravno irelevantnom za ishod postupka u predmetnoj upravnoj stvari."

 

 

(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, Uvp 1144/2009 od 8.9.2010. g.)

 

------------

 

NEPRIZNAVANjE TROŠKA NA IME AMORTIZACIJE ZAKUPLjENOG ZEMLjIŠTA
Zakon o porezu na dobit
─Źlan 11 stav 2

  • Kako je zemljište imovina ─Źija se vrijednost ne umanjuje tokom prirodnog trošenja ili zastarijevanja i ne smatra se imovinom koja se amortizuje, tu┼żiocu se ne priznaje trošak na ime amortizacije zakupljenog zemljišta.

 

Obrazlo┼żenje:


"Me─Ĺu stranama je sporno da li iznos od 547.926,00 KM u poreskom bilansu tu┼żioca kao poreskog obveznika za 2009. godinu treba priznati kao trošak amortizacije nematerijalnih prava u kojem slu─Źaju ne bi podlijegao obavezi pla─çanja poreza na dobit, kako to tvrdi tu┼żilac ili se taj iznos ne mo┼że ra─Źunati kao trošak na ime amortizacije nematerijalnih prava pa da se na isti treba obra─Źunati porez na dobit po stopi od 10% kako to smatra tu┼żeni.
Tu┼żilac je u toku postupka isticao, a to ponavlja i u zahtjevu da mu tu┼żeni ne priznaje amortizaciju za upotrebu zemljišta u J. zakupljenom po ugovoru broj... od 13. 12. 1999. g. gdje se nalazi skela i odla┼żu mašine i ribnjak u Š. u K.V. zakupljen po ugovoru broj... od 13. 12. 1995. g., iako se radi o nematerijalnim dobrima, uz obrazlo┼żenje da po osnovu ove imovine nisu ostvareni prihodi, a koje utvr─Ĺenje je tu┼żilac osporio potkrepljuju─çi to "mnogobrojnim" dokazima.
Dakle, tu┼żilac smatra da se radi o nematerijalnim dobrima-pravu koriš─çenja ribnjaka u Š. i zemljištu u J. za koje treba da se prizna amortizacija po t. 124 Priloga br. 3 uz Pravilnik za primjenu Zakona o porezu na dobit po stopi od 20% bez obzira što sredstva nisu u upotrebi, dok tu┼żeni smatra da se radi o zemljištu koje se, u smislu ─Źlana 11. stav 2. Zakona, ne smatra imovinom koja podlije┼że amortizaciji.


(...)
Jednako tako, pravilno nije priznat trošak na ime amortizacije zakupljenog zemljišta, jer shodno odredbi ─Źlana 11. stav 1. tog zakona, odbitak po osnovu amortizacije dozvoljen je samo u vezi sa imovinom koja podlije┼że amortizaciji i koja se nalazi u upotrebi, a na osnovu stava 2. ovog ─Źlana, u smislu ovog zakona, imovina koja se amortizuje je sva materijalna i nematerijalna imovina koja se koristi u proizvodnji ili ponudi robe i usluga za iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe. Zemljište je imovina ─Źija se vrijednost ne umanjuje tokom prirodnog trošenja ili zastarijevanja i ne smatra se imovinom koja se amortizuje. Stoga pravilno tu┼żiocu nije priznat trošak na ime amortizacije zakupljenog zemljišta u J., jer je zemljište imovina ─Źija se vrijednost ne umanjuje tokom prirodnog trošenja ili zastarijevanja, pa se ne smatra imovinom koja se amortizuje u smislu ─Źlana 11. stav 2. Zakona, bez obzira na navod tu┼żioca da se to zemljište koristi za odlaganje strojeva ili alata."

 

(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, 11 0 U 013645 15 Uvp od 7.9.2017. g.)

--------------

 

OBRA─îUN DOPRINOSA NAKON KONTROLE PORESKE UPRAVE
Zakon o poreskom postupku Republike Srpske
─Źlan 7 stav 1 ta─Źka g)

  • Ako je prilikom izvršene kontrole obra─Źuna plate i uplate doprinosa i drugih poreskih obaveza utvr─Ĺeno da poreski obveznik nije izvršio obra─Źun i pla─çanje poreskih obaveza za kontrolisani period, kao osnovica za obra─Źun doprinosa uzima se najni┼ża plata koja predstavlja neto iznos plate, a bruto plata se dobija na osnovu formule propisane Pravilnikom o uslovima, na─Źinu obavještavanja, obra─Źunavanja i uplate doprinosa.

 

Obrazlo┼żenje:
"Iz podataka spisa proizlazi da je u prostorijama tu┼żioca kao poreskog obveznika u periodu od 25. 11. do 29. 11. 2013. g. izvršena kontrola poslovanja za period od 10. 11.2008. do 10. 11.2013. g. o ─Źemu je od strane ovlaš─çenih slu┼żbenika Poreske uprave dana 30. 11.2013. g. sa─Źinjen zapisnik; da je izvršena kontrola obra─Źuna plate i uplate doprinosa i drugih poreskih obaveza i tom prilikom utvr─Ĺeno da tu┼żilac, kao poreski obveznik, nije izvršio obra─Źun i pla─çanje poreskih obaveza za kontrolisani period u iznosu od 10.104,81 KM na ime glavnog duga i iznos od 2.767,51 KM na ime kamata ili ukupno iznos od 12.872,32 KM o ─Źemu je donijeto rješenje broj... od 16.12.2013. g. za pla─çanje utvr─Ĺene poreske obaveze na na─Źin i u roku odre─Ĺenom u dispozitivu rješenja. Osporenim aktom je odbijena ┼żalba, a pobijanom presudom odbijena je tu┼żba i odr┼żan na snazi osporeni akt.


Odredbom ─Źlana 7. stav 1. ta─Źka g) Zpp je propisano da je Poreska uprava nadle┼żna za kontrolu obra─Źuna bruto plata zaposlenih lica u smislu zakona, Opšteg kolektivnog ugovora i ostalih ugovora o radu.


Postupaju─çi u skladu sa navedenom odredbom ovlaš─çeni slu┼żbenici Poreske uprave su prilikom terenske kontrole utvrdili da tu┼żilac nije vršio obra─Źun plata u kontrolisanom periodu, to mu je, u skladu sa Odlukom, kao osnovica za obra─Źun doprinosa uzeta najni┼ża plata od 370,00 KM, pa mu je na osnovu odredbe ─Źlana 5 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima ("Sl. glasnik RS" broj 1/11, u daljem tekstu: Zakon o izmjenama i dopunama), koji zakon je stšpio na snagu 1. 2. 2011. g., i izvršen obra─Źun doprinosa za period od 1.2. 2011. g. do dana kontrole. Najni┼żi iznos plate od 370,00 KM predstavlja neto iznos plate, a bruto plata se dobije na osnovu formule propisane Pravilnikom o uslovima, na─Źinu obavještavanja, obra─Źunavanja i uplate doprinosa ("Sl. glasnik RS" broj 19/11, u daljem tekstu: Pravilnik) i iznosi 614,00 KM, a doprinosi na tu osnovicu iznose 202,00 KM, pa nije osnovan navod tu┼żioca da iznos od 370,00 KM predstavlja bruto platu na koju se obra─Źunavaju doprinosi.
Stoga je pravilno pobijanom presudom odbijena tu┼żba, jer je ni┼żestepeni sud prihvatio razloge iz osporenog akta o odbijanju ┼żalbe kao jasne i dovoljno uvjerljive, uz napomenu da nije nastupila zastara naplate posebne republi─Źke takse za 2007. i 2008. godinu, jer je odredbom ─Źlana 102. Zpp propisano da se na obaveze koje su utvr─Ĺene prije stupanja na snagu ovog zakona primjenjuju odredbe za naplatu odre─Ĺene Zpp, pa kako je ovim zakonom propisan desetogodišnji rok za naplatu tih obaveza, to je pravilno utvr─Ĺena tu┼żio─Źeva obaveza i po tom osnovu."

 

 

(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, 11 0 U 014382 15 Uvp od 28.9.2017. g.)

 

--------

OBRA─îUN ZAKONSKE ZATEZNE KAMATA NA NEUPLA─ćENE DOPRINOSE
Zakon o poreskoj upravi
─Źlan 4

  • Doprinos za penzijsko-invalidsko osiguranje se ne mo┼że smatrati porezom u smislu ─Źlana 4. Zakona o Poreskoj upravi, pa se zakonska zatezna kamata na neupla─çene doprinose ne mo┼że obra─Źunati po stopi propisanoj navedenim zakonom, ve─ç po stopi koju propisuje Zakon o visini stope zatezne kamate.

 

 

Obrazlo┼żenje:


"Doprinos za penzijsko-invalidsko osiguranje se ne mo┼że smatrati porezom u smislu ─Źlana 4. Zakona o poreskoj upravi, nego se radi o jednom vidu obaveznog doprinosa, kojim se obezbje─Ĺuju sredstva za finansiranje penzijsko-invalidskog osiguranja, koja su prihod tu┼żitelja (─Źlan 1.-3. Zakona o doprinosima-Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske br. 51/01, 96/03 i 128/06). Stoga se ni zakonska zatezna kamata, kao akcesorna obaveza du┼żnika (ovdje: tu┼żene) u smislu ─Źlana 277. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima ("Slu┼żbeni list SFRJ" br. 29/78, 39/85 i 46/85 te "Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske" br. 17/93, 3/96, 39/03 i 74/04), ne mo┼że obra─Źunati po stopi propisanoj Zakonom o poreskoj upravi ve─ç po stopi propisanoj Zakonom o visini stope zatezne kamate, što je pravilno zaklju─Źio prvostepeni sud.


Drugostepeni sud je tu┼żitelju dosudio kamatu po višoj stopi od one propisane Zakonom o visini stope zatezne kamate. Ovaj sud je, me─Ĺutim, vezan zabranom preina─Źenja presude na štetu stranke koja je jedina izjavila reviziju protiv drugostepene presude (─Źlan 253. u vezi sa ─Źlanom 230. Zakona o parni─Źnom postupku-"Slu┼żbeni glasnik RS" broj 58/03, 85/03, 74/05, 63/07 i 49/0, dalje: ZPP). Pored toga, revizijski sud ispituje drugostepenu presudu samo u onom dijelu koji se pobija revizijom (─Źlan 241. ZPP)."

 

(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, Rev 13892/2009 od 6.7.2010. g.)

 

--------------

 

OBVEZNIK KOJI JE PLATIO AKCIZU I POREZ NA PROMET PROIZVODA KOJI SU OŠTE─ćENI
Zakon o akcizama i porezu na promet
─Źlan 67 stav 2

  • Nisu se stekli uslovi za povrat pla─çene akcize i poreza na promet po osnovu uništenja proizvoda, kada je ošte─çenje konstatovano u zapisnicima obveznika prilikom skladištenja bez prisustva poreskih organa, tako─Ĺe ako su proizvodi ošte─çeni u transportu moraju se vratiti pošiljaocu ili prevozniku, što bi svakako podrazumijevalo i obavještenje nadle┼żnom carinskom organu.

 

Obrazlo┼żenje:


"Osnovano tu┼żeni u zahtjevu ukazuje da sud u pobijanoj presudi nepravilno vezuje ostvarivanje prava na povrat akcize i poreza na promet za izmijenjenu poresku prijavu, budu─çi da tu┼żilac po tom osnovu ne tra┼żi vra─çanje upla─çenog iznosa akcize i poreza na promet, koje je du┼żan da plati prilikom nabavke kontrolnih i poreskih markica odnosno prilikom carinjenja robe a što proizlazi iz odredaba ─Źlana 4. i 17. ZAPP odnosno ─Źlana 4. Zakona o izmjenama ZAPP. U tom smislu tu┼żeni pravilno ukazuje da je odredbom stava 2. ─Źlana. 13 Zakona o izmjenama ZAPP regulisano pitanje povrata upla─çene takse akcize i poreza na promet odnosno postupanje po takvom zahtjevu.
Prema stavu 1. ─Źlana 13. Zakona o izmjenama ZAPP, obveznik akcize i poreza na promet koji je platio akcizu i porez na promet, a nije bio du┼żan da ih plati ima pravo na povrat akcize, odnosno poreza na promet, kamata i troškova postupka. Ova odredba nije primjenjiva u konkretnom slu─Źaju s obzirom da je tu┼żilac bio du┼żan da plati akcizu i porez na promet na alkoholna pi─ça i cigarete, prije ostvarenog prometa, što proizlazi iz odredaba ─Źlana 4. i 17. ZAPP odnosno ─Źlana 4. Zakona o izmjenama ZAPP.
Iz odredbe stava 2. ─Źlana 13. ZAPP proizlazi da obveznik koji je platio akcizu i porez na promet proizvoda koji se izvoze ili uništavaju pod poreskim nadzorom ima pravo na povrat pla─çene akcize i poreza na promet.


S obzirom da tu┼żilac zahtijeva vra─çanje upla─çenog iznosa takse, akcize i poreza na promet po osnovu loma i ošte─çenja navedenih proizvoda koje je prema njegovim navodima nastalo u transportu, te konstatovano, njegovim zapisnicima prilikom skladištenja te robe, proizlazi da se nisu stekli uslovi za povrat pla─çene akcize i poreza na promet po tom osnovu, jer on nije obavijestio poreski organ o utvr─Ĺenom ošte─çenju proizvoda radi uništenja pod poreskim nadzorom, niti je te proizvode kao ošte─çene u transportu vratio pošiljaocu ili prevozniku, što bi svakako podrazumijevalo obavještenje upu─çeno nadle┼żnom carinskom organu. Otuda su razlozi obrazlo┼żenja pobijane presude u suprotnosti sa odredbom ─Źlana 13. stav 2. Zakona o izmjenama ZAPP i ne opravdavaju odluku o uva┼żenju tu┼żbe i poništenju osporenog akta."

 

(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, Uvp 10387/2014 od 2.3.2016. g.)

 

 

------------

 

ODLAGANjE PRINUDNE NAPLATE POREZA
Zakon o poreskom postupku
─Źlan 54

  • Ne postoji osnov za odlaganje prinudne naplate poreza ako je zahtjev za odlaganje podnijet nakon donošenja rješenja o odre─Ĺivanju prinudne naplate poreza.

 

 

Obrazlo┼żenje:


"Naime, ─Źlanom 40. stav 1. pomenutog Zpp, propisano je da rješenjem o pla─çanju poreskih obaveza nakon izvršene poreske kontrole, P. uprava utvr─Ĺuje poresku obavezu i nala┼że poreskom obvezniku da plati utvr─Ĺenu poresku obavezu, pa je u smislu te odredbe P. uprava RS – Sektor..., Odjeljenje za kontrolu... B. L. i donijelo pomenuto rješenje broj... od 23.6.2011. g. o pla─çanju utvr─Ĺenih obaveza tu┼żioca, a s tim da ukoliko tu┼żilac kao poreski obveznik ne uplati te obaveze u roku od 10 dana nakon uru─Źenja tog rješenja, pristupi─çe se prinudnoj naplati tih obaveza. Kako tu┼żilac, u ostavljenom roku, nije izmirio obaveze po tom rješenju, budu─çi da je to rješenje (kako to proizlazi iz spisa predmeta) i postalo izvršno, to je PC B. L. i donio pomenuto prvostepeno rješenje broj... od 11.4.2013. g. kojim je odre─Ĺena prinudna naplata poreza pljenidbom nov─Źanih potra┼żivanja tu┼żioca kao poreskog du┼żnika, koje on ima prema svom du┼żniku M. d.o.o P. – u ste─Źaju, Fabrika... iz P. na na─Źin i u iznosima utvr─Ĺenim tim rješenjem i uplatom navedenog iznosa na ra─Źun P. uprave. ─îlanom 54. Zpp je propisano da postupak prinudne naplate poreskih obaveza, P. uprava pokre─çe po slu┼żbenoj du┼żnosti istekom roka za pla─çanje prijavljenih poreskih obaveza ili istekom roka za pla─çanje iz izvršnog rješenja o utvr─Ĺivanju poreskih obaveza (stav 1.), tako da postupak prinudne naplate u smislu stava 3. tog ─Źlana i sprovodi P. uprava, a u smislu stava 4. tog ─Źlana donosi rješenje o prinudnoj naplati. U skladu sa tim odredbama je PC B. L. donio pomenuto prvostepeno rješenje (koje ─Źini pravno jedinstvo sa predmetnim osporenim aktom), o prinudnoj naplati poreskih obaveza tu┼żioca, protiv kojeg rješenja je u smislu stava 6. tog ─Źlana i predvi─Ĺena mogu─çnost izjavljivanja ┼żalbe u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja, s tim da je stavom 7. tog ─Źlana propisano da P. uprava ne─çe donijeti rješenje o prinudnoj naplati ako je poreski obveznik podnio zahtjev za odga─Ĺanje pla─çanja poreske obaveze u smislu ─Źlana 48. tog zakona, dok se ne odlu─Źi o tom zahtjevu. Kako je nesporno da je pomenuto prvostepeno rješenje o prinudnoj naplati poreskih obaveza tu┼żioca doneseno, u smislu ─Źlana 60. ta─Źka v) pomenutog zakona, na nov─Źanim potra┼żivanjima tu┼żioca kao poreskog obveznika koje on ima prema preduze─çu M. d.o.o. - u ste─Źaju, Fabrika... P., koja potra┼żivanja su i utvr─Ĺena pomenutim sudskim poravnanjem pred Okru┼żnim privrednim sudom u B. broj..., to je pravilno i doneseno prvostepeno rješenje o prinudnoj naplati poreskih obaveza tu┼żioca, o ─Źemu su u tom rješenju i dati dovoljno jasni i argumentovani razlozi, kako je to pravilno ocijenio ni┼żestepeni sud u pobijanoj prtesudi. Prema tome, kako je osporeni akt, kojim je ispitivana zakonitost pomenutog prvostepenog rješenja, donesen dana 30.5.2013. g., kojeg dana je prvostepeni organ tako─Ĺe donio rješenje broj... do 30.5.2013. g. o odgodi pla─çanja poreskih obaveza u ukupnom iznosu od 534.243,30 KM (na koje rješenje se tu┼żilac u tu┼żbi poziva), a po zahtjevu tu┼żioca od 14.5.2013. g., koji zahtjev je, budu─çi da je bio nepotpun, pa je u smislu ─Źlana 54. Zakona o opštem upravnom postupku ("Sl. glasnik RS" broj 13/02, 87/07 i 50/10, u daljem tekstu: ZUP) upotpunjen zahtjevom od 30.5.2013. g. (kada je i donesen predmetni osporeni akt), zna─Źi da do donošenja pomenutog prvostepenog rješenja PC B. L. broj... od 11.4.2013. g. o odre─Ĺivanju prinudne naplate poreza pljenidbom nov─Źanih potra┼żivanja tu┼żioca kao poreskog du┼żnika, nije ni bio podnesen zahtjev tu┼żioca za odgodu pla─çanja poreskih obaveza u smislu stava 7. ─Źlana 54. pomenutog zakona, pa tako da je taj zahtjev podnesen tek nakon donošenja tog prvostepenog rješenja zbog ─Źega je bez uticaja pozivanje tu┼żioca na to rješenje o odgodi pla─çanja poreskih obaveza u smislu ─Źlana 56. stav 1. ta─Źka v) Zpp."

 

(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, Uvp 12226/2015 od 13.10.2016. g.)

 

 

 

Povratak na: prvi dio - porezno pravo

Nazad na: sudska praksa BiH

 

Da bi ste na┼íli obrazlo┼żenje od odabrane setence iz oblasti poreznog prava potrebno je da koristite Bilten sudske prakse Suda BiH, Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine / Vrhovnog suda Republike Srpske / Brcko distrikt BiH za odre─Ĺenu godinu.

 

Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 856 recenzija