Nepotpuna eksproprijacija
Ukoliko je utvrđen javni interes za nepotpunu eksproprijaciju - ustanovljenje prava služnosti na označenoj površini parcele tužitelja u svrhu izgradnje kanalizacione mreže, iz toga jasno proizilazi da tužitelji u konkretnoj upravnoj stvari ne ispunjavaju zakonske uvjete za potpunu eksproprijaciju, ali oni mogu zahtijevati eksproprijaciju preostalog dijela predmetne nekretnine ako je uslijed nepotpune eksproprijacije na preostalom dijelu onemogućena ili bitno pogoršana njihova dosadašnja egzistencija ili je onemogućeno normalno korištenje preostalog dijela nekretnine.
Obrazloženje:
"Prema podacima u spisu predmeta i obrazloženja pobijane presude, proizilazi nespornim da je Općinsko pravobranilaštvo Općine Sanski Most svojim prijedlogom od 09.11.2018. godine zatražilo da se u korist Općine Sanski Most izvrši nepotpuna eksproprijacija - ustanovljenje služnosti na dijelu (površini od 32m2) označene nekretnine suvlasništvo tužitelja ukupne površine 4.983 m2, u svrhu izgradnje kolektorskog sistema otpadnih i oborinskih voda - kanalizacione mreže u naselju J. i K. Općina Sanski Most, na temelju priloženog elaborata od 18.02.2019. godine i pravosnažne Odluke Općinskog vijeća Sanski Most od 31.10.2018. godine, kojom je utvrđen javni interes za nepotpunu eksproprijaciju - ustanovljenje prava služnosti za izgradnju predmetne kanalizacione mreže, u korist Općine Sanski Most, kao korisnika nepotpune eksproprijacije. Nadalje proizilazi da je prvostepeni organ povodom podnesenog prijedloga za nepotpunu eksproprijaciju održao usmenu javnu raspravu, uz učešće tužitelja i njihovog punomoćnika, predstavnika korisnika eksproprijacije i vještaka geodetske struke, koji je izvršio identifikaciju predmetne nekretnine, o čemu je sačinjen zapisnik od 22.05.2019. godine, na kojem je punomoćnik tužitelja zatražio da se izvrši potpuna eksproprijacija navedene nekretnine, zbog neriješenih imovinsko - pravnih odnosa tužitelja sa Općinom Sanski Most, na preostalom dijelu predmetne parcele, te što bi izgradnjom predmetne kanalizacione mreže po sredini parcele ista bila poprijeko presječena, čime bi tužiteljima bila onemogućena bilo kakva izgradnja na istoj. Prvostepenim rješenjem od 26.06.2019. godine prvostepeni organ je usvojio navedeni prijedlog za nepotpunu eksproprijaciju, s pozivom na odredbe člana 27. i 28. Zakona o eksproprijaciji, kako je to pobliže navedeno u tačkama 1. do 5. dispozitiva rješenja, a tačkom 6. dispozitiva odbio je kao neosnovan prijedlog tužitelja za potpunu eksproprijaciju predmetne nekretnine. Protiv prvostepenog rješenja tužitelji su podnijeli žalbu, u kojoj su ostali kod prijedloga za potpunu eksproprijaciju označene parcele, a osporenim rješenjem od 11.09.2019. godine tuženi je navedenu žalbu odbio kao neosnovanu, prihvatajući kao valjane razloge prvostepenog rješenja da predlagatelj ispunjava zakonske uvjete za traženu nepotpunu eksproprijaciju propisane članom 24. u vezi s odredbama člana 27. stav 2. i člana 28. Zakona o eksproprijaciji, te da su u tu svrhu namjenski izdvojena novčana sredstava za potrebe provođenja postupka nepotpune eksproprijacije. Protiv tog rješenja tužitelji su podnijeli tužbu u upravnom sporu, u kojoj (saglasno navodima iz predmetnog zahtjeva za vanredno preispitivanje), ukazuju da su predmetna rješenja upravnih organa u suprotnosti i s odredbama člana 11. Zakona o eksproprijaciji, obzirom da u postupku koji je prethodio donošenju istih nisu provedena odgovarajuća vještačenja po vještacima ekonomske i urbanističko-građevinske struke, radi utvrđivanja činjenice da li je predmetnom eksproprijacijom preostali dio nekretnine izgubio ekonomsku vrijednost za tužitelje. Prvostepeni sud je pobijanom presudom tužbu tužitelja odbio kao neosnovanu, cijeneći da je predmetni upravni postupak zakonito proveden, te da je na temelju potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja navedenim rješenjima nadležnih upravnih organa pravilno utvrđeno da predlagatelj - Općina Sanski Most ispunjava sve zakonske uvjete propisane Zakonom o eksproprijaciji za predmetnu nepotpunu eksproprijaciju označenog dijela nekretnine tužitelja ukupne površine 32 m2, a da nasuprot tome tužitelji nisu dokazali da ispunjavaju propisane zakonske uvjete za potpunu eksproprijaciju preostalog dijela predmetne parcele.
Donošenjem pobijane presude prvostepeni sud nije povrijedio federalni zakon, niti pravila federalnog zakona o postupku koja su mogla biti od uticaja na rješenje stvari, zbog čega je, po ocjeni ovog suda, zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke neosnovan.
Naime, odredbama člana 7. Zakona o eksproprijaciji ("Sl. novine F BiH" broj 70/07, 36/10, 25/12 i 34/16) propisano je da eksproprijacijom nekretnina postaje vlasništvo korisnika eksproprijacije (potpuna eksproprijacija), osim u slučaju ako eksproprisana nekretnina dobiva status dobra od općeg interesa, a odredbama člana 8. istog Zakona propisano je da se eksproprijacijom može ustanoviti služnost na zemljištu i zgradi (nepotpuna eksproprijacija), s tim da se odredbe ovog Zakona koje se odnose na postupak potpune eksproprijacije i postupak naknade za eksproprisanu nekretninu za potpunu eksproprijaciju shodno primjenjuju i za nepotpunu eksproprijaciju. Odredbama člana 11. stav 1. istog Zakona propisano je da će se na zahtjev vlasnika eksproprisati i preostali dio nekretnine, ako se pri eksproprijaciji jednog dijela nekretnine utvrdi da vlasnik nema privrednog interesa da koristi preostali dio, odnosno ako je uslijed toga na preostalom dijelu onemogućena ili bitno pogoršana njegova dosadašnja egzistencija ili mu je onemogućeno normalno korištenje preostalog dijela nekretnine. Odredbama člana 24. istog Zakona izričito je propisana dokumentacija koju predlagatelj podnosi uz prijedlog za eksproprijaciju, a odredbama člana 27. stav 1. i 2. propisano je da će nadležni organ prije donošenja rješenja o eksproprijaciji saslušati vlasnika nekretnine o činjenicama u vezi sa eksproprijacijom.
Imajući u vidu citirane zakonske odredbe i činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku (koje se zbog zabrane pobijanja iz člana 41. stav 4. Zakona o upravnim sporovima ne može pobijati predmetnim zahtjevom za vanredno preispitivanje, zbog povrede pravila postupka koja se odnosi na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje), jasno proizilazi da je predmetni postupak nepotpune eksproprijacije zakonito proveden, te da su prvostepeni sud, a i nadležni upravni organi, u obrazloženju svojih odluka, pravilno cijenili da predlagatelj - Općina Sanski Most ispunjava citirane zakonske uvjete iz člana 8. i 24. Zakona o eksproprijaciji, za nepotpunu eksproprijaciju označenog dijela nekretnine suvlasništvo tužitelja u površini od 32m2, a što se ni navodima zahtjeva ne dovodi u bilo kakvu sumnju.
Suprotno prigovaranju tužitelja, a prema priloženoj - pravosnažnoj Odluci Općinskog vijeća Sanski Most od 31.10.2018. godine (koju tužitelji uopće nisu pobijali tužbom u upravnom sporu), kojom je u skladu sa priloženom planskom dokumentacijom utvrđen javni interes za nepotpunu eksproprijaciju - ustanovljenje prava služnosti na označenoj površini parcele tužitelja, u svrhu izgradnje predmetne kanalizacione mreže, jasno proizilazi da tužitelji u konkretnoj upravnoj stvari ne ispunjavaju zakonske uvjete za potpunu eksproprijaciju, a niti zakonske uvjete za nepotpunu eksproprijaciju preostalog dijela predmetne parcele u smislu citiranih odredbi člana 7. i 11. stav 1. Zakona o eksproprijaciji, obzirom da navedenom Odlukom Općinskog vijeća uopće nije ni utvrđen javni interes za potpunu eksproprijaciju predmetne nekretnine. Kako se predmetna kanalizaciona mreža gradi u skladu sa prostorno planskom dokumentacijom, za šta je i utvrđen javni interes, to je o zahtjevu tužitelja pravilno negativno riješeno, jer u toku predmetnog upravnog postupka tužitelji nisu pružili bilo kakve dokaze o eventualnoj ispunjenosti uslova za eksproprijaciju preostalog dijela predmetne nekretnine, a niti su na održanoj raspravi pred prvostepenim organom uopšte postavili takav zahtjev, već samo zahtjev za potpunu eksproprijaciju navedene nekretnine, a kako je to pravilno cijenio i prvostepeni sud u obrazloženju pobijane presude.
Imajući u vidu navedeno, ovaj Sud je i ostale navode zahtjeva (koji su već isticani u tužbi) ocijenio neosnovanim, obzirom da je prvostepeni sud u skladu s odredbama člana 39. Zakona o upravnim sporovima, već ocijenio navode tužbe koji se odnose na zakonitost osporenog i prvostepenog rješenja, te za ocjenu da su isti neosnovani u obrazloženju pobijane presude dao jasne razloge koje u svemu prihvata i ovaj Sud.
Na osnovu izloženog, proizilazi da osporenim rješenjem tuženog i pobijanom presudom nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, te da je zbog svega naprijed izloženog zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke neosnovan, pa je na osnovu člana 46. stav 1. Zakona o upravnim sporovima odlučeno kao u izreci ove presude."
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, 01 0 U 015299 20 Uvp od 16.6.2022. godine)
