Advokatska kancelarija

weight
"Na┼ía za┼ítita nije u na┼íem oru┼żju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein
AP

PRIVREDNO PRAVO - sudska praksa Bosne i Hercegovine

─îlan 11. Zakona o ste─Źajnom postupku

PO PITANJU DOPUŠTENOSTI PRAVNIH LIJEKOVA U LIKVIDACIONOM POSTUPKU PRIMJENJUJE SE ─îLAN 11. ZAKONA O STE─îAJNOM POSTUPKU

 

Iz obrazlo┼żenja:

 

Odredbama Zakona o likvidacionom postupku („Slu┼żbene novine F BiH“ broj 29/03), ure─Ĺena su pojedina pitanja likvidacionog postupka (svrha, nadle┼żni sud, organi, postupak, okon─Źanje postupka i sl.), ali nisu ure─Ĺena pitanja pravnih lijekova u likvidacionom postupku (pomenuti zakon ne sadr┼żi odredbe o ┼żalbi, povra─çaju u pre─Ĺašnje stanje, ponavljanju postupka i reviziji), niti postoje odredbe koje u tom dijelu upu─çuju na primjenu nekog drugog propisa (tzv. upu─Źuju─çe odredbe).

Dakle, postoji pravna praznina u primjeni navedenog zakona u pogledu odredaba o pravnim lijekovima, pa je po pitanju dopuštenosti pravnih lijekova u likvidacionom postupku nu┼żno primijeniti odredbe propisa koji je sli─Źan ovom konkretnom, a to je Zakon o ste─Źajnom postupku (Slu┼żbene novine F BiH broj 29/03, 32/04 i 42/06), koji u ─Źlanu 11. ure─Ĺuje pitanje pravnih sredstava u ste─Źajnom postupku, na na─Źin da u stavu 6. propisuje da „u ste─Źajnom postupku ne mo┼że se tra┼żiti povra─çaj u pre─Ĺašnje stanje, podnositi prijedlog za ponavljanje postupka niti izjaviti revizija“.

S obzirom da se radi o predmetu likvidacionog postupka, valjalo je primjenom pravne analogije u konkretnom postupku primijeniti odredbe Zakona o ste─Źajnom postupku, i u ovom predmetu reviziju odbaciti kao nedopuštenu, jer po izri─Źitoj odredbi navedenog Zakona u ste─Źajnom postupku revizija nije dozvoljena.

 

(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 43 0 L 141044 18 Rev od 16.10.2018. godine).

 

<------->

 


─îlan 74. stav 1. Zakona o ste─Źajnom postupku

 

ROK OD 60 DANA IZ ─îLANA 74. STAV 1. ZAKONA O STE─îAJNOM POSTUPKU NIJE PREKLUZIVAN. STE─îAJNI UPRAVNIK OD DANA OTVARANJA STE─îAJNOG POSTUPKA DO DANA NJEGOVOG ZAKLJU─îENJA JE OVLAŠTEN RASKINUTI RADNI ODNOS SA ZAPOSLENIKOM STE─îAJNOG DU┼ŻNIKA. OTVARANJE STE─îAJNOG POSTUPKA NAD POSLODAVCEM JE POSEBAN (DOVOLJAN) RAZLOG (POSEBNA ZAKONSKA OSNOVA) RASKIDA RADNOG ODNOSA KAD STE─îAJNI UPRAVNIK PROCIJENI DA NEMA POTREBE ZA RADOM ZAPOSLENIKA U TOKU ODVIJANJA STE─îAJNOG POSTUPKA.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 65 0 Rs 280594 15 Rev od 23.02.2016. godine).

 

 

<------->

 

 

─îlan 57. i 59. a) Zakona o bankama u Federaciji BiH

ODREDBAMA ZAKONA O BANKAMA U FBIH (GLAVA VI), KOJE REGULIŠU PRIVREMENU UPRAVU, NIJE PROPISANO NASTUPANJE PRAVNIH POSLJEDICA PRIVREMENE UPRAVE U ODNOSU NA SUDSKE PARNI─îNE POSTUPKE, ŠTO ZNA─îI DA PARNI─îNI POSTUPCI ZAPO─îETI PRIJE, A NEZAVRŠENI NA DAN UVO─ÉENJA PRIVREMENE UPRAVE U BANCI SE NASTAVLJAJU. U TAKVIM OKOLNOSTIMA PARNI─îNI POSTUPCI PRESTAJU POKRETANJEM LIKVIDACIJE BANKE.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: broj: 65 0 Ps 164383 13 Rev od 01.11.2016. godine).

 

<------->

 

─îlan 5. stav 5. u vezi sa stavom 3. i 4. Zakona o ste─Źajnom postupku Federacije BiH

 

ZA SLU─îAJ DA FEDERALNI MINISTAR ODBRANE NE DA SVOJU SAGLASNOST ZA OTVARANJE STE─îAJNOG POSTUPKA NAD STE─îAJNIM DU┼ŻNIKOM KOJI PROIZVODI NAORU┼ŻANJE I VOJNU OPREMU (─îLAN 5. STAV 5. U VEZI SA STAVOM
3. I 4. ZAKONA O STE─îAJNOM POSTUPKU FEDERACIJE BiH) ZNA─îI DA JE SAGLASNOST USKRA─ćENA POVODOM ODRE─ÉENOG PRIJEDLOGA ZA OTVARANJE     STE─îAJNOG     POSTUPKA     I     ODRE─ÉENOG     POTRA┼ŻIVANJA
PODNOSIOCA PRIJEDLOGA PREMA STE─îAJNOM DU┼ŻNIKU, ZA KOGA PODNOSILAC TVRDI DA JE PLATE┼ŻNO NESPOSOBAN. SAMIM TIM USTANOVLJENA SOLIDARNA ODGOVORNOST FEDERACIJE BIH ZA OBAVEZE STE─îAJNOG DU┼ŻNIKA SE ISKLJU─îIVO ODNOSI NA OBAVEZE SADR┼ŻANE U PRIJEDLOGU ZA OTVARANJE STE─îAJNOG POSTUPKA, A NE U SLU─îAJU, ZA OBAVEZE IZVAN PREDMETA RASPRAVLJANJA PO PRIJEDLOGU. POSEBNO SE SOLIDARNA ODGOVORNOST FEDERACIJE BIH NE ODNOSI NA OBAVEZE PREMA TRE─ćIM OSOBAMA.

 

(Pravni stav usvojen na sjednici Gra─Ĺanskog odjeljenja Vrhovnog suda FBiH od 26.04.2016. godine)

 

 

<------->

 

─îlan 2. Zakona o privatizaciji preduze─ça, Pravilnik o postupku prodaje imovine i dionica ili udjela preduze─ça, Zakon o preduze─çima i
─îlan. 131. stav 1. i 132. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima

ZAKONOM O PRIVATIZACIJI PREDUZE─ćA I TZV. SETOM PRIVATIZACIJSKIH ZAKONA NIJE REGULISANO PITANJE RASKIDA UGOVORA O KUPOPRODAJI DR┼ŻAVNOG KAPITALA. KADA AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU JEDNOSTRANO RASKINE UGOVOR (IZ RAZLOGA REGULISANIH U UGOVORU), O ZAHTJEVU ZA POVRAT KUPOPRODAJNE CIJENE RJEŠAVA SE DOVO─ÉENJEM U VEZI SVIH OKOLNOSTI SLU─îAJA SA RELEVANTNIM ODREDBAMA ZOO KOJE REGULIŠU POSLJEDICE RASKIDA UGOVORA.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 43 0 P 014453 15 Rev 2 od
29.12.2015. godine)

 

<------->

 

 

PROMJENA PRAVNE PRIRODE MJENI─îNOG SPORA
Zakon o izvršnom postupku

─Źlan 50

Spor gubi pravnu prirodu mjeni─Źnog spora i poprima pravnu prirodu spora iz gra─Ĺansko-pravnog odnosa ako tu┼żitelj u toku postupka koji je zapo─Źeo kao mjeni─Źni spor promijeni ─Źinjeni─Źni i pravni osnov u smislu da isplatu tra┼żi iz ugovora o jemstvu.

 

Obrazlo┼żenje:

"U postupku je utvr─Ĺeno da je tu┼żena bila jamac glavnom du┼żniku za kredit koju mu je odobrio i isplatio tu┼żitelj, kredit je dospio za isplatu a nije pla─çen a bio je obezbje─Ĺen mjenicom to je pokrenut izvršni postupak te s obzirom da je izjavljen prigovor postupak je nastavljen kao parni─Źni. U postupku je utvr─Ĺeno da temeljem ugovora tu┼żena kao jemac prihvatila obavezu na pla─çanje du┼żnog iznosa ako to ne u─Źini glavni du┼żnik, slijedom ─Źega je prvostepeni sud pravilno usvojio tu┼żbeni zahtjev uz pravilnu primjenu materijalnog prava na koje se pozvao što prihvata i ┼żalbeni sud. Dakle, iz izvršnog postupka je nastavljen parni─Źni postupak koji je zapo─Źeo kao mjeni─Źni spor, ali je tu┼żitelj u toku postupka promijenio ─Źinjeni─Źni i pravni osnov u smislu da isplatu tra┼żi iz naslova obaveza iz ugovora o jemstvu, te u takvoj situaciji predmetni spor je izgubio pravnu prirodu mjeni─Źnog spora a poprimio pravnu prirodu spora iz gra─Ĺansko pravnog odnosa tj. ugovora. Budu─çi da je tu┼żitelj predlo┼żio i izveo sve relevantne dokaze a sud njihovom ocjenom utvrdio relevantne ─Źinjenice o tu┼żenoj kao jemcu, o neispla─çenom dugu po osnovu kredita, o visini toga duga, to je pravilno i usvojio takav tu┼żbeni zahtjev. Zato su neosnovani svi ┼żalbeni navodi koji se ti─Źu navoda vezanih za one prigovore koje se mogu isticati u mjeni─Źnom sporu jer konkretan spor više nije takav. Neosnovani su i ┼żalbeni navodi vezani za ocjenu dokaza jer je prvostepeni sud ocijenio sve izvedene dokaze utvrdio relevantne ─Źinjenice i na njih pravilno primijenio materijalno pravo."

 

 

 

(Presuda Kantonalnog suda u Biha─çu, 20 0 P 027116 17 G┼ż od 5.1.2018. godine)

 

 

<------->

 

Primjena Zakona o osiguranju depozita u bankama Bosne i Hercegovine na isplatu osiguranog iznosa na oro─Źena nov─Źana sredstva u svrhu osiguranja kredita

Da bi se ostvarile zakonske pretpostavke za isplatu po osnovu osiguranog depozita namjenski oro─Źenog iznosa u svrhu osiguranja kredita, potrebno
je da je banka koje je izgubila dozvolu za rad, oro─Źeni iznos prijavila kao prikladni depozit i da je ušao u osnovicu za obra─Źun premije osiguranja.

 

Iz obrazlo┼żenja:

 

Prvostepeni sud je kao relevantnu ─Źinjenicu kod odlu─Źivanja o tu┼żbenom zahtjevu cijenio ugovorni odnos izme─Ĺu tu┼żitelja i „B.Banke“ a.d. B. u kome se tu┼żitelj saglasio da oro─Źenim pologom kao sredstvom za obezbje─Ĺenje ugovora o kreditu raspola┼że banka. Nesumnjivo je da je tu┼żiteljev polog, u smislu odredbe ─Źlana 1038 Zakona o obligacionim odnosima, oro─Źeni nov─Źani depozit sa posebnom namjenom. Me─Ĺutim, utvr─Ĺenje da sa nov─Źanim iznosom raspola┼że banka ne mijenja vrstu depozita, niti stvara druga─Źije pravne posljedice. ─îinjenica da je banka raspolagala deponovanim sredstvima ima zna─Źaj samo u sporu izme─Ĺu tu┼żitelja i banke ugovara─Źa, ali ne i u odnosu na tu┼żenu.
Naime, tu┼żena je osnovana Zakonom o osiguranju depozita u bankama Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH br. 20/02 sa izmjenama) sa svrhom osiguranja prikladnih depozita fizi─Źkih i pravnih lica u bankama ─Źlanicama. Stoga je kao relevantno pitanje za odgovornost tu┼żene ne mogu biti ugovorni odnosi tu┼żitelja i banke, nego utvr─Ĺenje ─Źinjenice da li je tu┼żiteljev oro─Źeni depozit u svrhu obezbje─Ĺenja kredita, bio predmet osiguranja. Za odgovornost tu┼żene nema zna─Źaja ni utvr─Ĺenje prvostepenog suda da je u Ugovoru o namjenski oro─Źenom pologu od 13.12.2013. godine u ─Źlanu 3 regulisao da ─çe banka osigurati sredstva na ra─Źunu namjenskog depozita kod tu┼żene do iznosa od 35.000,00 KM, jer samo ugovaranje banke ─Źlanice ne obavezuje tu┼żenu, nego je obavezuje upla─çena premija osiguranja. Prema odredbi ─Źlana 10 Zakona o osiguranju depozita u bankama Bosne i Hercegovine, osnovica za obra─Źun premije osiguranja banke ─Źlanice koja u─Źestvuje u osiguranju depozita utvr─Ĺuje se nakon isklju─Źenja sredstva definisanih u ─Źlanu 5, na osnovu prosje─Źnog prikladnog depozita na kraju svakog mjeseca, uve─çani za obra─Źunate kamate.
─îlan 2 ta─Źka 4 citiranog zakona, prikladni depozit, koji ─Źini osnovicu za obra─Źun premije osiguranja, definiše se kao ukupan iznos svih sredstava koji rezultiraju iz depozita, štednih ra─Źuna i certifikata banke koje je deponent deponovao u banci ─Źlanici umenjen za isklju─Źenja iz ─Źlana 5.
─îlan 5 istog zakona propisuje da prikladni depozit ne uklju─Źuje taksativno nabrojana sredstva me─Ĺu kojima pod ta─Źkom 4 isklju─Źuje depozit koji se ─Źuva u aran┼żmanu pohranjivanja sa bankom.


Iz na─Źina utvr─Ĺivanja premije osiguranja propisane ─Źlanom 10 zakona, proizilazi da je tu┼żena vršila utvr─Ĺivanje osnovice premije osiguranja prvenstveno

isklju─Źivanjem sredstva definisanih ─Źlanom 5, a potom utvr─Ĺivanjem prosje─Źnog prikladnog depozita na kraju svakog mjeseca. Dakle, za utvr─Ĺivanje premije osiguranja bitna je priroda i svrha depozita koja se mogla utvrditi samo iz podataka koje je dostavila banka ─Źlanica i od kojih podataka je zavisila i visina premije za svaku banku ─Źlanicu, da bi tu┼żene shodno stavu 3 ─Źlana 10, dostavila fakturu za uplatu premije osiguranja depozita. Citirane odredbe prvostepeni sud je propustio primjeniti što je imalo za posljedicu da je izveo paušalan zaklju─Źak da utu┼żeni nov─Źani iznos polo┼żen na ime depozita nije isklju─Źen iz osiguranja. Tu┼żitelj svoj tu┼żbeni zahtjev ne mo┼że zasnivati samo na ─Źinjenici da je imao deponovana sredstva kod banke ─Źlanice tu┼żene koja je izgubila dozvola za rada i na du┼żnosti tu┼żene propisane ─Źlanom 12.2.1 Zakona o osiguranju depozita u bankama Bosne i Hercegovine na isplatu, jer ova odredba tu obavezu reguliše samo u odnosu na osigurane iznose prikladnih depozita. U slu─Źaju spora izme─Ĺu deponenta i tu┼żene o prirodi depozita, tu┼żitelj je du┼żan dokazati da je sporni depozit banka prijavila kao prikladni depozit ili da je ušao u osnovicu za obra─Źun premije osiguranja, na koje okolnosti tu┼żitelj nije provodio dokaze.
Stoga je drugostepeno vije─çe, nakon otklanjanja propusta u primjeni materijalnog prava, zaklju─Źilo da tu┼żbeni zahtjev nije osnovan pošto nije utvr─Ĺeno da su se ispunile zakonske pretpostavke odgovornosti tu┼żene za isplatu utu┼żenog iznosa, što navode ┼żalbe tu┼żene ─Źini osnovanim.

 

(Presuda vije─ça Apelacionog odjeljenja, broj: S1 3 P 018818 16 G┼ż od 03.06.2016.
godine)

 

<------->

 

Mjenica koja nije protestirana iako sadrzi klauzulu bez protesta nije vjerodostojna isprava

 

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlu─Źuju─çi po zahtjevu Op─çinskog suda u Sanskom Mostu za rješavanje spornog pravnog pitanja od 27.06.2016. godine na osnovu odredbe ─Źlana 61. Zakona o parni─Źnom postupku vezano za primjenu ─Źlana 29. stav 2. Zakona o izvršnom postupku te odredbe ─Źlana 18. Pravilika o unutrašnjem sudskom poslovanju Federacije Bosne i Hercegovine i Br─Źko Distrikta („Slu┼żbeni glasnik“ broj: 66/12 i 40/14) na sjednici Gr─Ĺanskog odjeljenja odr┼żanoj dana 05.12.2016. godine donio je


O D L U K U



Usvaja se zahtjev Op─çinskog suda u Sanskom Mostu za rješavanje spornog pravnog pitanja, pa Gra─Ĺansko odjeljenje Vrhovnog suda Federacije BiH izra┼żava: slijede─çe

PRAVNO SHVATANJE


Mjenica, koja nije protestirana iako sadr┼żi klauzulu „Bez protesta“ ne smatra se vjerodostojanom ispravom.


O b r a z l o ┼ż e n j e


O─çinski sud u Sanskom Mostu dopisom broj 22 0 I 031405 15 I od 27.5.2016. godine podnio je prijedlog za rješavanje spornog pravnog pitanja u smislu ─Źlana 61.a. stav 1. i ─Źlana 61.b. stav 1. Zakona o parni─Źnom postupku („Slu┼żbene novine FBiH“ broj 52/03, 73/05, 19/06 i 98/15 u daljem tekstu ZPP)), u vezi sa odredbom ─Źlana 29. stav 2. Zakona o izvršnom postupku „Slu┼żbene novine Federacije BiH“ broj 32/03, 52/03, 33/06, 39/06, 39/09 i 35/12 u daljem tekstu ZIP), a uz Zahtjev je dostavljen i spis broj 22 0 I 031405 15 I, sa prijedlogom rješenja spornog pitanja.

Podnosilac u Zahtjevu navodi da je kod tog suda pokrenut izvršni postupak tra┼żitelja DD Hypo Alpe Adria bank Mostar protiv izvršenika Dugonji─ç Eniza i Dugonji─ç Enisa iz Sanskog Mosta, radi naplate duga u visini 20.529,21 KM. Prijedlog za izvršenje u navedenom predmetu podnesen je na osnovu mjenice koja nije protestirana odnosno na osnovu mjenice sa klauzulom „bez protesta“, a kakvi slu─Źajevi su u praksi tog suda ─Źesti kakav je naveden ─Źesti, (prijedlog za izvršenje podnosi na osnovu mjenice koja nije protestirana, odnosno na osnovu mjenice koja samo sadr┼żi klauzulu „bez protesta“). Podnosilac prijedloga dalje navodi da je imaju─çi u vidu pismeno mišljenje Ministarstva pravde broj 03-02-550/05 od 27.01.2006. godine dugo vremena dozvoljavao izvršenje i na osnovu mjenica koje nisu protestirane ve─ç samo sadr┼że klauzulu „bez protesta“.
Me─Ĺutim, taj sud (op─çinski sud Sanski Moost) je od Gra─Ĺanskog odjeljenja Kantonalnog suda u Biha─çu od 3.9.2015. godine dobio pismeni dopis u kojem se navodi da se kao vjerodostojna isprava smatra samo ona mjenica koja je protestirana, pa se po njoj mo┼że odrediti izvršenje. U navedenom stavu Kantonalni sud u Biha─çu poziva se na odluku Vrhovnog suda broj 25 0 P 025124 12 Rev od 26.2.2015. godine u kojoj je u obrazlo┼żenjui navedeno da se samo protestirana mjenica mo┼że smatrati vjerodostojnom ispravom i osnovom nje tra┼żiti izvršenje.
U svom prijedlogu Op─çinski sud Sanski Most se poziva i na rješenje Kantonalnog suda Mostar broj 56 0 Ip 032900 11 P┼żip od 4.1.2012. godine prema kome se smatra da mjenica bez protesta nije vjerodostojna isprava. U vezi sa navedenim , ovaj sud je u ovom kao i brojinim drigim izvršnim predemtima u kojim je uz prijedlog za izvršenje podnesena mjenica koja nije proetestirana , odnoso bez protesta ve─ç sa kaluzulom „bez portesta“, po─Źeo primjenivati ─Źlan 336 ZPP-a i pozivati tra┼żitelja izvršenja da upotpune prijedlog na na─Źin da ─çe dostaviti izvršenom sudu i protest mjenice. Me─Ĺutim, u ovom izvršenom postupku (broj 56 0 Ip 032900 11 P┼żip od 4.1.2012. godine) tra┼żilac izvrešenja je po punomo─çniku , a nakon što je pozvan da upotpuni prijedlog za ivršenje na na─Źin da dostavi ivršenom sudu protest, podneskom od od 23.2.2016 goien dotavio presudu Vrhovnog sud F/BH 32 oP 031342 15 rev od 8.10.2015 u kojoj je iskazan stav i da je mjenica bez protesta vjerodostojan isprava, odnosno prema kojoj ako protest nije potreban za zasnivanje tra┼żbine vjedodostojna isprava je i mjenica bez protesta

Kako postoje dvije razli─Źite odluke Vrhovnog suda vezano za okolnost da li se mjenica bez protesta mo┼że smatrati vjerodostojnom ispravom, a obzirom na iskazani stav Kantonalnog suda u Biha─çu, Op─çinski sud u Sanskom Mostu u skladu sa ─Źlanom 61.a. st.1. ZPP i ─Źlanom 21. st.1. Zakona o izvršnom postupku postavlja sljede─çe pravno pitanje.

Da li je samo (isklju─Źivo protestirana mjenica), odnosno mjenica sa protestom vjerodostojna isprava na osnovu koje se mo┼że odrediti izvršenje ili je vjerodostojna isprava i mjenica koja nije protestirana tj. mjenica bez protesta ako sadr┼żi klauzulu „bez protesta“.

Prema mišljenju (tuma─Źenju ovog izvršnog suda-postupaju─çeg sudije) a vezano za odredbu ─Źl. 29. st. 2. ZIP vjerodostojna isprava je i sama mjenica bez protesta ukoliko protest nije potreban za zasnivanje potra┼żivanja, jer tako proizilazi iz navedene zakonske odredbe.

Prilikom razmatranja predmetnog spornog pravnog pitanja ovaj sud se koristio sljede─çom zakonskim propisiam to: Zakom o mjenici („Sl.novine FBiH“ 32/00 i 28/03 u daljem tekstu ZOM) i Zakom o izvršnom postpuku, Odlukom Ustavnog suda AP-760/13, te sljede─çom literaturom: knjigom Prof.dr. Veljka Trivuna „Mjenica“ izdata 2015.godine, knjigom Danijela Radonji─ça „ Komentar Zakona o mjenici Republike Srpske sa sudskom praksom“ stru─Źnim radovima prof.dr. Šime Ivanjko – Pravni fakultet univerziteta u Mariboru pod naslovom „Mjenica u poslovnoj praksi“ i dip. ecc Jasenka Had┼żiahmetovi─ça „ Mjenica u platnom prometu“i „Novi postupak redovne i prisline naplate mjenice“

Radi sveobuhvatnijeg sagledavanja navedenog spornog pravnog pitanja, a obzirom na nedovoljno iskustvo i poznavanje problematike vezano za primjenu ZOM, kako praksi biše Jugoslavije, a i sada u sudskoj praksi BiH i zemalja u okru┼żenju , bitno se je upozanti za nekim odrednicama vezanih prije svega za pojam mjenice, a zatim i ostala koja su relevantana za davanje odgovora na predemtno sporno pitanje.

─îine se prije svega da je potrebno definirati šta se u zakonskom i teoriskom smislu smatra
ŠTA JE MJENICA?

Odredbama ZOM–a nije eksplicite definirano šta je to mjeninica, pa je stoga pri definisanju odgovora na ovo pitanje korištena literatura. Profesor dr.Veljko Trivun u svojoj knjizi „ Mjenica“ na strani 54 izme─Ĺu ostalog navadi
„Mjenica je vrsta papira od vrijednosti kojom se jedno lice obavezuje da ─çe samo izvršiti isplatu odre─Ĺene sume novca (bezuslovno obe─çenja) ili kojom izdaje bezuslovni nalog drugom licu da to drugo lice, u odre─Ĺeno vrijeme i u odre─Ĺenom mjestu, izvrši isplatu mjeni─Źne svote ili isplati nekom tre─çem licu za koje to ono naredi“ .

Na strani 177, 178 i 179 u navedenoj knjizi se dalje navodi:
Zakon o mjenici F/BH govori o dvije vrste mjenica.
To su pojmovi:
a. Trasirane i
b. Sopstvene (vlastite) mjenice.

Pojam trasirane mjenice ure─Ĺen je na na─Źin što se pobrojavaju njeni elementi (─Źlan 3. ZOM). U ─Źlanu u kome se govori o zna─Źaju pojmova (ZOM ─Źl.1. st.1. t.1.) trasirana mjenica se definiše tako da „predstavlja bezuslovni uput da se plati odre─Ĺena svota novca“. Što se ti─Źe ostalih oblika trasiranih mjenica oni su odre─Ĺeni na jednostavan na─Źin i to definisanjem mogu─çnosti na koga se mjenica mo┼że vu─çi (─Źl.5. ZOM).─îlan 6. Zakona govori o domicilnoj mjenici, a ─Źlanovi 106. i 109 o sopstvenoj mjenici“.

Za razmatranje predmetnog spornog pitanja u našem slu─Źaju bitna prije svega trasirana mjenica.
„Trasirana mjenice je ona mjenica (prema stavu navedenog aurora) kod koje se pojavljuju sva tri bitna mjeni─Źna elementa. Ovo bi bio školski primjer mjenice kod koje trasant daje nalog trasatu da u vrijeme dospje─ça izvrši isplatu mjeni─Źne svote imaocu mjenice, odnosno remitentu. Osnovno obilje┼żje ove mjenice je zastupljenost svih bitnih mjeni─Źnih elemenata i neovisnost bitnih mjeni─Źnih lica, a to su:
a) Trasant koji je izdavalac mjenice i lice koje vu─Źe mjenicu na trasata
b) Trasat lice na koje se vu─Źe mjenica i koje treba mjenicu da akceptira i izvrši pla─çanje po istoj.
c) Remitent je mjeni─Źi povjerilac koji je imalac mjenice i koji u vrijeme dospje─ça podnosi mjenicu na isplatu trasatu „

Nadalje za davanje odgovora na predmetno sporno pitanje relevantno je da se upoznamo sa tim šta u zakonskom smislu i prema stavu pravne teorije predstavalja PROTEST.

O PROTESTU se govori u poglavlju 12 odrebama od ─Źl. 71-79 ZOM.
Me─Ĺutim, sam ZOM tako─Ĺe ne daje definiciju protesta.

Na strani 324 u knjizi „Mjenica“ profesor Trivun navodi:
„Mjeni─Źni protest predstavlja javnu ispravu koju izdaje nadle┼żni protestni organ i kojim se potvr─Ĺuje da je lice koje podi┼że protest preduzimalo potrebne mjeni─Źne radnje propisane zakonom pri ─Źemu se odre─Ĺuje i ishod preduzetih mjeni─Źnih radnji. Mjeni─Źi protest u strogo formalnom pogledu, je jedna vrsta mjeni─Źne radnje koja je upravljena na o─Źuvanje pojedinih mjeni─Źnih prava.
Protest mjenice je poseban postupak koji se vodi pred sudom (notarom) u kojem se utvr─Ĺuje da su u cjelosti ili djelimi─Źno odbijeni akcept i isplata mjenice u propisanim rokovima.
Protest podi┼że imalac mjenice kod mjesno nadle┼żnog suda na ─Źijem podru─Źju je prebivalište odnosno sjedište lica protiv kojeg se protest podi┼że.
Protest je nu┼żan da bi se mogao ostvariti regres tj. obezbje─Ĺenje imaoca mjenice zbog nepla─çanja mjenice.“

Vezano za protest na strani 117 i 118, 128 „Mjenica u platnom prometu“ stru─Źni rad dipl. ecc. Had┼żiahmetovi─ç Jasenko iznosi:
„Protest se ostvaruje protiv regresnih du┼żnika trasanta, indosanta i njihovih avalista. Regresni du┼żnici su uslovni du┼żnici, pa da bi se od njih moglo tra┼żiti izvršenje odre─Ĺne mjeni─Źne radnje potrebno je prethodno na vjerodostojan na─Źin utvrditi da tu radnju onaj ko je prvi morao da bude pozvan da je u─Źini, nije u─Źinio. Zato je protest uslov za vršenje regresnih prava, bez protesta nema regresa od regresnih du┼żnika, ali ne i u odnosu prema glavnom mjeni─Źnom du┼żniku. To zna─Źi da se bez protesta mo┼że zahtjevati naplata mjenice od akceptanta trasirane mjenice, izdavaoca vlastite mjenice kao i njihovih avalista.
Ako je mjenica podnijeta trasatu na akcept, a on akcept odbio bilo u cjelosti ili djelimi─Źno treba podi─çi protest zbog neakceptiranja“.

Protest treba podi─çi u rokovima koji su propisani za akcept, dakle rokovi na akcept i dizanje protesta zbog neakceptiranja su identi─Źni, a to je sve do dana dospjelosti mjenice. Stoga pri podnošenju na akcept treba voditi ra─Źuna o tome.

Rok za podizanje protesta zna─Źi da se u tom roku mora podnijeti zahtjev za podizanje protesta, a ne da u tom roku mora biti izdat protest“.

Ono što je tako─Ĺe ukazuje zan─Źajnim za davanje odgovora na predemtno pravno pitanje je šta prema Zakonu (ZOM) zna─Źi i predstavlja klauzula„ BEZ PROTESTA“ (bez troškova).

Prof.dr. Veljko Trivun u knjizi „Mjenica“ str.171 ta─Ź 3 ta─Ź. 11. Klauzula bez troškova navodi:
„Kod klauzule bez protesta njenim stavljanjem na mjeni─Źno pismeno za cilj se ima osloboditi imaoca mjenice od obaveze protesta mjenice zbog njenog neakceptiranja ili zbog njene neisplate. Ovim se postupak naplate mjenice ┼żeli pojednostaviti, ubrzati kao i smanjiti troškove njene naplate. Sam protest je javna isprava koja predstavlja dokaz, potvrdu mjeni─Źnim du┼żnicima da naplata od glavnog mjeni─Źog du┼żnika nije bila mogu─ça.... ali to nikako ne zna─Źi mnogu─çnost osloba─Ĺanja podizanja protesta. Ovu klauzulu mogu unijeti trasant, indosant ili avalist.
Ukoliko ovu klauzulu stavlja trasant ona ─çe djelovati prema svim potpisnicima mjenice. Ukoliko su to u─Źinili indosant ili avalist ona tada djeluje samo prema onom licu koje je unijelo (upisalo) kao i prema njegovim pravnim sljednicima.
Ukoliko bi imalac mjenice i pored postojanja ove klauzule podigao protest pred nadle┼żnim sudom troškovi protesta pali bi na njega. Ova klauzula se izra┼żava na licu mjenice rije─Źima „bez protesta“ ili „bez troškova“. Stavljanje navedene klauzule ne osloba─Ĺa obaveze podnošenja mjenice na akcept odnosno na naplatu.

Postavlja se pitanje da li unošenje ove klauzule generalno osloba─Ĺa obavezno podošenje mjenice na protest pred nadle┼żnim sudom. O ovome kod nas postoji razli─Źita sudska praksa u FBiH kao i razli─Źito postupanje sudova po pojedinim kantonima. Ranije je u pravnoj nauci postojao stav po kome ovo upisivanje u protestni registar ostaje i dalje obaveza i bez njega se gube regresna prava ─Źak i prema licu koje je unijelo ovu klauzulu.
U suštini ova klauzula ne zna─Źi osloba─Ĺanje od protesta nego samo ovlaštenje za neposredno obra─çanje za upisivanje mjenice u protestni registar bez prethodnih radnji (Bartoš et.al.str.70). Ovdje kod ovog citata nedostaje konstatacija da se radi o postojanju protestnog registra za ovu vrstu mjenica.

Lica koja se pojavljuju po ovoj mjeni─Źnoj radnji su:

a) lice koje podi┼że protest je protesant
b) lice protiv koga se podi┼że protest je protestat“.

Jasenko Had┼żiahmetovi─ç u svojim radovima „Mjenica u platnom prometu“ i „Novi postupak redovne prisilne naplate“ ne govori posebno o klauzuli bez protesta osim što u prilogu 2 rada „Mjenice u platnom prometu“ na str. 211 navodi da „klauzula bez protesta“ ili „bez troškova“ zna─Źi da je regres dopušten bez podizanja protesta.

U knjizi „Komentar Zakona o mjenici RS sa sudskom praksom“ Danijela Radonji─ça, a u vezi osvrta na ─Źl. 79 ZOM je navedeno na str.158.
„Iako se u pravnom prometu RS nalaze i mjenice sa kaluzulom „bez protesta“ ili „ bez troškova“ još uvijek se iste ne unose u protestni registar, te sam tim se na njih ne stavlja potvrda iz registra U praksi ovakve mjenice odmah po isteku datuma dospje─ça podnose se sudu kao vjerodostojna isprava uz prijedlog za izvršenje. Smatramo da takvo postupanje mo┼że dovesti do pravne nesigurnosti kao i do eventualnih zloupotreba. Iako je Zakon u primjeni 13 godina još nisu doneseni odgovaraju─çi podzakonski akti za pravilno provo─Ĺenje zakona. ...
Kada je u mjenici unijeta kauzula „bez protesta“ tada je njen imalac oslobo─Ĺen obaveze da radi vršenja regresa od avaliste podi┼że protest zbog neisplate.

Sudska praksa (presuda Vrhovnog suda RS Rev 502/95): Kada je u mjenicu unijeta klauzula bez protesta tada je njen imalac oslobo─Ĺen obaveze da radi vršenja avaliste podi┼że protest zbog neisplate“.

Ono što bi još bilo zna─Źajno za davanje odgovora na navedeno sporno pravno pitanje je to šta se pema pravnoj teoriji i sudskoj praksi smatra VJERODOSTOJNOM ISPRAVOM

Prof.dr. Veljko Trivun u svojoj knjizi „Mjenica“ na str. 415. ta─Źka 11. ta─Ź.2. mjenica kao vjerodostojna isprava navodi:
„Mjenica je zakonom odre─Ĺena da ima svojstvo vjerodostojne isprave u izvršnom postupku. Sud odre─Ĺuje izvršenje samo na osnovu izvršne ili vjerodostojne isprave ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno (─Źlan 22. ZIP). Takvo se izvršenje radi ostvarivanja nov─Źanog potra┼żivanja odre─Ĺuje i na osnovu vjerodostojne isprave. Prema Zakonu (ZIP) vjerodostojna isprava je:

a) mjenica i ─Źek s protestom i povratnim ra─Źunom ako su potrebni za zasnivanje potra┼żivanja
b) ra─Źuni i izvodi iz poslovnih knjiga za cijenu komunalnih usluga, isporuku vode toplotne energije i odvoza sme─ça.

Mjenica na kojoj nije upisana klauzula „bez protesta“ ne predstavlja vjerodostojnu ispravu na osnovu koje je mogu─çe tra┼żiti izvršenje nad imovinom mjeni─Źnog du┼żnika. To potra┼żivanje mogu─çe je tra┼żiti redovnom tu┼żbom ali u rokovima i pod uslovima propisanim u ─Źl. 33 st.1. 46. st.1. i 52. st. 1. ZOM. Prije svega valja re─çi da je pravilno pravno shvatanje drugostepenog suda da samo protestirana mjenica ima zna─Źaj vjerodostojne isprave. (preuzeto iz presude Vrhovnog suda broj 25 0 P 021124 12 Rev od 26.2.2015.godine).

Zakon propisuje da je vjerodostojna isprava ako su na njoj nazna─Źeni tra┼żilac izvršenja i izvršenik te predmet, vrsta, obim kao i vrijeme ispunjenja (─Źl. 29. ZIP). Mjenica je ovim stekla svojstvo vjerodostojne isprave.

Iz sadr┼żine knjige „Mjenica“ profesora Trivuna vezano za mjenicu kao vjerodostojnu ispravu, po mišljenju ovog suda, ne mo┼że se sa sigurnoš─çu izvesti zaklju─Źak, odnosno kakav stav o tome ima autor navedene knjige koji i kada govori o tome šta je vjerodostojna isprava osvr─çe se na praksu Vrhovnog suda FBiH i suda RS komentiraju─çi pri tome i stav sudske prakse R Slovenije da li se mjenica sa „kaluzulom bez protesta“ mo┼że smatrati vjerodostojnom ispravom.

Ustavni sud BH kada odlu─Źuje po apelaciji AP-760/13 ne daje izri─Źit odgovor da li se mjenica sa klauzulom „bez protesta“ mo┼że smatrati i jeste vjerodostojna isprava. U navedenoj Odluci o dopustivosti u meritumu Ustavnog suda je pod ta─Źkama 43 i 44 taj sud ukazuje na sudsku praksa sudova u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji, koje zemlje i imaju identi─Źnu odredbu kao i ZIP FBiH (─Źlan 29 i), a prema stavu koji je iskazan u odlukama sudova navedenih zemalja iz okru┼żenja, proizilazi da je i mjenica sa klauzulom „bez protesta“ vjerodostojnom ispravom, dok je nešto druga─Źija praksa sudova Slovenije i Crne Gore, a o ─Źemu se u ovoj odluci suda detaljnije ne govori..

Prof. Šime Ivanjkov, profesor na Pravnom fakultetu univerziteta u Mariboru u svom radu „Mjenica u poslovnoj praksi navodi“:
„Protestirana mjenica ima zna─Źaj vjerodostojne isprave na osnovu koje je mogu─çe tra┼żiti izvršenje nad imovinom mjen─Źinih du┼żnika. Ako mjenica nije protestirana mogu─çe je mjeni─Źno potra┼żivanje tra┼żiti redovnom tu┼żbom. Mjenica koja nije protestirana, pa iako ima klauzulu bez protesta, ne predstavlja vjerodostojnu ispravu. Klauzula bez protesta zna─Źi da nije potrebno podizati protesta da bi potpisnici kao što su avalist, indostant, trasant kod akceptirane mjenice ostali u mjeni─Źnoj obavezi iako mjenica nije protestirana. Zakon ne predvi─Ĺa mogu─çnost da se klauzulom bez protesta nadomjesti protest, koji je obavezan kod izvršenja na osnovu vjerodostojne isprave. Kod protesta su bitni rokovi ovi rokovi u kojima mora biti protest izvršen...“

Jasenko Had┼żiahmetovi─ç u svom radu „Novi postupak redovne i prisilne naplate mjencie“ na str. 78 i 79 navodi:
„S obzirom na to da je propisano da je vjerodostojna isprava mjenica sa protestom ali samo ako je potreban za zasnivanje potra┼żivanja , ovdje treba ista─çi slijede─çe:
a) da u izvršnom postupku za ostvarenje mjeni─Źnih potra┼żivanja protiv regresnih du┼żnika protest (kao javna isprava) neophodan s tim što on mo┼że biti zamjenjen i tzv. nadomjenim protestom. Svrha podizanja protesta nalazi se u ─Źinjenici da mjeni─Źnim protestom, imalac mjenice koji podi┼że protest obezbje─Ĺuje dokaz o tome da je prema licu protiv koga podi┼że protest preduzimao blagovremeno odre─Ĺene radnje bez uspjeha. Drugim rije─Źima protestiranje mjenice je jedna sudska radnja kojom sud (kasnije notar) utvr─Ĺuje da nešto nije ura─Ĺeno (isplata mjenice) a trebalo je biti. Protest se podi┼że da bi se odr┼żali u obavezi sporedni mjeni─Źni du┼żnici, jer su oni uslovni du┼żnici. To zna─Źi-regresni du┼żnici obaveze iz mjenice izvršavaju tek ako ih glavni mjeni─Źni du┼żnik ne izvrši što se dokazuje protestom;
b) odredba „bez protesta“ ili „bez troškova“ su mjeni─Źne kaluzule istog zna─Źaja koje u mjeni─Źnom tekstu mo┼że unijeti trasant. Tu klauzulu mo┼że unijeti i bilo koji od podnosilaca mjenica (indosant) što se u našoj praksi ne javlja .Sa jednom od pomenutih klauzula trasant/izdavalac mjenice mo┼że imaoca mjenice osloboditi obaveze podizanja protesta zbog nemogu─çnosti da se mjenica na dan dospje─ça isplati na teret ra─Źuna glavnog mjeni─Źog du┼żnika.
Odredbom ─Źlana 47 st.2. ZOM propisuje se da klauzula bez protesta ne osloba─Ĺa imaoca mjenice na podnošenje mjenice u propisanom roku ni od pravodbnog izdavanja obavijesti……

Imaju─çi u vidu da mjenica u našoj praksi nije korištena na na─Źin kako se koristi u tr┼żišnoj privredi zapada postoji potencijalna mogu─çnost da pojedine sudije uz mjenicu zahtjevaju protestnu ispravu u slu─Źajevima kada to nije potrebno po odredama ZOM. Stoga treba znati da ZIP ure─Ĺuje samo postupak u kojem se ostvaruje zahtjev za naplatu mjenice i isti ne mo┼że druga─Źije ure─Ĺivati: mjeni─Źno pravni status mjeni─Źih subjekata, pravne posljedece mjeni─Źnih klauzula i mjeni─Źno pravne u─Źinke. Kako je Zakon o mjenici specijalni propis, upravo on sadr┼żi odredbe ─Źlana 29 ZOM/ FBH i 54 ZOM/RS) koji propisuje da za ostvarivanje sudskih regresnih prava protiv glavnog mjeni─Źnog du┼żnika i njegovog avaliste nije potrebno podizati protest”.

Analiziraju─çi sadr┼żinu tekstova iznijetih u literatiri odluku Ustavnog suda, odredbe navedenih zakona, te praksu sudova u okru┼żenju kao i praksu sudova u našoj dr┼żavi, kao prvo mo┼że se zaklju─Źiti da ni stav pravne terorije, a ni sudske prakse, kako zemelja u okru┼żenju tako u i u BH nije jedinstven po pitanju da li je mjenica sa kaluzulom bez protesta vjerodostojna isprava ili u smislu ─Źlana 29 ZIP

Polaze─çi od toga da je smisao i cilj protesta da se imaocu mjenice omogu─çi da u izvršnom postupku potra┼żivanja namiri ne samo od glavnog du┼żnika ve─ç i od ostalih regresnih-mjeni─Źnih du┼żnika, a pri tom u ima u vidu da “kauzula bez protesta” razli─Źito djeluje, zavisno ko ju je unio i da bi to upravo moglo da stvara zabunu i nedoumice u postupku izvršenja, stav ovog suda je da se mjenica sa klauzulom bez protesta ne mo┼że smatrati vjeodostojnom ispravom u smislu va┼że─çi odredaba ZIP-a.

Iz navedenih razloga Gara─Ĺansko odjelenje Vrhovnog suda federacije BiH odlu─Źio je kao u izreci ove odluke.


Predsjednica gra─Ĺanskog odjelenja

 

<------->

 

SOPSTVENA MJENICA SA FORMOM TRASIRANE MJENICE
Zakon o menici

─Źlan 111

Ako izdavalac mjenice izdaje naredbu samom sebi da isplati mjeni─Źnu svotu i kad tu naredbu prihvati, ta mjenica prakti─Źno postaje sopstvena mjenica, iako je po formi trasirana.

 

Obrazlo┼żenje:

"Odluka prvostepenog suda je donesena uz pogrešnu primjenu materijalnog prava. Pravilno prvostepeni sud zaklju─Źuje da se u konkretnom slu─Źaju radi o vlastitoj trasiranoj mjenici. Iz same mjenice, koja je prilo┼żena u spisu, vidi se da je tu┼żeni i trasant i trasat, što zna─Źi da je samim tim trasirana mjenica vu─Źena na tu┼żenog koji je trasat. Izdavalac mjenice, u ovom slu─Źaju tu┼żeni, izdaje naredbu samom sebi da isplati mjeni─Źnu svotu i kad tu naredbu prihvati, ta mjenica prakti─Źno postaje vlastita mjenica, iako je po formi trasirana.

Prema odredbi ─Źlana 5. ZM-a, trasirana mjenica mo┼że da glasi po naredbi samog trasanta. Ona se mo┼że vu─çi (trasirati) i na trasanta. Ona se mo┼że izdati (trasirati) za ra─Źun tre─çeg lica. U konkretnom slu─Źaju radi se o mjenici koja se vu─Źe na trasanta, odnosno radi se o vlastitoj trasiranoj mjenici. Prema odredbi ─Źlana 114. stav 1. ZM-a, izdavalac vlastite mjenice odgovara onako kako odgovara akceptant trasirane mjenice. Prema odredbi ─Źlana 80. stav 1. ZM-a, svi mjeni─Źno-pravni zahtjevi protiv akceptanta zastarijevaju za tri godine, ra─Źunaju─çi od dospjelosti. Kada se ima u vidu da tu┼żeni kao izdavalac mjenice odgovara kao akceptant, onda je prvostepeni sud pogrešno primijenio odredbu ─Źlana 80. stay 2. ZM-a, jer u konkretnom slu─Źaju primjenjuje se odredba ─îlana 80. stav 1. ZM-a. Kako od dospjelosti mjenice nije protekao rok od tri godine, jer je mjenica dospjela na pla─çanje dana 10.8.2011. godine, a tu┼żitelj prijedlog za izvršenje podnio dana 24.9.2012. godine, to nije protekao rok od tri godine iz citirane zakonske odredbe, pa potra┼żivanje tu┼żitelja po osnovu predmetne mjenice nije zastarjelo. Kako je prvostepeni sud pogrešno primijenio materijalno pravo, to je valjalo primjenom ─Źlana 229. stav 1. ta─Źka 4. ZPP-a ┼żalbu tu┼żitelja uva┼żiti i prvostepenu presudu preina─Źiti na na─Źin kao u izreci."

 

 

(Presuda Okru┼żnog suda u Banjoj Luci, G┼ż 151538/2016 od 29.8.2016. godine)

 

 

 

<------->

 

Mjere i postupci zaštite tr┼żišne konkurencije

 

Dozvoljena su pojedina ograni─Źenja kod ugovora o kupovini ekskluzivnog tr┼żišta (klauzula o zabrani konkurencije) radi zaštite prava koja su predmet kupoprodajnog ugovora. Klauzula o zabrani konkurencije je objektivno neophodna za uspješnu prodaju preduze─ça pošto bi u slu─Źaju odsustva takve klauzule prodavac i kupac iz tog pravnog posla i dalje bili konkurentni i na taj na─Źin kupac bi bio onemogu─çen da posluje sa onim što je kupio. Pojedina ograni─Źenja samo štite kupca, koji je platio kupoprodajnu cijenu, da izvrši cjelokupni prenos poslovanja sa prodavca.

 

Iz obrazlo┼żenja:

Iz podataka u spisu i obrazlo┼żenja osporenog rješenja proizilazi da je tu┼żitelj, kao u─Źesnik Sporazuma o konkurenciji, uz pristupanje privrednog subjekta „Porche Holding Gesellschaft“ m.b.H. Vogelweiderstrasse 75, 5020 Salzbur, Austrija, podnio zahtjev za ocijenu pojedina─Źnog izuze─ça od zabrane Sporazuma o konkurenciji, zaklju─Źenog sa privrednim društvom „ASA AUTO“ d.o.o. Sarajevo, kojim se prodavac obavezuje da ─çe u periodu od šest mjeseci prije dana primopredaje u skladu sa Ugovorom do dvanaest mjeseci poslije primopredaje, odustati od bilo kakvog tr┼żišnog natjecanja sa kupcem, na dosadašnjem prostornom i materijalnom, podru─Źju djelatnosti na tr┼żištu BiH, svoje firme i firme kupca, naro─Źito da ne─çe ni posredno ni neposredno imati udio u bilo kojoj konkurentskoj firmi i da na bilo koji na─Źin ne─çe, ni posredno ni neposredno, voditi jednu takvu firmu. Nadalje, predmetnim Sporazumom prodavac se obavezao da od dana potpisivanja Ugovora o kupoprodaji ne─çe poticati klijente ili dobavlja─Źe da negativno uti─Źu na poslovne veze sa firmom kupca, ukoliko su poslovne veze prenesene, pri tome su dozvoljene one radnje, koje su ure─Ĺene ugovorom ili u kontestu ugovora. Ujedno je predmetnim Sporazumom predvi─Ĺeno da ─çe se prodavac obavezati da od dana primopredaje u skladu sa Ugovorom posredno i neposredno ne─çe vrbovati saradnike odnosno zaposlenike kupca, niti ih poticati na prekidanje ugovornih odnosa sa kupcem, te da jam─Źi pridr┼żavanje odredbi Sporazuma od strane posrednih i neposrednih ─Źlanova uprave društva prodavca, kao i firmi prodavca, koje su povezane odnosno sudjeluju, kao njihovi posredni i neposredni ─Źlanovi uprave društva, nari─Źito osobe koje na neki na─Źin imao udio u tim firmama, povjerila─Źke ili posredni─Źke poslove u kojima ─Źlan obuhva─çenog kruga osoba ima poslovni udio–bilo koje vrste, te da „ASA HOLDING“ d.o.o, pristupa svim obavezama prodavca u svojstvu sudu┼żni─Źkog jemstva.

Dakle, u konkretnom slu─Źaju od odlu─Źne je va┼żnosti utvr─Ĺenje da li pojedina─Źno izuze─çe iz Sporazuma o konkurenciji, po svojoj pravnoj prirodi ima karakter zabranjenih odredbi, koje se mogu smatrati te┼żim oblikom ograni─Źenja, sprije─Źavanje ili narušavanje tr┼żišne konkurencije na relevantnom tr┼żištu BiH, prodaje i servisiranja motornih vozila marki Volkswagen, Porsche, Seat i Škoda u smislu odredbe ─Źlana 4. Zakona o konkurenciji BiH. Tu┼żeni je odlu─Źuju─çi po zahtjevu tu┼żitelja zaklju─Źio da Sporazum sadr┼żi i odredbe koje se u smislu propisa o zaštiti tr┼żišne konkurencije smatraju teškim ograni─Źenjima konkurencije, pa se iz tih razloga ne mogu pojedina─Źno izuzeti od primjene odredbi o zabranjenim sporazumima iz ─Źlana 4. stav 1. Zakona, a što se posebno odnosi na odredbe ─Źlana
1. i 5. Sporazuma. Tu┼żeni je kako to proizilazi iz obrazlo┼żenja osporenog rješenja, ocijenio da predmetni Sporazum sadr┼żi ograni─Źenja koja imaju tako visok mogu─çi
negativan u─Źinak na tr┼żišnu konkurenciju, da je nepotrebno dokazivati njihove u─Źinke na tr┼żištu BiH. Nadalje, tu┼żeni smatra da ugovorne strane nisu dokazale da
je ograni─Źenje tr┼żišne konkurencije nu┼żno za postizanje odre─Ĺenih objektivnih koristi, te da podnosioci zahtjeva nisu u dovoljnoj mjeri argumentovano dokazali
ispunjenost uslova za pojedina─Źno izuze─çe predmetnog restriktivnog Sporazuma od zabrane, pa stoga odredbe ─Źlana 1., a u vezi sa ─Źlanom 2. i 4., Sporazuma predstavlja teško kršenje konkurencije, jer iz navedenog ne proizilaze u─Źinci, ve─ç
suprotno, dovodi do smanjenja nivoa tr┼żišne konkurencije.

Zakonom o konkurenciji („Slu┼żbeni glasnik BiH“, broj: 48/05 do 80/09), propisana su pravila, mjere i postupci zaštite tr┼żišne konkurencije, nadle┼żnosti i na─Źin rada Konkurencijskog vije─ça na zaštiti i promociji tr┼żišne konkurencije u BiH (─Źlan 1. Zakona). Nadalje, Konkurencijsko vije─çe mo┼że na zahtjev jedne ili više stranaka donijeti rješenje o pojedina─Źnom izuze─çu od zabrane sporazuma iz ─Źlana 4. stav 1. Zakona o konkurenciji, ako doprinose unaprije─Ĺenju proizvodnje ili distribucije robe i/ili usluga unutar BiH, ili promociji tehni─Źkog i ekonomskog razvoja, pri ─Źemu potroša─Źima omogu─çava pravi─Źan udio koristi koja iz njih proizilazi, a koji: name─çu samo ograni─Źenja neophodna za postizanje cilja i ne omogu─çavaju isklju─Źivanje konkurencije u bitnom dijelu predmetnih proizvoda ili usluga (─Źlan 5. stav 1. citiranog zakona). Osim toga, zabranjeni sporazumi, ugovori, pojedine odredbe sporazuma ili ugovora, zajedni─Źka djelovanja, izri─Źiti ili pre─çutni dogovori privrednih subjekata, koji imaju za cilj i posljedicu spre─Źavanje, ograni─Źavanje ili narušavanje tr┼żišne konkurencije na relevantnom tr┼żištu, a koji se odnose na: direktno ili indirektno utvr─Ĺivanje kupovnih i prodajnih cijena ili bilo kojih trgovinskih uslova; ograni─Źenje i kontrolu proizvodnje, tr┼żišta, tehni─Źkog razvoja ili ulaganja; podjelu tr┼żišta ili izvora snabdijevanja; primjenu razli─Źitih uslova identi─Źne transakcije s drugim pravnim subjektima, dovode─çi ih u nepovoljan polo┼żaj u odnosu na konkurenciju i zaklju─Źivanje sporazuma, kojima se druga strana uslovljava da prihvati dodatne obaveze koje po svojoj pravnoj prirodi ili obi─Źajima u trgovini nisu predmetom sporazuma.

Iz podataka u spisu i obrazlo┼żenja osporenog rješenja ovo vije─çe nije moglo ocijeniti njegovu pravilnost i zakonitost, prije svega iz razloga što je tu┼żena

propustila cijeniti da li su nametnuta ograni─Źenja iz Sporazuma o konkurenciji neophodna za postizanje cilja, a to je zaštite imovine i prava, koja su predmet zaklju─Źenih Ugovora o prodaji izme─Ĺu tu┼żitelja, kao kupca i ASA Grupacije kao prodavca. Ovo stoga što iz obrazlo┼żenja osporenog rješenja nedvojbeno proizilazi da tu┼żitelj namjerava da preuzme kupljenu materijalnu i nematerijalnu imovinu, kao i postoje─çe ugovore o zakupu privredne grupacije ASA, na tr┼żištu veleprodaje i maloprodaje motornih vozila Volkswagen, Porsche, Seat i Škoda u BiH, a za koju predmetnim sporazumom tra┼żi da se prodavac obave┼że da ne─çe u periodu od šest mjeseci prije dana primopredaje i dvanaest mjeseci poslije primopredaje u skladu sa Ugovorom o kupovini, odustati od bilo kakvog tr┼żišnog natjecanja, niti imati udio posredno ili neposredno u drugoj konkurentskoj firmi ili voditi jednu takvu firmu. Naime, tu┼żeni je prilikom ocijene predmetnog Sporazuma propustio cijeniti osnov i razloge za pojedina─Źno izuze─çe, a to je nephodnost ograni─Źenja za postizanje legitimnog cilja kome se te┼żi, a to je ekonomski i pravni kontekst Sporazuma o konkurenciji, dovode─çi ga u vezu sa Ugovorom o kupoprodaji. Naime, tu┼żeni nije proveo analizu stepena štetnosti obavljanja djelatnosti od strane prodavca, koji kao ekskluzivni distributur motornih vozila navedenih marki, poznaje tr┼żište BiH, klijentelu, zaposlenike i druge ekonomsko – pravne parametre, koji mogu štetno dovesti do nelojalne konkurencije izme─Ĺu kupca i prodavca. Stoga je po ocijeni ovog vije─ça osnovan prigovor tu┼żitelja da kada bi se dozvolilo da kupac i prodavac iz takvog pravnog posla i dalje budu konkurenti, bio bi nemogu─ç prenos poslovanja, sa prodavca na tu┼żitelja, kao kupca, jer bi prodavac kao poznavalac klijentele, iste mogao da zadobije nazad i na taj na─Źin onemogu─çi kupca da nesmetano posluje, pa su i predlo┼żene mjere opravdane, sa ekonomskog- pravnog aspekta. Kona─Źno, predmetne mjere nisu trajnog karaktera i predstavljaju zaštitu kupljene imovine, koja je zagarantovana ─Źlanom II/3 ta─Źka k) Ustava BiH.

 

(Presuda Suda BiH broj: S1 3 U 018139 15 U od 22.05.2015. godine)

 

<------->

 

Javna nabavka - Otkazivanje postupka dodjele ugovora

 

Kada je postupak dodjele ugovora pokrenut putem objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci, on mo┼że biti okon─Źan i otkazivanjem postupka dodjele ugovora iz razloga što su cijene svih prihvatljivih ponuda zna─Źajno ve─çe od bud┼żeta ugovornog organa.

 

Iz obrazlo┼żenja:

 

Prema stanju spisa ove upravne stvari, u ponovnom postupku koji je vo─Ĺen nakon što je tu┼żena usvojila ┼żalbu ponu─Ĺa─Źa Mipex-auto RS d.o.o. Banja Luka i predmet vratila na ponovni postupak, ugovorni organ je, primjenom ─Źlana 12. stav 1. ta─Źka

b) alineja 3) Zakona o javnim nabavkama BiH, prvostepenom odlukom, broj: 289/12 od 27.11.2012. godine, poništio predmetni postupak javne nabavke iz razloga što ponude, ukupno tri, koje zadovoljavaju uslove tra┼żene tenderskom dokumentacijom prelaze odobrena bud┼żetska sredstva ugovornog organa, zbog ─Źega ugovorni organ nije u mogu─çnosti da izvrši realizaciju ugovora predmetne nabavke. Konkretno, ponuda koju je dao tu┼żilac (ponu─Ĺa─Ź) Mipex – auto RS d.o.o. Banja Luka, je najpovoljnija ponuda, me─Ĺutim, ista prelazi predvi─Ĺena bud┼żetska sredstva ugovornog organa, koja sredstva za nabavku predmetnog vozila ugovorni organ nije mogao obezbijediti.

Prema ─Źlanu 1. stav 1. ta─Źka a) Zakona o javnim nabavkama („Slu┼żbeni glasnik BiH“, broj: 49/04, 19/05, 52/05,8/06, 24/06, 70/06, 12/09, 60/10 i 87/13), ugovorni organ je obavezan da preduzme sve mjere radi efikasnijeg korištenja javnih sredstava, s obzirom na svrhu i predmet javne nabavke.

U odnosu na kriterije koji se mogu koristiti za dodjelu ugovora, ugovorni organi moraju zasnovati svoju odluku ili samo na najni┼żoj cijeni, ili kada se dodjela vrši ekonomski najpovoljnijoj ponudi, i to na razli─Źitim kriterijima sadr┼żanim u predmetnom ugovoru, poput cijene, operativnih teku─çih troškova, rentabilnosti sa stanovišta troškova, kvaliteta, estetskih i funkcionalnih karateristika, razloga tehni─Źke prirode, servisa koji se obezbje─Ĺuje nakon prodaje i tehni─Źke pomo─çi (─Źlan
26. (1) Direktive EEZ 93/36).

Iz naprijed citirane Direktive jasno proizilazi da ugovorni organ ima pravo da izabere kriterije na kojima zasniva dodjelu ugovora u predmetnoj javnoj nabavci, pa se taj izbor mo┼że odnositi na kriterij ─Źiji je cilj da se identificira ponuda koja je sa ekonomskog stanovišta najpovoljnija u odnosu na raspolo┼żiva odobrena bud┼żetska sredstava.

Prema odredbi ─Źlana 12. stav 1. Zakona o javnim nabavkama, kada je postupak dodjele ugovora pokrenut putem objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci, kao u konkretnom slu─Źaju, on mo┼że biti okon─Źan samo u sljede─çim slu─Źajevima: pod a) nakon zaklju─Źivanja ugvora ili okvirnog sporazuma i pod b) nakon otkazivanja postupka dodjele ugovora iz razloga što, izme─Ĺu ostalog, cijene svih prihvatljivih ponuda su zna─Źajno ve─çe od bud┼żeta ugovornog organa.

Dakle, ugovorni organ zadr┼żava pravo da prije zaklju─Źenja ugovora poništi postupak nabavke, ukoliko utvrdi da su nastupili zakonom propisani uslovi zbog kojih postupak, koji je u toku treba poništiti. Prema cijenama datih ponuda, jasno je da je u ovom slu─Źaju najni┼ża (najpovoljnija) cijena prekora─Źila procjenjeni planirani bud┼żet za predmetnu javnu nabavku, s obzirom da je iz dokumentacije spisa predmeta vidljivo da je planirani bud┼żet ugovornog organa 300.000,00 KM, a ponuda tu┼żioca sa ura─Źunatim PDV-om iznosi 368.550,00 KM, odnosno 315.000,00 KM bez PDV-a, što, i po ocjeni apelacionog vije─ça, zna─Źajno prelazi bud┼żet ugovornog organa. Naime, kod ocjene da li su cijene svih prihvatljivih

ponuda zna─Źajno ve─çe od bud┼żeta ugovornog organa, nije odlu─Źan samo nominalni iznos tih sredstava, odnosno procentualni odnos nedostaju─çih sredstava u odnosu na bud┼żetom planirana sredstva, ve─ç je od zna─Źaja i ocjena realne mogu─çnosti pribavljanja tih nedostaju─çih sredstava, a koja ocjena je u nadle┼żnosti ugovornog organa. Pri tom, irelevantan je navod zahtjeva tu┼żioca da ugovorni organ, u smislu odredbi Zakona o PDV, u konkretnom slu─Źaju ima pravo na povrat PDV-a, jer da bi ugovorni organ tra┼żio povrat PDV-a nu┼żno je da prethodno isplati i pripadaju─çi iznos na ime PDV-a, koji je zna─Źajan i koji zna─Źajno nadmašuje sredstva predvi─Ĺena bud┼żetom za tu namjenu.

 

(Presuda vije─ça Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 3 U
012509 14 Uvp 2 od 20.01.2015. godine)

 

<------->

Svojstvo ugovornog organa i njegova obaveza da primijeni Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine

 

Fond zdravstvenog osiguranja je ugovorni organ u smislu odredbi ─Źlana 3. Zakona o javnim nabavkama BiH, kada se javna nabavka odnosi na pru┼żanje farmaceutskih usluga za izdavanje lijekova sa esencijalne liste lijekova Fonda koji se finansiraju iz sredstava Fonda i kada se za pru┼żanje i fakturisanje predmetnih farmaceutskih usluga po osigurani─Źkom receptu, izabranom dobavlja─Źu od strane Fonda kao ugovornog organa, pla─çaju usluge u skladu sa odlukom Fonda o utvr─Ĺivanju cijene farmaceutske usluge.

 

Iz obrazlo┼żenja:

Osporeno rješenje je i po shvatanju apelacionog vije─ça ovog suda, pravilno i zasnovano na zakonu. Ovo iz razloga jer se Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine („Slu┼żbeni glasnik BiH“ broj: 49/09 do 87/13), uspostavlja sistem javnih nabavki u Bosni i Hercegovini, prava, du┼żnosti i odgovornosti u─Źesnika u postupcima javnih nabavki i postupak kontrole javnih nabavki radi osiguranja najefikasnijeg na─Źina korištenja javnih sredstava s obzirom na svrhu i predmet javne nabavke; izvršenja nabavke i dodjeljivanja ugovora o javnoj nabavci, koji vrši ugovorni organ u skladu s postupcima utvrdjenim ovim zakonom i da, pri tome, ugovorni organi preduzme sve potrebne mjere kako bi se osigurala pravi─Źna i aktivna konkurencija me─Ĺu potencijalnim dobavlja─Źima, uz ostvarenje jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti (─Źlan 1 stav 1). U skladu sa stavom 2. istog ─Źlana, javna nabavka odnosi se na nabavku roba, usluga i radova, a provode je
„ugovorni organi“ iz ─Źlana 3. ovog zakona u skladu sa Pravilima utvr─Ĺenim u ovom zakonu i u prate─çim podzakonskim aktima usvojenim u skladu s odredbama ─Źlana
53. Zakona.

Iz spisa predmeta proizilazi da je ugovorni organ Fond zdravstvenog osiguranja Br─Źko Distrikta BiH, objavio Javni poziv za ugovaranje farmaceutskih usluga za izdavanje lijekova sa esencijalne liste lijekova osiguranim licima Fonda koji se finansiraju iz sredstava Fonda. Prema ─Źlanu II Javnog poziva, farmaceutska usluga po ovom javnom pozivu obuhvata kontinuirano obezbje─Ĺenje lijekova sa esencijalne liste u potrebnim koli─Źinama od veledrogerija sa kojima Fond ima zaklju─Źen okvirni sporazum; prijem, provjeru, obradu i izdavanje lijekova i medicinskih sredstava; davanje zdravstvenih savjeta o na─Źinu upotrebe lijekova i medicinskih sredstava; pra─çenje stanja i naru─Źivanje potrebnih koli─Źina lijekova u skladu sa propisima koji regulišu farmaceutsku djelatnost i promet lijekovima; fakturisanje i izvještavanje o izdatim lijekovima u skladu sa Odlukom o utvr─Ĺivanju esencijalne liste lijekova od 04.04.2013. godine, a po cijenama

utvr─Ĺenim u postupku javne nabavke, okvirnim sporazumom zaklju─Źenim izmedju Fonda i veledrogerija i drugim propisima Fonda; vo─Ĺenje propisanih evidencija o izdatim lijekovima na osigurani─Źke recepte na na─Źin kako je propisano aktima Fonda; pru┼żanje i fakturisanje farmaceutskih usluga po osigurani─Źkom receptu na osnovu Odluke o utvr─Ĺivanju cijene farmaceutske usluge od 04.04.2013. godine, kako je to posebno navedeno u ─Źlanu V predmetnog javnog poziva.

I po shvatanju apelacionog vije─ça, suprotno navodima zahtjeva tu┼żitelja, tu┼żitelj je u konkretnom slu─Źaju obavezan primijeniti Zakon o javnim nabavkama jer se predmetna javna nabavka odnosi na nabavku usluga, odnosno, pru┼żanje farmaceutskih usluga za izdavanje lijekova sa esencijalne liste lijekova Fonda koji se finansiraju iz sredstava Fonda, kao i da se za pru┼żanje i fakturisanje predmetnih farmaceutskih usluga po osigurani─Źkom receptu, izabranom dobavlja─Źu od strane Fonda kao ugovornog organa, pla─çaju usluge u skladu sa Odlukom Fonda o utvr─Ĺivanju cijene farmaceutske usluge broj 015-180/7-24/13 od 04.04.2013. godine. Kao takva, ova javna nabavka po svojim karakteristikama spada u okvire sistema javnih nabavki u Bosni i Hercegovini koje su uspostavljene Zakonom o javnim nabavkama BiH. S obzirom na predmet konkretne javne nabavke-pru┼żanje farmaceutskih usluga, kao i da se pru┼żene usluge finansiraju iz javnih sredstava, odnosno sredstava Fonda zdravstvenog osiguranja, pravilnim tuma─Źenjem relevantnih propisa o javnim nabavkama BiH, nesumnjivo se zaklju─Źuje da je Fond zdravstvenog osiguranja Br─Źko Distrikta BiH, u konkretnom slu─Źaju, ugovorni organ u smislu propisa ─Źlana 3. Zakona o javnim nabavkama BiH te da je slijedom toga, du┼żan predmetnu javnu nabavku provesti u skladu sa pravilima utvr─Ĺenim u ovom zakonu i u prate─çim podzakonskim aktima usvojenim u skladu s odredbama ─Źlana 53. istog Zakona.
Stoga su bez osnova navodi zahtjeva da u pobijanoj presudi sud nije dao svoju ocjenu navoda tu┼żbe da je rješenje tu┼żene od 22.05.2013. godine u suprotnosti sa referentnom nomenklaturom koja se primjenjuje u postupku javne nabavke – rje─Źnik nabavki Evropske unije (EU „Common Procurement VocabularĐĽ“ – (CPV), koja istovremeno obezbje─Ĺuje uskla─Ĺenost sa ostalim postoje─çim nomenklaturama, kao i da je u suprotnosti sa mišljenjem Agencije za javne nabavke BiH od 25.02.2013. godine, prema kojem farmaceutska usluga nije predvi─Ĺena CPV-om i da je nije mogu─çe podvesti pod definiciju ugovora o javnoj nabavci, a time i da tu┼żitelj kao ugovorni organ i nije obavezan primijeniti Zakon o javnim nabavkama BiH.

Ovo iz razloga jer se u konkretnom slu─Źaju, ugovor o pru┼żanju farmaceutskih usluga zaklju─Źuje u pisanoj formi, za pru┼żene farmaceutske usluge koje su predmet konkretnog poziva na koje Fond, kao ugovorni organ, pla─ça naknadu iz sredstava Fonda u skladu sa Odlukom Fonda od 04.04.2013. godine, posebno cijene─çi da ovaj ugovor ne spada u ugovore na koje se ne primjenjuju odredbe ovog zakona u skladu sa ─Źlanom 5. Zakona, te da predmetne farmaceutske usluge nisu izuzete od ovog zakona u Aneksu II, dio C, koji je sastavni dio ovog Zakona. Dakle, u konkretnom slu─Źaju u pitanju su specifi─Źne apotekarske usluge koje se finansiraju na specifi─Źan na─Źin – iz javnih sredstava, odnosno sredstava Fonda zdravstvenog osiguranja.

 

(Presuda vije─ça Apelacionog odjeljenja Suda BiH, broj: S1 3 U 013319 14 Uvp od
10.09.2014. godine)

 

<------->

Nedostatak osnova za povrat pla─çene carine

 

Nema osnova za povrat pla─çene carine ako uz uvoznu carinsku deklaraciju nije bila prilo┼żena isprava (obrazac EUR-1) na osnovu koje je roba mogla biti oslobo─Ĺena uvozne carine, niti je u carinskoj deklaraciji nazna─Źen taj osnov osloba─Ĺanja.

 

Iz obrazlo┼żenja:

Presudom vije─ça za upravne sporove Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 3 U 010870 12 U od 17.09.2014. godine, odbijena je tu┼żio─Źeva tu┼żba podnesena protiv rješenja tu┼żene Uprave za indirektno oporezivanje BiH, broj i datum naveden u uvodu, kojim je odbijena kao neosnovana ┼żalba tu┼żioca izjavljena protiv rješenja Regionalnog centra Banja Luka, broj: 03/4-2/I-UP-3664/11 od 20.01.2012. godine, kojim je odbijen kao neosnovan zahtjev tu┼żioca za izmjenu podataka za robu uvozno ocarinjenu po JCI IM 4 broj C 68905 od 09.11.2011. godine CI Gradiška i povrat više pla─çenih indirektnih poreza.

U konkretnom slu─Źaju, tu┼żilac je na osnovu jedinstvene carinske isprave, broj IM 4 C - 68905 dana 09.11.2011. godine, kod CI Gradiška, izvršio uvozno carinjenje robe, porijeklom iz Slovenije – instant za ─Źokoladni napitak iz tarifne oznake 1806907000 Carinske tarife BiH, prema fakturi pošiljaoca robe firme MERCATOR-EMBA Logatec, Slovenija, broj 11003695 od 08.11.2011. godine, kojom nije tra┼żio korištenje povlastice za robu sa porijeklom iz Evropske unije, niti je uz carinsku prijavu, prilo┼żio potvrdu o kretanju robe EUR 1, kao dokaz o porijeklu. Nakon što je roba puštena u slobodan promet tu┼żilac je naknadno podnio zahtjev za primjenu preferencijalnih tarifnih mjera, tra┼że─çi izmjenu podataka u JCI i povrat upla─çenih sredstava u prilogu kojeg je dostavio original potvrdu EUR 1 broj A 2465805. Carinski organi su, prema datumu izdavanja potvrde EUR 1, koja je izdata i ovjerena od strane carinskog organa Slovenije dana 08.11.2011. godine, zaklju─Źili je ista stavljena na raspolaganje izvozniku u momentu izvoza robe. Me─Ĺutim, nalaze─çi da je deklarant carinsku prijavu popunio na na─Źin da je od carinskih organa zahtjevao puštanje robe u slobodan promet uz obra─Źun i naplatu uvoznih da┼żbina, dakle, nije ispostavio zahtjev za primjenu preferencijalnih tarifnih mjera popunjavanjem rubrike 36 prijave, niti je uz prijavu prilo┼żio bilo kakav

dokument potreban za primjenu preferencijalnih tarifnih mjera, pravilno je vije─çe za upravne sporove ovog suda ocijenilo da su i osporena rješenja tu┼żenog pravilna i zakonita te da u konkretnom slu─Źaju ne postoji osnov za izmjenu podataka u predmetnoj JCI u smislu odredbi Zakona o carinskoj politici („Slu┼żbeni glasnik BiH “, broj: 57/04, 51/06 i 93/08), Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima izme─Ĺu Evropske zajednice i Bosne i Hercegovine („Slu┼żbeni glasnik BiH“ – Me─Ĺunarodni ugovori, broj: 5/08), te Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH („Slu┼żbeni glasnik BiH“, broj: 63a/04, 60/06 i 57/08).

Naime, Zakonom o carinskoj politici BiH, ─Źlanom 17. stav. 4. ta─Źka c) propisano je da carinska tarifa obuhvata preferencijalne tarifne mjere sadr┼żane u sporazumima koje je BiH zaklju─Źila s odre─Ĺenom zemljom ili grupama zemalja, a kojima se predvi─Ĺa odobravanje preferencijalnog tarifnog postupanja. Takav preferencijalni sporazum je i Sporazum o stabilizaciji i pridru┼żivanju izme─Ĺu Evropske zajednice i njenih dr┼żava ─Źlanica i Bosne i Hercegovine i Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima izme─Ĺu Evropske zajednice i Bosne i Hercegovine – u daljem tekstu Privremeni sporazum („Slu┼żbeni glasnik BiH“ – me─Ĺunarodni ugovori broj: 05/08). ─îlanom 16. Protokola 2. uz Privremeni sporazum je, izme─Ĺu ostalog, propisano da ─çe proizvodi s porijeklom iz Zajednice kod uvoza u BiH imati povlastice iz Sporazuma, uz predo─Źenje potvrde o kretanju robe EUR. 1, koju potvrdu, prema ─Źlanu 17. tog Protokola, izdaju carinske vlasti zemlje izvoznice na pisani zahtjev izvoznika ili na odgovornost izvoznika, njegovog ovlaštenog predstavnika, ─Źim se obavi ili obezbijedi stvarni izvoz, s tim što se datum izdavanja potvrde o kretanju robe EUR. 1 ozna─Źava u polju 11 potvrde.

Preferencijalne tarifne mjere sadr┼żane u Privremenom sporazumu u postupku stavljanja robe u slobodan promet pri uvozu u carinsko podru─Źje BiH, primjenjivat ─çe se uz uslove da je deklarant zahtijevao njihovu primjenu. Zahtjev se podnosi upisivanjem u rubriiku 36 prijave odgovaraju─çe šifre i pod uslovom da je deklarant prilo┼żio dokument potreban za primjenu preferencijalnijh tarifnih mjera (potvrda o kretanju EUR 1 ili izjava izvoznika na ra─Źunu).

Kako je me─Ĺu strankama nesporno ─Źinjeni─Źno stanje iz kojeg proizilazi da tu┼żilac odnosno njegov špediter nije uz uvoznu carinsku deklaraciju prilo┼żio obrazac EUR-1 niti podnio odgovaraju─çu carinsku prijavu za taj postupak, osnovom kojih bi mogao biti oslobo─Ĺen od uvozne carine, to je pravilno tu┼żena odbila njegov zahtjev za izmjenu predmetne carinske isprave i povrat više pla─çenih carinskih obaveza, pozivom na odredbe ─Źlana 56 stav 1 i ─Źlana 59 Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine, koje obavezuju na podnošenje carinske prijave za odgovaraju─çi postupak kao i na podnošenje isprava uz samu deklaraciju kojima se dokazuju bitne ─Źinjenice za carinjenje robe. Na osnovu podnesene deklaracije i prilo┼żenih isprava Carinarnica, osnovom odredbe ─Źlana 60 Zakona, utvr─Ĺuje pravilnost i urednost popunjene deklaracije te provjerava da li su prilo┼żene

potrebne isprave za carinjenje, uz ostale neophodne dokumente kao što je uskla─Ĺenost podataka iz deklaracije s podacima u prilo┼żenim ispravama.

S obzirom na to da je u predmetnom slu─Źaju tu┼żilac, odnosno njegov špediter, prilo┼żio uvoznu deklaraciju s potrebnim ispravama, ali bez potvrde o porijeklu robe EUR-1, te bez naznake u samoj carinskoj deklaraciji o osnovi osloba─Ĺanja od pla─çanja carine, neosnovano se poziva na mogu─çnost primjene odredbe ─Źlana 75 Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine jer postoji potpuna uskla─Ĺenost izme─Ĺu uvozne carinske deklaracije i prilo┼żenih isprava uz deklaraciju, a ovih sa stanjem robe, s tim što je carina pla─çena prema propisanoj carinskoj stopi.

Kako se ispravnost i zakonitost uvozne carinske deklaracije odre─Ĺuje u vrijeme njenog podnošenja, nije od uticaja ─Źinjenica što je tu┼żilac naknadno prilo┼żio obrazac EUR-1 osnovom kojeg je uvezena roba mogla biti oslobo─Ĺena od uvoznog carinjenja, jer je propustio prilo┼żiti ga uz uvoznu deklaraciju prilikom carinjenja i zahtijevati carinska osloba─Ĺanja.

Tu┼żilac u zahtjevu za preispitivanje sudske odluke isti─Źe da je njegovo pravo, kao deklaranta, da u smislu odredbi ─Źlana 75. Zakona o carinskoj politici BiH podnese zahtjev za izmjenu podataka u carinskoj ispravi nakon puštanja robe. Me─Ĺutim, po shvatanju apelacionog vije─ça ovog suda, da bi se takvom zahtjevu udovoljilo podnosilac zahtjeva mora dokazati da su propisi koji regulišu odre─Ĺeni postupak primijenjeni na osnovu neta─Źnih ili nepotpunih informacija. Ako se ima u vidu da je prijavljivanje i carinjenje predmetne robe vršeno na na─Źin da je deklarant od carinskih organa zahtijevao postupak redovnog uvoza, bez zahtijevanja preferencijalnog tarifnog postupanja, kojem zahtjevu je u potpunosti udovoljeno i roba je puštena u slobodan promet, to propust deklaranta da zahtijeva primjenu preferencijalog tarifnog postupanja i da u tom smislu prilo┼żi sve potrebne dokumente nije razlog za izmjenu carinske prijave nakon puštanja robe u slobodan promet, jer je roba puštena u slobodan promet, a carinjenje iste nije izvršeno na osnovom neta─Źnih ili nepotpunih informacija.

 

(Presuda vije─ça Apelacionog odjeljenja Suda BiH, broj: S1 3 U 010870 14 Uvp od
08.12.2014. godine)

 

Nastavak na: privredno pravo Bosne i Hercegovine

Nazad na: sudska praksa BiH

 

Da bi ste na┼íli obrazlo┼żenje od odabrane setence iz oblasti privrednog prava potrebno je da koristite Bilten sudske prakse Suda BiH, Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine / Vrhovnog suda Republike Srpske / Brcko distrikt BiH za odre─Ĺenu godinu.
Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 856 recenzija