Rok za podnošenje zahtjeva za novčanu naknadu zbog izvršene faktičke eksproprijacije

Obrazloženje

"Drugostepeni sud je prihvatio kao pravilne i potpune činjenične zaključke prvostepenog suda, ali je tužbeni zahtjev odbio na osnovu slijedeća dva pravna zaključka:

- da je prvostepeni sud zanemario činjenicu da je tužitelju u momentu kupovine predmetne nekretnine bilo poznato da se na istoj nalazi elektroenergetsko postrojenje, ali da je i pored toga pristao kupiti istu po cijeni od 2.500.000,00 KM;

- da je zahtjev za naknadu podnesen po proteku prekluzivnog roka propisanog odredbom člana 70. stav 3. Zakona o eksproprijaciji, tačnije po isteku roka od jedne godine od dana stupanja na snagu navedenog zakona (zakon stupio na snagu 09.10.2007. godine, a tužba podnesena 12.01.2017. godine).

Osnovano tužitelj u reviziji prigovara da je drugostepena presuda rezultat pogrešne primjene materijalnog prava.

Prema odredbi člana 2. Zakona o eksproprijaciji, eksproprijacija je oduzimanje ili ograničenje prava vlasništva na nekretninama uz naknadu prema tržišnoj vrijednosti nekretnine.

Odredbom člana 8. istog zakona je propisano da se eksproprijacijom može ustanoviti služnost na zemljištu i zgradi kao i zakup na zemljištu na određeno vrijeme (nepotpuna eksproprijacija, dok je članom 11. stav 1. istog zakona propisano da će se na zahtjev vlasnika eksproprisati i preostali dio nekretnine ako se pri eksproprijaciji jednog dijela nekretnine utvrdi da vlasnik nema privrednog interesa da koristi preostali dio, odnosno ako je usljed toga na preostalom dijelu onemogućena ili bitno pogoršana njegova dotadašnja egzistencija ili mu je onemogućeno normalno korištenje preostalog dijela nekretnine.

Prema odredbi člana 53. stav 1. Zakona o eksproprijaciji naknada za eksproprisano poljoprivredno, građevinsko i gradsko građevinsko zemljište određuje se u novcu prema tržišnoj cijeni takvog zemljišta, dok je odredbom člana 56. istog zakona propisano da se u slučaju ustanovljenja služnosti naknada određuje u iznosu za koji je usljed ustanovljene služnosti umanjena tržišna vrijednost nekretnine, kao i za nastalu štetu.

Prema odredbi člana 70. stav 1. Zakona o eksproprijaciji odredbe ovog Zakona u pogledu određivanja naknade za eksproprisane nekretnine primjenjivat će se i u slučaju kada je eksproprijacija izvršena na osnovu propisa o eksproprijaciji koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovog Zakona, ako naknada nije isplaćena, dok je odredbom stava 3. istog zakonskog člana propisano da vlasnik ima pravo podnijeti zahtjev za određivanje naknade u smislu stava 1. ovog člana u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Pravilno je prvostepeni sud zaključio da se u konkretnom slučaju radi o faktičkoj eksproprijaciji (faktičkom deposjediranju), jer djelimično ili potpuno oduzimanje prava vlasništva tužitelja na predmetnoj nekretnini nije zasnovano na postupku eksproprijacije sprovedenom u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji i da stoga ne može opravdati javni interes (ne postoji odluka o oduzimanju predmetne nekretnine odnosno o utvrđivanju javnog interesa niti rješenje o eksproprijaciji iste).

Osnov zahtjeva u slučaju faktičke eksproprijacije je stvarnopravni, ali kako uspostava prijašnjeg stanja u pravilu nije moguća zbog privođenja namjeni oduzete nekretnine, to tužiteljima pripada pravo da traže naknadu za oduzetu imovinu.

Na Panelu za ujednačavanje sudske prakse iz građanske oblasti, održanog dana 30.01.2014. godine usaglašeno je pravno shvatanje prema kome zahtjev nije za novčanu naknadu zbog izvršene faktičke eksproprijacije ne zastarijeva."