Advokatska kancelarija

weight
"Na┼ía za┼ítita nije u na┼íem oru┼żju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein
AP

Razvod braka - sudska praksa Bosne i Hercegovine

 

Na sjednici Gra─Ĺanskog odjeljenja Vrhovnog suda Federacije BiH odr┼żanoj dana 12.6.2019. godine, zauzet je i usvojen

 

PRAVNI STAV

 

„Neotpla─çeni iznos kredita nakon prestanka bra─Źne zajednice je teret bra─Źne ste─Źevine koji snose oba bra─Źna partnera na jednake dijelove. Isplatom cjelokupnog preostalog duga od strane jednog bra─Źnog partnera, on je ujedno ispunio i obavezu drugog bra─Źnog partnera u podmirenju iste kao duga bra─Źne ste─Źevine, pa isplatilac ima pravo tra┼żiti povrat ½ iznosa, kao dospjele obaveze drugog bra─Źnog partnera“.

 

Broj predmeta: 43 0 P 127257 18 Rev

 

<------->

 

─îlan 210. Zakona o obligacionim odnosima i ─Źlan 253. Porodi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

NOV─îANA SREDSTVA KOJA JEDAN BRA─îNI SUPRU┼ŻNIK DOBIJE KAO KREDIT I KOJI JE UTROŠEN ZA POVE─ćANJE BRA─îNE STE─îEVINE I KOJI OTPLA─ćUJE NAKON RAZVODA BRAKA, PREDSTAVLJA DUG KOJI TERETI OBA BRA─îNA SUPRU┼ŻNIKA.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 25 0 P 028491 16 Rev od 28.02.2017. godine).

 

<------->

 

Novost: Usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Porodi─Źnog Zakona FBiH - muškarcu u FBiH više nije uskra─çena mogu─çnost razvoda braka za vrijeme trudno─çe ┼żene ili dok njihovo dijete ne navrši tri godine ┼żivota.

 

Zakon se mo┼że preuzeti OVDJE.

 

(ZAKON o izmjenama i dopunama Porodi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine «Slu┼żbene novine Federacije BiH», broj 31/14 (23.4.2014.))

 

<------->

 


IMOVINA STE─îENA NASLjE─ÉIVANjEM U TOKU BRAKA
Porodi─Źni zakon

─Źlan 270 stav 7

Stan koji je jedan bra─Źni drug stekao naslje─Ĺivanjem predstavlja posebnu imovinu tog bra─Źnog druga, a zahtjev drugog bra─Źnog druga za utvr─Ĺenje suvlasni─Źkog dijela na tom stanu bi─çe odbijen.

 

Obrazlo┼żenje:

"Revizijom tu┼żiteljica pobija samo dio pravosna┼żne presude u kom je odbijena sa zahtjevom za utvr─Ĺenje suvlasni─Źkog dijela na stanu u G., pa ─çe se u daljem obrazlaganju ovaj sud ograni─Źiti samo na pobijani odbijaju─çi dio drugostepene presude.

Nije sporno me─Ĺu strankama da je stan u G. tu┼żeni stekao naslje─Ĺivanjem nakon smrti oca B. D., a po rješenju o naslje─Ĺivanju Osnovnog suda u T. broj 95 1... O od 11.4.2012. godine.

Me─Ĺutim, tu┼żiteljica svoj zahtjev u pogledu stana temelji na tvrdnji da su ona i tu┼żeni u toku trajanja bra─Źne zajednice radom stekli drugi stan - garsonjeru površine 25,77 m2 u G. kupovinom od A. ─ć., da su taj stan kasnije (2007. godine) prodali M. S.za iznos od 33.000,00 KM, a dobijeni novac ustupili bratu tu┼żenog O. D. kako bi se odrekao nasljednog dijela na predmetnom stanu u Ul...

Ovakva tvrdnja tu┼żiteljice tokom postupka nije dokazana. Naime, pravilno prvostepeni sud nalazi, a drugostepeni sud prihvata da tu┼żiteljica tokom postupka nije dokazala da su ona i tu┼żeni za kupovinu garsonjere u Ul.... novac pozajmili, niti da su stan kupili sredstvima ste─Źenim radom. Osim toga, navedena garsonjera, iako su parni─Źne stranke zajedno u njoj stanovale, nije prevedena na nekog od njih, a nije sporno da su sredstva od prodaje garsonjere u iznosu od 33.000,00 KM ispla─çena direktno od strane kupca M. S. bratu tu┼żenog O. D.

Me─Ĺutim, ─Źak i pod uslovom da je tu┼żiteljica dokazala da je garsonjera u Ul.... kupljena zajedni─Źkim sredstvima, ste─Źenim radom tokom trajanja bra─Źne zajednice, taj stan nije obuhva─çen tu┼żbenim zahtjevom, a na okolnost da je novac ispla─çen bratu tu┼żenog O. D. radi toga da bi se odrekao svog nasljednog dijela na predmetnom stanu u G., stranke nisu izvele nikakve dokaze, niti takva ─Źinjenica proizlazi iz rješenja o naslje─Ĺivanju iza B.D. Osnovnog suda u Trebinju broj 95 1 O... O od 11.4.2012. godine.

Dakle, pravilno su sudovi zaklju─Źili, imaju─çi u vidu ─Źinjenicu da je predmetni stan u Ul.... tu┼żitelj stekao naslje─Ĺivanjem iza oca B. D., da taj stan predstavlja posebnu imovinu tu┼żenog u smislu odredbe ─Źlana 270. stav 7. PZ, pa su pravilno sudili kad su odbili zahtjev tu┼żiteljice za utvr─Ĺenje njenog suvlasni─Źkog dijela na tom stanu.

Iz naprijed navedenog proizlazi da pobijana presuda nema nedostataka na koje se ukazuje revizijom, niti onih na koje sud pazi po slu┼żbenoj du┼żnosti, pa je o reviziji tu┼żiteljice odlu─Źeno kao u izreci temeljem odredbe ─Źlana 248. Zakona o parni─Źnom postupku ("Slu┼żbeni glasnik RS" br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13)."

 

(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, 95 0 P 040975 18 Rev od 20.9.2018. godine)

 

<------->

 

Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine AP 369/10

─îlan 43. Porodi─Źnog zakona Federacije BiH

Utvr─Ĺena diskriminacija muškarca u odnosu na ┼żenu.
Apelant je podnio apelaciju Ustavnom protiv Rješenja Kantonalnog suda i Rješenja Op─çinskog suda donesenih u parni─Źnom postupku radi razvoda braka.

Apelant smatra da mu je povrije─Ĺeno pravo iz ─Źlana II/3.e), II/3.f) i II/4. Ustava BiH i ─Źlana 6. stav 1., ─Źlana 8., 12. i 14. Evropske konvencije, kao i pravo iz ─Źlana 5. Protokola broj 7 uz Evropsku konvenciju. Smatra da je odredbom ─Źlana 43. Porodi─Źnog zakona muškarac diskriminiran u odnosu na ┼żenu, budu─çi da ona ima pravo na razvod u svako doba, a muškarcu se to pravo ograni─Źava. Isti─Źe da je ┼żeni omogu─çen razvod braka u svako doba i mogu─çnost zaklju─Źenja novog braka dok se mu┼żu - muškarcu to pravo ograni─Źava, te u periodu od tri godine ne mo┼że zaklju─Źiti novi brak, jer se ne mo┼że razvesti.

Navodi da prethodni brak mora trajati tri godine bez obzira na to što on nema svrhu i što fakti─Źki ne postoji, jer ne postoji sadr┼żaj koji brak podrazumijeva. Smatra da je presudom Kantonalnog suda onemogu─çen da se o njegovom pravu i obavezama odlu─Źi u razumnom roku pred sudom.
Ustavni sud zaklju─Źuje da je u konkretnom slu─Źaju došlo do kršenja zabrane diskriminacije iz ─Źlana II/4. Ustava BiH i ─Źlana 14. Evropske konvencije u vezi sa pravom na pristup sudu kao segmentom prava na pravi─Źno su─Ĺenje iz ─Źlana II/3.e) Ustava BiH i ─Źlana 6. stav 1. Evropske konvencije, jer je apelantova tu┼żba odba─Źena kao nedopuštena u smislu odredbe ─Źlana 43. Porodi─Źnog zakona FBiH, koja je diskriminiraju─ça, jer dovodi do razli─Źitog tretmana apelanta prema spolu, a da za takav razli─Źit tretman nema razumnog i objektivnog opravdanja.

(Odluka Ustavnog suda BiH AP 369/10 od : 24.maja.2013.g )

 

<------->

 

PRAVO NA IMOVINU KUPLjENU TOKOM TRAJANjA BRA─îNE ZAJEDNICE SREDSTVIMA KREDITA

Porodi─Źni zakon

─Źlan 270 stav 5

  • Vozila kupljena tokom trajanja bra─Źne zajednice sredstvima kredita predstavljaju zajedni─Źku imovinu bra─Źnih supru┼żnika, a u slu─Źaju da do─Ĺe do prekida braka, bra─Źnom drugu koji je nastavio s otpla─çivanjem kredita pripada obligaciono-pravni zahtjev prema drugom bra─Źnom drugu radi naknade dijela otpla─çenog kredita.

 

Obrazlo┼żenje:

 

"Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tu┼żiteljice da se utvrdi da je, po osnovu sticanja u bra─Źnoj zajednici sa tu┼żenim, stekla pravo svojine od ½ dijela na predmetnim nekretninama i pokretnim stvarima, te zahtjev da se tu┼żeni obave┼że da joj, na ime njenog doprinosa u uve─çanju posebne imovine tu┼żenog koja se nalazi u selu J., isplati 5.000,00 KM.

Odlu─Źuju─çi o zahtjevu tu┼żiteljice, na osnovu izvedenih dokaza, prvostepeni sud je utvrdio: da su tu┼żiteljica i tu┼żeni zaklju─Źili brak 1984. godine; da su tokom trajanja braka stekli dvoje zajedni─Źke djece; da je njihova bra─Źna zajednica fakti─Źki prekinuta u januaru 2009. godine; da je brak parni─Źnih stranaka razveden presudom Osnovnog suda u B. L. broj: 71 0 P... P od 22.11.2011. godine, kojom je mllj. k─çerka parni─Źnih stranaka I. B. povjerena na ─Źuvanje i vaspitanje tu┼żenom, a tu┼żiteljica je obavezana da doprinosi njenom izdr┼żavanju; da su tu┼żiteljica i tu┼żeni na po─Źetku braka ┼żivjeli u Z., sve do 1992. godine kada su doselili u B.L.; da je tu┼żiteljica bila doma─çica, obavljala ku─çne poslove, kuhala hranu, brinula se o djeci, te da je oko dvije godine bila zaposlena u STR I. kao samostalni preduzetnik; da je tu┼żeni obavljao djelatnost samostalnog prevoznika vlastitim vozilima; da su u toku trajanja bra─Źne zajednice zajedno stekli ─Źetverosoban stan u B. L., u Ul…, površine 58 m2, koji je izgra─Ĺen na k─Ź. br. …, upisanoj u PL br. … k.o. B. L.; da je u selu J. postojala porodi─Źna ku─ça tu┼żenog u kojoj je ┼żivjela njegova baka; da su ─Źesto dolazili u J., odr┼żavali vo─çnjak, baštu i navedenu ku─çu, te da se tu┼żiteljica oko mjesec dana brinula o V. baki koja je bila stara i bolesna; da su u toku trajanja bra─Źne zajednice kupili autobus marke R. M., reg. br. …, putni─Źki automobil marke M. B., reg. br. …, autobus marke M. B. reg. br. …, autobus marke S. reg. oznake … i autobus marke M. B. reg. br….; da je tu┼żeni radi kupovine navedenih vozila uzimao kredite kod više banaka, koje je otpla─çivao i nakon rezvoda braka.

 

Na temelju tih ─Źinjenica, prvostepeni sud je našao da je ozna─Źeni ─Źetverosobni stan ste─Źen u toku trajanja bra─Źne zajednice parni─Źnih stranaka, njihovim zajedni─Źkim radom i sredstvima i da tu┼żiteljici na tom stanu pripada pravo svojine od 1/2 dijela, pa je pozivom na odredbe ─Źlana 270. ta─Źka 5. i 6., ─Źlana 272. i ─Źlana 273. Porodi─Źnog zakona ("Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske", broj: 54/02, 41/08, 32/14 i 63/14 - u daljem tekstu: PZ) u ovom dijelu zahtjev tu┼żiteljice usvojio. Prvostepeni sud je, dalje, utvrdio da su parni─Źne stranke tokom trajanja braka stekle i vozila koja su predmet spora, da je ova vozila tu┼żeni kupio kreditnim sredstvima, koja je otpla─çivao iz zarade koju je ostvario obavljaju─çi djelatnost prevoza, da su navedena vozila nakon prekida bra─Źne zajednice u fakti─Źkom posjedu tu┼żenog kao sredstva obavljanja njegove registrovane djelatnosti, pa kako tu┼żena nije postavila obligaciono pravni zahtjev u odnosu na predmetna vozila i nije dokazala vrijednost istih, prvostepeni sud je zaklju─Źio da je prete┼żan doprinos tu┼żenog u sticanju ovih vozila, pa je iz ovih razloga odbio zahtjev tu┼żiteljice za utvr─Ĺenje da joj na ovim vozilima pripada pravo suvlasništva od 1/2 dijela. Nalaze─çi da tu┼żiteljica nije dokazala u ─Źemu se sastoji uve─çanje imovine tu┼żenog, kolika je vrijednost tog uve─çanja, niti je dokazala njen doprinos u uve─çanju vrijednosti imovine tu┼żenog, prvostepeni sud je odbio i zahtjev tu┼żiteljice za isplatu iznosa od 5.000,00 KM.

Odlu─Źuju─çi o ┼żalbi tu┼żiteljice, prihvataju─çi pravilnim zaklju─Źak prvostepenog suda da predmetna vozila ─Źine imovinu parni─Źnih stranaka ste─Źenu tokom trajanja braka, nalaze─çi da u smislu odredbe ─Źlana 274. PZ zajedni─Źku imovinu ─Źine i predmeti koji slu┼że za obavljanje zanimanja jednog bra─Źnog druga, bez obzira na vrijednost, ako su ste─Źeni tokom braka, te da kredit koji je podigao jedan od bra─Źnih drugova radi sticanja zajedni─Źke imovine predstavlja zajedni─Źki doprinos oba bra─Źna supru┼żnika u sticanju te imovine, a da bra─Źni drug koji otpla─çuje kredit po prekidu bra─Źne zajednice mo┼że po obligaciono pravnom zahtjevu tra┼żiti naknadu dijela otpla─çenog kredita, imaju─çi u vidu da tu┼żeni tokom predmetne parnice nije postavio zahtjev da se izvrši dioba na na─Źin iz odredbe ─Źlana 247. stav 1. PZ, drugostepeni sud je stanovišta da je pogrešan zaklju─Źak prvostepenog suda o prete┼żnom doprinosu tu┼żenog u sticanju predmetnih vozila, ve─ç da je doprinos stranaka u sticanju jednak. Saglasno tome, djelimi─Źnim usvajanjem ┼żalbe tu┼żiteljice, prvostepenu presudu je prina─Źio tako što je utvrdio da je tu┼żiteljica stekla pravo suvlasništva od ½ dijela na ─Źetiri vozila, bli┼że ozna─Źena u izreci drugostepene presude, dok je u odnosu na peto vozilo R. M. našao da nije pouzdano utvr─Ĺeno kada je ovo vozilo nabavljeno, pa je u tom dijelu odbijaju─çi dio prvostepene presude potvrdio. Drugostepeni sud je prihvatio kao pravilne razloge prvostepenog suda u pogledu odbijanja zahtjeva za isplatu iznosa od 5.000,00 KM, po osnovu pove─çanja vrijednosti posebne imovine tu┼żenog, pa je i u ovom dijelu ┼żalbu odbio i prvostepenu presudu potvrdio.

Odluka drugostepenog suda, u osporenom usvajaju─çem dijelu kojim je utvr─Ĺeno pravo suvlasništva u korist tu┼żiteljice na predmetnim vozilima, je pravilna i zakonita i revizionim navodima nije dovedena u ozbiljnu sumnju.

Prema odredbi ─Źlana 270. stav 5. PZ imovina koju su bra─Źni drugovi stekli radom tokom bra─Źne zajednice, kao i prihodi iz te imovine, ─Źine zajedni─Źku imovinu. Saglasno odredbi ─Źlana 272. stav 1. istog zakona svakome od bra─Źnih supru┼żnika pripada po jedna polovina zajedni─Źke imovine, a svaki bra─Źni supru┼żnik mo┼że zahtijevati da mu sud odredi ve─çi dio od pripadaju─çe mu polovine zajedni─Źke imovine, ako doka┼że da je njegov doprinos u sticanju zajedni─Źke imovine o─Źigledno ve─çi od doprinosa drugog bra─Źnog druga (─Źlan 273. stav 1. PZ).

Prema utvr─Ĺenju ni┼żestepenih sudova, koje je, suprotno navodima iz revizije koja se time opširno bavi, identi─Źno i koje je rezultat pravilne ocjene izvedenih dokaza (te je saglasno iskazu samog tu┼żenog), a koje ─Źinjeni─Źno utvr─Ĺenje prema odredbi ─Źlana 240. stav 2. Zakona o parni─Źnom postupku ("Slu┼żbeni glasnik RS”, broj 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09, 61/13 - dalje: ZPP) ne mo┼że biti predmet ispitivanja u revizionom postupku, pa je bez uticaja potvrda koju tu┼żeni prila┼że uz reviziju (koja nije bila predmet ocjene od strane ni┼żestepenih sudova i koja nema karakter novog dokaza u smislu odredbe ─Źlana 242. ZPP), predmetna vozila su ste─Źena tokom trajanja bra─Źne zajednice izme─Ĺu stranaka. Stoga, kod prednjeg utvr─Ĺenja, nema mjesta daljim revizionim navodima da je tu┼żiteljica morala dokazati da su vozila nabavljena tokom braka. Prema daljem utvr─Ĺenju, vozila su kupljena sredstvima kredita koje je tu┼żeni podizao na svoje ime, koji su otpla─çivani tokom trajanja braka, a po prekidu bra─Źne zajednice kredite je nastavio otpla─çivati tu┼żeni.

Pravilno drugostepeni sud zaklju─Źuje da krediti koje je podigao tu┼żeni i koji su utrošeni u kupovinu predmetnih vozila predstavljaju sredstva parni─Źnih stranaka, bez obzira da li je kredit otpla─çivan iz sredstava koje je ostvario tu┼żeni obavljaju─çi samostalnu djelatnost prevoza, te bez obzira na to što je po prekidu bra─Źne zajednice kredite nastavio otpla─çivati tu┼żeni (koji u odnosu na ta sredstva ima pravo da prema tu┼żiteljici istakne obligaciono pravni zahtjev), te da je, s obzirom da tu┼żeni nije dokazao da je njegov doprinos ve─çi, jednak doprinos parni─Źnih stranaka u sticanju te imovine. Time nisu osnovani navodi revidenta, kojima se prigovora pravilnosti zaklju─Źka drugostepenog suda o jednakom doprinosu stranaka u sticanju ove imovine.

S obzirom na izlo┼żeno, te kako tu┼żeni u predmetnoj parnici, s obzirom da predmetna vozila slu┼że za obavljanje njegove samostalne preduzetni─Źke djelatnosti odnosno njegovog zanimanja, nije zatra┼żio da vozila pripadnu njemu, pod uslovima koji su propisani odredbom ─Źlana 247. stav 1. i 3. PZ (što ne zna─Źi da taj zahtjev ne mo┼że postaviti kasnije prilikom diobe stvari u suvlasni─Źkoj zajednici), to je drugostepeni sud, djelimi─Źnim usvajajnjem izjavljene ┼żalbe, pravilno preina─Źio prvostepenu presudu u odbijaju─çem dijelu zahtjeva za utvr─Ĺenje prava suvlasništva na vozilima (za koja je utvr─Ĺena da su ste─Źena tokom braka) i zahtjev tu┼żiteljice u ovom dijelu usvojio."

 

(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, 71 0 P 218516 18 Rev od 13.12.2018. godine)

 

 

<------->

 

 

─îlan 224. Porodi─Źnog zakona F BiH

MATERIJALNO NEOBEZBJE─ÉENIM BRA─îNIM PARTNEROM SMATRA SE I ONAJ KOJI OSTVARUJE IZVJESTAN PRIHOD, ALI MU ON NIJE DOVOLJAN ZA PODMIRENJE ┼ŻIVOTNIH POTREBA.
TAKAV BRA─îNI PARTNER MO┼ŻE TRA┼ŻITI DA MU DRUGI BRA─îNI PARTNER PLA─ćA ONAJ IZNOS KOJI ─ćE MU, ZAJEDNO S PRIHODOM KOJEG SAM OSTVARUJE, OMOGU─ćITI DA ZADOVOLJI SVOJE OSNOVNE ┼ŻIVOTNE POTREBE (TZV. DOPUNSKO IZDR┼ŻAVANJE).

Iz obrazlo┼żenja:

Stoga je sudska praksa, u interpretaciji odredbe ─Źlana 224. Porodi─Źnog zakona F BiH, zauzela pravni stav da i zaposlenom bra─Źnom partneru pripada pravo na izdr┼żavanje od strane razvedenog bra─Źnog partnera ukoliko on zbog niske pla─çe ne mo┼że osigurati sebi dovoljan izvor sredstava za podmirenje najnu┼żnijih ┼żivotnih potreba, kako je to pravilno zaklju─Źio i prvostepeni sud.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 28 0 P 000272 09 Rev od
09.03.2010.godine)

 

<------->

 

PRAVNE POSLJEDICE POKLONA U─îINJENOG JEDNOM BRA─îNOM PARTNERU
Porodi─Źni zakon Federacije Bosne i Hercegovine

─Źlan 251 stav 2

 

Ako iz utvr─Ĺenih okolnosti slijedi da je poklonodavac ┼żelio u─Źiniti poklon samo jednom od bra─Źnih partnera, onda se smatra da je poklon u─Źinjen samo tom bra─Źnom partneru i on ne predstavlja bra─Źnu ste─Źevinu.

 

Obrazlo┼żenje:

"... prvostepeni sud pravilno zaklju─Źuje da je predmetnim ugovorom o poklonu majka M. E. predmetnu nekretninu poklonila svome sinu D. H. sinu I., ali ne i njegovoj supruzi H. K. Iz dokaza izvedenih u prvostepenom postupku i utvr─Ĺenih ─Źinjenica slijedi da je taj ugovor zaklju─Źen u V. K. 14. 4. 1983. godine, da je poklonodavac M. E. svome sinu D. H. sinu I. poklonila predmetne nekretnine a u ugovoru se ne spominje sinova supruga-snaha H. K. niti ─Źinjenica braka njenog sina sa snahom. Ta─Źan je ┼żalbeni navod da u ovom ugovoru nije izri─Źito navedeno da se nekretnina poklanja isklju─Źivo D. H. sinu I., pa kako ┼żalba tvrdi tada bi se trebao smatrati da je poklon u─Źinjen za oba bra─Źna partnera, dakle i za suprugu H. K. a shodno odredbama 251. st. 2. Porodi─Źnog zakona.

Me─Ĺutim, u konkretnom se radi o ugovoru, a u slu─Źaju spora o smislu ugovornih odredbi imaju se primijeniti op─çe odredbe o tuma─Źenju ugovora u smislu ─Źl. 99. Zakona o obligacionim odnosima. Njima je propisano da pri tuma─Źenju spornih odredbi ne treba se dr┼żati doslovnog tuma─Źenja upotrijebljenih izraza ve─ç treba istra┼żivati zajedni─Źku namjeru ugovara─Źa i odredbu tako razumjeti kako to odgovara na─Źelima obligacionog prava utvr─Ĺenim ovim zakonom. U tom smislu a imaju─çi u vidu ─Źinjenice i dokaze izvedene odnosno ─Źinjenice utvr─Ĺene u prvostepenom postupku, po ocjeni ┼żalbenog suda bi slijedilo da je ugovorom o poklonu majka M. E. imala u vidu da nekretninu poklanja samo svome sinu D. H. sinu I., a kako je to i navela u ugovoru da nekretninu poklanja svome sinu. Takav zaklju─Źak bi slijedio logi─Źnim i ispravnim temeljem ovih ─Źinjenica: ugovor o poklonu je zaklju─Źen u aprilu 1983. godine izme─Ĺu D. H. sina I. i H. K. k─çeri A., nadalje tu┼żba za razvod toga braka je podnesena u maju 1984. godine, a ve─ç u tu┼żbi tu┼żitelj D. H. sin I. tvrdi da je bra─Źna zajednica prekinuta unazad tri godine, dakle slijedi da je prekinuta ve─ç od 1981. godine), nadalje brak je razveden presudom suda pravosna┼żnom 15. 5. 1986. godine a u toj presudi na str. 2. stav 4. je taj sud utvrdio ─Źinjenice (da su ta─Źne tvrdnje tu┼żbe) da jesu bra─Źni odnosi supru┼żnika naro─Źito poreme─çeni unazad tri godine i pet mjeseci, (ra─Źunaju─çi od prije podnošenja tu┼żbe 1984. godine u kojoj je ta ─Źinjenica iznesena) te da je tu┼żitelj ve─ç od tada napuštao tu┼żenu i odlazio boraviti kod svoje majke u V. K.

Nadalje, i iz iskaza ranije saslušane H. K. (1991. godine), prvostepeni sud je utvrdio da su ona i suprug D. H. prestali ┼żivjeti zajedno prije 7 godina što zna─Źi od 1983. ili 1984. godine, nadalje ona je kao stranka izjavila da je sve vrijeme odvojenog ┼żivota tokom gradnje ku─çe suprug D. H. više vremena provodio u staroj ku─çi kod svoje majke.

Dakle, iz tih ─Źinjenica slijedi da je u ugovoru o poklonu zaklju─Źen 1983. godine a da su i prije toga momenta dakle ve─ç od 1981. ili 1982. godine odnosi bra─Źnih partnera bili teško narušeni, da je suprug D. H. ve─ç tada u vrijeme gradnje ku─çe napuštao H. K. i više vremena provodio u ku─çi svoje majke, nadalje da je majka M. E. za tako te┼żak poreme─çaj bra─Źnih odnosa znala i 1983. godine je u─Źinila poklon nekretnina svome sinu a uskoro poslije toga 1984. godine je podnesena i tu┼żba za razvod braka u kojoj se tvrdi da je unazad tri godine te┼żak poreme─çaj bra─Źnih odnosa a što je i sama H. K. u kasnijoj parnici izjavila da ne ┼żive zajedno unazad sedam godina. Dakle, utvr─Ĺene ─Źinjenice prvostepenog postupka upu─çuju na siguran zaklju─Źak da su bra─Źni odnosi H. K, i D. H. sina I. bili teško i trajno poreme─çeni ve─ç od 1981. ili 1982. godine, da takav poreme─çaj odnosa jeste znala D. H-ova mati M. E. jer joj je sin dolazi napuštavši suprugu H. K., pa je mati M. E. poklon nekretnina u─Źinila 1983. godine a u ugovoru navela da nekretninu poklanja sinu D. H. od oca I. Iz toga ┼żalbeni sud zaklju─Źuje da je poklonodavac M. E. znaju─çi za od ranije postoje─çi teški poreme─çaj bra─Źni odnosa sina i snahe imala volju i ┼żelju da predmetnu nekretninu pokloni samo svome sinu D. H. od oca I. Ispravnost takvog zaklju─Źka potvr─Ĺuje i ─Źinjenica utvr─Ĺena u prvostepenom postupku - da je majka M. E. koja je bila vlasnik nekretnina ve─çeg obima u─Źinila još jedan poklon i to nekretninu poklonila svome unuku D. M. i njegovoj majci kao svojoj snahi, iz ─Źega slijedi da je takvim darovanjem poklonodavac M. E. upravo i ┼żeljela u─Źiniti poklon i svojoj snahi i svome unuku pa je svoju takvu volju ugovorom jasno i izrazila. Me─Ĺutim kada je isti poklonodavac M. E. poklanjala druge nekretnine sinu D. H. tada je u pismenom ugovoru navela da nekretninu poklanja svome sinu D. H., ali ni jednom rije─Źju nije navela da poklon ─Źini i njegovoj supruzi odnosno svojoj snahi H. K. Dakle, pravilo zaklju─Źuje i prvostepeni sud da - ako je M. E. zaista imala ┼żelju i namjeru da predmetne nekrenitne pokloni i snahi H. K. ona bi to zasigurno i izri─Źito navela u ugovoru o poklonu što ona nije u─Źinila ve─ç je jasno izrazila svoju volju da nekretnine poklanja svome sinu D. H. sinu I., a i iz ostalih naprijed opisanih okolnosti slijedi da je poklon ┼żeljela u─Źiniti samo sinu D. H.. Iz prednjeg ┼żalbeni sud zaklju─Źuje da poklon predmetnih nekretnina je u─Źinjen samo imenovanom poklonoprimcu D. H. sinu I. a ne i njegovoj supruzi H. K. slijedom ─Źega je takva poklonjena imovina mogla biti samo posebna imovina poklonoprimca D. H. sina I., a ne bra─Źna ste─Źevina njega i tadašnje supruge H. K."

 

 

(Presuda Kantonalnog suda u Biha─çu, 23 0 P 023276 17 G┼ż2 od 7.9.2017. godine)

 

 

<------->

 

Odre─Ĺivanje nosioca stanarskog prava nakon razvoda braka
─Źlan 20. Zakona o stambenim odnosima

LOŠIJE STAMBENE PRILIKE PREDLAGATELJICE KOJA NEMA RIJEŠENO STAMBENO PITANJE, KAO I ─îINJENICE DA JE PROTIVNIK PREDLAGATELJICE SUVLASNIK JEDNE PORODI─îNE KU─ćE NEOVISNO OD VELI─îINE IDEALNOG DIJELA I DA JE NJIHOV BRAK RAZVEDEN ZBOG RAZLOGA KOJI SE PRIPISUJE ISKLJU─îIVO NJEGOVOJ ODGOVORNOSTI, PREDSTAVLJAJU OSNOV DA SE PREDLAGATELJICA ODREDI ZA NOSIOCA STANARSKOG PRAVA NA SPORNOM STANU.

Iz obrazlo┼żenja:

Rješenjem prvostepenog suda odlu─Źeno je da je nosilac stanarskog prava na stanu koji se nalazi u Bugojnu u ul. Šehitluci II/5 predlagateljica, a da je predlagatelj du┼żan napustiti predmetni stan, s tim što ─çe predlagateljica protivniku i njegovoj obitelji osigurati nu┼żni smještaj.

Blagovremeno podnesenom ┼żalbom protustranka je osporila doneseno rješenje iz razloga pogrešno i nepotpuno utvr─Ĺenog ─Źinjeni─Źnog stanja, te drugih razloga na koje sud pazi po slu┼żbenoj du┼żnosti, s prijedlogom da se pobijano rješenje preina─Źi i podnosilac ┼żalbe odredi kao nosilac stanarskog prava na spornom stanu ili predmet ukine i vrati na ponovno odlu─Źivanje.

┼Żalba nije osnovana.

U postupku je nesporno utvr─Ĺeno da su K.S. i R. nosioci stanarskog prava na stanu koji se nalazi u Bugojnu, ul. Šehitluci II/5, što je potvrdila Op─çina Bugojno svojim rješenjem od 26.04.1999.godine. Tako─Ĺer je nespornim utvr─Ĺeno da su vanparni─Źne stranke bile u braku, te da je bra─Źna zajednica razvedena presudom Op─çinskog suda u Bugojnu broj: P-531/99 od 16.10.2000.godine, da su u braku imali troje zajedni─Źke djece, koja su u vrijeme razvoda braka bila punoljetna. Dvoje djece ┼żivi sa majkom, tj. predlagateljicom, a protustranka sada ┼żivi u vanbra─Źnoj zajednici sa drugom ┼żenom sa kojom ima dvoje maloljetne djece i boravi u spornom stanu.

Na temelju ovih ─Źinjenica pravilno je prvostepeni sud zaklju─Źio da su ostvareni uvjeti za odre─Ĺivanje nosioca stanarskog prava na spornom stanu po osnovu ─Źl. 20. Zakona o stambenim odnosima, te je pravilno ocijenio da predlagateljici pripada pravo da ostane u predmetnom stanu, s tim da protustranka napusti predmetni stan, a predlagateljica istom obezbijedi nu┼żni smještaj. Ovakva odluke je zasnovana na pravilnom utvr─Ĺenju prvostepenog suda da su lošije stambene prilike predlagateljice u postoje─çim okolnostima kada ista nema riješeno stambeno pitanje, a protustranka je suvlasnik jedne porodi─Źne ku─çe (neovisno od idealnog dijela, a da je brak parni─Źnih stranaka razveden zbog razloga koji se pripisuje isklju─Źivo odgovornosti protustranki, kao i socijalnim okolnostima koje se odnose na mogu─çnost zarade).

─îinjenica koju ┼żalitelj u svojoj ┼żalbi navodi da je stan bio vlasništvo ┼ŻTP-a Sarajevo, te da je bio namijenjen samo za radnike ovog preduze─ça dok se nalaze na radnom mjestu, nije relevantna za odlu─Źivanje u ovom postupku, budu─çi da je nespornim utvr─Ĺeno postojanje stanarskog prava na predmetnom stanu. Dakle, ne radi se o stanu na kojem se ne mo┼że ste─çi stanarsko pravo iz razloga obavljanja odre─Ĺenih du┼żnosti propisanih ─Źlanom 4. Zakona o stambenim odnosima.

Ni ostali ┼żalbeni prigovori nisu osnovani, pa je prvostepeni sud pravilno i potpuno utvrdio sve ─Źinjenice, na koje je pravilno primijenio materijalno pravo, a budu─çi da pri donošenju odluke nije ni povrijedio odredbe parni─Źnog postupka, to je drugostepeni sud, shodno ─Źl. 350 ZPP-a, odlu─Źio kao u izreci.

Istina, u izreci rješenja se potkrala greška prilikom izrade istog, pa je u stavu 2. rješenja navedeno da je predlagatelj du┼żan napustiti predmetni stan, a u razlozima je pravilno navedeno da je protivnik predlagatelja du┼żan napustiti predmetni stan, pa ─çe prvostepeni sud izvršiti ispravku donijetog rješenja, u smislu ─Źl. 324 ZPP-a, jer se radi o o─Źiglednoj pogrešci u pisanju.

 

(Rješenje Kantonalnog suda u Travniku broj G┼ż-378/01 od 10.1.2002.godine)

 

 

<------->

 

Apelantu prijeporni stan ne predstavlja „dom“, i pored ─Źinjenice da se neposredno nakon rata u njega pokušao vratiti, u ─Źemu ga je onemogu─çila bivša supruga, jer je, još prije rastave braka, zasnovao svoj novi dom kupnjom stana u Nišu, gdje ┼żivi i radi, a što je neprijeporno utvr─Ĺeno u postupcima pred sudovima koji su odlu─Źivali o ovome pitanju.


• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U 121/03 od 22. rujna 2004. godine, stavak 28, objavljena u „Slu┼żbenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 2/05; rastava braka, zasnivanje novoga doma i predratni stan.

 

<------->

 

IZDR┼ŻAVANJE DJECE

-─Źl. 72. Porodi─Źnog zakona („Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske“ broj 54/02)

-─Źl. 7. Zakona o parni─Źnom postupku („Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske“ broj: 58/03, 85/03, 74/05 i 63/07)

 

SUD IMA OBAVEZU DA PO SLU┼ŻBENOJ DU┼ŻNOSTI UTVRDI SVE ─îINJENICE OD KOJIH ZAVISI PRAVILNA I ZAKONITA ODLUKA O IZDR┼ŻAVANJU MLLJ. DJECE.

 

Iz obrazlo┼żenja:

 

 

Nakon provedenog postupka prvostepeni sud je udovoljio zajedni─Źkom prijedlogu za razvod braka, dok je u pogledu povjeravanja i izdr┼żavanja zajedni─Źke djece stranaka prvostepeni sud odlu─Źio da se maloljetna B. A. i maloljetna B. D. povjere na ─Źuvanje, zaštitu i vaspitanje predlagateljici kao majci, a predlaga─Ź je obavezan da doprinosi izdr┼żavanju maloljetnog djeteta u visini od 15% za svako dijete od invalidnine koju ostvaruje.

Predlagateljica u ┼żalbi ne osporava presudu u dijelu kojim je razveden brak, niti u dijelu odluke o povjeravanju maloljetne djece, ali spori odluku o izdr┼żavanju maloljetne djece tako što smatra da kod donošenja ove odluke prvostepeni sud nije cijenio da su potrebe djece, s obzirom na njihov uzrast, razli─Źite, da nisu utvr─Ĺena sva primanja predlaga─Źa niti njegove mogu─çnosti da sti─Źe pove─çane prihode, te da je nepravilno navedena obaveza utvr─Ĺena od presu─Ĺenja, a ne od dana podnošenja zajedni─Źkog prijedloga za razvod braka.

Prema razlozima pobijane presude u ovom dijelu sud je imao u vidu potrebe maloljetne djece, te mogu─çnosti predlaga─Źa, pa kod utvr─Ĺenja da predlaga─Ź ostvaruje primanja u vidu invalidnine u iznosu od 340 KM mjese─Źno, zaklju─Źuje da je dosu─Ĺeni mjese─Źni procenat od po 15% od invalidnine za svako dijete adekvatan, te sa pozivom na odredbe ─Źlana 232. stav 2, 259. i 261. Porodi─Źnog zakona („Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske“ broj 54/02 – u daljem tekstu PZ) predlaga─Źa obavezuje da doprinosi izdr┼żavanju maloljetne djece na na─Źin iz izreke prvostepene presude.

Prema odredbi ─Źl. 72. PZ sud po slu┼żbenoj du┼żnosti odlu─Źuje o zaštiti, vaspitanju i izdr┼żavanju maloljetnog djeteta, pa proizilazi da sud po slu┼żbenoj du┼żnosti ima obavezu da utvrdi sve elemente od kojih zavisi odluka o povjeravanju i izdr┼żavanju maloljetne djece, pa time u pogledu odluke o povjeravanju i izdr┼żavanju maloljetne djece sud nije vezan odredbom ─Źlana 7. Zakona o parni─Źnom postupku. Navedeno, saglasno odredbi ─Źlana 1. istog zakona prema kojoj se Zakonom o parni─Źnom postupku odre─Ĺuju pravila postupanja na osnovu kojih sudovi odlu─Źuju u gra─Ĺanskim sporovima, ako posebnim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno, pa proizilazi da je u konkretnom slu─Źaju sud upu─çen na odredbe Porodi─Źnog zakona. Prema navedenom, prvostepeni sud je po slu┼żbenoj du┼żnosti imao obavezu da utvrdi sve ─Źinjenice od kojih zavisi pravilna odluka o izdr┼żavanju maloljetne djece, a koje obaveze sud nije oslobo─Ĺen bez obzira što se u konkretnom slu─Źaju radi o zajedni─Źkom prijedlogu za razvod braka, jer sud prije svega vodi ra─Źuna o potrebama maloljetnog djeteta.

Prema ─Źinjenicama utvr─Ĺenim u prvostepenom postupku predlagateljica je nezaposlena, dok je predlaga─Ź zaposlen na odre─Ĺeno vrijeme i ima stalna mjese─Źna primanja u vidu invalidnine u iznosu od 360 KM, a isti nemaju druge zakonske obaveze izdr┼żavanja. Me─Ĺutim, prvostepeni sud, bez obzira na obavezu da po slu┼żbenoj du┼żnosti utvrdi sve ─Źinjenice od kojih zavisi pravilna i zakonita odluka o izdr┼żavanju maloljetne djece, ne utvr─Ĺuje koliko iznose primanja predlaga─Źa po osnovu radnog odnosa i da li je u pitanju stvarno rad na odre─Ĺeno vrijeme, niti stvarne mogu─çnosti sticanja pove─çane zarade. Pored toga nisu utvr─Ĺeni stambeni uslovi stranaka, da li isti imaju imovinu i koju i da li mogu ostvarivati prihode iz te imovine.

Proizilazi, dakle, da ┼żalba predlagateljice osnovano ukazuje da je prvostepeni sud propustio da utvrdi sve relevantne ─Źinjenice od kojih zavisi odluka o izdr┼żavanju maloljetne djece. Tako─Ĺe, prvostepeni sud u razlozima pobijane presude ne obrazla┼że zaklju─Źak da su potrebe maloljetne djece jednake (radi se o k─çerkama uzrasta 11 i 16 godina), a niti obrazla┼że iz kojeg razloga je obavezu predlaga─Źa utvrdio od presu─Ĺenja, a ne od dana podnošenja zajedni─Źkog prijedloga.

Prema navedenom, pobijana presuda u osporenom dijelu je zasnovana na povredi odredaba parni─Źnog postupka iz odredbe ─Źlana 209. Zakona o parni─Źnom postupku u vezi sa odredbom ─Źlana 1. istog zakona, te u vezi sa odredbom ─Źlana 72. Porodi─Źnog zakona.

 

 

 

(Okru┼żni sud Banja Luka, G┼ż-2117/07 od 30.01.2008.)

 

 

<------->

 

IZDR┼ŻAVANJE DJECE

- ─îl. 232. st. 2. i ─Źl. 233. st. 1. Porodi─Źnog zakona („Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske“ broj: 54/02)

 

 

 

Du┼żnost roditelja da doprinosi izdr┼żavanju punoljetnog djeteta koje se nalazi na redovnom školovanju nije identi─Źna obavezi roditelja kod izdr┼żavanja maloljetne djece, jer roditelji doprinose izdr┼żavanju punoljetnog djeteta prema svojim mogu─çnostima.

 

Obrazlo┼żenje:

 

 

Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tu┼żitelja da se ukine njegova obaveza da doprinosi izdr┼żavanju tu┼żenog, a koja obaveza je utvr─Ĺena presudom prvostepenog suda broj: P - 775/90 od 25.07.1990. godine.

Prema ─Źinjeni─Źnom utvr─Ĺenju prvostepenog suda pravosna┼żnom presudom Osnovnog suda u P. broj: P – 775/90 od 25.07.1990. godine tu┼żeni je obavezan da na ime svog doprinosa za izdr┼żavanje tu┼żenog pla─ça mjese─Źni iznos od 30% od LD kojeg je ostvarivao kod ┼ŻTO B. RJ Stanica P..

Nadalje, prvostepeni sud utvr─Ĺuje da su se, u odnosu na period kada je utvr─Ĺena navedena obaveza izdr┼żavanja, promijenile prilike kako tu┼żitelja, tako i tu┼żenog. Tako je tu┼żitelj u me─Ĺuvremenu penzionisan i ostvaruje mjese─Źnu penziju u iznosu od 273 KM, a ima obustava u iznosu od 103,10 KM na ime izdr┼żavanja tu┼żenog, isti je obolio od še─çerne bolesti usljed ─Źega je pod redovnom terapijom i mora da pazi na ishranu, te usljed ─Źega je nesposoban za te┼że fizi─Źke poslove. Isti ┼żivi u ku─çi koja nije dovršena, napravljen je samo podrum do prve plo─Źe, bez kupatila i WC, te nema materijalnih sredstava da ku─çu dovrši, dok je u vrijeme ranijeg presu─Ĺenja bio zaposlen i ┼żivio je u ku─çi svoje majke.

S druge strane i prilike tu┼żenog kao primaoca izdr┼żavanja su se promijenile, isti je u vrijeme ranijeg presu─Ĺenja maloljetan u dobi od 7 godina, a u me─Ĺuvremenu je postao punoljetan dana 17.03.2001. godine, školske 2003/04 godine je upisan kao redovan student Tehnološkog fakulteta u B., na kojem fakultetu je sada apsolvent, dana 17.03.2009. godine isti navršava 26 godina, ostvario je pravo na dvije stipendije u ukupnom iznosu od 300,00 KM, od kojih sada prima samo stipendiju od 200,00 KM, ┼żivi sa majkom koja je zaposlena i ostvaruje primanja od oko 375,00 KM mjese─Źno, tu┼żeni i njegova majka nemaju drugu imovinu osim stana u kojem stanuju, mjese─Źno na ime re┼żija za stan pla─çaju iznos od 139,00 KM, bez troškova za grijanje u zimskom periodu, a tu┼żeni za vrijeme raspusta ostvaruje dodatne prihode obavljaju─çi pomo─çne poslove na postavljanju parketa i laminata.

Kod navedenog ─Źinjeni─Źnog osnova, cijene─çi da su roditelji u obavezi da se staraju o daljem školovanju djeteta nakon punoljetstva samo u mjeru u kojoj im to po redovnom toku stvari dozvoljavaju njihove mogu─çnosti pri ─Źemu nisu du┼żni da se odri─Źu svog vlastitog materijalnog egzistencijalnog minimuma, niti da ula┼żu pove─çane napore za pribavljanje materijalnih sredstava kao kada je u pitanju izdr┼żavanje maloljetne djece, sa pozivom na odredbe ─Źl. 232., 233., 253. i 254. Porodi─Źnog zakona („Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske“, broj: 54/02), prvostepeni sud pobijanom presudom sudi tako što usvaja tu┼żbeni zahtjev tu┼żitelja.

┼Żalbenim navodima tu┼żeni ne spori ─Źinjenice utvr─Ĺene u prvostepenom postupku, ali smatra da je tu┼żitelj još uvijek u obavezi da doprinosi njegovom izdr┼żavanju, jer se kao punoljetna osoba nalazi na redovnom školovanju.

Prema odredbi ─Źl. 233. st. 1. Porodi─Źnog zakona, ukoliko se djeca nalaze na redovnom školovanju, roditelji su du┼żni da im prema svojim mogu─çnostima obezbjede izdr┼żavanje i nakon punoljetstva, a najdalje do navršene 26. godine ┼żivota, osim ako redovno školovanje nije u tom vremenu završeno iz opravdanih razloga, pa proizilazi da bi u konkretnom slu─Źaju utvr─Ĺena obaveza tu┼żitelja da doprinosi izdr┼żavanju tu┼żenog mogla egzistirati do 17.03.2009. godine. Saglasno odredbi ─Źl. 263. st. 1. Porodi─Źnog zakona zainteresovano lice mo┼że tra┼żiti da sud povisi, snizi ili ukine izdr┼żavanje dosu─Ĺeno ranijom pravosna┼żnom presudom ako su se izmijenile okolnosti na osnovu kojih je donesena ranija presuda.

Prema ─Źinjeni─Źnom utvr─Ĺenju prvostepenog suda u konkretnom slu─Źaju okolnosti koje su od uticaja na obavezu izdr┼żavanja u odnosu na period ranijeg presu─Ĺenja su se do te mjere promjenile da opravdavaju ne sni┼żenje utvr─Ĺene obaveze izdr┼żavanja, ve─ç njeno ukidanje. Navedeno imaju─çi u vidu da prema odredbama ─Źl. 232. st. 2. i ─Źl. 233. st. 1. Porodi─Źnog zakona du┼żnost izdr┼żavanja punoljetnog djeteta radi školovanja nije izjedna─Źena sa du┼żnoš─çu roditelja da izdr┼żavaju svoju maloljetnu djecu. Naime, u izvršenju obaveze izdr┼żavanja maloljetne djece roditelji moraju iskoristiti „sve svoje mogu─çnosti“ tj. doprinositi izdr┼żavanju i na uštrb svog nu┼żnog izdr┼żavanja. Me─Ĺutim, kada su roditelji materijalno neobezbje─Ĺeni tako da bi daljim izdr┼żavanjem punoljetnog djeteta zbog školovanja bila dovedena u pitanje njihova egzistencija, ne nastaje obaveza izdr┼żavanja, odnosno roditelji doprinose izdr┼żavanju punoljetnog djeteta „prema svojim mogu─çnostima“.

Kod navedenog, te s obzirom na ─Źinjeni─Źno utvr─Ĺenje prvostepenog suda prema kojem bi daljim pla─çanjem izdr┼żavanja tu┼żenog tu┼żitelj morao da se odri─Źe vlastitog materijalnog egzistencijalnog minimuma, a imaju─çi u vidu da tu┼żeni prima mjese─Źnu stipendiju koja je viša od penzije koja preostane njegovom ocu nakon odbitka na ime izdr┼żavanja tu┼żenog i da ┼żivi u boljim stambenim uslovima od tu┼żitelja, proizilazi da je pravilan zaklju─Źak prvostepenog suda da su u konkretnom slu─Źaju ispunjeni zakonski uslovi da se ukine ranije utvr─Ĺena obaveza tu┼żitelja da doprinosi izdr┼żavanju tu┼żenog.

 

 

(Iz obrazlo┼żenja presude Okru┼żnog suda Banjaluka broj: 77 0 P 002271 09 G┼ż od 28.04.2009. godine)

 

<------->

 

Razvod braka i izdr┼żavanje bra─Źnog druga

PRESUDA

┼Żalba tu┼żene se odbija, pa se presude Osnovnog suda Br─Źko Distrikta BiH broj P.209/04-II od 24.11.2005. godine u stavu dva i stavu tri izreke POTVR─ÉUJE.

O b r a z l o ┼ż e n j e

Pobijanom presudom, stavom jedan usvojen je tu┼żbeni zahtjev tu┼żitelja, pa je razveden brak zaklju─Źen dana 19. januara 1974. godine u B. izme─Ĺu A.M. sina S. iz B. i
A.M.1 ro─Ĺ. S. A. k─çeri A.1 iz B., zbog ozbiljno i trajno poreme─çenih bra─Źnih odnosa i prekinute bra─Źne zajednice u du┼żem vremenskom periodu. Stavom dva i stavom tri izreke presude odbijen je zahtjev tu┼żene – protivtu┼żiteljice kojim tra┼żi da se tu┼żitelj obave┼że da na ime doprinosa za njeno izdr┼żavanje ispla─çuje mjese─Źno iznos od 400,00 KM, i to isplatom na ruke do 5-og u mjesecu za teku─çi mjesec. Stavom ─Źetiri izreke presude odlu─Źeno je da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Blagovremeno izjavljenom ┼żalbom putem punomo─çnika tu┼żena – protivtu┼żiteljica pobija prvostepenu presudu u dijelu kojim je odbijen protivtu┼żbeni zahtjev zbog bitne povrede odredaba parni─Źnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvr─Ĺenog ─Źinjeni─Źnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se ┼żalba uva┼żi, ukine prvostepena presuda u pobijanom dijelu, te da se u tom dijelu preina─Źi tako što ─çe u cijelosti udovoljiti protivtu┼żbenom zahtjevu.

Odgovor na ┼żalbu nije podnesen.

Ovaj sud je prvostepenu presudu ispitao u onom dijelu u kojem se pobija ┼żalbom, u granicama razloga navedenih u ┼żalbi, shodno odredbi ─Źl. 292 Zakona o parni─Źnom postupku Br─Źko Distrikta BiH.

Odluka o protivtu┼żbenom zahtjevu tu┼żene koji se ti─Źe njenog zahtjeva da se tu┼żitelj obave┼że da na ime doprinosa za njeno izdr┼żavanje pla─ça mjese─Źno po 400 KM zasnovana je na utvr─Ĺenom ─Źinjeni─Źnom stanju da tu┼żena – protivtu┼żiteljica ┼żivi u Š. sa sinom koji snosi veliki dio troškova zajedni─Źkog doma─çinstva; da ona ostvaruje stalna mjese─Źna primanja u iznosu od 480 CFR (oko 600 KM); tromjese─Źna u iznosu od 1200 CFR; da ostvaruje povremena primanja ─Źiš─çenjem biroa i ─Źuvanjem djeteta; da nije dokazala da izdvaja dodatna sredstva za zdravstveno osiguranje, niti za pla─çanje medecinskih usluga zbog narušenog zdravlja. S druge strane tu┼żitelj – protivtu┼żeni ostvaruje stalna mjese─Źna primanja od 1213,00 CFR i po osnovu invalidnine iznos od 51,38 KM. Izdr┼żava vanbra─Źnu suprugu. Cijene─çi njegove materijalne mogu─çnosti sud nalazi, da bi on bio u obavezi da daje tu┼żenoj mjese─Źno izdr┼żavanje kao bivšem bra─Źnom drugu, ali obzirom da i tu┼żena ostvaruje stalne i povremene prihode koje su joj dovoljni za ┼żivot, kao i da je njihova bra─Źna zajednica fakti─Źki prestala 2001. godine i za to vrijeme odvojenog ┼żivota (više od 3 godine) ona je samostalno obezbje─Ĺivala sredstva za vlastito izdr┼żavanje, primjenom odredbi ─Źl. 239 i ─Źl. 243 Porodi─Źnog zakona odbija tu┼żenu sa postavljenim protivtu┼żbenim zahtjevom.

Ne stoji tvrdnja ┼żalbe tu┼żene da je pobijana presuda nerazumljiva i da ima nedostataka zbog kojih se ne mo┼że ispitati, ─Źime da je u─Źinjena bi bila bitna povreda parni─Źnog postupka iz ─Źl. 284 stav 2 ta─Źka 12 Zakona o parni─Źnom postupku Br─Źko Distrikta BiH.

Suprotno navodima ┼żalbe ovaj sud cijeni da pobijana presuda sadr┼żi razloge o svim pravno odlu─Źnim ─Źinjenicama, da razlozi pobijane presude nisu ni me─Ĺusobno protivrije─Źni, ni protivni sadr┼żaju dokaza provedenih tokom prvostepenog postupka, pa se pravilnost pobijane presude mo┼że valjano ispitati.

Sud je ─Źinjeni─Źno stanje utvrdio na osnovu dokaza koje su stranke predlo┼żile i koje ─Źinjenice su u─Źinile nespornim, pa je sud cjene─çi da tu┼żena ostvaruje stalna mjese─Źna primanja i njihovu visinu, da je kroz du┼żi vremenski period po prekidu bra─Źne zajednice samostalno obezbje─Ĺivala sredstva za svoje izdr┼żavanje, zaklju─Źio da je materijalno obezbje─Ĺena. Nadalje, sud je utvrdio da tu┼żena ostvaruje i povremenu zaradu, a sudu nije pru┼żila dokaze da je njeno zdravstveno stanje narušeno, niti da po tom osnovu ima dodatne izdatke. Eventualno, budu─çe smetnje i godine starosti u koje tu┼żena ulazi ne mogu uticati na odluku suda jer sud odlu─Źuje prema ─Źinjenicama i stanju utvr─Ĺenom u vrijeme donošenja odluke.

Materijalno pravo nije pogrešno primijenjeno na štetu tu┼żene kada je odbijena sa protivtu┼żbenim zahtjevom. Suprotno ┼żalbenim razlozima prvostepeni sud je utvrdio da tu┼żena ostvaruje stalna mjese─Źna primanja koja su dovoljna za ┼żivot, (─Źl. 239 Porodi─Źnog zakona) da ostvaruje i dodatna primanja, te da je u du┼żem periodu po fakti─Źkom prekidu bra─Źne zajednice (više od tri godine) samostalno obezbje─Ĺivala dovoljno sredstava za vlastito izdr┼żavanje (─Źl. 243 Porodi─Źnog zakona). I da postoji moralna obaveza tu┼żitelja da dijelom doprinosi za izdr┼żavanje tu┼żene obzirom na du┼żinu trajanja njihovog braka, ono ne mo┼że uticati na odluku u smislu da se po tom osnovu udovolji protivtu┼żbenom zahtjevu, pošto nisu ispunjene aktivne pretpostavke za supru┼żansko izdr┼żavanje.

┼Żalbom se ne pobija prvostepena odluka u stavu jedan izreke kojom je odlu─Źeno da se brak parni─Źnih stranaka razvodi, pa u tom dijelu ona ostaje neizmijenjena.

Iz navedenih razloga ┼żalba tu┼żene je neosnovana i kao takva primjenom odredbe ─Źl. 295 Zakona o parni─Źnom postupku Br─Źko Distrikta BiH (''Slu┼żbeni glasnik Br─Źko Distrikta BiH'', broj 5/00, 1/01, 6/02 i 11/05) odbijena.

 

(Presuda Apelacionog suda Br─Źko Distrikta Bosne i Hercegovine broj 097-0-G┼ż-06-000020)

 

<------->

 

Razvod braka i zahtjev za izdr┼żavanje

PRESUDA

┼Żalba tu┼żenog M.─î. se UVA┼ŻAVA i presuda Osnovnog suda Br─Źko Distrikta Bosne i Hercegovine broj 096-0-P-06-000057 od 23.05.2006. godine PREINA─îAVA u stavu II izreke tako što se tu┼żiteljica S.r.J.─î. odbija sa zahtjevom za izdr┼żavanje.

U ostalom dijelu (stav I, II i IV izreke) prvostepena presuda ostaje neizmijenjena.

O b r a z l o ┼ż e n j e

Presudom Osnovnog suda Br─Źko Distrikta BiH broj 096-0-P-06-000057 od 23.05.2006. godine odlu─Źeno je:
''Razvodi se brak izme─Ĺu tu┼żiteljice S.r.J.─î. i tu┼żenog M.─î. sina S. zaklju─Źen u I., dana 25.09.1974. godine, koji se vodi pod rednim brojem 9. za godinu 1974. u mati─Źnoj knjizi vjen─Źanih koja se vodi za mjesto P.
Obavezuje se tu┼żeni M.─î. da na ime doprinosa za izdr┼żavanje tu┼żiteljice S.r.J.─î., pla─ça 30% od svoje penzije na ruke tu┼żiteljice po─Źev od 27.01.2006. godine, kao dana podnošenja tu┼żbe pa nadalje i to svakog prvog do petog u mjesecu, sve dok ova obaveza po zakonu bude trajala ili dok ova presuda ne bude ukinuta odnosno izmijenjena, a sve to u roku od 15 dana od dana pravosna┼żnosti presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.
Sa viškom tu┼żbenog zahtjeva tu┼żiteljica se odbija.
Tu┼żiteljica se osloba─Ĺa pla─çanja troškova takse u ovom sporu. ''

Protiv dijela te presude u kojem je odlu─Źeno o izdr┼żavanju tu┼żiteljice ┼żali se tu┼żeni zbog pogrešno utvr─Ĺenog ─Źinjeni─Źnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava i

isti─Źe da je u postupku utvr─Ĺeno da kao penzioner ostvaruje primanja u mjese─Źnom iznosu od 250,00 KM i da je u obavezi da izdr┼żava malodobno dijete staro 14 godina, da bra─Źna zajednica izme─Ĺu njega i tu┼żiteljice ne postoji 10 godina, da se tu┼żiteljica za to vrijeme sama izdr┼żavala, da nisu ispunjeni zakonski uslovi za njegovu obavezu da izdr┼żava tu┼żiteljicu i poziva se na odluke Vrhovnih sudova Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Predla┼że da se prvostepena presuda u dijelu kojim je obavezan pla─çati za izdr┼żavanje tu┼żiteljice preina─Źi i tu┼żiteljica sa zahtjevom za izdr┼żavanje odbije ili da se ukine i odr┼żi rasprava.

Tu┼żiteljica u odgovoru na ┼żalbu pobija ┼żalbene razloge i navode i predla┼że da se ┼żalba odbije kao neosnovana i provstepena presuda potvrdi.

Nakon što je ispitao prvostepenu presudu u granicama razloga navedenih u ┼żalbi u smislu ─Źlana 292. Zakona o parni─Źnom postupku Br─Źko Distrikta BiH (''Slu┼żbeni glasnik Br─Źko Distrikta BiH'', broj 5/00, 1/01, 6/02 i 11/05), u daljem tekstu ZPP-a BD, ovaj sud je ocijenio da je ┼żalba tu┼żenog osnovana i odlu─Źio je kao u izreci ove presude.

Naime, iz obrazlo┼żenja prvostepene presude i podataka u spisu predmeta, utvr─Ĺeno je da je bra─Źna zajednica izme─Ĺu parni─Źnih stranaka fakti─Źki prekinuta 1995. godine zbog trajno poreme─çenih bra─Źnih odnosa i da nema mogu─çnosti da se obnovi, da tu┼żiteljica od tada ┼żivi u doma─çinstvu svoga brata i da se izdr┼żavala od zarade ostvarene povremenim radom u nadnici i pomo─çi brata, da tu┼żeni ostvaruje penziju u iznosu od 256,50 KM mjese─Źno i da ┼żivi u vanbra─Źnoj zajednici sa drugom ┼żenom sa kojom ima malodobno dijete koje je zajedno sa vanbra─Źnom suprugom obavezan izdr┼żavati.

Nije sporno da se neosiguranom bra─Źnom drugu, onom koji je nesposoban za rad ili je nezaposlen dosu─Ĺuje kod razvoda braka nov─Źani iznos na teret drugog bra─Źnog druga, srazmjerno njegovim mogu─çnostima, shodno odredbi ─Źlana 239. preuzetog Porodi─Źnog zakona. Smisao te odredbe je u tome da razvodom braka jedan bra─Źni drug dolazi u nepovoljne materijalne prilike, u situaciju u kojoj je ugro┼żeno njegovo izdr┼żavanje. I to baš radi prestanka braka, jer se tom ─Źinjenicom mijenja njegovo stanje, u stanje koje je za njega nepovljno.

U konkretnom slu─Źaju, iako je brak dugo trajao (više od 30 godina), bra─Źna zajednica izme─Ĺu parni─Źnih stranaka je fakti─Źki prekinuta 1995. godine, a tu┼żba za razvod braka kojom je tra┼żeno i supru┼żansko izdr┼żavanje podnesena po proteku oko 11 godina od prekida bra─Źne zajednice i kada bra─Źni drug / tu┼żiteljica koja tra┼żi izdr┼żavanje kroz to vrijeme nije uopšte bila ekonomski upu─çena na drugog bra─Źnog druga / tu┼żenog, onda se ima uzeti da je kroz du┼żi period odvojenog ┼żivota potpuno samostalno obezbje─Ĺivala sredstva za svoje izdr┼żavanje. Svaki od bra─Źnih drugova ┼żivio je i izdr┼żavao se sasvim neovisno od bra─Źnog stanja i bra─Źne zajednice, jer za to vrijeme ne samo da zajednice nije bilo, nego me─Ĺu njima uopšte nije bilo neke veze. Samo formalno postojanje braka, ne daje pravo na izdr┼żavanje za slu─Źaj razvoda braka, obzirom da to pravo proizilazi iz svrhe braka, a to je bra─Źna zajednica, ostvarivanje du┼żnosti uzajamnog pomaganja, zajedni─Źkog ┼żivljenja koje se sastoji u radu, ulaganjima, uzajamnim postupcima u trošenju, iz koga je stanja jedna strana razvodom došla u prilike u kojima nije materijalno osigurana i tada ima opravdanja teret koji pada na drugog razvedenog bra─Źnog druga, a ne zbog formalnog postojanja braka.

Kod ─Źinjenice da stranke ne ┼żive u bra─Źnoj zajednici oko 11 godina i da kroz to vrijeme tu┼żiteljica nije tra┼żila izdr┼żavanje, niti su stranke kao bra─Źni drugovi bili upu─çeni na uzajamnu pomo─ç kroz tako dugo vrijeme, tako da su prestali da vrše uzajamna prava i obaveze, zna─Źi da tu┼żiteljica nije ekonomski ovisila od tu┼żenog, pa je iz same ─Źinjenice formalnog postojanja braka, ali i bez utvr─Ĺenja ─Źinjenica koje se ti─Źu nemogu─çnosti zaposlenja tu┼żiteljice kao jedne od bitnih pretpostavki za nastanak njenog prava na izdr┼żavanje, pogrešan zaklju─Źak prvostepenog suda da tu┼żiteljica ima pravo na izdr┼żavanje.

Prema tome, osnovano tu┼żeni ┼żalbom ukazuje da odvojeni ┼żivot izme─Ĺu njega i tu┼żiteljice dugo traje, da toliko dugo traju samostalna privre─Ĺivanja i samostalna briga o ┼żivotnim potrebama svakoga od njih, onda otpada zakonska pretpostavka o upu─çenosti stranaka na uzajamnu potporu, a stim u vezi i zakonski osnov za izdr┼żavanje, što shodno odredbi ─Źlana 243. Porodi─Źnog zakona vodi odbijanju zahtjeva za supru┼żni─Źko izdr┼żavanje.

Kako stoji ┼żalbeni razlog da je prvostepena presuda u dijelu u kojem je utvr─Ĺena obaveza supru┼żanskog izdr┼żavanja donesena uz pogrešnu primjenu materijalnog prava, da je prvostepeni sud pogrešno protuma─Źio odredbu ─Źlana 243. Porodi─Źnog zakona i time povredio pravila od kojih ovisi osnovanost tog zahtjeva, valjalo je ┼żalbu tu┼żenog kao osnovanu uva┼żiti i na osnovu ─Źinjeni─Źnog stanja utvr─Ĺenog u prvostepenom postupku prvostepenu presudu u pobijanom dijelu zbog pogrešne primjene materijalnog prava preina─Źiti na osnovu ─Źlana 301. Zakona o parni─Źnom postupku Br─Źko Distrikta BiH.

 

(Presuda Apelacionog suda Br─Źko Distrikta Bosne i Hercegovine broj 097-0-G┼ż-06-000270)

 

<------->

 

Ukidanje dosu─Ĺenog izdr┼żavanja

P R E S U D A

┼Żalba tu┼żitelja ─É.T. iz B. se USVAJA i presuda Osnovnog suda Br─Źko Distrikta BiH broj 096-0-P-06-000026 od 29.05.2006. godine kojom je tu┼żitelj odbijen sa tu┼żbenim zahtjevom PREINA─îAVA tako što se usvaja tu┼żbeni zahtjev tu┼żitelja koji glasi:
''Mijenja se presuda Osnovnog suda Br─Źko Distrikta BiH broj P.88/02-II od 15.10.2002. godine tako što se tu┼żitelj ─É.T. iz B. osloba─Ĺa obaveza davanja doprinosa za izdr┼żavanje svog sina punoljetnog L.T.–M. iz P''.

Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

O b r a z l o ┼ż e n j e

Prvostepenom presudom tu┼żitelj je odbijen sa zahtjevom da se izmjeni presuda Osnovnog suda Br─Źko Distrikta BiH broj P.88/02-II od 15.10.2002. godine (kojom je obavezan da za izdr┼żavanje L.T. iz P., kao svog sina, doprinosi 15% od mjese─Źne zarade po─Źev od 20.06.2002. godine pa ubudu─çe a dok zato budu postojali zakonski uslovi ili do druge odluke suda) tako da se isti oslobodi obaveze da doprinosi za izdr┼żavanje svog sina L.T.–M. koja je utvr─Ĺena navedenom presudom, kao i da se tu┼żeni obave┼że da tu┼żitelju naknadi troškove postupka.

Navedenu presudu ┼żalbom pobija tu┼żitelj zbog, kako proizlazi iz navoda ┼żalbe, pogrešne primjene materijalnog prava odnosno pogrešne primjene odredbe ─Źlana 231. Porodi─Źnog zakona kada je prvostepeni sud odlu─Źio kao u izreci pobijane presude.

Nakon što je pobijanu presudu ispitao u granicama propisanim odredbom ─Źl. 292. Zakona o parni─Źnom postupku Br─Źko Distrikta BiH (''Slu┼żbeni glasnik Br─Źko Distrikta BiH'', broj 5/00, 1/01, 6/02 i 11/05) ovaj sud je odlu─Źio kao u izreci, a iz slijede─çih razloga:

Tu┼żitelj je zahtjev u ovom sporu, da se izmijeni presuda Osnovnog suda Br─Źko Distrikta BiH, broj P.88/02-II od 15.10.2002. godine, i isti oslobodi obaveze (fakti─Źki da se ukine njegova obaveza) da doprinosi za izdr┼żavanje L.T. iz P. – sina tu┼żitelja koja je ovom presudom utvr─Ĺena, zasnovao na ─Źinjeni─Źnim navodima da je tu┼żeni u školskoj 2003/04 godini upisao (kao student) V. t. školu u B., me─Ĺutim, redovno nije poha─Ĺao nastavu i nije polo┼żio kolokvije, niti je polo┼żio ijedan ispit, pa je u školskoj 2004/05 godini obnovio upis. Obzirom da i u obnovljenoj godini nije redovno ispunjavao obaveze, u školskoj 2005/06 godini je promijenio školu i kao vanredni student upisuje Višu tekstilnu školu u L., me─Ĺutim, ─Źinjenica da više od 2 godine nije polo┼żio nijedan ispit ukazuje da je i školu u L. upisao samo da i nadalje prima izdr┼żavanje odre─Ĺeno navedenom presudom Osnovnog suda Br─Źko Distrikta BiH i stoga ovaj upis fakti─Źki predstavlja zloupotrebu prava na izdr┼żavanje koje svako dijete ima dok se nalazi na redovnom školovanju, a nakon njegovog punoljetstva.

Prvostepeni sud je, kako proizlazi iz obrazlo┼żenja pobijane presude, u postupku utvrdio ─Źinjenice da je tu┼żeni prvu godinu studija nakon punoljetstva upisao 2003/04 godine, da je upis na istoj školi (V. t.) obnovio 2004/05 godine i da je 2005/06 godine na redovnom školovanju i to kao student prve godine na V. t. školi u L. (izvršen je u dokaznom postupku uvid u uvjerenja navedenih škola) pa je ocijenio odnosno zaklju─Źio da ─Źinjenica da se tu┼żeni u vrijeme podnošenja tu┼żbe nalazi na redovnom školovanju (kao student prve godine na V. t. školi u L. sa svim obavezama koje proizlaze iz statusa studenta) predstavlja osnov za postojanje obaveze tu┼żitelja, da kao roditelj i nadalje doprinosi izdr┼żavanju tu┼żenog – svog sina, a koji osnov je sadr┼żan u odredbi ─Źlana 231. Porodi─Źnog zakona (''Slu┼żbeni list SR BiH'', broj 21/79 i 44/89) a da dokazi koje je tu┼żitelj sudu u postupku predo─Źio ne predstavljaju dokaze koji upu─çuju na to da tu┼żeni samo fiktivno studira.

Ovaj sud nalazi da je prvostepeni sud na utvr─Ĺeno ─Źinjeni─Źno stanje pogrešno primjenio materijalno pravo kada je tu┼żitelja odbio sa tu┼żbenim zahtjevom.

Naime, po ocjeni ovoga suda ─Źinjenice koje je prvostepeni sud utvrdio u postupku kao i ─Źinjenica koju je tu┼żitelj istakao u ┼żalbi (da tu┼żeni obaveze koje proizlaze iz redovnog školovanja i dalje ne ispunjava) i prilo┼żeni dokaz u tom pravcu koji evidentno nije mogao sudu pru┼żiti u prvostepenom postupku (u uvjerenju od 09.10.2006. godine koje je dostavljeno Apelacionom sudu konstatovano je da je tu┼żeni u školskoj 2006/07 ponovo upisao prvu godinu na V. p. školi u B., kao redovan student) ukazuju da je prvostepeni sud pogrešno primjenio odredbu ─Źlana 231. Porodi─Źnog zakona kada je odlu─Źio kao u izreci pobijane presude, jer odredba ─Źlana 231. Porodi─Źnog zakona propisuje obavezu roditelja da prema svojim mogu─çnostima obezbijede izdr┼żavanje djeci i nakon punoljetstva, najdalje do 26 godine ┼żivota (osim ako redovno školovanje i u tom vremenu nije završeno iz opravdanih razloga) samo ako se djeca nalaze na redovnom školovanju, a ─Źinjenica redovnog školovanja svakako ne zna─Źi samo upis svake školske godine u odre─Ĺenu školu na prvu godinu studija u svojstvu redovnog studenta, nego redovno školovanje podrazumijeva izvršavanje svih obaveza predvi─Ĺenih programom studija i polaganje ispita bez znatnog zastoja (osim ako je znatan zastoj posljedica drugih okolnosti a ne nemara djeteta, pri ─Źemu je teret dokazivanja opravdanosti razloga za zastoj na tu┼żenom) kako bi se stvorili uslovi za upis u narednu godinu studija.

Kako je tu┼żeni i u školskoj 2006/07 godini ponovo upisao prvu godinu studija na V. p. školi u B. što nedvojbeno ukazuje da i u 2005/06 školskoj godini nije ispunjavao obaveze koje proizlaze iz redovnog školovanja u školi koju je prethodno upisao, to tu┼żitelj nije du┼żan da saglasno odredbi ─Źlana 231. Porodi─Źnog zakona doprinosi za njegovo izdr┼żavanje, jer njegovo školovanje u konkretnim okolnostima ne predstavlja redovno školovanje u smislu navedene zakonske odredbe, pa je zahtjev tu┼żitelja valjalo usvojiti i prvostepenu presudu preina─Źiti, a na osnovu odredbe ─Źlana 301. Zakona o parni─Źnom postupku Br─Źko Distrikta BiH.

Obzirom da saglasno odredbi ─Źlana 113. Zakona o parni─Źnom postupku Br─Źko Distrikta BiH sud kada preina─Źi odluku protiv koje je podnesen pravni lijek odlu─Źuje o troškovima cijelog postupka, ovaj sud je odredio da svaka stranka snosi svoje troškove postupka imaju─çi u vidu ─Źinjenicu da tu┼żitelj iako je tu┼żbom tra┼żio naknadu troškova, opredjeljeni zahtjev za naknadu nije podnio do zaklju─Źenja glavne rasprave pred prvostepenim sudom.

 

(Presuda Apelacionog suda Br─Źko Distrikta Bosne i Hercegovine broj 097-0-G┼ż-06-000356)

 

<------->

 

Odluka o povjeravanju djeteta

P R E S U D A

Tu┼żitelj J.A. iz B. ODBIJA se sa tu┼żbenim zahtjevom koji glasi:
''Mijenja se presuda Osnovnog suda Br─Źko Distrikta BiH broj P-54/03-II od 03.02.2004. godine, u dijelu koji se odnosi na povjeravanje zajedni─Źkog djeteta parni─Źnih stranaka na dalji odgoj, ─Źuvanje, vaspitanje i izdr┼żavanje tu┼żenoj A.B., kao majci, tako što se zajedni─Źko dijete parni─Źnih stranaka mldb. D.A. ro─Ĺen 01.01.2001. godine u B. povjerava na dalji odgoj, ─Źuvanje, vaspitanje i izdr┼żavanje tu┼żiocu J.A. iz Br─Źkog, kao ocu.

Obavezuje se tu┼żena A.B. da mldb. D.A. preda tu┼żiocu J.A. na odgoj, ─Źuvanje, vaspitanje i izdr┼żavanje, te da na ime svog doprinosa za izdr┼żavanje mldb. D.A. mjese─Źno pla─ça iznos od 300,00 KM na ruke tu┼żioca J.A., kao zakonskog zastupnika i oca mldb.
D.A. i to do desetog u mjesecu za teku─çi mjesec, po─Źev od pravosna┼żnosti presude pa ubudu─çe dok za to budu postojali zakonski uslovi ili do druge odluke suda, a sve u roku od 15 dana od dana pravosna┼żnosti ove presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.''

Obavezuje se tu┼żitelj J.A. da tu┼żenoj A.B. naknadi troškove postupka u iznosu od 1.165,00 KM, u roku od 15 dana od dana prijema presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

O b r a z l o ┼ż e n j e

Tu┼żitelj je Osnovnom sudu Br─Źko Distrikta BiH podnio tu┼żbu u kojoj je naveo da je pravosna┼żnom presudom istog suda P-54/03-II od 03.02.3004. godine brak parni─Źnih stranaka razveden, a mldb. dijete stranaka – sin D.A. povjeren tu┼żenoj A.B. kao majci na odgoj, ─Źuvanje i vaspitanje. Me─Ĺutim, tu┼żena je 3 mjeseca po razvodu braka otišla u A. prakti─Źno napuštaju─çi mldb. dijete i ostavljaju─çi ga tu┼żitelju kao ocu na odgoj, ─Źuvanje i vaspitanje u narednih 15 mjeseci, nepokazuju─çi za to vrijeme du┼żnu brigu prema njemu, jer je mldb. dijete posje─çivala samo jednom mjese─Źno kada je dolazila u B. po dje─Źiji dodatak, pa je time pokazala grubu nemarnost i nepodobnost za dalju brigu i odgoj mldb. sina. Nadalje, tu┼żena je krajem avgusta 2005. godine, bez znanja i saglasnosti tu┼żitelja i Centra ... B. odvela mdlb. dijete u A. i tako je uskratila tu┼żitelju roditeljsko pravo odnosno pravo da odr┼żava li─Źne kontakte sa djetetom. Kako je tu┼żitelj od razvoda braka fakti─Źki vodio brigu o mldb. sinu, a kako ga tu┼żena spre─Źava da sa istim odr┼żava li─Źne odnose, te ne vra─ça mldb. D. iz A. i odvaja ga od tu┼żitelja i od njegovih roditelja odnosno iz sredine u kojoj je ro─Ĺen i odrastao, tu┼żena je povrijedila takvim postupcima odredbe Porodi─Źnog zakona kao i prava utvr─Ĺena Konvencijom o pravu djeteta. Osim toga zbog nepostojanja po┼żeljnog kontinuiteta u podizanju mldb. djeteta moglo bi do─çi i do adaptacionih problema koji bi negativno uticali na dalji psihofizi─Źki razvoj mldb. djeteta, pa kako navedene ─Źinjenice ukazuju da su se promijenile okolnosti koje su postojale u vrijeme donošenja ranije odluke predla┼że da se izmijeni presuda kojom je brak stranaka razveden u dijelu koji se odnosi na povjeravanje mldb. djeteta, tako da se mldb. D.A. (sin stranaka) povjeri ubudu─çe tu┼żitelju kao ocu.

Tu┼żena je u postupku Osnovnog suda Br─Źko Distrikta BiH broj P-145/05-II u odgovoru na tu┼żbu istakla da ne postoje promijenjene okolnosti u odnosu na okolnosti koje su postojale u vrijeme donošenja presude kojom je razveden brak stranaka i mldb. sin stranaka povjeren istoj kao majci na odgoj, ─Źuvanje i vaspitanje a koje bi ukazale na osnovanost zahtjeva tu┼żitelja za izmjenu odluke o povjeri.

Odlu─Źuju─çi o zahtjevu tu┼żitelja prvostepeni sud je nakon provedenog dokaznog postupka presudom broj P-145/05-II od 25.08.2005. godine preina─Źio presudu istog suda broj P-54/03-I od 03.02.2004. godine u dijelu koji se odnosi na povjeravanje zajedni─Źkog djeteta tako što je mldb. D.A. povjerio na odgoj, ─Źuvanje, vaspitanje i izdr┼żavanje tu┼żitelju kao ocu.

Protiv ove presude tu┼żena je izjavila ┼żalbu, pa je Apelacioni sud Br─Źko Distrikta BiH odlu─Źuju─çi o ┼żalbi rješenjem broj 097-0-G┼ż-06-000443 od 09.11. 2006. godine ┼żalbu usvojio, pobijanu presudu ukinuo na osnovu odredaba ─Źl. 293. i 296. Zakona o parni─Źnom postupku Br─Źko Distrikta BiH, u daljem tekstu ZPP BD BiH, (Slu┼żbeni glasnik Br─Źko Distrikta BiH'', broj 5/00, 1/01, 6/02, 11/05 i 20/06) i odlu─Źio da odr┼żi glavnu raspravu jer je našao da je prvostepena presuda donesena uz bitnu povredu odredaba postupka iz ─Źl.
284. stav 2 ta─Źka 12 ZPP-a BD BiH na koju povredu je ukazala tu┼żena u ┼żalbi kao i zbog toga što je našao da je to potrebno radi pravilnog utvr─Ĺenja ─Źinjeni─Źnog stanja u ovom sporu.

 

Tu┼żitelj je u postupku pred Apelacionim sudom istakao da ostaje kod tu┼żbe, i svih navoda istaknutih u tu┼żbi, a tu┼żbeni zahtjev je precizirao podneskom od 11.12.2006. godine tako da tra┼żi: da se izmijeni presuda Osnovnog suda Br─Źko Distrikta BiH broj P- 54/03-II od 03.02.2004. godine, u dijelu koji se odnosi na povjeravanje zajedni─Źkog djeteta parni─Źnih stranaka na dalji odgoj, ─Źuvanje, vaspitanje i izdr┼żavanje tu┼żenoj A.B., kao majci, tako što se zajedni─Źko dijete parni─Źnih stranaka mldb. D.A. ro─Ĺen 01.01.2001. godine u B. povjerava na dalji odgoj, ─Źuvanje, vaspitanje i izdr┼żavanje tu┼żiocu J.A. iz B., kao ocu, a da se tu┼żena A.B. obave┼że da mldb. D.A. preda tu┼żiocu J.A. na odgoj, ─Źuvanje, vaspitanje i izdr┼żavanje, te da na ime svog doprinosa za izdr┼żavanje mldb. D.A. mjese─Źno pla─ça iznos od 300,00 KM na ruke tu┼żioca J.A., kao zakonskog zastupnika i oca mldb. D.A. i to do desetog u mjesecu za teku─çi mjesec, po─Źev od pravosna┼żnosti presude pa ubudu─çe dok za to budu postojali zakonski uslovi ili do druge odluke suda, a sve u roku od 15 dana od dana pravosna┼żnosti ove presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja. Predlo┼żio je da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Tu┼żena je u postupku pred Apelacionim sudom ponovo istakla da osporava zahtjev tu┼żitelja jer se nisu izmijenile okolnosti, pa se stoga ne mo┼że izmijeniti ni odluka suda donesena u brakorazvodnom sporu kojom je mldb. sin D.A. povjeren njoj kao majci na odgoj, zaštitu i vaspitanje. Predlo┼żila je da stoga sud tu┼żitelja odbije sa zahtjevom da se mldb. dijete stranaka povjeri ubudu─çe njemu kao ocu na odgoj, zaštitu i vaspitanje, te je tra┼żila da se tu┼żitelj obave┼że da istoj naknadi troškove parni─Źnog postupka.

Apelacioni sud je u postupku proveo dokaze uvidom u zapisnik Centra ... B. od 28.12.2005. godine, dopis – mišljenje Pododjela ... od 17.01.2006. godine, nalaz i mišljenje ljekara specijaliste iz B. od 04.03.2005. godine i 24.02.2005. godine, kopiju zdravstvene knji┼żice, zapisnik Centra ... od 05.05.2006. godine, dopis – mišljenje Pododjela ... B. od 15.05.2006. godine, izvještaj ljekara specijaliste za ortopediju iz A. od 16.05.2006. godine, uvid u obra─Źun plate (prevod) za tu┼żenu, u uvjerenje o prijavi za mldb. D.A., uvid u nalaz i mišljenje klini─Źkog psihologa Z.N. iz B.1, uvid u nalaz dr. N.M., podatke o mjese─Źnim primanjima za tu┼żitelja za 8, 9 i 10 mjesec 2006. godine, uvid u prijavu Centra ... od 06.12.2006. godine, saslušan je svjedok V.─î., te su saslušani tu┼żitelj i tu┼żena kao stranke.

Nakon ocjene provedenih dokaza u smislu odredbe ─Źlana 8. ZPP-a BD BiH odlu─Źeno je kao u izreci a iz slijede─çih razloga:

Odredbom ─Źlana 92. stav 2. Porodi─Źnog zakona propisano je da ─çe sud donijeti novu presudu o povjeravanju djece na zaštitu, vaspitanje i izdr┼żavanje, ako to zahtjevaju promijenjene prilike.

U konkretnom slu─Źaju mdlb. dijete stranaka, sin D.A. presudom Osnovnog suda Br─Źko Distrikta BiH broj P-54/03-II od 03.02.2004. godine kojom je razveden brak stranaka, povjeren je tu┼żenoj kao majci na dalji odgoj, ─Źuvanje vaspitanje i izdr┼żavanje.

Tu┼żitelj je u ovom postupku istakao da su se promijenile prilike koje su postojale u vrijeme kada je donesena navedena odluka, te da stoga postoji zakonski osnov za izmjenu odluke o povjeri.

Ovaj sud, me─Ĺutim, nalazi da u odnosu na vrijeme kada je donesena presuda kojom je mldb. D.A. povjeren tu┼żenoj kao majci, ne postoje promijenjene prilike, koje bi opravdavale, odnosno ─Źinile osnovanim zahtjev tu┼żitelja za izmjenu odluke.

Naime, iz iskaza tu┼żitelja i tu┼żene kao stranaka utvr─Ĺeno je da je mldb. dijete stranaka, nakon donošenja presude kojom je razveden brak stranaka i kojom je povjeren majci na zaštitu, vaspitanje i izdr┼żavanje, neko vrijeme (period od oko 3 mjeseca) ┼żivio sa majkom, a zatim je ponovo boravio kod tu┼żitelja po dogovoru tu┼żitelja i tu┼żene, obzirom da je tu┼żena odlu─Źila da na─Ĺe zaposlenje u A. i da tamo ┼żivi, pa je mdlb. dijete ostalo sa tu┼żiteljem i njegovim roditeljima sa kojima je tu┼żitelj ┼żivio u zajednici, a tu┼żena je sa mldb. djetetom odr┼żavala kontakte i posje─çivala ga, te kada je našla posao i obezbijedila stambene uslove (jer je uz saglasnost svojih roditelja mogla da ┼żivi u njihovoj ku─çi u A.) odnosno kada je za mldb. dijete dobila putnu ispravu i vizu, odvela je i mldb. D. u A., gdje o njegovom vaspitanju, zaštiti i izdr┼żavanju ona brine, obezbje─Ĺuju─çi boravak djeteta u adekvatnom smještaju samo za vrijeme dok je ona na poslu. ─îinjenicu da je mldb. sina krajem avgusta 2005. godine odvela u A. a da tada o odlasku mldb. djeteta tu┼żitelja nije izvijestila, tu┼żena nije osporila ali je navela u iskazu kao stranke da je to u─Źinila zbog toga što je tu┼żitelj u to vrijeme izri─Źito bio protiv takve njene odluke, iako se u po─Źetku odluci tu┼żene da ode sa mldb. djetetom u A. nije protivio. Tu┼żitelj u postupku nije dokazao da navedene ─Źinjenice nisu ta─Źne, niti je osporio navod tu┼żene da ga je o odlasku djeteta obavijestila neposredno nakon napuštanja teritorije BiH, obezbje─Ĺuju─çi istom kontakt telefonom sa mldb. djetetom, a ─Źinjenica da je tu┼żena redovne kontakte tu┼żitelja i mldb. djeteta u B., odnosno ponovno vi─Ĺenje prihvatila odmah nakon što je Centar ... B.odredio na─Źin kontaktiranja uz garancije da ─çe mldb. D. mo─çi ponovo voditi sa sobom, po ocjeni suda upravo ukazuje da tu┼żena u nastalim okolnostima nije vi─Ĺanje tu┼żitelja sa mldb. djetetom omogu─çila da bi uskratila to pravo tu┼żitelju, jer je do prekida tog na─Źina kontaktiranja o─Źigledno došlo isklju─Źivo zbog neprihvatanja tu┼żitelja da mldb. dijete ┼żivi u A. sa tu┼żenom kao majkom, kojoj je odlukom suda i povjeren.

U iskazu kao stranke tu┼żitelj je naveo da ne zna gdje mldb. sin stranaka ┼żivi u A. odnosno da li ┼żivi u adekvatnim stambenim uslovima, me─Ĺutim, isti fakti─Źki nije osporio navode tu┼żene kao stranke da su potrebni stambeni uslovi obezbje─Ĺeni tako što tu┼żena sa mldb. D. ┼żivi u ku─çi svojih roditelja, u zasebnom prostoru sa zasebnim ulazom i da su isti zadovoljavaju─çi.

Tu┼żitelj je u postupku pred Apelacionim sudom isticao i ─Źinjenicu da je mldb. sin izmijenjenog ponašanja, da ispoljava nesigurnost, ima promjene u govoru (jer muca) i da je to posljedica promjene sredine a posebno ─Źinjenice da ┼żivi i boravi u sredini sa druga─Źijim navikama, odnosno u sredini u kojoj se govori stranim jezikom, pa je na te okolnosti odnosno na okolnost postoje li promjene u psihofizi─Źkom razvoju i u ponašanju mdlb. sina stranaka obavljeno vješta─Źenje klini─Źkog psihologa. Iz nalaza i mišljenja klini─Źkog psihologa Z.N. (kojem stranke nisu prigovorile) utvr─Ĺeno je da promjena u

ponašanju odnosno u razvoju mldb. djeteta nema a vještak je odre─Ĺeno u postupku pred Apelacionim sudom navela da promjena ubudu─çe, po redovnom toku stvari, ne bi trebalo biti obzirom da je period adaptacije na novu sredinu i sve uslove ┼żivota u toj sredini prošao.

Iz nalaza ljekara ortopeda koji je prilo┼żen u spis predmeta a koji je mdlb. D. pregledao u A. sud je utvrdio da tu┼żena o zdravstvenom stanju mldb. djeteta brine prema ukazanoj potrebi, odnosno da kontroliše njegovo zdravstveno stanje zbog promjena koje su nastale još dok je mldb. dijete ┼żivilo u B.

Iz navedenih utvr─Ĺenih ─Źinjenica nedvojbeno proizlazi da se okolnosti koje su postojale u vrijeme donošenja prethodne odluke nisu promijenile tako da je u interesu mldb. djeteta da se odluka o povjeravanju promjeni. Naime, ─Źinjenica da je mldb. sin stranaka otišao iz B. kod majke kojoj je povjeren a koja ┼żivi i radi u A. sama po sebi ne ukazuje na promijenjene prilike koje zahtjevaju izmjenu odluke obzirom da je majka u prvim godinama ┼żivota djeteta najva┼żniji oslonac u njegovom razvoju pa se takva prirodna veza mo┼że prekinuti samo ukoliko to iziskuju ozbiljni razlozi, ─Źije postojanje u konkretnom slu─Źaju nije dokazano. Obzirom na sve utvr─Ĺene ─Źinjenice u postupku, a cijene─çi i mišljenje Centra ... B. da mldb. dijete stranaka i ubudu─çe bude povjereno tu┼żenoj kao majci sud nalazi da ne postoje promijenjene prilike koje zahtjevaju izmjenu odluke o povjeravanju saglasno navedenoj odredbi Porodi─Źnog zakona i stoga je tu┼żitelja odbio sa takvim zahtjevom.

Odluka o troškovima donesena je u smislu odredbe ─Źlana 102. Zakona o parni─Źnom postupku Br─Źko Distrikta BiH, a isti se sastoje od troškova pristupa punomo─çnika na ro─Źišta odr┼żana u ovom postupku (800,00 KM), troškova za sastav ┼żalbe (100,00 KM) i troškova takse na ┼żalbu (40,00 KM) te troškova paušala za rad advokata u iznosu od 25% odnosno 225,00 KM (prikupljanja dokumentacije, pripremanja za ro─Źišta i odsustva iz advokatske kancelarije) a sve saglasno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad advokata RS (''Slu┼żbeni glasnik RS'' broj 45/00).

 

(Presuda Apelacionog suda Br─Źko Distrikta Bosne i Hercegovine broj 097-0-G┼ż-06-000443)

 

<------->

 

Izdr┼żavanje maloljetnog djeteta

P R E S U D A

Obavezuje se tu┼żena S.M. iz B., da na ime doprinosa za izdr┼żavanje mldb. tu┼żitelja S.G. iz B., kao svoga sina, mjese─Źno pla─ça iznos od 150,00 KM od dana 09.02.2006. godine, kao od dana podnošenja tu┼żbe pa ubudu─çe a dok zato budu postojali zakonski uslovi ili do druge odluke suda i to tako što je dospjele obroke du┼żna platiti odjednom, a ubudu─çe svakog mjeseca unaprijed najkasnije do 10-og u mjesecu na ruke zakonskog zastupnika – oca R.G. iz B., kao i da mldb. tu┼żitelju naknadi troškove parni─Źnog postupka u iznosu od 1.240 KM, sve u roku od 15 dana po prijemu presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

O b r a z l o ┼ż e n j e

Osnovnom sudu Br─Źko Distrikta BiH R.G. podnio je 09.02. 2006. godine tu┼żbu protiv S.M. kojom je tra┼żio da se mldb. sin stranaka, ro─Ĺen u vanbra─Źnoj zajednici tu┼żitelja i tu┼żene, povjeri tu┼żitelju kao ocu na odgoj, ─Źuvanje, vaspitanje i izdr┼żavanje a da se tu┼żena obave┼że da za izdr┼żavanje mldb. S.G. mjese─Źno doprinosi po 200,00 KM od dana podnošenja tu┼żbe pa ubudu─çe (dok zato budu postojali zakonski uslovi ili do druge odluke suda) i to za svaki mjesec unaprijed najkasnije do 5-og u mjesecu na ruke oca – zakonskog zastupnika, kao i da tu┼żena tu┼żitelju naknadi troškove postupka, sve u roku od 15 dana po pravosna┼żnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

Prvostepeni sud je odlukom broj 096-0-P-06-000073 koju je donio dana 23.01.2007. godine mldb. dijete stranaka (ro─Ĺeno u vanbra─Źnoj zajednici) povjerio tu┼żitelju na odgoj, ─Źuvanje, vaspitanje i izdr┼żavanje i tu┼żenu obavezao da tu┼żitelju

naknadi troškove postupka u iznosu od 1.440 KM u roku od 15 dana po pravosan┼żnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja, a protivtu┼żbeni zahtjev tu┼żene odnosno zahtjev da se mldb. sin njoj povjeri na odgoj ─Źuvanje, vaspitanje i izdr┼żavanje odbio je kao neosnovan.

Zatim je isti sud dopunskom presudom broj 096-0-P-06-000073 od 19.07.2007. godine tu┼żenu obavezao da za izdr┼żavanje mldb. S.G. – kao svog sina, mjese─Źno doprinosi po 150,00 KM od dana podnošenja tu┼żbe i ubudu─çe dok zato budu postojali zakonski uslovi ili do druge odluke suda, odre─Ĺuju─çi da pla─çanje obaveze vrši svaki mjesec unaprijed najkasnije do 5-og u mjesecu na ruke oca i zakonskog zastupnika, a sa viškom tu┼żbenog zahtjeva tu┼żitelj je odbijen.

Protiv presude od 23.01.2007. godine kao i protiv dopunske presude od 19.07.2007. godine ┼żalbu je izjavila tu┼żena iz svih ┼żalbenih razloga propisanih odredbom ─Źlana 283. Zakona o parni─Źnom postupku Br─Źko Distrikta BiH (u daljem tekstu ZPP-a BD BiH) pa je Apelacioni sud Br─Źko Distrikta BiH odlu─Źuju─çi o izjavljenim ┼żalbama povodom ┼żalbe tu┼żene izjavljene protiv presude od 23.01.2007. godine a po slu┼żbenoj du┼żnosti rješenjem broj 097-0-G┼ż-07-000418 od 24.09.2007. godine ovu presudu ukinuo i tu┼żbu tu┼żitelja u dijelu koji se odnosi na zahtjev za odlu─Źivanje o povjeri mldb. sina stranaka odbacio (te ukinuo provedene radnje u postupku) obzirom da o povjeravanju mldb. djece ro─Ĺene u vanbra─Źnoj zajednici, saglasno odredbama Porodi─Źnog zakona, odlu─Źuje organ starateljstva.

Odlu─Źuju─çi o ┼żalbi izjavljenoj protiv dopunske presude Apelacioni sud Br─Źko Distrikta BiH je našao da je ista presuda donesena uz bitnu povredu odredaba parni─Źnog postupka iz ─Źlana 284. stav 2 ta─Źka 12. ZPP-a BD BiH, na koju je tu┼żena ukazala u ┼żalbi, pa je zbog toga kao i zbog potrebe da se ─Źinjeni─Źno stanje pravilno i potpuno utvrdi u odnosu na zahtjev mldb. tu┼żitelja da tu┼żena doprinosi za njegovo izdr┼żavanje, na osnovu odredaba ─Źlanova 293. i 296. istog zakona rješenjem od 24.09.2007. godine uva┼żavaju─çi ┼żalbu tu┼żene, dopunsku presudu ukinuo i odredio odr┼żavanje glavne rasprave pred Apelacionim sudom.

U postupku pred ovim sudom mldb. tu┼żitelj je ostao kod zahtjeva da tu┼żena doprinosi za njegovo izdr┼żavanje pa je zahtjev precizirao tako što je tra┼żio da se doprinos odredi u iznosu od 150,00 KM mjese─Źno od dana podnošenja tu┼żbe, nalaze─çi da je navedeni iznos tu┼żena u mogu─çnosti izdvajati prema svojim materijalnim prilikama i prihodima i da taj iznos uz doprinos tu┼żenog predstavlja iznos koji ─çe zadovoljiti potrebe njegovog izdr┼żavanja. Tra┼żio je i da tu┼żena istom naknadi troškove parni─Źnog postupka.

Tu┼żena je u postupku pred Apelacionim sudom izjavila da je saglasna da za izdr┼żavanje mldb. tu┼żitelja, kao svoga sina, mjese─Źno izdvaja po 150,00 KM jer je navedeni iznos u mogu─çnosti izdvajati ali je zahtijevala da se njena obaveza utvrdi tako da navedeni iznos doprinosi od dana presu─Ĺenja, pa ubudu─çe. Predlo┼żila je da mldb. tu┼żitelj istoj naknadi troškove postupka, opredjeljene posebnim zahtjevom za naknadu istih.

U postupku pred Apelacionim sudom provedeni su dokazi saslušanjem zakonskog zastupnika i tu┼żene kao stranaka, te je izvršen uvid u: uvjerenje Centra ... D. od 19.10.2007. godine, izjavu o zajedni─Źkom doma─çinstvu od 18.10.2007.godine, uvjerenje Odjela ... JU ... osnovne škole od 16.10.2007. godine, podatke o mjese─Źnim primanjima zakonskog zastupnika od 24.10.2007. godine, Ugovor o kupoprodaji stambenog prostora od 12.12.2006. godine i Anex ugovora.

Nakon ocjene provedenih dokaza u smislu odredbe ─Źlana 8 ZPP-a BD BiH (''Slu┼żbeni glasnik Br─Źko Distrikta BiH'', broj 5/00, 1/01, 6/02, 11/05 i 20/06) odlu─Źeno je kao u izreci, a iz slijede─çih razloga:

Me─Ĺu strankama je nesporna ─Źinjenica da se mldb. sin stranaka S.G. od prekida vanbra─Źne zajednice roditelja nalazi kod oca i da sa njim ┼żivi u zasebnom doma─çinstvu, kako je to konstatovano i u izjavi ovjerenoj pod brojem Ov-22704 dana 18.10.2007. godine.
Uvidom u Ugovor o kupovini stambenog prostora sud je utvrdio da je zakonski zastupnik odnosno otac mldb. tu┼żitelja kupio stambeni prostor u B. (stan površine 43,49 m2) u kom ┼żivi sa mldb. djetetom.
Iz podataka uvjerenja Centra javne bezbijednosti D. utvr─Ĺeno je da je zakonski zastupnik mldb. tu┼żitelja u stalnom radnom odnosu u MUP-u RS od 01.09.1994. godine na poslovima i zadacima saobra─çajnog policajca i da je za posljednja 3 mjeseca (uvjerenje je datirano sa 24.10.2007. god.) ostvario procjes─Źnu platu u iznosu od 562,59 KM.

Zakonski zastupnik i tu┼żena su iskazima kao stranaka nespornim u─Źinili ─Źinjenice: da zakonski zastupnik od imovine pored stana ima i automobil, da njegovi roditelji imaju imovinu u T. (2 ku─çe), da tu┼żena radi na tr┼żnici A., da ima radnju kao samostalni preduzetnik i da djelatnost obavlja u prostoru koji je kupila od I. u površini od 16 m2, te
da mjese─Źno ostvaruje prihod od oko 1.000 KM, da od imovine ima stan u B. (stambeni prostor veli─Źine 75 m2) i automobil, kao i ─Źinjenicu da zakonski zastupnik i tu┼żena nemaju obavezu izdr┼żavanja drugih lica, a da tu┼żena za izdr┼żavanje mldb. tu┼żitelja ne doprinosi.

Imaju─çi u vidu odredbe ─Źlanova 230. stav 2, 251. stav 2. i 3 i 253 Porodi─Źnog zakona sud je našao da iznos od 150,00 KM (koji iznos je mldb. tu┼żitelj tra┼żio kao doprinos tu┼żene a za koji iznos se tu┼żena saglasila u postupku, da predstavlja iznos koji je u mogu─çnosti izdvajati za izdr┼żavanje mldb. djeteta) predstavlja doprinos koji ─çe uz doprinos zakonskog zastupnika u pribli┼żno istoj visini, omogu─çiti zadovoljavanje svih potreba mldb. djeteta stranaka imaju─çi u vidu njegov uzrast i sve njegove potrebe a posebno ─Źinjenicu da je, prema podacima Odjela ..., isti redovan u─Źenik sedmog razreda
... osnovne škole u B.

Obaveza tu┼żene da doprinosi po 150,00 KM mjese─Źno, odre─Ĺena je od 09.02.2006. godine jer je tada fakti─Źki postavljen zahtjev za izdr┼żavanje u tu┼żbi koju je protiv tu┼żene podnio R.G., radi povjere mldb. djeteta, a po kojoj je vo─Ĺen postupak pred Osnovnim sudom Br─Źko Distrikta BiH, pod brojem 096-0-P-06-000073, pa je neosnovan

zahtjev tu┼żene da se ista obave┼że da doprinosi za izdr┼żavanje mldb. tu┼żitelja od dana presu─Ĺenja.

Tu┼żena je du┼żna u smislu odredbe ─Źlana 102. ZPP-a BD BiH mldb. tu┼żitelju naknaditi parni─Źne troškove u iznosu od 1.240 KM, jer je tek na posljednjem ro─Źištu u postupku pred Apelacionim sudom pristala da doprinosi za izdr┼żavanje mldb. sina po 150,00 KM (koji iznos je mldb. tu┼żitelj u postupku pred ovim sudom i tra┼żio kao doprinos) pa je vo─Ĺenje konkretnog postupka od postavljanja zahtjeva tu┼żbom sve do posljednjeg ro─Źišta bilo nu┼żno da bi mldb. tu┼żitelj ostvario svoje pravo na izdr┼żavanje u odnosu na tu┼żenu kao majku, a troškovi se sastoje od troškova pristupa na 9 ro─Źišta (9 x 50 bodova) u ukupnom iznosu od 900,00 KM, troškova sastava tu┼żbe po punomo─çniku u iznosu od 100,00 KM, troškova sastava podneska (dva podneska) u iznosu od ukupno 200,00 KM, troškova takse na tu┼żbu u iznosu od 20,00 KM i takse na presudu u iznosu od 20,00 KM, sve prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad advokata RS (''Slu┼żbeni glasnik RS'', broj 45/00).

 

(Presuda Apelacionog suda Br─Źko Distrikta Bosne i Hercegovine broj 097-0-G┼żP-07-000025)

 

<------->

 

Utvr─Ĺivanje zajedni─Źke imovine bra─Źnih partnera

P R E S U D U

┼Żalba tu┼żenog se odbija i presuda Osnovnog suda Br─Źko Distrikta Bosne i Hercegovine broj P.194/99-I od 23.04.2003. godine POTVR─ÉUJE.

 

O b r a z l o ┼ż e n j e

Presudom Osnovnog suda Br─Źko Distrikta Bosne i Hercegovine broj P.194/99 od 23.04.2003. godine utvr─Ĺeno je:

• da su tu┼żiteljica i tu┼żeni u toku trajanja bra─Źne zajednice stekli slijede─çu zajedni─Źku imovinu: nepokretnu imovinu - nekretnine ozna─Źene kao k.─Ź. 695 zv. K., ku─ça i zgrada, površine 28 m2, dvorište površine 420 m2, njiva VI klase površine 363 m2 i k.─Ź. 696 zv. K., njiva VI klase površine 363 m2 upisane u Pl. br. 34/01 K.O. B., te pokretnu imovinu – novac koji se nalazi na deviznoj knji┼żici P. b. S. Filijala B. broj... u iznosu od 8.253,44 KM i deviznoj knji┼żici P. b. S. O. b. B. broj... u iznosu od 27.747,01 KM, odnosno u ukupnom iznosu od 36.000,45 KM;

• da je udio tu┼żiteljice i tu┼żenog na zajedni─Źkoj nepokretnoj imovini sa po 1/2, što je tu┼żeni du┼żan priznati i trpiti da se tu┼żiteljica upiše u katastarskoj i zemljišno- knji┼żnim evidencijama kao posjednik i vlasnik sa dijelom od 1/2 navedenih nekretnina, sve u roku od 15 dana po pravosna┼żnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja;
• da je udio tu┼żiteljice i tu┼żenog na zajedni─Źkoj pokretnoj imovini sa po ½ što je tu┼żeni du┼żan priznati i trpiti da se tu┼żiteljica upiše u deviznoj knji┼żici broj. i
deviznoj knji┼żici broj.... kao vlasnik nov─Źanih srestava, upisanih u tim deviznim knji┼żicama sa dijelom od ½, sve u roku od 15 dana po pravosna┼żnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja;

• da posebnu imovinu tu┼żiteljice sa dijelom 1/1 predstavljaju nekretnine ozna─Źene kao k.─Ź. 769 zv. S. K., vo─çnjak III klase površine 3640 m2, k.─Ź. br. 770 zv.
S. K., mo─Źvara površine 35 m2 i njiva VI klase površine 3695 m2 i k.─Ź. 771 zv. S. K.,

šuma III klase, površine 3195 m2, sve upisane u Pl. 34/01 K.O. B., što je tu┼żeni du┼żan priznati i trpiti da se tu┼żiteljica upiše u katastarskim i zemljišno-knji┼żnim evidencijama kao posjednik i vlasnik navedenih nekretnina sa dijelom 1/1, sve u roku od 15 dana po pravosna┼żnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja;

• da posebnu imovinu tu┼żenog sa dijelom 1/1 predstavljaju nekretnine ozna─Źene kao k.─Ź. 72/3 zv. S., šuma III klase površine 3300 m2 i k.─Ź. 145272 zv. K. njiva VII klase površine 5050 m2, sve upisane u Pl. 34/01 K.O. B., što je tu┼żiteljica du┼żna trpiti i priznati da se tu┼żeni upiše u katastarskim i zemljišno-knji┼żnim evidencijama kao vlasnik i posjednik navedenih nekretnina sa dijelom 1/1 sve u roku od 15 dana po pravosna┼żnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

Sa viškom tu┼żbenog zahtjeva, kao neosnovanim, tu┼żiteljica je odbijena, dok je u pogledu troškova odlu─Źeno da svaka stranka snosi svoje troškove.

Protiv navedene presude ┼żali se tu┼żeni zbog bitnih povreda odredaba parni─Źnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvr─Ĺenog ─Źinjeni─Źnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se ┼żalba uva┼żi i pobijana presuda preina─Źi u smislu navoda ┼żalbe ili da se tu┼żbeni zahtjev u cjelosti odbije kao neosnovan.

Nakon što je ispitao pobijanu presudu u smislu ─Źlana 347 Zakona o parni─Źnom postupku Federacije BiH koji se kao zate─Źeni propis, shodno ─Źlanu 70 Statuta Br─Źko Distrikta BiH do sada primjenjivao u ovoj pravnoj stvari, ovaj sud je odlu─Źio kao u izreci iz slijede─çih razloga:

Iz obrazlo┼żenja pobijane presude i podataka u spisu proizilazi da je bra─Źna zajednica tu┼żiteljice i tu┼żenog trajala od 1958. do 1996. godine, kada je fakti─Źki prekinuta, a od kada stranke ne ┼żive zajedno. Za to vrijeme, tu┼żiteljica i tu┼żeni su stekli ─Źetvoro djece, tu┼żiteljica je radila kao doma─çica, brinula o djeci i ku─çi, jedno vrijeme su zajedno radili kao sezonski radnici, dok je tu┼żitelj sve do fakti─Źkog prekida bra─Źne zajednice radio u SR Nj. (pa i poslije toga, do penzionisanja 1998.godine). Pored imovine za koju je utvr─Ĺeno da je ste─Źena tokom braka, stranke su stekle i imovinu u R. H., ali od pozajmljenog novca koji su brat i sestra tu┼żenog pozajmili istom. Ta imovina je zatim, prema utvr─Ĺenju prvostepenog suda prodata 03.05.1999. godine, a novac vra─çen bratu i sestri, zbog ─Źega ta imovina nije ušla u imovinu pod ta─Źkom 1.

Pored nekretnina, prvostepeni sud je utvrdio da su stranke tokom trajanja bra─Źne zajednice stekle i novac koji se nalazi na dvije devizne knji┼żice kod P. b. S. Filijala B. u ukupnom iznosu od 36.045,00 DEM.

Udio tu┼żiteljice i tu┼żenog u sticanju zajedni─Źke imovine, prvostepeni sud je ocijenio jednakim (po ½), o ─Źemu je u obrazlo┼żenju pobijane presude dao razloge koje kao valjane prihvata i ovaj sud.

Iako isti─Źe da je doprinos tu┼żiteljice, posebno u sticanju novca na deviznim knji┼żicama mnogo manji od utvr─Ĺenog, ┼żalba tu┼żenog ne nudi niti jedan novi dokaz kojim bi potkrijepila takve tvdnje niti osporile pomenute odlu─Źne ─Źinjenice koje je prvostepeni sud utvrdio, zbog ─Źega se takvi navodi ┼żalbe ukazuju neprihvatljivim.

Što se ti─Źe navoda ┼żalbe da je tu┼żiteljica radila kao doma─çica a tu┼żeni preko 20 godina bio zaposlen u inostranstvu, rije─Ź je o ─Źinjenicama koje je prvostepeni sud ve─ç imao u vidu, te iste cijenio, ali ne izolovano, kako to ┼żalba ─Źini, nego u vezi sa svim ostalim ─Źinjenicama koje su od odlu─Źnog zna─Źaja za ocjenu doprinosa tu┼żiteljice i tu┼żenog u sticanju cjelokupne ste─Źene imovine.

Cjelokupna ste─Źena imovina je pravilno posmatrana kao jedna cjelina, a ne stvar po stvar, kako to ┼żalba ┼żeli nametnuti, a što bi bilo u suprotnosti sa prirodom odnosa me─Ĺu strankama, njihovim ulogama u porodici i podjelom poslova. Stoga se i ti odnosi, a time i doprinos stranaka u njihovom sticanju, mogu cijeniti jedino u me─Ĺusobnoj vezi, kao cjelina.

Kako je shodno ─Źlanu 267 Porodi─Źnog zakona SR BiH, koji se u smislu ─Źlana 70 Statuta Br─Źko Distrikta BiH, kao zate─Źeni propis i dalje primijenjuje kao zakon Br─Źko Distrikta, sud du┼żan da prilikom odlu─Źivanja o veli─Źini udjela bra─Źnih drugova vodi ra─Źuna ne samo o li─Źnom dohotku i zaradi svakog bra─Źnog druga, ve─ç i o pomo─çi jednog bra─Źnog druga drugom, o radu u doma─çinstvu i porodici, o brizi oko vaspitanja i podizanja djece, kao i o svakom drugom vidu rada i saradnje u upravljanju, odr┼żavanju i pove─çanju zajedni─Źke imovine, pravilno je prvostepeni sud imaju─çi u vidu sve okolnosti, ocijenio da je doprinos tu┼żiteljice u sticanju kako nepokretnih stvari, tako i novca na navedenim deviznim knji┼żicama, jednak doprinosu tu┼żenog. Suprotne navode ┼żalbe, koji ni─Źim nisu dokumentovani, ovaj sud ocjenjuje neosnovanim.

Bez osnova su i tvrdnje ┼żalbe o nerazumljivosti izreke pobijane presude i bitnoj povredi odredaba parni─Źnog postupka iz ─Źlana 336 stav 2 ta─Źka 13 Zakona o parni─Źnom postupku Federacije BiH. Po ocjeni ovog suda, izreka pobijane presude je dovoljno razumljiva, a što se ti─Źe teksta ''njiva VI klase površine 363 m2'', o─Źigledno je da je isti dva puta naveden omaškom, te da se radi o zemljištu koje zaista predstavlja k.─Ź. 696 (kako to i ┼żalba tvrdi) a ne i dio k.─Ź. 695. Kako je omaška o─Źigledna, ovaj sud ocjenjuje da i ti navodi ┼żalbe, iako u tom dijelu ta─Źni, nisu od odlu─Źnog zna─Źaja za ocjenu valjanosti pobijane presude.

Što se ti─Źe navoda ┼żalbe da je obje parcele: k.─Ź. 695 i k.─Ź. 696 upisane u Pl. 34/01 K.O. B., tu┼żeni dobio na dar od svog oca 1961. godine, nakon ─Źega su tu┼żiteljica i tu┼żeni na istom napravili stambeni objekat ─Źijom je propaš─çu (rušenjem za vrijeme ratnih dejstava) prestalo i pravo vlasništva, odnosno suvlasništva na istom, isti nemaju uporišta u provedenim dokazima koje je prvostepeni sud prihvatio (─Źak je i sam tu┼żeni prilikom saslušanja kao parni─Źna stranka izjavio da su sredstvima koje su oboje zaradili sezonskim radom kupili plac od 700 m2 i na njemu zajedni─Źkim sredstvima sagradili ku─çu, dok je u pogledu ku─çe potvrdio da je dobio donaciju kao i ostali mještani, te da ─çe tra┼żiti ponovo).

Ono što predstavlja posebnu imovinu tu┼żenog, utvr─Ĺeno je ta─Źkom 4 presude. Tu┼żeni u ┼żalbi ne navodi nikakav novi dokaz kojim bi doveo u ozbiljnu sumnju ─Źinjeni─Źno stanje koje je u vezi s tim prvostepeni sud utvrdio, a pogotovo ne dokaz kojim bi dokazao da još nešto predstavlja njegovu posebnu imovinu.

Uz to, valja posebno imati u vidu da zemljište i zgrade koje se na njemu nalaze i slu┼że njegovoj redovnoj upotrebi ─Źine neraskidivu pravnu cjelinu a da, shodno odredbi ─Źlana 264 stav 3 Porodi─Źnog zakona SR BIH, koji se i dalje primjenjuje kao va┼że─çi propis, pokloni tre─çih lica tokom bra─Źne zajednice ulaze u zajedni─Źku bra─Źnu

imovinu, bez obzira koji ih je bra─Źni drug primio ukoliko druga─Źije ne proizilazi iz namjene poklona ili ga je poklonodavac ┼żelio u─Źiniti samo jednom od bra─Źnih drugova. Obaveza dokazivanja postojanja navedenih okolnosti ili ┼żelje poklonodavca je na onome koji to tvrdi.

Kako je na utvr─Ĺeno ─Źinjeni─Źno stanje prvostepeni sud pravilno primijenio odgovaraju─çe odredbe Porodi─Źnog zakona koje se odnose na imovinske odnose bra─Źnih drugova, te kako ne stoji ni bitna povreda na koju ┼żalba ukazuje, a ovaj sud nije našao ni drugih bitnih povreda na koje pazi po slu┼żbenoj du┼żnosti, to je ┼żalbu tu┼żenog valjalo kao neosnovanu odbiti i prvostepenu presudu na osnovu ─Źlana 350 Zakona o parni─Źnom postupku Federacije BiH potvrditi.

 

(Presuda Apelacionog suda Br─Źko Distrikta Bosne i Hercegovine broj G┼ż.313/03)

 

<------->

 

NEISPUNjENOST USLOVA ZA PODNO┼áENjE PROTIVTU┼ŻBE U BRAKORAZVODNOJ PARNICI
Zakon o parni─Źnom postupku
─Źlan 74 stav 1

  • Postupak u parnicama u bra─Źnim sporovima posebno je regulisan, dok se na postupak za diobu zajedni─Źke imovine primjenjuju isklju─Źivo odredbe Zakona o parni─Źnom postupku, pa bi istovremeno raspravljanje o zahtjevu za razvod braka i o protivtu┼żbenom zahtjevu za diobu zajedni─Źke imovine bra─Źnih supru┼żnika bilo slo┼żeno i protivno na─Źelu ekonomi─Źnosti postupka.

Obrazlo┼żenje:
"Predmet odlu─Źivanja u ovom parni─Źnom postupku je zahtjev tu┼żitelja za razvod braka zaklju─Źengo izme─Ĺu njega i tu┼żene dana 26.05.2005. godine pred MU u T.
Predmet odlu─Źivanja je i protivtu┼żbeni zahtjev tu┼żene postavljen u odgovoru na tu┼żbu za utvr─Ĺenje da joj pripada udio od ┬Ż dijela na imovini pobli┼że pobrojanoj u protivtu┼żbi, a koja imovina je ste─Źena u braku sa tu┼żiteljem.
Ispituju─çi dozvoljenost protivtu┼żbe u ovom parni─Źnom postupku, prvostepeni sud je zaklju─Źuju─çi da u konkretnoj situaciji nisu ispunjeni uslovi iz odredbe ─Źlana 74. Zakona o parni─Źnom postupku Republike Srpske ("Slu┼żbeni glasnik RS", br. 58/03, 85/03 i 74/05, 63/07 i 49/09. - u daljem tekstu ZPP) za podno┼íenje protivtu┼żbe, tu┼żbu odbio kao nedozvoljenu.
Odlu─Źuju─çi o ┼żalbi tu┼żene drugostepeni sud je nalaze─çi da prvostepeni sud nije mogao tu┼żbu odbiti kao nedozvoljenu, primjenom odredbe ─Źlana 235. ZPP, u vezi sa odredbom ─Źlana 236. istog zakona, ┼żalbu uva┼żio i prvostepenu odluku preina─Źio, tako ┼íto je protivtu┼żbu tu┼żene odbacio kao nedozvoljenu.
Odluka drugostepenog suda je na zakonu zasnovana.
Pravilno ni┼żestepeni sudovi nalaze da zahtjev iz tu┼żbe za razvod braka i zahtjev iz protivtu┼żbe za diobu zajedni─Źke imovine ste─Źene u braku nisu u me─Ĺusobnoj vezi, niti su ispunjeni drugi uslovi iz odredbe ─Źlana 74. ZPP, kako bi se u parnici za razvod braka moglo raspravljati i o zahtjevu iz protivtu┼żbe za diobu zajedni─Źki ste─Źene imovine bra─Źnih supru┼żnika.
Naime, odredbom navedenog ─Źlana propisano je da tu┼żeni mo┼że u odgovoru na tu┼żbu, a najdocnije na pripremnom ro─Źi┼ítu da podnese protivtu┼żbu, ako je zahtjev iz protivtu┼żbe u vezi sa tu┼żbenim zahtjevom, ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti ili ako se protivtu┼żbom tra┼żi utvr─Ĺenje nekog prava ili pravnog odnosa od ─Źijeg postojanja ili nepostojanja zavisi u cjelini ili djelimi─Źno odluka o tu┼żbenom zahtjevu.
Odlu─Źivanjem o tu┼żbenom zahtjevu za razvod braka sudovi rje┼íavaju porodi─Źno-pravni odnos izme─Ĺu bra─Źnih supru┼żnika, odnosno odlu─Źuju o prestanku braka koja odluka ima statusni karakter, dok zahtjev i odluka o zahtjevu za diobu zajedni─Źke imovine izme─Ĺu bra─Źnih drugova ima imovinsko-pravni karakter.
Istina je, da su brak i na─Źini njegovog prestanka, kao i sticanje i dioba zajedni─Źke imovine regulisani istim propisom - Porodi─Źnim zakonom ("Slu┼żbeni glasnik RS", br. 54/02 - u daljem tekstu: PZ). Me─Ĺutim, bra─Źni drugovi mogu u svako doba zajedni─Źku imovinu sporazumno podijeliti kao i podnijeti tu┼żbu za diobu te imovine, a odluka o zahtjevu iz tu┼żbe ne zavisi od ─Źinjenice da li brak postoji ili je razveden, kao ni od ─Źinjenice da li je uop┼íte pokrenuta parnica za razvod braka. Osim toga, postupak u parnicama u bra─Źnim sporovima posebno je regulisan odredbama Porodi─Źnog zakona (─Źlan 65. do ─Źlana 78.), ┼íto ga ─Źini posebnim postupkom a odredbe ZPP, se primjenjuju samo ako tim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno (─Źlan 78. PZ), dok se na postupak za diobu zajedni─Źke imovine primjenjuju isklju─Źivo odredbe ZPP, ┼íto bi istovremeno raspravljanje o zahtjevu za razvod braka i zahtjevu za diobu zajedni─Źke imovine bra─Źnih supru┼żnika ─Źinilo slo┼żenim i bilo bi protivno na─Źelu ekonomi─Źnosti postupka.
Zbog navedenog i ovaj sud nalazi da nisu ispunjeni uslovi iz odredbe ─Źlana 74. stav 1. ZPP, kako bi se u parnici pokrenutoj tu┼żbom za razvod braka moglo raspravljati i o protivtu┼żbi ─Źiji zahtjev se odnosi na diobu zajedni─Źke imovine istih bra─Źnih supru┼żnika. Zbog toga je pravilno drugostepeni sud primjenom odredbe ─Źlana 74. ZPP, preina─Źio prvostepeno rje┼íenje i odbacio protivtu┼żbu.
U svakom slu─Źaju vrijedi napomenuti da ovakva odluka ne sprije─Źava tu┼żenu da podnese posebnu tu┼żbu i pokrene parnicu za diobu zajedni─Źke ste─Źene imovine u braku sa tu┼żiteljem."

(Rješenje Vrhovnog suda Republike Srpske, Rev 2398/2009 od 2.2.2011. godine)

<------->

ZABRANA ULAGANjA REVIZIJE PROTIV PRAVOSNA┼ŻNE PRESUDE O RAZVODU BRAKA
Porodi─Źni zakon
─Źlan 76

  • Brak koji prestaje snagom pravosna┼żne presude o njegovom razvodu, ne mo┼że se uspostaviti novom presudom, pa tako ni Vrhovni sud nije ovla┼íten da po reviziji ili povodom drugog pravnog lijeka izmijeni presudu o razvodu braka.

Obrazlo┼żenje:
"U tu┼żbi tu┼żitelj nije uop┼íte ozna─Źio vrijednost predmeta spora, pa time ni preko propisanog iznosa od 30.000,00 KM. Tu┼żena nije u reviziji, a ni tokom postupka ozna─Źila iznos koji potra┼żuje na ime izdr┼żavanja zajedni─Źkog maloljetnog djeteta, a ni dosu─Ĺeni iznos po tom osnovu nije izra┼żen u apsolutnom nov─Źanom iznosu, slijedom ─Źega se ne mo┼że odrediti ni neka druga vrijednost pobijane presude ili njenog dijela, koja bi, eventualno, prelazila vrijednost od 30.000,00 konvertibilnih maraka i koja bi predmetnu reviziju u─Źinila dozvoljenom, u smislu odredbe ─Źlana 237. stav 2. ZPP.
Pored toga, brak koji prestaje snagom pravosna┼żne presude kojom je brak razveden (kao u ovom slu─Źaju), ne mo┼że se novom presudom uspostaviti. Zbog toga Vrhovni sud nije ovla┼íten da po reviziji ili povodom kojeg drugog pravnog lijeka, izmjeni presudu o razvodu braka, kako je izri─Źito propisano odredbom ─Źlana 76. Porodi─Źnog zakona ("Sl.glasnik RS" broj 54/02, 41/08 i 63/14), pa je predmetna revizija u ovom dijelu i po ovom osnovu nedopu┼ítena. Zabrana ulaganja vanrednog pravnog lijeka protiv pravosna┼żne presude o razvodu braka ustanovljena je spomenutom odredbom Porodi─Źnog zakona, pa iz tog razloga nema mjesta primjeni ni odredbe ─Źlana 237. stav 3. ZPP na koju se poziva revidentica. Osim toga, u reviziji se ne obja┼ínjava za┼íto bi odlu─Źivanje o reviziji bilo od zna─Źaja za obezbje─Ĺenje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti je ista sa─Źinjena po pravilima propisanim odredbom ─Źlana 237. stav 4. ZPP, pa se o istoj nije moglo odlu─Źivati ni primjenom ovih zakonskih odredbi i pod uslovom da nema zabrane sadr┼żane u odredbi ─Źlana 76. Porodi─Źnog zakona."

(Rješenje Vrhovnog suda Republike Srpske, 75 0 P 038208 19 Rev od 15.10.2019. godine)

 

<------->

 

Razvod braka i izdr┼żavanje mldb djeteta

 

P R E S U D U

┼Żalba tu┼żene se odbija i presuda Osnovnog suda Br─Źko Distrikta Bosne i Hercegovine, broj P.216/03-II od 07.06.2004. godine POTVR─ÉUJE u dijelu kojim je tu┼żena obavezana da za izdr┼żavanje mldb. M. R., kao svoje k─çeri, doprinosi po 50,00 KM mjese─Źno, po─Źev od 19.12.2003. godine kao od dana podnošenja tu┼żbe pa ubudu─çe a dok zato budu postojali zakonski uslovi ili do druge odluke suda, koji iznos je du┼żna pla─çati do 10-og u mjesecu, na ruke oca i zakonskog zastupnika A. R1., a sve u roku od 15 dana po pravosna┼żnosti presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja (stav 3. izreke).

U preostalom dijelu (stav 1, 2. i 4. izreke) prvostepena presuda ostaje neizmijenjena.

 

O b r a z l o ┼ż e n j e

Prvostepenom presudom razveden je brak tu┼żitelja i tu┼żene, a zajedni─Źko dijete parni─Źnih stranaka, mldb. M. R. ro─Ĺena 30.05.2000. godine, povjerena je tu┼żitelju kao ocu na odgoj, ─Źuvanje i vaspitanje, te je tu┼żena kao majka obavezana da za izdr┼żavanje mldb. djeteta stranaka mjese─Źno doprinosi po 50,00 KM i to od dana podnošenja tu┼żbe 19.12.2003. godine pa ubudu─çe dok zato budu postojali zakonski uslovi ili do druga─Źije odluke suda, koji iznos je du┼żna upla─çivati na ruke tu┼żitelja kao zakonskog zastupnika do 10-og u mjesecu, sve u roku od 15 dana, po pravosna┼żnosti presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja. Istom presudom je odlu─Źeno da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Navedenu presudu ┼żalbom pobija tu┼żena u dijelu kojim je obavezana da doprinosi mjese─Źno po 50,00 KM za izdr┼żavanje mldb. M. R. kao svoje k─çeri i to zbog nepotpuno utvr─Ĺenog ─Źinjeni─Źnog stanja sa prijedlogom da prvostepenu presudu u

pobijanom dijelu preina─Źi tako da se tu┼żena oslobodi obaveze da doprinosi za izdr┼żavanje mldb. djeteta stranaka.

U odgovoru na ┼żalbu tu┼żene tu┼żitelj je istakao da su navodi tu┼żene u ┼żalbi o lošoj materijalnoj situaciji srodnika iste irelevantni, a da isticanje tu┼żene da je njeno zdravstveno stanje loše, samo po sebi i da je to ta─Źno, ne predstavlja njenu nesposobnost za rad. Kako je iznos od 50,00 KM odre─Ĺen kao doprinos tu┼żene za izdr┼żavanje mldb. djeteta stranaka, minimalan iznos obzirom na sve potrebe mldb. k─çeri M. R., a tu┼żena je taj iznos u stanju obezbjediti i u uslovima narušenog zdravlja, predla┼że da se ┼żalba odbije i prvostepena presuda u pobijanom dijelu potvrdi.

Nakon što je pobijanu presudu ispitao u granicama razloga propisanih odredbom ─Źlana 292 Zakona o parni─Źnom postupku Br─Źko Distrikta BiH (''Slu┼żbeni glasnik Br─Źko Distrikta BiH'', broj 5/00, 1/01 i 6/02) ovaj sud je odlu─Źio kao u izreci, a iz slijede─çih razloga:

Prvostepeni sud je naime obavezao tu┼żenu da doprinosi za izdr┼żavanje mldb. djeteta stranaka, k─çeri M., koja je stara 4 godine po 50,00 KM mjese─Źno, ocjenjuju─çi da je navedeni iznos tu┼żena u mogu─çnosti pla─çati u uslovima u kojima trenutno ┼żivi (nezaposlena je i ┼żivi sa roditeljima) a vode─çi ra─Źuna pri tome o potrebama mldb. k─çeri stranaka, te o ─Źinjenici da su roditelji du┼żni da izdr┼żavaju mldb. djecu i da u izvršavanju obaveze izdr┼żavanja moraju iskoristiti sve svoje mogu─çnosti. Dakle, prvostepeni sud je obavezu tu┼żene, da doprinosi za izdr┼żavanje mldb. k─çeri stranaka, koja je povjerena tu┼żitelju kao ocu na odgoj, ─Źuvanje i vaspitanje, odredio u navedenom iznosu, pozivaju─çi se na odredbu ─Źlana 230 stav 2 Porodi─Źnog zakona.

Tu┼żena u navodima ┼żalbe ukazuje da nakon razvoda braka ┼żivi sa roditeljima, da niko u toj porodi─Źnoj zajednici nije zaposlen, dakle da niko nema redovnih prihoda i da u toj situaciji tu┼żenu izdr┼żavaju njeni roditelji. Kako je lošeg zdravstvenog stanja ne mo┼że ostvarivati prihode dodatnim radom, a zaposlenje sa srednjom ekonomskom školom ne mo┼że dobiti. Obzirom da zbog loših materijalnih prilika i lošeg zdravstvenog stanja ne dopirnosi ni za izdr┼żavanje k─çerke iz prethodne bra─Źne zajednice, predla┼że da se oslobodi utvr─Ĺene obaveze da doprinosi za izdr┼żavanje mldb. djeteta iz bra─Źne zajednice sa tu┼żiteljem, te da se istoj ostavi mogu─çnost da za njeno izdr┼żavanje izdvaja u skladu sa eventualnim mogu─çnostima.

Ovaj sud nalazi da je odluka prvostepenog suda da je tu┼żena du┼żna da doprinosi za izdr┼żavanje zajedni─Źkog djeteta stranaka kao i odluka o visini doprinosa tu┼żene za izdr┼żavanje mldb. k─çeri M. R., pravilna. Naime, i u okolnostima koje tu┼żena isti─Źe u ┼żalbi, ista je i po ocjeni ovog suda obavezna doprinositi za izdr┼żavanje mldb. k─çeri stranaka. Ovo stoga što materijalna situacija roditelja nije okolnost koja obavezno isklju─Źuje obavezu izdr┼żavanja mldb. djece, jer su roditelji du┼żni da se dodatno anga┼żuju na obezbje─Ĺenju potrebnih sredstava za njihovo izdr┼żavanje, i da u obezbje─Ĺenju potrebnih sredstava iskoriste sve svoje mogu─çnosti. Osim toga tu┼żeni ─çe pored doprinosa kroz rad i brigu na podizanju mldb. k─çeri M. R. morati obezbjediti znatno ve─çi iznos od tu┼żene za svakodnevne potrebe mldb. djeteta, obzirom na dob mldb. k─çeri, odnosno sve potrebe djeteta njenog uzrasta. I u situaciji kada tu┼żena nije u radnom odnosu i narušenog je zdravstvenog stanja, ista je po mišljenju ovoga suda u mogu─çnosti mjese─Źno obezbjediti iznos od 50,00 KM, koji predstavlja minimalan doprinos za izdr┼żavanje mldb. k─çeri i to radom koji ne─çe dalje narušiti njeno zdravstveno stanje. ─îinjenica da tu┼żena ne doprinosi za izdr┼żavanje mldb. djeteta iz prethodne bra─Źne zajednice, sama po sebi ne osloba─Ĺa istu obaveze da doprinosi za

izdr┼żavanje mldb. M. R. kao k─çeri iz bra─Źne zajednice sa tu┼żiteljem, jer su roditelji kada steknu dijete prvenstveno u obavezi da izdr┼żavaju mldb. djecu i da u izdr┼żavanju te obaveze, kako je to ve─ç navedeno iskoriste sve mogu─çnosti.

Sa navedenih razloga valjalo je odlu─Źiti kao u izreci i prvostepenu presudu potvrditi u pobijanom dijelu, a na osnovu odredbe ─Źlana 295 Zakona o parni─Źnom postupku Br─Źko Distrikta BiH.

 

 

(Presuda Apelacionog suda Br─Źko Distrikta Bosne i Hercegovine broj G┼ż.319/04)

 

Presude iz prakse ureda: 01 02 sporazumni razvod braka

 

Nazad na: sudska praksa BiH

Da bi ste na┼íli obrazlo┼żenje od odabrane setence iz oblasti razvoda braka potrebno je da koristite Bilten sudske prakse Suda BiH, Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine / Vrhovnog suda Republike Srpske / Brcko distrikt BiH za odre─Ĺenu godinu.

 

Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 856 recenzija