Podjela imovine stečene u braku u Bosni i Hercegovini

Autor: Azur Prnjavorac, advokat | Zadnje ažurirano:
- Bračna stečevina obuhvata imovinu stečenu radom za vrijeme braka, uključujući poklone trećih lica, dobitke od igara na sreću i prihode od intelektualnog vlasništva.
- U Federaciji BiH bračni partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, a podjela se može urediti sporazumno notarskim ugovorom ili sudskim putem.
- U Republici Srpskoj moguće je zahtijevati veći udio od polovine, uz dokazivanje većeg doprinosa u sticanju imovine.
- Kada fizička dioba nije moguća (jedan stan), sud nalaže prodaju nekretnine i jednaku podjelu prihoda.
- Vanbračna zajednica (min. 3 godine ili kraće ako imaju zajedničko dijete) daje jednaka prava na podjelu kao i bračna zajednica.
Imovina bračnih partnera u Bosni i Hercegovini može biti bračna stečevina ili posebna imovina. Porodični zakon Federacije BiH uređuje šta spada u bračnu stečevinu, a to je ona imovina koju su bračni partneri stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, kao i prihodi iz te imovine. Pokloni trećih osoba učinjeni za vrijeme trajanja bračne zajednice (u novcu, stvarima, pružanju pomoći radom i sl.) ulaze u bračnu stečevinu, bez obzira na to koji ih je bračni partner primio, ukoliko drukčije ne proizlazi iz namjene poklona ili se iz okolnosti u momentu davanja poklona može zaključiti da je poklonodavalac želio učiniti poklon samo jednom od bračnih partnera.
Također se bračnom stečevinom smatra i imovina stečena ugovorom o doživotnom izdržavanju, bez obzira na to što je jedan bračni partner davalac izdržavanja, ukoliko je ugovor o doživotnom izdržavanju zaključen sa primaocem izdržavanja u toku trajanja braka. (Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 58 0 P 065705 16 Rev od 26.04.2018. g.)
Bračnom stečevinom se smatraju i dobitak od igara na sreću kao i prihodi od intelektualnog vlasništva ostvareni za vrijeme trajanja bračne zajednice.
Do podjele bračne stečevine uglavnom dolazi nakon razvoda braka ili pri pokretanju postupka razvoda braka, mada je istu moguće podijeliti i Ugovorom za vrijeme trajanja bračne / vanbračne zajednice.
Bračna stečevina i njeni omjeri u Federaciji Bosne i Hercegovine
Bračni partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drukčije ugovorili. Dakle bračnu stečevinu je moguće urediti i dobrovoljno ugovornim putem i to bračnim ugovorom i predbračnim ugovorom.
Ukoliko je u zemljišne knjige kao vlasnik stečevine upisan jedan bračni partner, drugi bračni partner može zahtijevati ispravku upisa, u skladu sa Zakonom o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine.
Sporazumna dioba imovine stečene u vrijeme trajanja braka (bračne stečevine)
Bračni partneri mogu da zaključe Ugovor o podjeli bračne stečevine, kojim ugovorom se sporazumno dijeli imovina koju su zajednički stekli u toku trajanja braka. Ovaj ugovor mora biti zaključen u formi notarski obrađenog ugovora. Ukoliko bračni partneri ne zaključe ugovor, podjelu bračne stečevine izvršit će sud na zahtjev bračnih partnera / vanbračnih partnera.
Naš primjer: Ugovor o uređenju bračne imovine.
Imovinski odnosi vanbračnih partnera
Vanbračna zajednica, u smislu Porodičnog zakona Federacije BiH, jeste zajednica života žene i muškarca koji nisu u braku ili vanbračnoj zajednici sa drugom osobom, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.
Imovina koju su vanbračni partneri stekli radom u vanbračnoj zajednici koja ispunjava uvjete iz člana 3. ovog Zakona smatra se njihovom vanbračnom stečevinom.
Podjela bračne stečevine u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine
U Brčko distriktu BiH je zakonska regulativa ista kao u Federaciji BiH u pogledu podjele imovine stečene u toku trajanja bračne / vanbračne zajednice.
Dioba zajedničke imovine bračnih supružnika u entitetu Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
U entitetu Republika Srpska je drugačija podjela imovine stečene braku od one definisane u Federaciji BiH, te je isto propisano Porodičnim zakonom Republike Srpske:
„Svaki bračni supružnik može zahtijevati da mu sud odredi veći dio od pripadajuće mu polovine zajedničke imovine, ako dokaže da je njegov doprinos u sticanju zajedničke imovine očigledno veći od doprinosa drugog bračnog supružnika."
U slučajevima iz prethodnog stava sud određuje veličinu udjela bračnog supružnika prema njegovom doprinosu u sticanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o ličnom dohotku i zaradi svakog bračnog supružnika, već i o pomoći jednog bračnog supružnika drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, o brizi oko vaspitanja i podizanju djece, kao i o svakom drugom vidu rada i saradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine.
Bračni supružnici mogu zajedničku imovinu sporazumno podijeliti tako da odrede dijelove u čitavoj imovini ili jednom dijelu imovine ili na pojedinoj stvari, kao i da svakom bračnom supružniku pripadnu pojedine stvari ili prava iz te imovine, ili da jedan bračni supružnik isplati drugom novčanu vrijednost njegovog dijela.
Na visinu udjela bračnog supružnika u imovini koja je pretežnim dijelom stečena u bračnoj zajednici neće uticati okolnost što je tu imovinu drugi bračni supružnik uvećao nakon raskida bračne zajednice, ako je svojim ponašanjem spriječio učešće bračnog supružnika u daljem sticanju.
Bračni supružnik koji je svojim radom u toku bračne zajednice doprinio održavanju i povećanju posebne imovine drugog bračnog supružnika (npr. unapređivanjem poljoprivrednog imanja i slično), može tužbom zahtijevati da mu drugi bračni supružnik da odgovarajuću naknadu u novcu.
Supružnik čiji udio u sticanju zajedničke imovine ili pojedine stvari iz zajedničke imovine znatno niži od udjela drugog bračnog supružnika, ili kada to opravdavaju posebne okolnosti, može tužbom zahtijevati diobu zajedničke imovine i tako da sud obaveže drugog bračnog supružnika da mu naknadi protuvrijednost njegovog udjela u novcu, srazmjerno vrijednosti zajedničke imovine na dan donošenja presude.
Prilikom diobe zajedničke imovine, na zahtjev bračnog supružnika, u njegov će se dio prvenstveno unijeti oni predmeti iz zajedničke imovine koji služe za obavljanje njegovog zanimanja.
Iz zajedničke imovine izdvojiće se i predati bračnom supružniku, pored njegovog dijela, i one stvari stečene radom u toku bračne zajednice koje služe isključivo njegovoj ličnoj upotrebi.
Ako je vrijednost stvari nesrazmjerno velika u odnosu na vrijednost cjelokupne zajedničke imovine, izvršiće se dioba i tih stvari, osim ako bračni supružnik koji bi ove stvari trebao da dobije ne naknadi drugom bračnom supružniku odgovarajuću vrijednost ili ne ustupi drugom bračnom supružniku, po njegovom pristanku, druge stvari.
Bračnom supružniku kome se povjeravaju zajednička djeca na zaštitu i vaspitanje daju se, pored njegovog dijela, i stvari koje služe samo djeci ili su namijenjene samo njihovoj neposrednoj upotrebi. Kod diobe zajedničke imovine bračnom supružniku kome su povjerena zajednička djeca na zaštitu i vaspitanje dodjeljuju se one stvari za koje je očigledno da je u interesu da budu u posjedu i vlasništvu bračnog supružnika kome su djeca povjerena.
Dioba zajedničkih dugova u entitetu Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
Kod diobe zajedničke imovine svakom će se bračnom supružniku uračunati u njegov dio srazmjerna vrijednost onog što se duguje po osnovu zajedničkog sticanja u braku. Kao dugovanja uračunaće se i potraživanja trećih lica koja su nastala radi povećanja ili održavanja postojeće zajedničke imovine, a ta potraživanja terete samo jednog bračnog supružnika prema drugom.
Ako je u izvršnom postupku određena prodaja stvari iz zajedničke imovine radi namirenja udjela jednog bračnog supružnika, taj bračni supružnik ima pravo preče kupovine tih stvari.
Sudska dioba imovine stečene u vrijeme trajanja braka u Bosni i Hercegovini
Kada se bračni partneri / vanbračni partneri ne mogu dogovoriti o podjeli imovine stečene za vrijeme trajanja braka, diobu bračne stečevine - imovine će izvršiti sud u sudskom postupku po prijedlogu jednog od bračnih partnera /vanbračnih partnera. U toku sudskog postupka je potrebno utvrditi šta sve od imovine spada u imovinu stečenu u vrijeme trajanja braka. U Federaciji Bosne i Hercegovine se ne može zahtijevati više od onog propisanog zakonom, dakle da su udjeli jednaki, dok u entitetu Republika Srpska onaj bračni partner koji smatra da ima veći udio u zajednički stečenoj imovini, mora u sudskom postupku to i da dokazuje. Kada nije moguće izvršiti fizičku diobu imovine stečene za vrijeme trajanja braka jer je npr u pitanju jedan stan, pristupa se sudskoj prodaji stana, a novac od prodaje se dijeli na jednake dijelove.
Sudsku praksu Bosne i Hercegovine iz oblasti podjele imovine stečenu u braku, možete pogledati na linku: Podjela bračne stečevine u Bosni i Hercegovini
Naš primjer: Ugovor o podjeli bračne stečevine.
Poređenje po entitetima: FBiH, Republika Srpska i Brčko distrikt
Pravila o podjeli bračne stečevine razlikuju se po entitetima Bosne i Hercegovine i u Brčko distriktu. Sljedeća tabela sažima ključne razlike koje su najčešće presudne u praksi:
| Pitanje | Federacija BiH | Republika Srpska | Brčko distrikt |
|---|---|---|---|
| Mjerodavni propis | Porodični zakon FBiH (čl. 250. i 251.) | Porodični zakon RS | Porodični zakon Brčko distrikta (rješenja kao u FBiH) |
| Pretpostavljeni udjeli | Jednaki, po 1/2 | Polazno jednaki, uz mogućnost većeg udjela | Jednaki, po 1/2 |
| Veći udio od polovine | Nije predviđen, udjeli su jednaki | Moguć, uz dokaz očigledno većeg doprinosa u sticanju | Nije predviđen |
| Sporazumna podjela | Notarski obrađen ugovor | Notarski obrađen ugovor | Notarski obrađen ugovor |
| Zajednički dugovi | Dijele se srazmjerno udjelima; solidarna odgovornost za potrebe porodice | Srazmjerna vrijednost duga uračunava se svakom supružniku | Kao u FBiH |
| Vanbračna zajednica | Izjednačena (min. 3 godine ili kraće uz zajedničko dijete) | Izjednačena pod zakonskim uvjetima | Kao u FBiH |
| Nadležni sud za nekretnine | Općinski sud po mjestu nekretnine | Osnovni sud po mjestu nekretnine | Osnovni sud Brčko distrikta |
Bez obzira na entitet, sporazumna podjela bračne stečevine notarski obrađenim ugovorom redovno je brža i jeftinija od sudskog postupka, a omogućava i obuhvatanje nekretnina iz različitih entiteta u jednoj ispravi.
Česta pitanja o podjeli imovine stečene u braku u BiH
Šta spada u bračnu stečevinu, a šta je posebna imovina?
Bračnu stečevinu čini imovina koju su bračni partneri stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, kao i prihodi iz te imovine (plaće, novčana sredstva, nekretnine, vozila i poslovni udjeli), bez obzira na to koji je partner formalni vlasnik. Ovo je uređeno članovima 250. i 251. Porodičnog zakona Federacije BiH. Posebnu imovinu čini imovina koju je partner imao prije sklapanja braka, te imovina stečena za vrijeme braka po pravnom osnovu različitom od rada, prije svega nasljeđivanjem i poklonom. Posebna imovina ne ulazi u podjelu, a teret dokazivanja da je nešto posebna imovina leži na partneru koji to tvrdi. Detaljnije: bračna stečevina i vlasničko-pravni odnosi.
Da li se bračna stečevina uvijek dijeli na pola (50:50)?
U Federaciji BiH polazi se od pretpostavke da su partneri u jednakim dijelovima (po 1/2) suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili. U Republici Srpskoj svaki supružnik može tražiti veći dio od polovine ako dokaže da je njegov doprinos u sticanju očigledno veći. Pri ocjeni doprinosa sud uzima u obzir ne samo zaradu, već i rad u domaćinstvu, brigu o djeci i druge oblike doprinosa. Jednakost udjela je, dakle, pravilo u FBiH, dok je u RS to oboriva pretpostavka koja se može dokazivati u postupku.
Da li imovina naslijeđena ili stečena prije braka ulazi u podjelu?
Ne. Imovina koju je partner imao u trenutku sklapanja braka, kao i imovina stečena nasljeđivanjem ili poklonom u toku braka, predstavlja posebnu imovinu i ne dijeli se. Izuzetak je doprinos: ako je drugi partner svojim radom doprinio održavanju ili povećanju vrijednosti te posebne imovine, može tužbom tražiti odgovarajuću novčanu naknadu. Pokloni trećih lica učinjeni za vrijeme braka po pravilu ulaze u bračnu stečevinu, osim ako iz namjere poklonodavca proizlazi da je poklon učinjen samo jednom partneru, što je u sudskoj praksi često teško dokazati.
Ako su nekretnine u različitim entitetima (npr. stan u Sarajevu i Tuzli i kuća u Banjoj Luci i Bijeljini), može li se voditi jedan jedinstven postupak podjele bračne stečevine?
U sudskom postupku, nije moguće. Prema zakonima o parničnom postupku oba entiteta, za sporove o stvarnim pravima na nekretninama važi pravilo isključive mjesne nadležnosti, što znači da je za svaku pojedinu nekretninu nadležan isključivo sud na čijem se području ona nalazi. To znači da za stan u Sarajevu postupak vodi nadležni općinski sud u Sarajevu, dok za kuću u Banjoj Luci postupak pokrećete pred tamošnjim Osnovnim sudom. Isto pravilo važi i unutar istog entiteta; nekretnine u Tuzli, Sarajevu, Mostaru i Zenici zahtijevaju paralelne postupke pred sudovima u tim mjestima, jer se isključiva mjesna nadležnost ne može derogirati ni sporazumom stranaka. Za nekretnine u Brčko distriktu potreban je poseban postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Jedini način da se sve riješi u jednoj ispravi je sporazumna podjela kroz notarski obrađen ugovor o podjeli bračne stečevine, koji može obuhvatiti sve nekretnine bez obzira na entitet ili kanton u kojem se nalaze.
Da li supružnik koji nije upisan u zemljišne knjige može ostvariti pravo na nekretninu kupljenu u toku braka?
Da. Činjenica da je samo jedan supružnik upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama ne isključuje pravo drugog na suvlasništvo po osnovu bračne stečevine. Ako je nekretnina kupljena sredstvima stečenim radom u toku trajanja bračne zajednice, oba supružnika imaju jednako pravo bez obzira na zemljišnoknjižno stanje. Supružnik koji nije upisan može podnijeti tužbu za utvrđivanje suvlasništva i zahtijevati ispravku upisa u zemljišnim knjigama, u skladu sa Zakonom o zemljišnim knjigama FBiH odnosno RS. Po podizanju tužbe veoma je važno odmah izvršiti i zabilježbu spora u zemljišnoj knjizi, koja sprečava da registrovani supružnik nekretninu proda ili založi trećoj savjesnoj osobi tokom postupka. Bez te zabilježbe može doći do situacije da treće lice, pouzdano u stanje zemljišne knjige, stekne pravo na nekretnini, što dodatno komplikuje postupak. Iz iskustva u predmetima pred sudovima u Tuzli i Sarajevu savjetujemo klijentima da što prije pokrenu postupak, jer što više vremena prođe, to je teže dokazivati porijeklo sredstava kojima je nekretnina kupljena.
Da li firma ili poslovni prostor stečen za vrijeme braka ulazi u bračnu stečevinu?
Poslovni prostor kupljen u toku trajanja bračne zajednice ulazi u bračnu stečevinu, bez obzira u kojem se gradu nalazi. Što se tiče firme, treba razlikovati dvije situacije. Ako je udio u privrednom društvu (d.o.o., d.d.) stečen za vrijeme trajanja bračne zajednice, taj udio predstavlja bračnu stečevinu i predmet je podjele bez obzira na to ko je formalno upisan u sudski registar. Ovakav stav zauzeo je i Vrhovni sud Federacije BiH, prema kojem osnivački udio u preduzeću osnovanom za vrijeme trajanja bračne zajednice ulazi u bračnu stečevinu (presuda broj 65 0 P 038929 14 Rev od 08.09.2015. godine). Ako je, pak, firma osnovana prije zaključenja braka, ona ostaje posebna imovina supružnika koji ju je osnovao, ali drugi supružnik može tužbom zahtijevati novčanu naknadu za svoj doprinos održavanju i povećanju vrijednosti firme tokom braka. U praksi sudovi sve češće angažuju vještake ekonomsko-finansijske struke za procjenu tržišne vrijednosti udjela i obima doprinosa. U većini predmeta, bilo da je riječ o podjeli bračne stečevine ili o naknadi za doprinos posebnoj imovini, sud obavezuje supružnika u čije ime je upisan udio da drugom supružniku isplati novčani iznos, čime se izbjegava prisilna prodaja firme i prekid poslovanja.
Ko snosi obavezu za kredit uzet za kupovinu zajedničke nekretnine nakon razvoda braka?
Kredit uzet za kupovinu zajedničke nekretnine u toku trajanja braka predstavlja zajednički dug supružnika, bez obzira na to ko je formalno nositelj kredita pred bankom. Zajednički dugovi se dijele srazmjerno udjelima u bračnoj stečevini. U Republici Srpskoj Porodični zakon izričito propisuje da se svakom supružniku uračunava srazmjerna vrijednost dugovanja po osnovu zajedničkog sticanja. Međutim, odnos sa bankom je posebna pravna stvar: banka će potraživati od potpisnika ugovora o kreditu, osim ako se posebno ne dogovori prenos obaveze. Zato je važno da se u ugovoru o podjeli bračne stečevine jasno uredi ko preuzima otplatu i da se istovremeno reguliše odnos sa bankom putem preuzimanja duga (čl. 446 Zakona o obligacionim odnosima) ili pristupanja dugu (čl. 451 ZOO), pri čemu i jedno i drugo zahtijeva saglasnost banke. Bez te saglasnosti, banka zadržava pravo da naplatu vrši od izvornog potpisnika, čak i kad se interno između supružnika obaveza prebaci na drugu stranu.
Postoji li rok (zastara) za podjelu bračne stečevine i do kada se može tražiti?
Podjelu bračne stečevine moguće je tražiti i za vrijeme trajanja braka i nakon njegovog prestanka; sama brakorazvodna parnica nije uslov za to. Pravo na diobu stečevine izvire iz suvlasništva, pa kao stvarnopravni zahtjev ne podliježe klasičnoj zastari na način na koji zastarijevaju obligaciona potraživanja. Ipak, protekom vremena znatno je teže dokazati porijeklo sredstava i obim doprinosa, a pojedina novčana potraživanja (na primjer naknada za doprinos posebnoj imovini) mogu biti podložna zastari. Zato savjetujemo da se postupak pokrene blagovremeno i da se odmah izvrši zabilježba spora u zemljišnoj knjizi. Sudsku praksu o podjeli bračne stečevine pogledajte na posebnoj stranici.
Koliko traje i koliko košta sudski postupak podjele bračne stečevine?
Trajanje zavisi od složenosti predmeta. Jednostavniji postupci mogu se okončati u nekoliko mjeseci, dok složeni predmeti, sa više nekretnina, poslovnih udjela, vještačenjima i imovinom u različitim entitetima ili inostranstvu, mogu trajati i više godina. Troškovi obuhvataju sudske takse, troškove vještačenja (najčešće građevinske i ekonomsko-finansijske struke) i advokatske troškove, koji se u Federaciji BiH obračunavaju prema Advokatskoj tarifi FBiH. Sporazumna podjela notarski obrađenim ugovorom redovno je znatno brža i jeftinija od parnice, pa je preporučujemo kad god je saradnja partnera moguća.
Da li državljani BiH koji žive u inostranstvu mogu pokrenuti postupak podjele bračne stečevine za nekretnine u BiH?
Da. Državljani BiH koji žive u dijaspori imaju puno pravo pokrenuti postupak podjele bračne stečevine za nekretnine na teritoriji Bosne i Hercegovine. Stvarna prava na nekretninama u BiH su u isključivoj nadležnosti domaćih sudova (princip lex rei sitae), što znači da odluku o podjeli nekretnine može donijeti samo BiH sud, odnosno da se podjela uredi sporazumno notarski. Sama brakorazvodna parnica, izdržavanje i povjeravanje djece mogu se voditi pred stranim sudom, ali za njihove pravne učinke u BiH potrebno je provesti postupak priznanja strane sudske presude. Domaći postupak za nekretninu vodi se pred sudom na čijem se području ona nalazi, putem punomoćnika, advokata iz BiH, što je naročito praktično za klijente koji ne mogu lično prisustvovati ročištima. Pitanja kolizionog prava i nadležnosti uređuje međunarodno privatno pravo. Naša kancelarija u Tuzli redovno zastupa klijente iz dijaspore pred sudovima širom BiH. Sporazumna podjela pred notarom je najbrže i najekonomičnije rješenje, posebno za dijasporu, jer se postupak može okončati u jednoj posjeti.
Srodne pravne oblasti i teme
Podjela imovine stečene u braku rijetko stoji sama; uz nju idu pitanja porodičnog prava, vlasništva, nasljedstva i, u brojnim slučajevima, privrednog ili međunarodnog elementa. Najčešće povezane oblasti naše prakse:
Sudska praksa: porodično pravo, razvod braka, stvarno pravo, nasljedno pravo. Za kontakt sa advokatom: Advokatski ured Prnjavorac.
Povjerenje klijenata kroz tri decenije
Advokatska kancelarija Prnjavorac aktivno radi od 1993. godine. Danas, u svojoj četvrtoj deceniji rada, ima 1.032 Google recenzije sa ocjenom 5.0/5 na dva nezavisna Google poslovna profila, što predstavlja jedan od najvećih i najbolje ocijenjenih korpusa klijentskih recenzija u advokatskoj struci u Bosni i Hercegovini.
Iskustva klijenata « Podjela imovine stečene u braku
Izbor recenzija naših klijenata od 1.032 Google recenzije, iz oblasti podjele bračne stečevine, sporazumne i sudske diobe, vanbračne stečevine i bračnih ugovora, raspoređenih po gradovima Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Tuzla, Banja Luka, Bijeljina, Gradačac, Srebrenik). Sadržaj je anonimiziran radi advokatske tajne; puna imena nisu navedena, koriste se samo inicijali klijenata.
„Naš slučaj se vodio gotovo tri godine pred sudovima u Sarajevu. Imovina je bila ozbiljna i raznolika: više stanova u Sarajevu, kuće na priobalju, dva privredna društva sa udjelima u BiH i u inostranstvu, oldtajmer vozila i sredstva u nekoliko banaka u zemlji i van nje. Nakon iscrpljujućih ročišta i više paralelnih predmeta, advokat Prnjavorac je predložio drugačiji put: nagodbu. Pregovori su trajali punu godinu, ugovor je rađen u više verzija, koordinirali su ovlaštene sudske tumače za njemački jezik i pravne savjetnike za imovinu u inostranstvu. Sudski postupci su prekinuti, sve tužbe povučene, a podjela je u konačnici uređena notarski obrađenim ugovorom o bračnoj imovini. Po mom iskustvu, najbolji advokat u Sarajevu za vlasničko-pravne odnose."
„Razvod sam pokrenula nakon 25 godina braka. Imovina koju smo zajednički stekli (kuće u opštini Bijeljina, poljoprivredno zemljište i poslovni udio supruga u jednom d.o.o.) bila je pravnim poslovima zaključenim za vrijeme braka prebačena na našeg zajedničkog sina. Bila sam već podnijela četiri odvojene tužbe pred sudovima u Republici Srpskoj: za utvrđenje ništavosti ugovora o poklonu, za utvrđenje sticanja i konačno za podjelu bračne stečevine. Advokat Prnjavorac je sve postupke vodio paralelno, a u isto vrijeme pregovarao s drugom stranom. Na kraju smo zaključili notarsku nagodbu: meni je pripao stan u Bijeljini uz isplatu od 700.000 KM. Povukla sam sve tužbe i odustala od žalbe. Dvije godine pravnog haosa završene jednim potpisom."
„Iza nas je bilo 18 godina braka, dvoje djece i prilično raznolika imovina: kuća u Tuzli, vikendica na Konjuhu, stan u Sarajevu i 50% udjela u porodičnoj firmi koju smo osnovali za vrijeme braka. Bivši suprug je zastupao stav da je on jedini vodio firmu i da meni pripada samo simboličan dio. Kancelarija Prnjavorac je kroz finansijsko vještačenje jasno pokazala da su moja ulaganja, kako finansijska tako i radna, bila znatna te da je 50% udjela u potpunosti u skladu sa stvarnim doprinosom u sticanju. Sve je riješeno notarski obrađenim ugovorom o podjeli bračne stečevine, bez izlaska na sud. Po našem iskustvu, najbolji advokat u BiH za podjelu imovine stečene u braku."
„U Republici Srpskoj zakon ostavlja prostor da se zatraži veći dio od polovine, ali to morate ozbiljno dokazati. U mom slučaju, bivši suprug nije bio zaposlen većinu naše bračne zajednice, dok sam ja punih 18 godina radila u zdravstvu i sama finansirala domaćinstvo. Pravnu pomoć potražila sam dosta kasno, ali advokat Prnjavorac je vrlo brzo pribavio sve potrebne dokaze: bankovne izvode, isplatne liste, kreditne obaveze, čak i komunalne račune koji su godinama glasili samo na mene. U postupku pred Osnovnim sudom u Banjoj Luci ishodio mi je presudu kojom je utvrđeno da je moj doprinos u sticanju kuće i stana iznosio 70%. Ono što sam u početku smatrala potpuno nemogućim, kroz njihov rad postalo je pravosnažna presuda."
„U brak smo ušli mladi i sa praznim džepom, a kroz 22 godine napravili smo lijep život u Sarajevu. Pred sam početak postupka razvoda, bivši suprug je pokušao stan koji smo zajedno kupili u potpunosti izvući iz bračne imovine: formalno ga je prepisao na svoju sestru, navodno kao ‘porodični aranžman’. Kancelarija Prnjavorac je odmah uložila zabilježbu spora u zemljišne knjige, a paralelno podigla tužbu za utvrđenje ništavosti prenosa i tužbu za podjelu bračne stečevine. Općinski sud u Sarajevu prihvatio je naše navode u potpunosti: ugovor o prenosu utvrđen je ništavim, a stan je vraćen u podjelu kao bračna tekovina. Sve je u konačnici završeno nagodbom kojom mi je pripao stan u Marindvoru, a bivšem suprugu poslovni prostor."
„Sa partnerom sam u vanbračnoj zajednici živjela sedam godina, imamo dvoje zajedničke djece i kupili smo kuću u Tuzli. Kada je veza pukla, tvrdio je da kuća pripada samo njemu jer je formalno upisana na njegovo ime. Nisam ni znala da imam ikakva prava. Advokat Prnjavorac mi je objasnio da Porodični zakon FBiH izjednačava vanbračnu stečevinu sa bračnom pod određenim uvjetima, podigao tužbu i ishodio utvrđenje moga suvlasništva u jednakom dijelu. Posebno cijenim što su mi prvu konsultaciju dali bez obaveze i bez naplate, ljudski pristup koji se danas rijetko nalazi."
„Pred mojim razvodom u Tuzli, sva moja briga bila je vezana za porodično poljoprivredno imanje koje sam naslijedila još prije braka: kuću, dvije njive i voćnjak. Sve to je bilo upisano na mene još od ostavinskog postupka, ali bivši suprug je u sudskom postupku tvrdio da je svojim radom ‘znatno povećao vrijednost’ tih nekretnina i tražio polovinu. Advokat Prnjavorac mi je vrlo jasno objasnio razliku između posebne imovine i bračne stečevine, te kroz vještačenje građevinske i agronomske struke dokazao da nije bilo ulaganja koja bi mijenjala vlasnički status imovine. Postupak pred Općinskim sudom u Tuzli odbio je njegov tužbeni zahtjev u cijelosti, a meni je ostala cijela porodična imovina. Profesionalno i bez gubitka vremena."
„Najveća briga u našem rastanku bila je sačuvati dostojanstvo zbog djece. Iza nas je bilo 11 godina zajedničkog života i tri nekretnine: dva stana (u Banjoj Luci i Doboju) i vikendica na Manjači. Niko od nas nije imao snage za dugu parnicu, ni emotivno ni finansijski. Advokat Prnjavorac, koji je ujedno i ovlašteni medijator, vodio je pregovore između mene i bivšeg supruga kroz nekoliko sastanaka u svojoj kancelariji. Postigli smo sporazum: meni stan u Banjoj Luci, njemu vikendica, a treći objekat smo prodali i novac podijelili. Cijeli postupak završen je za tri mjeseca, bez ijedne tužbe. Medijaciju iskreno preporučujem svima koji žele sačuvati ono najvažnije."
„Sarađujem s kancelarijom Prnjavorac već dvanaest godina po raznim pitanjima, ali pravi test je bio razvod prošle godine. Imovina je obuhvatala više stanova u Sarajevu i Neumu, kolekcionarska vozila, poslovne udjele i sredstva u inostranim bankama. Bivša supruga je angažovala vrlo agresivnog advokata i sve je krenulo u smjeru duge i skupe parnice. Azur Prnjavorac je preokrenuo cijelu situaciju: predložio sveobuhvatan nacrt ugovora, organizovao više sastanaka sa drugom stranom, vodio komunikaciju s njemačkim sudskim tumačem za imovinu u inostranstvu. Nakon devet mjeseci pregovora zaključili smo notarski ugovor. Bez ijednog dana provedenog na sudu i sa međusobnim poštovanjem koje smo zbog djece sačuvali."
„Živim u Austriji već 27 godina, brak smo zaključili tamo, ali sva imovina nam je u Gradačcu i okolini: porodična kuća, zemljište, pomoćni objekti i dva stana. Razvod je proveden po austrijskom pravu, ali za nekretnine u BiH bilo je potrebno paralelno provesti postupak i ovdje. Advokat Prnjavorac je preuzeo cijelo zastupanje na osnovu ovjerene punomoći i bez ijednog mog dolaska sve riješio: priznanje strane sudske odluke, podjelu imovine pred Općinskim sudom u Gradačcu i konačnu uknjižbu u zemljišne knjige. Komunikacija na njemačkom jeziku, redovni mailovi sa statusom predmeta, jasna struktura honorara. Sve transparentno do zadnjeg detalja."
„Tokom 28-godišnjeg braka stekli smo prilično raznoliku imovinu: dva stana u Sarajevu, vikendicu na Igmanu, te manju ali izuzetno vrijednu zbirku slika značajnih autora (nekoliko Berbera, dvije Murtićeve grafike i jednu raniju Pricu). Nekretnine smo podijelili sporazumno bez većih neslaganja, ali oko zbirke je nastao spor: bivši suprug je tvrdio da je cijela kolekcija njegova posebna imovina jer ju je on plaćao iz svojih honorara. Advokat Prnjavorac je rekonstruisao porijeklo svake slike pojedinačno (račune iz sarajevskih galerija, izvode iz banaka, čak i fotografije iz našeg zajedničkog stana iz raznih godina) i u parnici pred Općinskim sudom u Sarajevu ishodio utvrđenje moga suvlasništva u jednakom dijelu na cijeloj zbirci. Detaljnost rada bila je zaista zadivljujuća; ne ostavljaju ništa slučaju."
„Suprug i ja odlučili smo se na bračni ugovor prije samog vjenčanja. Oboje ulazimo u brak sa naslijeđenom imovinom (stan, kuća i zemljište u Srebreniku i okolini), uz različite profesionalne puteve i porodične obaveze, pa smo htjeli unaprijed jasno razgraničiti šta ostaje posebno, a šta će biti zajedničko. Kao naš pravni savjetnik, advokat Prnjavorac je s nama prošao kroz svaku stavku: koja imovina kojem partneru pripada, kako se tretiraju prihodi od posebne imovine, šta je sa eventualnim povećanjem vrijednosti i kakve su nasljedne implikacije. Sa već razrađenim konceptom otišli smo kod notara, koji je sastavio i ovjerio konačan tekst ugovora. Preventiva umjesto kasnijih sporova, pravi advokatski rad."
Sve recenzije naših klijenata dostupne su javno na oba Google poslovna profila, bez filtriranja, posredovanja ili moderacije od strane kancelarije:
Autor: Azur Prnjavorac, advokat |
Ostale oblasti rada kancelarije
Pružamo pravnu pomoć i zastupanje kroz širok spektar oblasti u Bosni i Hercegovini: