Sudska praksa
Stambeno pravo · Bosna i HercegovinaStambeno pravo - sudska praksa Bosne i Hercegovine, prvi dio
Stanarsko pravo i otkup stanova pred sudovima Bosne i Hercegovine
Prvi dio pregleda sudske prakse iz stambenog prava u Bosni i Hercegovini, 45 stavova (Vrhovni sud Federacije BiH i Okružni sud u Banjoj Luci, odluke od 2003. do 2020. godine): naknada umjesto predaje vojnih stanova i pravno obavezujući ugovori sa SSNO, eksproprijacija zgrade i pravo na drugi stan, odgovornost za oštećenja stana izgorjelog u ratu, zemljište za redovnu upotrebu zgrade, otkupljeni stan kao posebna imovina bračnog partnera, pravo na poštovanje doma, sunosilac stanarskog prava, otkaz ugovora o korištenju stana izbjeglici, pojam stana i zajedničke prostorije, zaštićeni stanari i vlasnici, rok za otkup vraćenog stana, konfiskovani stanovi, srušene zgrade i obaveza općine, nadovjera ugovora privremenog korisnika, prava nakon osam godina korištenja, članovi porodičnog domaćinstva nakon smrti nosioca i zahtjev za povrat stana u Republici Srpskoj.
Ključne tačke
- Vojni stanovi: naknada umjesto predaje stana kupcu sa pravno obavezujućim ugovorom sa SSNO određuje se od tržišne vrijednosti; ugovor iz 1992. koji nije dostavljen poreskom organu nije obavezujući; kupac bez statusa nosioca stanarskog prava ne može se uknjižiti.
- Otkup stana: stan otkupljen u braku od člana domaćinstva uz saglasnost nosioca je posebna imovina; supružnici su lica u braku u času zahtjeva; rok za otkup vraćenog stana teče od ulaska u posjed; zahtjev nenadležnom organu nije uredan; konfiskovani stan se otkupljuje bez uslova dodjele drugog stana bivšem vlasniku.
- Stanarsko pravo: bračni partner postaje sunosilac zaključenjem braka i životom u stanu; supruzi ne prestaje stanarsko pravo smrću muža; usmeni ugovor o korištenju stana izvršavan u cijelosti je punovažan; nezakonito useljeni ne stiče prava ni nakon osam godina.
- Pravo na dom obuhvata postojeći, ne željeni dom; stan u koji tužitelj nikada nije uselio nije njegov dom; nosiocu stanarskog prava ne može se otkazati ugovor za vrijeme izbjeglištva.
- Srušene i eksproprisane zgrade: općina i korisnik zemljišta dužni su bivšem nosiocu obezbijediti smještaj ili isplatiti njegovu vrijednost; kod eksproprijacije pravo na drugi stan ima samo nosilac stanarskog prava ili vlasnik; organ ne odgovara za stan izgorio u ratu.
- Napušteni stanovi: nadovjera ugovora privremenog korisnika ne proizvodi dejstvo; bivši nosilac vraća privremenom korisniku nužne troškove; u Republici Srpskoj zahtjev za povrat morao se podnijeti u zakonskom roku, a bolest se mora dokazati za cijeli period.
Rad kancelarije: Advokatska kancelarija Prnjavorac iz Tuzle zastupa klijente u stambenim predmetima u cijeloj Bosni i Hercegovini: stanarsko pravo, otkup i vlasništvo na stanu, iseljenje i zajednički dijelovi zgrade. Pregled usluga: advokat za nekretnine · imovinsko pravni odnosi · ugovor o kupoprodaji nekretnina · zemljišne knjige · nekretnine u BiH.
Bilteni Vrhovnog suda: 6.314 odluka Vrhovnog suda BiH i FBiH iz 66 svezaka biltena (1984. do 2026.), sa pretragom po pojmu, propisu i članu i pregledom vanrednih revizija iz 2026. Za ovu temu: 262 odluke Vrhovnog suda uz Zakon o stambenim odnosima · Sudska praksa uz Zakon o stambenim odnosima · registar propisa po članu.
Stavovi sudske prakse: Stambeno pravo
Svaki stav sadrži pravni osnov, sentencu prenesenu iz odluke, obrazloženje suda u izvodu (gdje je dostupno) i podatke o odluci.
Stav 01 Vojni stanovi
Naknada umjesto predaje vojnog stana određuje se od tržišne vrijednosti stana
Pravni osnovČlan 39e. stav 2. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("SN FBiH", br. 27/97 do 72/08)
Sentenca
PRILIKOM ODREĐIVANJA NAKNADE, UMJESTO PREDAJE U POSJED VOJNIH STANOVA ZA KOJE SU KUPCI IMALI ZAKLJUČEN PRAVNO OBAVEZUJUĆI UGOVOR O OTKUPU STANA SA SSNO-om, POLAZNI OSNOV JE TRŽIŠNA VRIJEDNOST STANA.
Iz obrazloženja
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je Rješenjem o neizvršenju broj U 15/11 od 16. januara 2013. g. (koje je objavljeno su "Službenom glasniku BiH", broj 11/13 od
12. februara 2013. g.), utvrdio da Parlament Federacije Bosne i Hercegovine nije izvršio Odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj U 15/11 od 30. marta 2012. g., pa je utvrđeno da odredba
člana 39e. st. (3) i (4) Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje naknade, prestaje važiti narednog dana od dana objavljivanja te odluke u "Službenom glasniku BiH". Kod utvrđivanja visine pripadajuće naknade (imajući u vidu da u pravnom sistemu u Federaciji BiH ne postoji zakonska odredba kojom se određuje način dodjeljivanja adekvatne naknade za miješanje u pravo na imovinu), u nedostatku dovoljno precizne i predvidive zakonske odredbe, Ustavni sud u svojoj odluci upućuje na ustavnu obavezu direktne primjene Evropske konvencije i obavezujućih odluka Evropskog i Ustavnog suda, posebno na praksu Evropskog suda u predmetu Đokić. Iz sadržaja odluka Evropskog suda koje podržava i Ustavni sud, proizilazi da je kao polazni osnov za određivanje naknade u predmetima vojnih stanova upravo bila tržišna vrijednost stana, te da naknada koja bi se zasnivala na odredbama koje su prestale važiti ne bi bila adekvatna. Slijedom toga, Ustavni sud je istakao da su redovni sudovi u nedostatku odredaba kojima bi bila propisana visina naknade u skladu s odlukama Evropskog i Ustavnog suda trebali uzeti u obzir sudsku praksu Evropskog i Ustavnog suda u ovakvim slučajevima koja, prema mišljenju Ustavnog suda, daje dovoljno podataka da naknada može biti određena u postupku pred redovnim sudovima, te da su postupajući na suprotan način, bez obzira što nadležna vlast nije izvršila obavezujuće odluke Evropskog i Ustavnog suda i uspostavila odgovarajući zakonodavni okvir, propustili primjereno zaštititi prava apelanata na imovinu. Takvim tumačenjem redovnih sudova, ali i nepostupanjem zakonodavne i izvršne vlasti u skladu sa obavezujućim odlukama Evropskog i Ustavnog suda, na apelanta se stavlja prekomjeran teret jer snosi štetne posljedice.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 65 0 P 154611 20 Rev 2 od 08.10.2020. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 02 Vojni stanovi
Ugovor sa SSNO iz 1992. koji nije dostavljen poreskom organu nije pravno obavezujući
Pravni osnovČlan 39. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("SN FBiH", br. 27/97 do 72/08)
Sentenca
Kada ugovor o prodaji stana zaključen 1992. g. između nosioca stanarskog prava i saveznog sekretarijata za narodnu odbranu (ssno) nije dostavljen na ovjeru poreskom organu, takav ugovor nije pravno obavezujući.
Iz obrazloženja
Članom 39. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo propisani uvjeti za pravno obavezujući ugovor o otkupu stana su kumulativno određeni, a jedan od uvjeta je i da je zaključeni pismeni ugovor o otkupu stana do g. dostavljen na ovjeru nadležnoj poreskoj službi. Tužitelj nije dokazao da je nakon zaključenja pisanog Ugovora o otkupu stana ugovor dostavio nadležnoj poreskoj službi, pa kako nije dokazao da je ispunjen taj zakonom propisani uvjet, drugostepeni sud izvodi pravni zaključak da predmetni ugovor nije pravno obavezujući ugovor na osnovu koga tužitelj može ostvariti prava na predmetnom stanu. Navedenu činjenicu, kao kumulativni uslov iz člana 39. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo za postojanje pravno obavezujućeg ugovora, što predstavlja stvarnu osnovu tužbe, tužitelj je bio dužan dokazati u skladu sa odredbom člana 7. stav (1) u vezi sa članom 123. ZPP. Tužitelj tokom postupka tu činjenicu nije uspio dokazati, pa je drugostepeni sud pravilno primjenjujući pravilo o teretu dokazivanja njegov tužbeni zahtjev odbio. Na predmetni stan kao tzv. "vojni stan" upravo se primjenjuju odredbe čl. 39. i 39a. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, prema odredbi člana 15. istog zakona kojom je propisano da prodaju stanova na kojima su pravo raspolaganja imali bivša JNA i SSNO u skladu sa ovim zakonom, vrši Federalno ministarstvo odbrane. Izneseni pravni stav izražen je i u odlukama Ustavnog suda BiH (AP-368/14).
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 17 0 P 051491 17 Rev od 11.02.2020. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 03 Srušene i eksproprisane zgrade
Kod eksproprijacije zgrade radi rušenja pravo na drugi stan ima samo nosilac stanarskog prava ili vlasnik
Pravni osnovČlan 52. stav 1. i 2. Zakona o stambenim odnosima
Sentenca
Kada je zgrada eksproprisana u svrhu rušenja, pravo na dodjelu drugog stana ili naknadu za eksproprisnu nekretninu ima samo nosilac stanarskog prava ili vlasnik stana.
Iz obrazloženja
Po Zakonu o stambenim odnosima, samo osobi koja je stekla svojstvo nosioca stanarskog prava, to pravo ne prestaje ako se zgrada ili dio zgrade sruši u kojoj je bio stan i, prema navedenoj odredbi, obavezu dodjele drugog stana ima zainteresovana osoba (u slučaju da je zgrada eksproprisana u svrhu rušenja), odnosno stambeni organ ako je odobrio rušenje u skladu sa propisima opštine. U radnjama rušenja predmetnog objekta i izgradnji novog poslovnog objekta od strane tuženih ne odražava se protivpravnost kao osnov za naknadu štete u smislu člana 154. ZOO u vezi sa članom 185. stav (2) istog zakona. Kako u konkretnom slučaju tužiteljica nije dokazala da su prostorije koje je koristila na dan 30. 4. 1991. g. imale svojstvo stana u smislu odredbe člana 3. Zakona o stambenim odnosima, niti je dokazala da je na tim prostorijama stekla svojstvo nosioca stanarskog prava, time nije ni dokazala da zbog rušenja tog poslovnog prostora ima pravo na dodjelu drugog stana saglasno odredbi člana 52. navedenog Zakona.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 65 0 P 235252 19 Rev 2 od 11.02.2020. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 04 Napušteni stanovi i privremeni korisnici
Organ ne odgovara za oštećenja stana u zgradi izgorjeloj u ratu (viša sila)
Pravni osnovČlan 18a. stav 3. Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima; Član 172. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Nadležni organ nije odgovoran za oštećenja stana ukoliko se radi o stanu u zgradi koja je izgorjela u ratu kao posljedica ratnih djelovanja (viša sila).
Iz obrazloženja
U toku postupka nije utvrđeno ni da je predmetna zgrada i sporni stan stavljena pod upravu tužene općine, niti da je ona njima raspolagala iz kojih razloga nema osnova za odgovornost tužene osnovom navedene odredbe člana 18a. stav (3) Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima. Nadalje, isključena je odgovornost tužene za štetu u slučaju kada se radi o tzv. ratnoj šteti koja je izuzeta iz opšteg režima odgovornosti za štetu, zbog
čega se ne mogu primijeniti pravila o odštetnoj odgovornosti tužene ni po članu 154. st. (1) i (2) ZOO, u vezi sa članom 173. ZOO, te članu 172. ZOO u vezi sa članom
308. tada važećeg Zakona o državnoj upravi jer nije utvrđeno da su štetu počinila lica koja su organi tužene imali ili mogli imati pod svojom kontrolom.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 46 0 P 005210 19 Rev od 11.02.2020. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 05 Ostalo
Zemljište za redovnu upotrebu zgrade utvrđuje organ uprave uz mišljenje organa za urbanizam
Pravni osnovČlan 3. stav 1. i član 7. stav 1. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo; Član 39. Zakona o građevinskom zemljištu
Sentenca
Ukoliko prostornim planom ili planom parcelacije nije utvrđena površina zemljišta koje je potrebno za redovnu upotrebu zgrade, tu površinu utvrđuje rješenjem organ uprave nadležan za imovinsko-pravne poslove, uz pribavljeno mišljenje organa uprave nadležnog za poslove urbanizma. Pravo na zemljištu za redovnu upotrebu stambenog objekta može se ostvarivati jedino pred organom uprave za imovinsko-pravne poslove.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 32 0 P 098751 17 Rev od 19.03.2019. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 06 Otkup stana
Stan otkupljen u braku od člana domaćinstva uz saglasnost nosioca je posebna imovina tog partnera
Pravni osnovČlan 9. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo; Član 254. stav 2. Porodičnog zakona Federacije BiH
Sentenca
Stan otkupljen od strane jednog bračnog partnera (za vrijeme trajanja bračne zajednice) kao člana užeg porodičnog domaćinstva nositelja stanarskog prava uz njegovu saglasnost i želju nositelja stanarskog prava da to pravo ostvari samo taj bračni partner, predstavlja posebnu imovinu tog bračnog partnera.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 42 1 P 000133 13 Rev od 12.03.2015. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 07 Pravo na dom
Pravo na poštovanje doma obuhvata postojeći, ne željeni dom
Pravni osnovČlan 8. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda
Sentenca
Pravo na poštovanje doma obuhvata pravo na poštovanje postojećeg doma, a ne željenog doma ili onoga što osoba namjerava da joj bude dom.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Rješenje broj 65 0 P 040454 14 Rev 2 od 11.12.2014. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 08 Otkup stana
Stan otkupljen u vanbračnoj zajednici od isključivog nosioca stanarskog prava nije vanbračna stečevina
Pravni osnovČlan 19. stav 2. Zakona o stambenim odnosima; Član 7. i 9. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo; Član 252. i 263. Porodičnog zakona
Sentenca
Nesmatra se vanbračnom stečevinom stan otkupljen za vrijeme trajanja vanbračne zajednice od strane nositelja stanarskog prava (vanbračnog supruga koji je svojstvo sunositelja stanarskog prava stekao u bračnoj zajednici, a po razvodu braka rješenjem suda određen za isključivog nositelja stanarskog prava).
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 65 0 P 202044 13 Rev od 17.03.2015. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 09 Otkup stana
Pravo iz dugoročnog zakupa stana u Srbiji izjednačeno sa stanarskim pravom je smetnja za otkup u FBiH
Pravni osnovČlan 10. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo
Sentenca
Pravo tužiteljice i njenog supruga na stanu iz osnova dugoročnog zakupa stana prema odredbama Zakona o stanovanju r. Srbije, koji stan su bračni drugovi otkupili od zakupodavca pod posebnim uslovima povoljnijim od tržišnih, odgovara pravu koje se može izjednačiti sa stanarskim pravom, a što je smetnja za otkup stana u federaciji bosne i hercegovini prema odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 58 0 P 900694 13 Rev 2 od 21.11.2013. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 10 Stanarsko pravo i sunosioci
Bračni partner postaje sunosilac stanarskog prava zaključenjem braka i životom u stanu
Pravni osnovČlan 19. Zakona o stambenim odnosima
Sentenca
Zaključenjem braka i životom u bračnoj zajednici u stanu bračni partner u skladu sa odredbom člana 19. stav 2. Zakona o stambenim odnosima stekao je svojstvo sunosioca stanarskog prava bez obzira što je drugi bračni partner zaključio ugovor o korištenju tog stana prije sklapanja braka. Trajnim prestankom korištenja tog stana bračni partner je u skladu sa odredbom člana 19. stav 3. Zakona o stambenim odnosima izgubio svojstvo sunosioca stanarskog prava bez obzira što brak nije razveden.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 58 0 P 007754 14 Rev od 06.05.2014. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 11 Zaštićeni stanari i vlasnici
Ravnoteža između vlasnika stanova i zaštićenih stanara ne uspostavlja se kroz naknadu štete
Pravni osnovČlan 2. stav 2. i član 55. do 58. Zakona o stambenim odnosima
Sentenca
Uspostavljanje ravnoteže i proporcionalnosti između legitimnih interesa vlasnika stanova i zaštićenih stanara ne može se izvršiti kroz institut naknade štete i izgubljene koristi.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 65 0 P 179544 13 Rev od 11.02.2014. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 12 Otkup stana
Supružnici u smislu člana 11. Zakona o prodaji stanova su lica u braku u času zahtjeva za otkup
Pravni osnovČlan 11. stav 1. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo
Sentenca
Supružnici u smislu člana 11. stav 1. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo su lica koja se nalaze u braku u momentu podnošenja zahtjeva za otkup stana, bez obzira što je stan dodjeljen na korištenje jednom od njih ranije i to u momentu kada nisu bili u braku sa sadašnjim supružnikom, nego sa trećim licem.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 17 0 P 016960 12 Rev od 17.09.2013. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 13 Stanarsko pravo i sunosioci
Član 46. Zakona o prodaji stanova ne suspenduje član 22. Zakona o stambenim odnosima
Pravni osnovČlan 22. Zakona o stambenim odnosima; Član 46. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo
Sentenca
Odredbe člana 46. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ne suspenduju primjenu odredbi člana 22. Zakona o stambenim odnosima.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Rješenje broj 58 0 V 903812 12 Rev od 14.06.2012. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 14 Otkup stana
Zahtjev za otkup podnesen nenadležnom općinskom organu nije uredan
Pravni osnovČlan 7. stav 1. i član 8a. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo; Član 65. stav 3. i 4. Zakona o upravnom postupku
Sentenca
Blagovremenom obracanju tužitelja, kao nosioca stanarskog prava, nenadležnom opcinskom stambenom organu sa zahtjevom za otkup stana ne može se dati pravni znacaj urednog i blagovremenog isticanja zahtjeva za kupovinu stana.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 17 0 P 006924 11 Rev od 22.03.2012. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 15 Pojam stana
Nema etažne svojine kad se zgrada sastoji samo od jednog stana
Pravni osnovČlan 27. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo
Sentenca
Ne radi se o etažnoj svojini u situaciji kada se sporni stan nalazi u zgradi koja se sastoji samo od tog stana, odnosno kada postoji potpuna podudarnost izmedu spornog stana i zgrade.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 32 0 P 053389 11 Rev od 10.07.2012. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 16 Stanarsko pravo i sunosioci
Ugovor o korištenju stana na osnovu poništenog akta o dodjeli je ništav
Pravni osnovČlan 2. i 11. Zakona o stambenim odnosima
Sentenca
Ništav je ugovor o korištenju stana zakljucen na osnovu poništenog akta o dodjeli stana.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 53 0 P 008515 09 Rev od 17.02.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 17 Stanarsko pravo i sunosioci
Supruzi kao sunosiocu ne prestaje stanarsko pravo smrću muža i ne mora tražiti prenos
Pravni osnovČlan 11., 20. i 22. Zakona o stambenim odnosima
Sentenca
Supruzi, kao izvedenom sunosiocu stanarskog prava, ne prestaje stanarsko pravo smrcu njenog supruga, kao izvornog nosioca stanarskog prava, niti je ona dužna nakon smrti svoga supruga izvršiti prenos stanarskog prava na nacin propisan odredbom člana 22. stav 1. Zakona o stambenim odnosima.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 58 0 P 900060 09 Rev od 27.01.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 18 Stanarsko pravo i sunosioci
Nosiocu stanarskog prava ne može se otkazati ugovor za vrijeme izbjeglištva
Pravni osnovČlan 44. i 47. Zakona o stambenim odnosima
Sentenca
Nosiocu stanarskog prava ne može se otkazati ugovor o korištenju stana ako su se okolnosti koje su osnova za otkaz pojavile u periodu dok je nosilac stanarskog prava bio odsutan iz stana u svojstvu izbjegle ili raseljene osobe.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 41 0 P 000343 10 Rev od 16.08.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 19 Pojam stana
Stan su i prostorije naknadno pretvorene u stan koje se koriste za stanovanje
Pravni osnovČlan 3. i 4. Zakona o stambenim odnosima
Sentenca
Pod pojmom stana podrazumijevaju se ne samo stanovi izgrađeni u novogradnjama u društvenoj (državnoj) svojini, već i prostorije u objektima koje nisu građene s namjerom da služe za stambene potrebe, ali su naknadno pretvorene u stanove i koriste se u svrhu stanovanja.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-08-000075 od 09.06.2009. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 20 Otkup stana
Zakon o prodaji stanova je specijalni propis u odnosu na Zakon o vlasničko-pravnim odnosima
Pravni osnovČlan 1. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo
Sentenca
Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, u odnosu na pitanje sticanja prava vlasništva na tim stanovima, predstavlja specijalni propis u odnosu na Zakon o vlasničko-pravnim odnosima, kao generalni propis koji reguliše sticanje prava vlasništva, pa se na navedeno pitanje taj zakon primjenjuje po principu „Lex specialis derogat legi generali“.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 65 0 P 040563 09 Rev od 16.03.2010. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 21 Ostalo
Utvrđenje rang liste za dodjelu stana nije stambeni spor
Pravni osnovČlan 7. Zakona o vraćanju, dodjeli i prodaji stanova
Sentenca
Zahtjev za utvrđenje rang liste za dodjelu stana ne može biti predmet stambenog spora.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-09-000074 od 18.03.2010. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 22 Pravo na dom
Stan u koji tužitelj nikada nije uselio nije njegov dom
Pravni osnovČlan 11. Zakona o stambenim odnosima; Član II 3. f) Ustava BiH; Član 8. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda
Sentenca
Ukoliko tužitelj svoje svakodnevne životne aktivnosti nije provodio u spornom stanu, jer u njega nikada nije ni uselio, taj stan ne predstavlja njegov dom u smislu člana II 3. f) Ustava BiH i člana 8. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj broj: 070-0-Rev-09- 000123 od 29.04.2010. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 23 Srušene i eksproprisane zgrade
Općina mora obezbijediti stanove korisnicima neuslovnih stanova i kad su zgrade srušene u ratu
Pravni osnovČlan 52. Zakona o stambenim odnosima
Sentenca
Cinjenica da su u toku rata dodatno devastirane ili srušene stambene zgrade u kojima se nalaze sporni stanovi, koji su prethodno prije rata odlukom nadležnog opcinskog organa uprave proglašeni neuslovnim, ne otklanja obavezu tužene opcine da korisnicima tih stanova obezbijedi stanove koji zadovoljavaju njihove minimalne potrebe stanovanja.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj broj: 070-0-Rev-09- 000194 od 27.07.2010. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 24 Otkup stana
Rok za otkup napuštenog stana teče od ulaska nosioca u posjed, ne od pravosnažnosti rješenja
Pravni osnovČlan 8a. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo
Sentenca
Rok za otkup stana koji je proglašen napuštenim ne racuna se od dana pravosnažnosti rješenja o vracanju u posjed stana, vec od dana vracanja stana, odnosno dana ulaska nosioca stanarskog prava u posjed stana.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-09- 000593 od 24.06.2010. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 25 Stanarsko pravo i sunosioci
Faktičko razvrgnuće suvlasništva na zgradi duže od 50 godina i stanarsko pravo
Pravni osnovČlan 2. stav 4. Zakona o stambenim odnosima
Sentenca
Kada je izvršeno faktičko razvrgnuće suvlasničke zajednice na zgradi tako da u periodu dužem od 50 godina jedan stan predstavlja društveno, a drugi stan privatno vlasništvo, tada okolnost što nije došlo do formalno-pravne diobe zgrade i upisa spornog stana u javnim knjigama kao isključivog državnog vlasništva ne može imati za posljedicu zaključak da se radi o stanu u vlasništvu (suvlasništvu) građana.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-08-000275 od 16.06.2009. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 26 Pojam stana
Zajedničke prostorije koje se koriste kao stan su stan prema stvarnim stambenim prilikama
Pravni osnovČlan 3. u vezi sa članom 30. stav 1. Zakona o stambenim odnosima
Sentenca
Stanom u smislu člana 3. Zakona o stambenim odnosima smatraju se sve prostorije koje služe potrebama stanovanja, pa tako i zajedničke prostorije.koje se koriste kao stan. Za odgovor na pitanje da li zajedničke prostorije, koje se koriste kao stan, predstavljaju stan odlučne su stvarne stambene prilike mjesta stanovanja, a ne okolnost da li je nadležni organ u upravnom postupku donio rješenje o pretvaranju zajedničkih prostorija u stan.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Odluka broj 070-0-Rev-08-000550 od 14.05.2009. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 27 Napušteni stanovi i privremeni korisnici
Raspolaganja vlasnika slobodnim stanovima po bivšem Zakonu o napuštenim stanovima nisu poništena
Pravni osnovČlan 3. stav 5. Zakona o izmjenama Zakona o napuštenim stanovima
Sentenca
Bivši Zakon o napuštenim stanovima je utvrđivao i kategoriju tzv. slobodnih stanova koji se ne mogu proglašavati napuštenim i za koje nisu postojale smetnje da njima raspolažu njihovi vlasnici. Zakon o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima ne sadrži odredbe kojima se poništavaju raspolaganja vlasnika stanova stanovima koji se nisu mogli smatrati napuštenim, ukoliko zahtjev za povrat takvog stana eventualno ne podnese lice koje je na tom stanu imalo konstituisano stanarsko pravo na dan 30. april 1991. g.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-08-001388 od 14.07.2009. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 28 Otkup stana
Otkup konfiskovanog stana nije uslovljen dodjelom drugog stana bivšem vlasniku
Pravni osnovČlan 47. stav 2. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo
Sentenca
Nosiocima stanarskog prava na konfiskovanom stanu pravo na kupovinu tog stana nije uslovljeno istovremenom dodjelom drugog odgovarajućeg stana bivšem vlasniku stana.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 58 0 P 021441 08 Rev od 09.07.2009. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 29 Vojni stanovi
Pravni interes za utvrđenje da je ugovor o otkupu sa SSNO pravno obavezujući
Pravni osnovČlan 39e. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo
Sentenca
Tužitelj ima pravni interes za utvrđivanje da je pravno obavezujući ugovor o otkupu stana kojeg je zaključio sa saveznim sekretarijatom za narodnu odbranu jer od takvog utvrđenja zavisi osnovanost njegovog obligacionog zahtjeva iz člana 39. e) Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-08-000520 od 14.05.2009. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 30 Srušene i eksproprisane zgrade
Nosiocu stanarskog prava u srušenoj zgradi općina obezbjeđuje smještaj ili isplaćuje njegovu vrijednost
Pravni osnovČlan 52. stav 2. Zakona o stambenim odnosima; Član 203. stav 1. Zakona o prostornom uređenju
Sentenca
Ranijem nosiocu stanarskog prava na stanu u zgradi srušenoj rješenjem organa uprave zbog dotrajalosti, općina i korisnik zemljišta dužni su, ukoliko mu ne mogu obezbjediti smještaj koji zadovoljava njegove minimalne potrebe stanovanja, isplatiti novčanu vrijednost ove činidbe.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-07-000609 od 15.05.2008. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 31 Napušteni stanovi i privremeni korisnici
Nadovjera ugovora o korištenju stana privremenog korisnika ne proizvodi dejstvo
Pravni osnovČlan 2. stav 3. i član 3. stav 2. Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima; Član 43. stav 1. Zakona o stambenim odnosima
Sentenca
Nadovjera ugovora o korištenju stana koga je sa davaocem stana zaključio privremeni korisnik stana ne proizvodi pravno dejstvo.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-06-000047 od 14.06.2007. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 32 Napušteni stanovi i privremeni korisnici
Bivši nosilac stanarskog prava vraća privremenom korisniku nužne troškove osposobljavanja stana
Pravni osnovČlan 18a. stav 1., 2. i 3. Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima; Član 19. stav 1. alineja 3. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo
Sentenca
Bivši nosilac stanarskog prava, kome je stan vraćen u posjed, dužan je privremenom korisniku naknaditi novčana sredstva uložena na ime neophodnih troškova za osposobljavanje stana.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-06-001579 od 30.08.2007. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 33 Zaštićeni stanari i vlasnici
Vlasnik stana u porodičnoj zgradi ne može iseliti lice koje je stanarsko pravo steklo do 31.05.1974.
Pravni osnovČlan 122. Zakona o stambenim odnosima, prečišćeni tekst ("Sl. list SFRJ" broj 11/66); Član 2. stav 3. Zakona o stambenim odnosima ("Sl. list SRBiH", broj 13/74); Član 2. stav 2. važećeg Zakona o stambenim odnosima
Sentenca
Vlasnik stana u porodičnoj stambenoj zgradi nema pravo tražiti iseljenje lica koje je do 31.05.1974. g. steklo stanarsko pravo na taj stan.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj Rev-1079/05 od 09.05.2006. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 34 Stanarsko pravo i sunosioci
Ko je nesmetano koristio stan duže od osam godina prije 06.12.1999. ima prava nosioca i pravo na otkup
Pravni osnovČlan 30. stav 2. Zakona o stambenim odnosima; Član 7. stav 2. i član 46. stav 2. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo
Sentenca
Osoba koja je nesmetano koristila stan duže od 8 godina prije 06.12.1999. g. ima ista prava kao nositelj stanarskog prava, te i pravo na otkup stana.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj Rev-826/05 od 28.03.2006. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 35 Vojni stanovi
Kupac sa ugovorom sa SSNO bez statusa nosioca stanarskog prava ne može se uknjižiti
Pravni osnovČlan 39a. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo
Sentenca
Osoba koja je zaključila pravno obvezujući ugovor o otkupu stana sa ssno ne može se uknjižiti kao vlasnik stana ako nema status nositelja stanarskog prava na stanu i ako nije legalni korisnik stana.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj Rev-1118/05 od 18.04.2006. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 36 Stanarsko pravo i sunosioci
Usmeni ugovor o korištenju stana na osnovu rješenja o dodjeli, izvršavan u cijelosti, je punovažan
Pravni osnovČlan 11. i 26. Zakona o stambenim odnosima; Član 73. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Usmeni ugovor o korištenju stana zaključen na osnovu valjanog zakonskog akta (rješenja o dodjeli stana na korištenje), koji je u cijelosti izvršavan (tuženi stan predao na korištenje tužitelju, a tužitelj plaćao stanarinu) smatra se punovažnim iako nije zaključen u pismenoj formi. Odluka tuženog kojom poništava rješenje o dodjeli stana tužitelju ne može proizvesti pravno dejstvo i predstavlja nepostojeći pravni akt.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj Rev-531/04 od 05.05.2005. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 37 Porodično domaćinstvo
Član domaćinstva umrlog nosioca prava iz kupoprodajnog ugovora otkupljuje stan samo ako ga legalno koristi
Pravni osnovČlan 6. Zakona o stambenim odnosima; Član 15. stav 1., 39., 39a. i 39e. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo; Član 3. stav 2., 3a. i 18b. stav 1. Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima
Sentenca
Član užeg porodičnog domaćinstva umrlog nosioca prava iz kupoprodajnog ugovora iz člana 39. stav 1. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo može tražiti otkup stana samo ako taj stan legalno koristi.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Rješenje broj Rev-331/04 od 02.06.2005. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 38 Porodično domaćinstvo
Član domaćinstva nakon smrti nosioca mora obavijestiti davaoca stana ili izdejstvovati rješenje
Pravni osnovČlan 6. stav 2., 22. stav 1., 26. stav 1. i 3., 28. i 30. stav 2. i 7. Zakona o stambenim odnosima; Član 52. i 103. Zakona o obligacionim odnosima
Sentenca
Da bi član porodičnog domaćinstva koji je ostao u stanu nakon smrti nosioca stanarskog prava i sam postao nosilac stanarskog prava mora o tome obavijestiti davaoca stana na korištenje (član 22. stav 1. zso) odnosno od stambenog organa izdejstvovati rješenje koje će zamijeniti ugovor o korištenju stana (član 28. zso). Ugovor o korištenju stana zaključen bez rješenja o dodjeli stana je bez pravnog osnova i ništav (član 52. i 103. ZOO). Rok za traženje ispražnjenja stana (član 30. stav 7. zso) ne može početi teći dok god postoji ugovor sa ranijim nosiocem stanarskog prava.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj Rev-60/04 od 05.05.2005. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 39 Otkup stana
Nakon otkupa stana od jednog bračnog druga nema određivanja nosioca stanarskog prava
Pravni osnovČlan 20. stav 1. Zakona o stambenim odnosima; Član 33. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo
Sentenca
Nakon otkupa stana i sticanja vlasništva na njemu od strane jednog bračnog druga, prestala je mogućnost određivanja nosioca stanarskog prava na stanu po članu 20. Zakona o stambenim odnosima.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Rješenje broj Rev-308/04 od 26.05.2005. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 40 Ostalo
Nedostatak opštih akata poslodavca o naknadi plaće ne oduzima procesnu legitimaciju
Pravni osnovČlan 73. stav 2. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju
Sentenca
Izostanak odrednica u opštim aktima tužene kao poslodavca, kojima se regulira pravo tužitelja kao uposlenika na naknadu plaće za vrijeme čekanja na raspored na druge poslove koji odgovaraju njegovoj preostaloj radnoj sposobnosti, nema za posljedicu gubitak procesne legitimacije za vođenje parnice na strani tužene.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj Rev-247/02 od 15.01.2004. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 41 Pravo na dom
Određivanje predlagateljice za nosioca stanarskog prava ne vrijeđa pravo na dom protivnika
Pravni osnovČlan 20. Zakona o stambenim odnosima; Član 46. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo; Član 8. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i član 1. Protokola 1
Sentenca
Rješenjem o određivanju predlagateljice za nosioca stanarskog prava po članu 20. Zakona o stambenim odnosima protivniku nije uskračeno pravo na dom i mirno uživanje vlasništva, jer je on istim rješenjem prestao biti nosilac stanarskog prava pod uvjetima predviđenim zakonom.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Rješenje broj Rev-19/03 od 04.03.2004. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 42 Porodično domaćinstvo
Stan nakon smrti nosioca nastavlja koristiti samo član domaćinstva koji je s njim trajno živio
Pravni osnovČlan 6., 21. i 22. Zakona o stambenim odnosima
Sentenca
Pravo nastaviti koristiti stan poslije smrti nositelja stanarskog prava, ima samo onaj član obiteljskog kućanstva koji je sa nositeljem stanarskog prava trajno živio i poslije njegove smrti nastavio koristiti stan.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Rješenje broj Rev-39/03 od 08.04.2004. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 43 Stanarsko pravo i sunosioci
Nezakonito useljeni ne stiče prava nosioca ni nakon osam godina korištenja
Pravni osnovČlan 30. Zakona o stambenim odnosima
Sentenca
Korisnik stana koji je nezakonito uselio u stan u društvenom/državnom vlasništvu, ne stiče u pogledu korištenja stana, prava kakva pripadaju nositelju stanarskog prava, ni nakon isteka osam godina korištenja kada u tome roku po pravomoćnom upravnom aktu, prisilno iseljenje nije provedeno.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj Rev-173/02 od 02.09.2003. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 44 Porodično domaćinstvo
Supružniku koji nije određen za nosioca stanarskog prava ne osigurava se nužni smještaj ako nije korisnik stana
Pravni osnovČlan 20. stav 2. Zakona o stambenim odnosima
Sentenca
Supružniku koji nije određen za nositelja stanarskog prava na zajedničkom stanu, ne osigurava se nužni smještaj ako nije korisnik stana.
Izvor odluke
Vrhovni sud Federacije BiHCitat za podnesak
Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj Rev-257/03 od 26.08.2003. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Stav 45 Napušteni stanovi i privremeni korisnici
Nepodnošenje zahtjeva za povrat stana u roku: bolest se mora dokazati za cijeli period
Pravni osnovČlan 16. Zakona o prestanku primjene Zakona o korištenju napuštene imovine ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 38/98 do 96/03)
Sentenca
Tužiteljica nije dokazala da je u čitavom pravno relevantnom periodu 19.12.1998. do 19.04.2000. g. usljed bolesti bila nesposobna da podnese zahtjev za povrat stana pa je neosnovan njen zahtjev da se utvrdi da je nosilac stanarskog prava na predmetnom stanu.
Iz obrazloženja
Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je nosilac stanarskog prava na dvosobnom stanu koji se nalazi u D., zgrada broj 3, stan broj 1, te da se utvrdi da je ništavo rješenje drugotuženog o dodjeli navedenog stana prvotuženoj broj: 142/03 od g., kao i zahtjev da se prvotužena obaveže da označeni stan preda u posjed tužiteljici.
Prema činjeničnom utvrđenju prvostepenog suda označeni stan je dodijeljen na korištenje tužiteljici u 1985. godini, koja je zaključila i ugovor o korištenju ovog stana, te je u stanu stanovala do 1991. g., kada je isti zbog ratnih dešavanja napustila. Tužiteljica do g. nije podnosila zahtjev za povrat ovog stana, koji je rješenjem broj: 142/03 od g. dodjeljen na korištenje prvotuženoj. Ocjenom nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke dr S. B. i dr D. E., te vlastitom ocjenom prirode bolesti tužiteljice prvostepeni sud izvodi zaključak da tužiteljica „u vrijeme kada je trebala podnijeti zahtjev za povrat stanarskog prava nije bila sposobna isti podnijeti“.
Kod navedenog, prvostepeni sud zaključuje da tužiteljici nije prestalo stanarsko pavo na predmetnom stanu i udovoljava zahtjevu za utvrđenje da je tužiteljica nosilac stanarskog prava na istom. Isto tako, sa pozivom na odredbu čl. 2. st. 2. i 3. Zakona o prestanku primjene Zakona o korištenju napuštene imovine prvostepeni sud utvrđuje da je ništavo rješenje drugotuženog o dodjeli stana prvotuženoj. Slijedom navedenih zaključaka, sa pozivom na odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima, prvostepeni sud zaključuje da je osnovan zahtjev tužiteljice da joj se preda u posjed predmetni stan, pa pobijanom presudom prvostepeni sud u cjelosti udovoljava zahtjevu tužiteljice na način iz izreke prvostepene presude.
Žalbenim navodima prvotužena spori pravilnost i zakonitost presude prvostepenog suda tako što, između ostalog, ističe da izvedenim dokazima nije utvrđeno da je tužiteljica zbog psihičkog obolenja na dan g. bila nesposobna da podnese zahtjev za povrat stana, a koji žalbeni navodi stoje.
Naime, u prvostepenom postupku tužiteljica je tvrdnju tužbe da nije bila sposobna usljed bolesti, u skladu sa zakonom, da podnese zahtjev za povrat stana, dokazivala nalazom i mišljenjem vještaka dr S. B., te iskazom svjedoka Đ. S., pa ovaj sud smatra da ovim dokazima tužiteljica nije dokazala da u skladu sa zakonom nije mogla podnijeti zahtjev za povrat stana.
Prema odredbi čl. 16. Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenoj imovini („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 38/98) zahtjev za vraćanje u posjed može se podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona ( g.) Navedeni rok je produžen Odlukom Visokog predstavnika za BiH od g. na 12 mjeseci, a zatim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prestanku primjene Zakona o korištenju napuštene imovine („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 66/01) na 16 mjeseci, čime je krajnji rok za podnošenje zahtjeva bio g. Isti je prekluzivan i njegovim propuštanjem po sili zakona se gubi stanarsko pravo na stanu. Time se zahtjev za povrat stana mogao podnijeti u čitavom periodu od g. pa do g.
U datom nalazu vještak dr S. B. (identičan je nalaz i vještaka dr D. E. koji je rađen po prijedlogu prvotužene) zaključuje da tužiteljica, usljed obolenja od kojeg boluje unazad više godina, nije bila sposobna na dan g. (na koji dan tužiteljica pogrešno smatra da ističe zakonski rok za podnošenja zahtjeva za povrat stana) i 7 dana unazad da podnese zahtjev za povrat stana, pa proizilazi da se vještak nije izjasnio o navedenoj sposobnosti tužiteljice za čitav period pa do g., već se izjašnjavao za kratki vremenski period 3. - g.
Time se na temelju navedenog nalaza, suprotno stavu prvostepenog suda, ne može izvući zaključak o nesposobnosti tužiteljice da u čitavom pravno relevantnom periodu podnese zahtjev za povrat stana. Isto tako, navedeni zaključak sigurno ne može biti utemeljen na iskazu saslušanog svjedoka Đ. S. (brat tužiteljice) s obzirom da se navedena nesposobnost i ne može utvrđivati na temelju iskaza svjedoka, već je o istoj mjerodavan da se izjasni samo vještak. Na ocjenu navedenog, samo posredno (ne kao odgovarajući dokaz) mogu uticati podaci iz dopisa broj 549/07 od g. po kojima tužiteljica u 2000. godini nije bila na bolovanju već je radila kod drugotuženog. Isto tako, ocjenu prirode obolenja tužiteljice, te ocjenu toga da li je ta bolest dovela do toga da ista nije bila u mogućnosti da u zakonom propisanom roku podnese zahtjev za povrat stana, ne može dati sam sud (u razlozima pobijane presude prvostepeni sud daje navedenu ocjenu pozivajući se na izvode iz članaka u časopisu „vještak broj 3“ i „vještak broj 4“ iz 2001. g.) jer sud ne raspolaže dovoljnim stručnim znanjem da bi se izjašnjavao o navedenom.
Prema izloženom, suprotno stavu prvostepenog suda, ovaj sud cijeni da izvedenim dokazima tužiteljica nije dokazala navode tužbe, a time nije dokazala ni da je njen tužbeni zahtjev u dijelu utvrđenja da je nosilac stanarskog prava na predmetnom stanu osnovan, jer dokazi izvedeni tokom prvostepenog postupka nisu dovoljni za zaključak da je tužiteljica u čitavom pravno relevantnom periodu bila nesposobna da podnese zahtjev za povrat stana.
Nadalje, prvostepeni sud pogrešno cijeni valjanost rješenja drugotuženog broj: 142/03 od g. o dodjeli spornog stana prvotuženoj sa aspekta odredbe čl. 2. st. 2. i 3. Zakona o prestanku primjene Zakona o korištenju napuštene imovine s obzirom da ovo rješenje ne potiče iz spornog perioda. Isto tako, kod toga da je tužiteljica u smislu odredaba navedenog zakona izbjeglica, te da je zbog nepodnošenja zahtjeva za povrat stana u zakonskom roku iz odredbe čl. 16. st. 2. istog zakona izgubila stanarsko pravo na spornom stanu, to time ista nije ni aktivno legitimisana da zahtjeva utvrđenje ništavosti navedenog rješenja o dodjeli stana prvotuženoj, a slijedom toga ne može ni zahtjevati ni da joj prvotužena ovaj stan preda u posjed.
Iz navedenih razloga žalbu prvotužene je valjalo uvažiti i pobijanu presudu preinačiti tako da se tužbeni zahtjev tužiteljice u cjelosti odbije.
Izvor odluke
Okružni sud u Banjoj LuciCitat za podnesak
Okružni sud u Banjoj Luci, Presuda broj 011-0-Gž-08-001799 od 26.11.2008. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com
Izvori: stavovi potiču iz navedenih odluka (Vrhovni sud Federacije BiH, Okružni sud u Banjoj Luci), objavljenih u biltenima sudske prakse i na portalima sudova. Sentence su prenesene iz izvornih odluka, a obrazloženja su citirana u izvodu ili u cijelosti. Nositelj autorstva pravnog shvatanja je sud koji je odluku donio.
Kompletne zbirke: sudska praksa BiH po oblastima · stavovi sudske prakse BiH (241 stav sa obrazloženjima) · pravni stavovi sudova BiH · stambeno pravo, drugi dio · stvarno pravo · nekretnine u BiH · bračna stečevina.
Napomena: prikaz služi u informativne i edukativne svrhe i ne predstavlja pravni savjet. Primjena stava na konkretan slučaj zavisi od činjenica predmeta, važećih propisa i novije sudske prakse.
Često postavljana pitanja o stambenom pravu
Šta su zajednički dijelovi zgrade i ko ih održava?
Zajednički dijelovi su krov, fasada, stubišta, instalacije i drugi dijelovi koji služe svim vlasnicima posebnih dijelova. Njih održavaju etažni vlasnici zajedno, snoseći troškove srazmjerno svojim suvlasničkim udjelima.
Kako se raspoređuju troškovi održavanja i upravljanja?
Troškovi tekućeg i investicionog održavanja te upravljanja zgradom dijele se među vlasnicima prema njihovim udjelima, ako sporazumom nije drugačije određeno. Vlasnik koji ne plaća svoj dio može biti tužen radi naplate, a u zgradi se može formirati i fond održavanja.
Pod kojim uslovima je moguće iseljenje iz stana?
Iseljenje je moguće kada prestane pravni osnov korištenja stana, na primjer raskidom ili otkazom ugovora o zakupu, uz odgovarajuću odluku nadležnog organa ili suda. Prinudno iseljenje provodi se u izvršnom postupku, uz zakonom predviđenu zaštitu korisnika.
Kakvo dejstvo imaju odluke skupštine etažnih vlasnika?
Odluke o upravljanju i održavanju donose se na način i većinom propisanom zakonom, a obavezuju sve etažne vlasnike. Vlasnik koji smatra da je odluka nezakonita može je pobijati pred nadležnim sudom u propisanom roku.
Može li se promijeniti namjena ili izgled posebnog dijela zgrade?
Zahvati koji utiču na zajedničke dijelove ili na izgled i sigurnost zgrade po pravilu zahtijevaju saglasnost ostalih etažnih vlasnika i odgovarajuće dozvole. Bez potrebne saglasnosti i dozvole vlasnik može biti obavezan na uspostavu prijašnjeg stanja.
Kako se određuje naknada za vojni stan koji se ne može predati u posjed?
Kod određivanja naknade umjesto predaje u posjed vojnih stanova za koje su kupci imali zaključen pravno obavezujući ugovor o otkupu sa SSNO, polazni osnov je tržišna vrijednost stana, prema stavu Vrhovnog suda Federacije BiH.
Je li stan otkupljen tokom braka bračna stečevina?
Ne uvijek. Stan koji je jedan bračni partner otkupio za vrijeme braka kao član užeg porodičnog domaćinstva nosioca stanarskog prava, uz njegovu saglasnost i želju da to pravo ostvari samo taj partner, predstavlja posebnu imovinu tog bračnog partnera.
Stiče li nezakonito useljeno lice prava nakon osam godina korištenja stana?
Ne. Korisnik koji je nezakonito uselio u stan u državnom vlasništvu ne stiče prava nosioca stanarskog prava ni nakon isteka osam godina ako prisilno iseljenje po pravomoćnom upravnom aktu nije provedeno. Nasuprot tome, osoba koja je nesmetano koristila stan duže od osam godina prije 06.12.1999. ima ista prava kao nosilac stanarskog prava, uključujući pravo na otkup.
Ko mora obezbijediti smještaj nosiocu stanarskog prava na stanu u srušenoj zgradi?
Ranijem nosiocu stanarskog prava na stanu u zgradi srušenoj zbog dotrajalosti općina i korisnik zemljišta dužni su obezbijediti smještaj koji zadovoljava minimalne potrebe stanovanja ili mu isplatiti novčanu vrijednost te činidbe.
Imate stambeni spor, pitanje zakupa ili etažne svojine? Advokatska kancelarija Prnjavorac zastupa stranke u stambenim i stvarnopravnim sporovima u Bosni i Hercegovini.
Zatražite pravnu pomoćNajbliže ovoj oblasti
Ostale oblasti rada kancelarije
Povezane stranice i usluge