Advokatska kancelarija

weight
"Na┼ía za┼ítita nije u na┼íem oru┼żju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein

Bankarsko pravo

Bankarsko pravo - sudska praksa Bosne i Hercegovine 2/2

 

PRIVREMENA UPRAVA BANKE
Zakon o bankama
─Źlan 57

  • Odredbama Zakona o bankama u FBiH (glava VI), koje reguli┼íu privremenu upravu, nije propisano nastupanje pravnih posljedica privremene uprave u odnosu na sudske parni─Źne postupke, ┼íto zna─Źi da parni─Źni postupci zapo─Źeti prije, a nezavr┼íeni na dan uvo─Ĺenja privremene uprave u banci se nastavljaju. U takvim okolnostima parni─Źni postupci prestaju pokretanjem likvidacije banke.

Obrazlo┼żenje:
"Zakon o bankama u Federaciji Bosne i Hercegovine, u slu─Źaju uvo─Ĺenja privremene uprave, propisuje ili nastavak rada banke pod normalnim uslovima ÔÇô "oporavak banke" ili pak likvidaciju, odnosno ste─Źaj, zavisno od toga koji su uslovi ispunjeni. Privremena uprava je nu┼żna faza u tom procesu, u kojoj uprava banke dobiva novi pravni polo┼żaj imenovanjem privremenog upravnika. Ovla┼ítenja privremenog upravnika propisana su odredbom ─Źlana 57. Zakona o bankama Federacije BiH, pa je stavom 1. propisano da je privremeni upravnik ovla┼íten i odgovoran za za┼ítitu imovine i preuzimanje kontrole nad poslovanjem banke i dono┼íenje odluke o nastavku poslovanja banke. Stavom 5. ta─Źka 2. istog ─Źlana propisano je da privremeni upravnik ima ovla┼ítenje da, izme─Ĺu ostalog, otka┼że ili jednostrano dopuni i izmijeni ugovore koje je banka potpisala, uklju─Źuju─çi i obustavu obra─Źuna kamata i promjenu kamatne stope, naknada i rokova dospije─ça, dok je ta─Źkom 6. te odredbe dato ovla┼ítenje privremenom upravniku da podnosi i ula┼że zahtjeve i tu┼żbe u ime i za ra─Źun banke, te zastupa banku u sudskom i upravnom postupku. Niti ovim odredbama, a niti ostalim ─Źlanovima glave VI citiranog zakona, koje reguli┼íu privremenu upravu, nije propisano nastupanje pravnih posljedica privremene uprave u odnosu na sudske ÔÇô parni─Źne postupke, ┼íto zna─Źi da parni─Źni postupci zapo─Źeti prije, a nezavr┼íeni na dan uvo─Ĺenja privremene uprave u banci se nastavljaju. Parni─Źni postupci u takvim okolnostima prestaju tek pokretanjem likvidacije banke, ┼íto je izri─Źito propisano odredbom ─Źlana 59.a Zakona o bankama Federacije BiH. Neosnovano se revident poziva na citiranu odredbu ─Źlana 57. stav 5. ta─Źka 2. Zakona o bankama Federacije BiH. U odnosu na predmetni ugovor privremeni upravnik tu┼żenog nije donosio odluke - ugovor nije otkazan, nije jednostrano dopunjen i izmijenjen, niti su donijete odluke privremenog upravnika za obustavu obra─Źuna kamata, promjenu kamatne stope i rokova dospije─ça. Uostalom, tu┼żeni i ne spori potra┼żivanje u cijelom utu┼żenom iznosu. Pravosna┼żnost presude kojom je banka u privremenoj upravi obavezana na ─Źinidbu (tu┼żeni), te mogu─çnost i drugih povjerilaca da izdejstvuju u sudskom postupku pravosna┼żne presude, ne zna─Źi da je institut privremenog upravnika "besmislen", kako to smatra revident, budu─çi da se realizacija potra┼żivanja iz pravosna┼żne presude po isteku roka za ─Źinidbu ostvaruje na drugi na─Źin i pod drugim okolnostima, ┼íto potvr─Ĺuje i sam revident pozivaju─çi se na odredbe ─Źlanova 62. i 63. Zakona o bankama Federacije BiH. Zbog toga za ovaj sudski postupak nije od zna─Źaja ni odluka Agencije od... g., kojom su blokirani depoziti i druge obaveze tu┼żenog jer se tom odlukom samo uspostavlja odnos kontrole Agencije nad radom privremenog upravnika."

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, Rev 164383/2013 od 1.11.2016. g..)

 

 

<------->

 

 

IZMIRENjE OBAVEZE IZ BANKARSKE GARANCIJE
Zakon o obligacionim odnosima
─Źlan 1083

  • Ugovor o izdavanju bankarske garancije koji je dvostrano obavezan i teretan pravni posao podrazumijeva pored obaveze banke garanta da izda bankarsku garanciju i obavezu nalogodavca da banci vrati sredstva ispla─çena po toj garanciji.

Obrazlo┼żenje:
"Zaklju─Źenjem ugovora o izdavanju bankarske garancije sa tu┼żiteljem kao nalogodavcem tu┼żena banka je preuzela obavezu da izda bankarsku garanciju u korist povjerioca, prodavca iz osnovnog pravnog posla. Ona je ovu obavezu izvr┼íila i izdala takvu garanciju. Tu┼żitelj nije ispunio svoju obavezu i obezbjedio sredstva na ra─Źunu iz kojih bi se mogle naplatiti mjenice koje je izdao kao instrument pla─çanja, slijedom ─Źega je aktivirana bankarska garancija. Kada je banka garant (tu┼żena), kao jemac platila obavezu glavnog du┼żnika (tu┼żitelja), ugovor o jemstvu, odnosno ugovor o izdavanju bankarske garancije nije prestao proizvoditi pravna dejstva (kako to pogre┼íno tvrdi tu┼żitelj), nego je tu┼żena, upravo temeljem tog ugovora (─Źlan 2.), stekla pravo da se za ispla─çeni iznos regresira od tu┼żitelja kao nalogodavca. Naime, ugovor o izdavanju bankarske garancije ne podrazumjeva samo obavezu banke garanta da izda bankarsku garanciju, nego - budu─çi da se radi o dvostrano obaveznom i teretnom pravnom poslu - i obavezu nalogodavca (kako je predmetnim ugovorom o izdavanju bankarske garancije i dogovoreno) da banci vrati sredstva ispla─çena po garanciji."

 

(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, Rev 8/2013 od 5.3.2014. g.)

 

<------->

 

 

ZAKONITOST OBRA─îUNA KAMATE NA KAMATU KOD BANKARSKIH KREDITA
Zakon o obligacionim odnosima
─Źlan 400

  • Dozvoljeno je kod bankarskih kredita da se kamata pripisuje glavnom dugu i da se na dospjelu i na neupla─çenu kamatu i glavni dug dalje vr┼íi obra─Źun zakonske zatezne kamate uslijed docnje.

Obrazlo┼żenje:
"U ─Źinjeni─Źnim navodima iz odgovora na tu┼żbu i u navodima ┼żalbe tu┼żena dokazuje da je tu┼żitelj platio banci ve─çi iznos na ime zakonske zatezne kamate, tako ┼íto bez pomo─çi stru─Źnog lica (vje┼ítaka) sama vr┼íi prera─Źunavanje neizmirenog glavnog duga u vrijeme raskida ugovora o krediti, koji umanjuje za ispla─çeni iznos, tvrde─çi da je banka protivno odredbi ZOO izvr┼íila obra─Źun kamata, takao ┼íto je ra─Źunala kamatu na kamatu koja zakonom nije dozvoljena. Pri tom tu┼żena kod takve ra─Źunice potpuno zanemaruje odredbe ─Źlana 400. ZOO, koja propisuje da je ni┼ítava je odredba ugovora kojom se predvi─Ĺa da ─çe na kamatu, kada dospe za isplatu, po─Źeti te─çi kamata, ako ne bude ispla─çena (1.). Ali se mo┼że unaprijed ugovoriti da ─çe se stopa kamate pove─çati ako du┼żnik ne isplati dospjele kamate na vreme (2.). Odredbe prethodnih stavova ne odnose se na kreditno poslovanje banaka i drugih bankarskih organizacija (3.). Dakle, navedenom zakonskom odredbom je dozvoljeno kod bankarskih kredita da se kamata pripisuje glavnom dugu i da se na dospjelu i na neupla─çenu kamatu i glavni dug dalje vr┼íi obra─Źun zakonske zatezne kamate uslijed docnje."

 

(Presuda Okru┼żnog suda u Banjaluci, G┼ż 71873/2015(3) od 9.2.2016. g.)

 

<------->

 

 

PROUZROKOVANjE NERAVNOTE┼ŻE U PRAVIMA I OBAVEZAMA UGOVORNIH STRANA NAPLATOM TRO┼áKOVA OBRADE KREDITA
Zakon o obligacionim odnosima
─Źl. 12 i 15

  • Zaklju─Źenjem ugovora o dugoro─Źnom nenamjenskom kreditu banka je kao davalac kredita u obavezi da tu┼żiocu kao korisniku kredita "stavi na raspolaganje" odobreni iznos kredita, a ne da isti isplati umanjen za iznos od 2% od navedenog kredita, odnosno umanjen za iznos naknade za obradu kredita, jer time dolazi do prouzrokovanja neravnote┼że u pravima i obavezama ugovornih strana na ┼ítetu korisnika kredita.

Obrazlo┼żenje:
"Tu┼żilac je putem punomo─çnika dana 17.03.2015. g. podnio tu┼żbu protiv tu┼żene, radi utvr─Ĺenja ni┼ítavosti ugovora o kreditu i isplate na ime neosnovanog boga─çenja.
U ─Źinjeni─Źnim navodima tu┼żbe i tokom postupka tu┼żilac navodi da je dana 27.07.2007. g. zaklju─Źio ugovor o nenamjesnkom kreditu broj.... ─îlanom 1. navedenog ugovora utvr─Ĺena je visina kredita u stranoj valuti u iznosu 25.490,00 CHF i visina mjese─Źne rate utvr─Ĺena u stranoj valuti u iznosu od 226,06 CHF (─Źlan 2. ugovora). Radi pove─çanja vrijednosti CHF do┼ílo je do pove─çanja rate kredita, a samim tim i do pove─çanja glavnice ispla─çenog kredita ┼íto je u suprotnosti sa na─Źelom monetarnog nominalizma, sa pozivom tu┼żioca na odredbu ─Źlana 394. Zakona o obligacionim odnosima.
U toku postupka, tu┼żilac je naveo da visina rate koju je mjese─Źno ispla─çivao tu┼żilac po otplatnom planu tu┼żene i da su otplatne rate neosnovano uve─çane zbog rasta kursa CHF i nepo┼ítovanja ugovorne obaveze tu┼żene o uskla─Ĺivanju vrijednosti 12-mjese─Źnog libora. Prema navodima tu┼żioca, tu┼żena je neosnovano mijenjala ugovorenu kamatnu stopu, a nije pratila stvarno kretanje Libora, kao referentne kamatne stope. Tu┼żena visinu kamatne stope nije utvr─Ĺivala dodavanjem fiksne stope kamatne mar┼że na utvr─Ĺenu vrijednost Libora, ve─ç je stopu kamatne mar┼że pove─çavala pa time i ukupnu kamatnu stopu. Prema navodima tu┼żioca, prema ugovoru o kreditu naru┼íen je princip jednake vrijednosti uzajamnih davanja. Tu┼żena je tu┼żiocu stavila na raspolaganje odre─Ĺenu koli─Źinu novca u KM, bez konverzije, te tu koli─Źinu novca ve┼że za kurs CHF na dan plasmana kredita, te na taj na─Źin neosnovano se obogatila. Tu┼żilac se dalje pozvao na odredbe Zakona o obligacionim odnosima, prije svega na ─Źlan 394. (na─Źelo monetarnog nominalizma), kao i na odredbu ─Źlana 1065. ZOO, koji reguli┼íe obavezu ugovora o kreditu i obim vra─çanja kreditnih sredstava. Tu┼żilac se tako─Ĺe pozvao i na odredbe Zakona o za┼ítiti potro┼ía─Źa navode─çi da je ugovor o kreditu zaklju─Źen suprotno na─Źelu savjesnosti i po┼ítenja, te naru┼íena ravnote┼ża prava i obaveza na ┼ítetu potro┼ía─Źa - tu┼żioca.
Tu┼żilac je tu┼żbenim zahtjevom tra┼żio i tro┼íkove obrade kredita, kao neosnovano napla─çene s obzirom da tu┼żeni nije dokazao koji su to tro┼íkovi kredita, kao i na─Źin formiranja interkalarne kamate, jer sve kreditne usluge banka napla─çuje kroz ugovorenu kamatu, pa su tro┼íkovi obrade kredita i interkalarne kamate neosnovani.


Tu┼żeni u odgovoru na tu┼żbu i tokom postupka naveo da je tu┼żena prilikom zaklju─Źenja ugovora o nenamjenskom kreditu broj... od 27.07. 2007 g., koji zaklju─Źen sa tu┼żiocem u skladu sa svim pozitivnim materijalnim propisima koji su bili na snazi u vrijeme zaklju─Źenja ugovora. Tu┼żena isti─Źe da je potpisivanjem predmetnog ugovora o kreditu, tu┼żilac je nedvosmisleno prihvatio sve odredbe navedenog ugovora o kreditu, pa tako i ─Źlan 11. koji ovla┼í─çuje banku da svojim odlukama vr┼íi promjenu visine kamatne stope. Tu┼żilac kao korisnik kredita je bio du┼żan da u skladu sa na─Źelom pacta sund servanda pridr┼żava ugovornih obaveza u svemu kako glase. Tu┼żeni dalje naveo da je banka redovno obavje┼ítavala korisnika kredita o promjenama kamatnih stopa dostavljanjem anuitetnih planova tu┼żiocu. Iz navedenih razloga, tu┼żena predla┼że da sud odbije tu┼żbeni zahtjev s obzirom da po navodima tu┼żene nije do┼ílo do sticanja bez osnova, jer sve uplate tu┼żioca po osnovu ugovora o kreditu su u skladu sa odredbama Ugovora i ─Źlanom 395. Zakona o obligacionim odnosima. Tu┼żeni je predlo┼żio da sud odbije tu┼żbeni zahtjev, a tu┼żioca obave┼że da tu┼żenom nadoknadi tro┼íkove postupka prema tro┼íkovniku od 29.11.2018 g..


Na glavnoj raspravi stranke u postupku izvele dokaze ─Źitanjem materijalnih isprava i to; ugovor o nenamjenskom kreditu uz valutnu klauzulu u CHF, broj:... od 27.7.2007. g., Anuitetski plan otplate kredita (5 stranica), plan otplate kredita od 31.07.2007. g., Trajni nalog broj..., Dopis Centralne banke od 30.01.2015.g..
Izveden dokaz ─Źitanjem nalaza i mi┼íljenja vje┼ítaka ekonomske struke B. R., sa─Źinjen dana 28.10.2018. g..


Na glavnoj raspravi 30.11.2018. g. vje┼ítak ekonomske struke B. R. je u skladu sa odredbom ─Źlana 151. i 152. ZPP, na raspravni zapisnik iznijela pismeni nalaz i mi┼íljenje.
Cijene─çi navedene dokaze kako pojedina─Źno tako i u njihovoj me─Ĺusobnoj povezanosti, a u smislu odredbe ─Źlana 8. Zakona o parni─Źnom postupku ("Sl. glasnik RS" broj 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13, u daljem tekstu ZPP), sud je odlu─Źio kao u izreci ove presude iz sljede─çih razloga;
Predmet spora je zahtjev tu┼żioca da tu┼żena na ime naknade ┼ítete po osnovu sticanja bez osnova, prema ugovoru o nenamjenskom kreditu sa valutnom klauzulom CHF broj:... od 27.7.2007. g. isplati razliku izme─Ĺu izvr┼íenih uplata i anuiteta neuskla─Ĺenih sa tr┼żi┼ínom cijenom Libora, u iznosu od 2.147,68 KM, zatim iznos od 11.134,64 KM na ime ukupno obra─Źunatog i napla─çenog kredita po osnovu kursne razlike, kao i iznos od 606,61 KM na ime neosnovanog obra─Źuna i naplate tro┼íkova obrade, sve navedeno je obra─Źunato u periodu od 1.9.2007. do 28.10.2018. g., dan izrade nalaza i mi┼íljenja vje┼ítaka finansijske struke B. R., te sve navedene iznose sa zakonskom kamatom.
Izme─Ĺu parni─Źnih stranaka je nesporna ─Źinjenica da su parni─Źne stranke, tu┼żilac N. J. i tu┼żena... bank (pravni sljednik je A. bank) a.d. B. zaklju─Źili ugovor o nenamjenskom kreditu sa valutnom klauzulom CHF broj:... od 27.7.2007. g., sa brojem anuiteta 180 odnosno rok vra─çanja kredita 15 godina, sa iznosom kredita od 25.4900,00 CHF, u protivvrijednosti 29.996,45 KM po srednjem kursu na dan odobrenja kredita, sa mjese─Źnim anuitetom 226,06 CHF (─Źl.1.i 2., ugovora).
Sporno je izme─Ĺu stranaka, da li je tu┼żena po osnovu zaklju─Źenog ugovora bila du┼żna da smanji visinu ugovorene kamatne stope u skladu sa padom tr┼żi┼íne vrijednosti referentne kamatne stope Libor i da po tom osnovu isplati tu┼żiocu razliku izme─Ĺu upla─çenih anuiteta obra─Źunatih od strane tu┼żene i anuiteta koji je tu┼żena trebala obra─Źunati s obzirom na navedeno nesporno umanjenje Libora, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom.


Odredba ─Źlana 1065 Zakona o obligacionim odnosima Zakona o obligacionim odnosima (Sl.list SFRJ br.29/78, 39/85, 45/89 i 57/89; Sl.glasnik R.S. br.17/93, 3/96, 39/03, 74/04 - u daljem tekstu ZOO), propisuje da se Ugovorom o kreditu banka obavezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje odre─Ĺeni iznos nov─Źanih sredstava, na odre─Ĺeno ili neodre─Ĺeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvr─Ĺene namjene, a korisnik se obavezuje da banci pla─ça ugovorenu kamatu i dobijeni iznos novca vrati u vrijeme i na na─Źin kako je utvr─Ĺeno ugovorom.
Naime, izme─Ĺu tu┼żioca (kao korisnika kredita) i tu┼żene (kao davaoca kredita) je dana 27.07.2007. g. zaklju─Źen ugovor o nenamjenskom kreditu broj:..., uz valutnu klauzulu u CHF, odnosno ugovor o kreditu propisan odredbom ─Źlana 1065 ZOO. Ovim ugovorom banka se obavezala da korisniku kredita- tu┼żiocu stavi na raspolaganje odre─Ĺeni iznos nov─Źanih sredstava, na odre─Ĺeno vrijeme 15 godina (─Źl. 2 ugovora) a korisnik- tu┼żeni se obavezao da banci pla─ça ugovorenu kamatu i dobijeni iznos novca vrati u vrijeme i na na─Źin kako je utvr─Ĺeno ugovorom. Predmetnim ugovorom tu┼żilac i tu┼żena su se saglasili o bitnim elementima ugovora (visini iznosa koji se daje na ime kredita, namjeni kredita, po─Źetku, roku i na─Źinu vra─çanja, ugovorenoj redovnoj kamati i na─Źinu njenog obra─Źuna, te zateznoj kamati u slu─Źaju da korisnik kredita svoje obaveze ne izmiri u roku). Predmetni ugovor je zaklju─Źen sa valutnom klauzulom u CHF. Valutna klauzula je pravno dopu┼íten vid za┼ítite banke povjerioca iz ugovora o kreditu od ┼ítetnih tr┼żi┼ínih i inflatornih promjena realne vrijednosti nov─Źanih sredstava stavljenih na raspolaganje korisniku kredita.
Pravno dopu┼ítenje ugovaranja valutne klauzule ima utemeljenje u odredbi ─Źlana 395 ZOO koja propisuje da ako nov─Źana obaveza glasi na pla─çanje u zlatu ili nekoj drugoj stranoj valuti, da se njeno ispunjenje mo┼że zahtijevati u doma─çem novcu prema kursu koji va┼żi u trenutku ispunjenja obaveze, a da je njena funkcija o─Źuvanje realne tr┼żi┼íne vrijednosti plasiranih nov─Źanih sredstava putem ugovora o kreditu. Ni drugim materijalno-pravnim propisima koji reguli┼íu ovu oblast (kao Zakon o bankama) nije zabranjeno ugovaranje valutne klauzule.
Prema tome u Republici Srpskoj kreditni poslovi se mogu zaklju─Źivati i realizovati tako da se kreditni iznos isplati u KM i konstitui┼íe obaveza vra─çanja primljenog u tr┼żi┼ínoj protivvrijednosti opredjeljene valute (u konkretnom slu─Źaju CHF).


Predmetni ugovor zbog svoje dugoro─Źnosti (period od 15 godina) ima i elemente aleatornosti, zbog ─Źega ugovorne strane moraju iskazati posebnu pa┼żnju prilikom njegovog zaklju─Źenja. Me─Ĺutim, objektivno gledaju─çi, upravo zbog te dugoro─Źnosti (vi┼íegodi┼ínjeg trajanja ugovora o kreditu), ni banka ni korisnik kredita nisu u prilici da u vrijeme zaklju─Źenja ugovora realno sagledaju sva budu─ça tr┼żi┼ína kretanja kursa valute obra─Źuna, pa podjednako snose posljedice aleatornosti takvog ugovora. Rast kursa CHF, kao primjenjenog valorimetra, nije mogao predstavljati predvidljivu i realnu procjenu banke, niti izraz njenih lukreativnih namjera da po tom osnovu stekne nesrazmjernu imovinsku korist na ┼ítetu primaoca kredita.
Ugovor je subjektivni akt ugovornih strana i proizvodi svoje dejstvo na subjekte tog ugovora, zato se moraju po┼ítovati interesi izra┼żeni kroz odgovaraju─ça na─Źelna pravila o postupanju stranaka prilikom zaklju─Źenja ugovora.


Prema odredbi ─Źlana 99 ZOO odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase (stav 1).
Pri tuma─Źenju spornih odredbi ne treba se dr┼żati doslovnog zna─Źenja upotrebljenih izraza, ve─ç treba istra┼żivati zajedni─Źku namjeru ugovora─Źa i odredbu razumjeti tako kako to odgovara na─Źelima obligacionog prava, utvr─Ĺenim ovim zakonom (stav 2). Jedno od osnovnih pravila tuma─Źenja je da se ugovor tuma─Źi tako da ima smisla i da odgovara povjerenju i po┼ítenju u prometu. Kod dvostrano obveznih ugovora nejasno izja┼ínjenje tuma─Źi se na ┼ítetu onoga ko se poslu┼żio nejasnim izrazom.


Kao ┼íto je navedeno, izme─Ĺu parni─Źnih stranaka, nije sporno da su dana 27.07.2007 g. zaklju─Źile ugovor o nenamjenskom kreditu (─Źl. 2. ugovora) uz valutnu klauzulu u CHF, broj:..., na osnovu kojeg je tu┼żena kao banka tu┼żiocu J. N. iz D. kao korisniku kredita, isplatila kredit u iznosu od 25.490,00 CHF, u protivvrijednosti KM, po srednjem kursu... Banke a.d. B. za devize na dan pu┼ítanja kredita na kori┼ítenje (─Źl. 2. Ugovora), koji se tu┼żilac obavezao vratiti u roku od 15 godina u 180 anuiteta u mjese─Źnoj rati od po 226,06 CHF (─Źl. 2. ugovora), a napla─çuje u KM obra─Źunatih po srednjem kursu na dan uplate rate (─Źl. 2. ugovora), u koju ratu je tada bila uklju─Źena ugovorena promjenljiva kamatna stopa vezana za godi┼ínji "Libor" fiksiran na dan 31.12. za cijeli dvanaestomjese─Źni period zaokru┼żen na sljede─çu ve─çu ─Źetvrtinu koja je u trenutku zaklju─Źenja ugovora zajedno sa ugovorenom kamatnom mar┼żom tu┼żene od 4,50% iznosila 7% godi┼ínje na iznos kredita. ─îlanom 3. ugovoreno je ispunjenje vra─çanja kredita, rokovi pla─çanja i dospjelost, tj. da se radi o namjenskom stambenom kreditu sa rokom vra─çanja od 15 godina odnosno 180 mjeseci i istim brojem anuiteta, dok se (visina kamatne stope, interkalarna i zatezna kamata), tro┼íkovi obrade, promjena uslova kredita i plasiranje sredstava, koja se vezuje za godi┼ínji LIBOR plus 4,50% kamatne mar┼że godi┼ínje, s tim da je LIBOR fiksiran s 31.12 za cijeli dvanaestomjese─Źni period, zaokru┼żen na sljede─çu ve─çu ─Źetvrtinu, tako da kamatna stopa u trenutku zaklju─Źenja ugovora iznosi 7% na godi┼ínjem nivou, a da se kamate obra─Źunavaju i napla─çuju na bazi 360 dana godi┼ínje, a na mjese─Źnom nivou na bazi 30 dana, da se interkalarna kamata obra─Źunava u visini redovne kamate za vrijeme kori┼ítenja kredita i do dana prijenosa kredita u otplatu, pla─ça je korisnik kredita prilikom plasmana kreditnih sredstava, da ─çe banka za period ka┼ínjenja korisniku kredita zara─Źunati zateznu kamatu po stopi utvr─Ĺenoj u Odluci o kamatnim stopama banke i naplati zajedno sa tro┼íkovima koji proisti─Źu iz osnova opomene utu┼żenja ili prinudne naplate.


Po ovoj odredbi ugovora banka je u slu─Źaju promjene kamatne stope bila du┼żna sa─Źiniti novi plan otplate za anuitete koji dospijevaju nakon datuma promjene kamatne stope, te isti plan otplate dostaviti korisniku kredita.Tu┼żena u ovom postupku nije ponudila ni jedan Op┼íti akt banke iz kojeg bi proizlazilo da je tu┼żena u konkretnom slu─Źaju bila ovla┼ítena mijenjati kamatnu mar┼żu jednostrano. Stoga je bez osnova pozivanje tu┼żene na odredbu Zakona o bankama kojom su propisane nadle┼żnosti nadzornog odbora banke za dono┼íenje op┼ítih internih akata banke, slovnih i drugih politika i procedura.
Nadalje je ugovoreno da tu┼żilac kao korisnik kredita izri─Źito prihvata sve naknadne izmjene visine kamatne stope u skladu sa kretanjima i dinamikom promjene Libora na tr┼żi┼ítu kapitala, te izmjena i dopuna odluke o kamatnim stopama. U ─Źlanu 11. zaklju─Źenog ugovora ugovoreno je da je korisnik kredita svojim potpisom na ugovoru izjavio saglasnost da prihvata primjenu Odluke o kamatnim stopama kao i sve njene kasnije izmjene i dopune, a da ─çe banka o visini kamatne stope i o promijenjenom iznosu rate izvijestiti korisnika kredita pismenim putem bez odgode, da se kredit pla─ça u KM, uz valutnu klauzulu vezanu za CHF, da korisnik kredita potpisom ugovora daje izri─Źit pristanak na promjenu kamatne stope pod uslovima definisanim u ugovoru. Dalje iz navedenog ugovora regulisan je na─Źin obezbje─Ĺenja kredita, blokada ra─Źuna, prijevremena i kona─Źna isplata, te ostale odredbe.


Ugovorena promjena kamatne stope vezana je za promjenu Libora kao referentne kamatne stope, jer ─Źlan 2. Ugovora predvi─Ĺa promjenljivost kamatne stope, odnosno vezuje istu isklju─Źivo za promjenljivost Libora na godi┼ínjem nivou. Iz te odredbe se mo┼że zaklju─Źiti da je korisnik kredita dao izri─Źit pristanak na promjenu kamatne stope pod uslovima definisanim u ─Źlanu 11. ugovora.
Kod ─Źinjenice da su parni─Źne stranke zaklju─Źile Ugovor o nenamjenskom kreditu slobodno izra┼żenom voljom sa dopu┼ítenim osnovom, da je predmetnim Ugovorom predvi─Ĺena promjenjiva kamatna stopa u skladu sa kretanjima i dinamikom promjene Libora na tr┼żi┼ítu kapitala, to je i tu┼żena, nakon ┼íto je do┼ílo do promjene Libor-a, imala pravo da izmijeni obra─Źun kamate, a tu┼żitelj obavezu da mjese─Źne anuitete izra┼żene u CHF upla─çuje u KM prema srednjem kursu na dan uplate rate (─Źl. 2. stav III ugovora).


Naime, ako se pravilno protuma─Źi ova odredba Ugovora koja je neraskidivo povezana sa odredbom ─Źlana 2. ovog Ugovora ┼íto se uostalom u posljednjem stavu ─Źlana 11. Ugovora i pominje onda je tu┼żena prema tuma─Źenju ovog suda bila obavezna da u skladu sa kretanjima i dinamikom promjene Libora na tr┼żi┼ítu kapitala donosi izmjene Odluke o kamatnoj stopi banke na godi┼ínjem nivou za 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017. i 2018. godinu i da o tome obavje┼ítava tu┼żitelja, a ne da ovako neodre─Ĺenu odredbu Ugovora, u kojoj nije navedeno koje Odluke o kamatnim stopama (kao pojedina─Źni i neobjavljeni akt), ─Źine sastavni dio ugovora tuma─Źi u svoju korist.


Tu┼żena nije izvr┼íila svoju obavezu na na─Źin kako je to ugovoreno, jer ugovorenu promjenljivu kamatnu stopu vezanu za godi┼ínji Libor nije fiksirao, odnosno mijenjao svakog 31.12. u teku─çoj godini za cijeli dvanaestomjese─Źni period zaokru┼żen na sljede─çu ve─çu ─Źetvrtinu, iz kojeg razloga bez osnova tvrdi da je kamatne stope obra─Źunavala u skladu s odredbama Ugovora o kreditu, da nije vr┼íila promjenu Libora ve─ç je vr┼íila promjenu kamatne mar┼że kao drugog elementa promjenjive kamatne stope, a s ─Źim se tu┼żitelj ugovorom saglasio.
Suprotno postupanje tu┼żene predstavlja nesavjesno vr┼íenje njenih povjerila─Źkih prava na naplatu ugovorne kamate. Tu┼żilac se kao gra─Ĺanin osnovano pouzdao u tu┼żenu kao finansijsku organizaciju koja se u vidu djelatnosti bavi davanjem kredita uz naknadu, pa za razliku od tu┼żene ona u vrijeme pla─çanja anuiteta nije bio du┼żan i nije ni morao znati visinu Libora kao elementa od kojeg zavisi visina stope ugovorne kamate, a time ni pravilnost obra─Źuna ukupne ugovorene kamate i visine pojedinih anuiteta na ─Źije je pla─çanje pozvan.
Tu┼żena prema pravnom mi┼íljenju ovog suda nije izvr┼íila svoju obavezu iz ─Źl. 2. predmetnog ugovora o nenamjenskom kreditu, jer je utvr─Ĺivala vrijednost Libora svojim internim odlukama, a ne po tr┼żi┼ínoj cijeni, te nije utvr─Ĺivala visinu kamatne stope dodavanjem fiksne stope kamatne mar┼że na tr┼żi┼ínu vrijednost Libora, ve─ç je stopu kamatne mar┼że pove─çavala, pa time i ukupnu kamatnu stopu, a pored toga promjenu kamatne stope nije utvr─Ĺivala sa danom promjene Libora, ve─ç je tu┼żena uskla─Ĺivanje Libora izvr┼íila tek 2012. g. stupanjem na snagu novog Zakona o bankama, a ┼íto je utvr─Ĺeno iz nalaza i mi┼íljenja vje┼ítaka finansijske struke (strana 17. pismenog nalaza i mi┼íljenja sa─Źinjenog dana 28.10.2018. g.).


Naime, zaklju─Źenje ugovora, gdje spada i predmetni ugovor o kreditu ome─Ĺen je na─Źelima obligacionog prava ─Źije je po┼ítovanje obavezno prilikom sklapanja i izvr┼íavanja ugovora, pa su kao takvi regulisani u uvodnim odredbama ZOO.
Odredbom ─Źl. 10. ZOO propisano je da u─Źesnici u prometu slobodno ure─Ĺuju obligacione odnose, a ne mogu ih ugovarati protivno Ustavu, prinudnim propisima ni moralu dru┼ítva na koji ─Źlan zakona se pozivala i tu┼żena tokom postupka.


Prema mi┼íljenju suda, me─Ĺusobna prava i obaveza za ugovorne strane nastale su potpisivanjem ugovora u kojem momentu je obaveza tu┼żioca glasila na iznos od 25.490,00 CHF plus ugovorene kamate po ─Źlanu 2. Ugovora kojim su ugovorne strane ugovorile promjenljivu kamatnu stopu vezanu za kretanje i dinamiku promjena 12-mjese─Źnog Libora na tr┼żi┼ítu kapitala, ali stranke ovim ─Źlanom nisu ugovorile mijenjanje fiksne mar┼że banke od 4,50%, zbog ─Źega se ista nije mogla mijenjati tokom realizacije ugovora.
Prema tome, regulisanjem izmjene kamatne stope prema ─Źl. 11. Ugovora, mo┼że se mijenjati kamatna stopa jednostranom izjavom banke, ┼íto je protivno odredbi ─Źl. 399. ZOO, a na ovaj na─Źin, kao i postupanjem u skladu sa ovim ─Źlanom, tu┼żena je naru┼íila principe savjesnosti i po┼ítenja iz ─Źl. 12. ZOO i na─Źela jednake vrijednosti uzajamnih davanja propisanog odredbom ─Źl. 15. ZOO, a ┼íto je jo┼í nepravi─Źnije to nije u─Źinila u cilju izbjegavanja ┼ítete kako to propisuje odredba ─Źl. 16. ZOO, nego je to ─Źinila u cilju ostvarivanja enormne dobiti. Ovo tim prije ┼íto je prema na─Źelu savjesnosti i po┼ítenja, kao op┼ítem principu obligacionog prava, svaka strana u pravnom odnosu du┼żna da po┼ítuje interese druge strane da prema njoj postupa obzirno i da se suzdr┼żava od pravno dozvoljenih radnji kojima bi se drugoj ugovornoj strani nanijela ┼íteta kako to propisuje ─Źl 18. ZOO. Ovdje naro─Źito treba imati u vidu i odredbu ─Źl. 143. st. 2. ZOO prema kojoj sud mo┼że odbiti primjenu pojedinih odredbi op┼ítih uslova koje li┼íavaju drugu stranu prava da stavi prigovore, ili onih na osnovu kojih ona gubi prava iz ugovora ili gubi rokove ili koje su ina─Źe nepravi─Źne ili pretjerano stroge prema njoj.
Iz anuitenog plana otplate predemetnog kredita, je utvr─Ĺen broj od ukupno 180 i iznos pojedina─Źnih mjese─Źnih anuiteta u momentu potpisivanja ugovora.


Iz nalaza i mi┼íljenja vje┼ítaka ekonomske struke koji je sa─Źinjen dana 28.10.2018 g. od strane vje┼ítaka B. R., kao i datog obrazlo┼żenja nalaza i mi┼íljenja na raspravni zapisnik dana 30.11.2018. g. je utvr─Ĺeno; da je obaveza tu┼żioca po anuitetima obra─Źunatim primjenom promjenljive kamatne stope iz ─Źlana 2. Ugovora o kreditu, zaklju─Źno sa danom izrade nalaza i mi┼íljenja tj. 28.10.2018. g., kojim je vje┼ítak utvrdio da prema navednom nenamjenskom kreditu obaveze tu┼żioca iznose 29.186,38 CHF, odnosno 45.565,85 KM, a u kojem iznosu su sadr┼żani pojedina─Źni anuiteti koje je tu┼żilac trebao da uplati primjenom promjenljive kamatne stope iz ─Źlana 2. Ugovora o nenamjenskom kreditu. Prethodno navedeni iznos kredita od 29.186,38 CHF odnosno 45.565,85 KM, vje┼ítak je detaljno analizirao u tabeli na strani 16., 17. i 18. nalaza i mi┼íljenja, na na─Źin da je tu┼żilac u vrijeme plasiranja kredita prema ugovoru a to je dan 27.07.2007. g. u iznosu 25.490,00 CHF u protivvrijednosti KM po srednjem kursu... bank a.d B. za devize, pa sve do 01.02.2009. g. u otplati kredita tu┼żenog prema tu┼żiocu nije bilo razlike po osnovu referentne kamatne stope - Libor. Ovo iz razloga jer je Libor u vrijeme zaklju─Źenja ugovora 27.07.2007. g. iznosio 1┬Ş50%, ┼íto je navedeno u ugovoru o kreditu (─Źlan 3. stav IV), dok Libor za 2007. i 2008. godinu nije se mijenjao u odnosu na ugovoreni Libor. Razlika izme─Ĺu uplata tu┼żioca po kreditu obra─Źunatih od strane tu┼żene odnosno onog ┼íto je tu┼żilac uplatio po obra─Źunu banke i anuitetnog plana kredita uskla─Ĺenog prema tr┼żi┼ínoj vrijednosti Libora i kamatnoj mar┼żi po ─Źlanu 3.Ugovora o kreditu, do dana izrade nalaza tj. 28.10.2018. g. iznosi 1.420,00 CHF, odnosno 2.147,68 KM. Vje┼ítak je pojasnio da je svaku uplatu tu┼żioca, utvrdio na osnovu evidencije u knjigovodstvenoj dokumentaciji koju je dobio od strane tu┼żene, poredio sa anuitetom koji je napravljen primjenom promjenljive kamatne stope iz ─Źlana 3 Ugovora o kreditu odnosno anuitetom koji je trebao biti upla─çen.


Vje┼ítak je na raspravni zapisnik pojasnio na koji na─Źin je dobio iznos od 2.147,68 KM, obra─Źun Libora za period koji je bio zadatak vje┼íta─Źenja, a koji je prikazan na stranama 16-18 nalaza i mi┼íljenja. Vje┼ítak je naveo; na dan 01.02.2009. g. obaveza tu┼żioca po kreditu je iznosila 211,27 CHF odnosno 277,86 KM. Na dan 01.02.2009. g. tu┼żilac je uplatio 226,02 CHF odnosno 289,68 KM. Razlika izme─Ĺu uplate tu┼żioca i obaveze po anuitetu primjenom promjenljive kamatne stope iz ─Źlana 3. Ugovora o kreditu se dobije tako ┼íto se od uplate tu┼żioca koja je bila u iznosu od 289,68 KM oduzme obaveza tu┼żioca na taj dan koja je iznosila 277,86 KM i dobije se razlika po osnovu Libora u iznosu od 11,82 KM. Na dan 01.07.2011. g., obaveza tu┼żioca primjenom promjenljive kamatne stope iz ─Źlana 3 Ugovora o kreditu je iznosila 894,93 CHF, odnosno 1.450,02 KM. Uplata tu┼żioca na dan 01.07.2010. g., obaveza tu┼żioca primjenom promjenljive kamatne stope iz ─Źlana 3 Ugovora o kreditu je iznosila 205,70 CHF, odnosno 302,88 KM. Uplata tu┼żioca na dan 01.07.2010. g., prema anuitetnom planu banke i prema evidencijama tu┼żene je iznosila 226,02 CHF odnosno 332,80 KM. Kada od iznosa uplate tu┼żioca koja je iznosila 332,80 KM oduzmemo iznos obaveze po anuitetu koji je iznosio 302,88 KM, dobijemo razliku po osnovu Libora u iznosu 29,92 KM.
Iz dokaza izveden od strane tu┼żene i to mjese─Źnog anuiteta od 01.04.2012. g., vidljivo je da je tu┼żena izvr┼íila smanjenja kamatne stope u skladu sa kretanjem Libora. Me─Ĺutim, navedeni dokaz nije od zna─Źaja za odluku u predmetnoj pravnoj stvari iz razloga ┼íto zbog neuskla─Ĺivanja prethodnog perioda i iznosa glavnice koji je na taj na─Źin ostao na dan 01.04.2012. g., ni to uskla─Ĺivanje nije dovelo do izjedna─Źavanja anuiteta koje je tu┼żilac pla─çao sa anuitetima koje je trebao pla─çati da je uskla─Ĺivanje vr┼íeno od 2009. g. i dalje, a ┼íto je vje┼ítak detaljno obrazlo┼żio na strani 3 raspravnog zapisnika od 30.11.2018. g..
Sud je prihvatio nalaz i mi┼íljenje vje┼ítaka ekonomske struke, koji je ura─Ĺen na osnovu dokaza u spisu, knjigovodstvene dokumnetacije tu┼żene, ura─Ĺen prema pravilima struke, a na koji nalaz i mi┼íljenje nije bilo primjedbi stranaka u postupku.
Prema nalazu i mi┼íljenju vje┼ítaka ekonomske struke, a kod ─Źinjenice da tu┼żena nije uskla─Ĺivala kamatnu stopu u skladu sa tr┼żi┼ínom vrijedno┼í─çu Libora kao ┼íto se kretao u spornom periodu, to je po tom osnovu tu┼żilac vi┼íe uplatio iznosa od 2.147,68 KM, koji iznos sa zakonskom zateznom kamatom, od strane vje┼ítaka ekonomske struke prikazana na strani 19. nalaza i mi┼íljenja.
Iz utvr─Ĺenog stanja ─Źinjenica proizlazi da je tu┼żena u vr┼íenju svojih povjerila─Źkih prava na naplatu ugovorne kamate pogre┼íno tuma─Źila odredbu ─Źlana 112 Ugovora tako ┼íto je kamatnu stopu u odre─Ĺenim periodima otplate kredita uve─çavala pove─çanjem fiksne stope od 4,50% godi┼ínje, to je njeno postupanje suprotno sa ─Źlanom 3. i 12. Ugovora, te ─Źlanom 262 stav 1 ZOO u vezi sa ─Źlanom 1065 i 1066 ZOO kojom je propisano da je povjerilac u obaveznom odnosu ovla┼í─çen od du┼żnika da zahtjeva ispunjenje obaveze savjesno u svemu kako ona glasi.
Prema navedenim odredbama Ugovora tu┼żena nije bila ovla┼ítena da pove─çava niti da napla─çuje ugovornu fiksnu kamatu ve─çu od 4,50% godi┼ínje ni onda kada je to uve─çanje posljedica smanjenja promjenljivog dijela kamatne stope vezanog za Libor fiksiranog na dan 31.12. za naredni dvanaestomjese─Źni period otplate kredita.
Neosnovano tu┼żena ukazuje da tu┼żilac u smislu ─Źlana 211. istog Zakona nema pravo da zahtijeva vra─çanje onog ┼íto je isplatio, iz razloga ┼íto prilikom pla─çanja anuiteta nije zadr┼żao pravo da tra┼żi vra─çanje ispla─çenog, niti je pla─çao da bi izbjegao prinudu. Ovo iz razloga ┼íto je tu┼żena finansijska organizacija koja se u okviru svoje djelatnosti bavi davanjem kredita gra─Ĺanima uz naknadu, pa je bila du┼żna da prilikom izmjena stope ugovorne kamate postupa u skladu sa ugovorom o kreditu i to da postupa u skladu sa "pa┼żnjom dobrog privrednika".
Sa stanovi┼íta suda, u konkretnom slu─Źaju se radi o institututu sticanja bez osnova koje reguli┼íe odredba ─Źlana 210. ZOO, jer da bi postojalo sticanje bez osnova, odnosno da bi nastala obaveza vra─çanja onoga ┼íto je bez osnova pribavljeno, potrebno je da budu ispunjeni odre─Ĺeni uslovi. To su prije svega dvije pretpostavke, prva da je do┼ílo do uve─çanja imovine jednog i umanjenja imovine drugog lica, da nema pravnog osnova u prelazu te imovine i bitni elementi ove pravne ustanove su umanjenje imovine na jednoj strani, uve─çanje imovine na drugoj strani i odsustvo osnova.
U konkretnom slu─Źaju, do┼ílo je do uve─çanja imovine tu┼żene i umanjenja imovine tu┼żioca, a pravni osnov u prelazu te imovine nije postojao, jer tu┼żena nije po┼ítovala ugovorenu kamatu iz odredbe ─Źlana 11. ugovora gdje se iznos mjese─Źnih anuiteta vezao za kretanja Libora.
Na ovaj na─Źin iskazane vrijednosti Libora, za period od 01.02.2009. g. do 28.10.2018. g. (dan izrade nalaza), tu┼żilac je uplatio vi┼íe nego ┼íto je predvi─Ĺeno odredbom ─Źlana 2 ugovora o kreditu u iznosu od 1.420,00 CHF odnosno 2.147,68 KM. Ovim postupanjem, a koje je suprotno odredbi ─Źlana 2. i ─Źlana 11 ugovora o nenamjenskom kreditu koji su zaklju─Źile stranke, utvr─Ĺeni nov─Źani iznos kao dio imovine tu┼żioca pre┼íao je u imovinu banke (tu┼żene), a taj prelaz nije imao osnov u predmetnom ugovoru da je osnovan tu┼żbeni zahtjev za isplatu iznosa 2.147,68 KM u smislu odredbe ─Źlana 210 ZOO.


Tu┼żilac je vr┼íio pla─çanje onog ┼íto ne duguje, da bi izbjegao prinudu (prinudno izvr┼íenje i posljedice koje ono povla─Źi), pa postoji osnov za primjenu instituta neosnovanog boga─çenja.
(sudska praksa: Vrhovni sud Republike Srpske broj 71 0 P.... Rev, 30.05.2017. g.).
Tu┼żena je znala i morala znati za promjenu Libora, a za koji je prema ugovoru vezana promjena kamatne stope, pa se smatra nesavjesnim sticaocem u smislu ─Źlana 214 ZOO, pa na ste─Źeno bez osnova tu┼żena duguje zateznu kamatu od dana sticanja do isplate.


Zakonska zatezna kamata na glavno potra┼żivanje je obra─Źuna u nalazu i mi┼íljenu vje┼ítaka ekonomske struke zaklju─Źno sa danom izrade nalaza 28.10.2018. g., pa je pravilnom primjenom materijalnog prava - odredbe ─Źlana 214 ZOO, ─Źlana 277 stav 1 i ─Źlana 278 stav 1 istog zakona, tu┼żiocu dosu─Ĺena zakonska zatezna kamata u kapitaliziranom iznosu od 2.147,68 KM.
Dalje, tu┼żilac je tu┼żbenim zahtjevom tra┼żio iznos od 606,61 KM, na ime neosnovanog obra─Źuna i naplate tro┼íkova obrade kredita. Sud cijeni, navedeni zahtjev tu┼żioca osnovan.
Naime, kod utvr─Ĺene ─Źinjenice u postupku da je ─Źlanom 5. Ugovora o nenamjenskom kreditu broj... od 27.07.2007. g., zaklju─Źenom izme─Ĺu tu┼żioca (kao korisnika kredita) i tu┼żene (kao davaoca kredita), odre─Ĺeno da se korisniku kredita prilikom potpisivanja ugovora obra─Źunavaju i napla─çuju jednokratno tro┼íkovi obrade kredita po stopi od 2% od iznosa kredita.
Prema nalazu vještaka, kao i usmenom izlaganju nalaza i mišljenja na raspravni zapisnik glavne rasprave od 30.11.2018. g. (strana 3), vještak se izjasnila da ugovorom o nenamjesnkom kreditu broj... od 27.07.2007. g., nije definisano na šta se troškovi obrade odnose, definisana je samo stopa od 2% koja je naplaćena u iznosu 606,61 KM.
Navedeni iznos na ime tro┼íkova obrade kredita pla─çen je na dan povla─Źenja sredstava kredita, i kod utvr─Ĺene ─Źinjenice u postupku da naknada za obradu kredita ne izra┼żava direktne tro┼íkove, tu┼żeni nije dokazao koji su to tro┼íkovi, ve─ç da je ona ugovorena obaveza (kao stvar bankarske prakse) i kao takva nema ekonomsku opravdanost. Sporna naknada za obradu kredita ne izra┼żava direktno tro┼íkove kredita, ve─ç da se kod svakog kredita radi o tome da banka stavlja na raspolaganje korisniku kredita odre─Ĺeni nov─Źani iznos i za takvo kori┼í─çenje kreditnih usluga napla─çuje kamatu po ugovorenoj kamatnoj stopi, i da ta kamata, u svojoj osnovi sadr┼żi operativne tro┼íkove banke, zbog ─Źega je bez ekonomske opravdanosti da banka od korisnika kredita napla─çuje i dodatne usluge u smislu naplate zasebne jednokratne naknade za odobrenje kredita, u kojem slu─Źaju je tu┼żena postupila nesavjesno i u suprotnosti sa na─Źelima obligacionih odnosa.
Naime, prema odredbi ─Źlana 12. Zakona o obligacionim odnosima, u zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanju prava i obaveza iz tih odnosa, strane su du┼żne da se pridr┼żavaju na─Źela savjesnosti i po┼ítenja, dok prema odredbi ─Źlana 15. stav 1. istog zakona, u zasnivanju dvostranih ugovora stranke polaze od na─Źela jednake vrijednosti uzajamnih davanja.
Na─Źelo savjesnosti i po┼ítenja generalno zna─Źi da su u─Źesnici obligacionih odnosa du┼żni me─Ĺusobno postupati obzirno uva┼żavaju─çi interese obe strane, pri tome vode─çi ra─Źuna o smislu i svrsi obligacionog odnosa, dok na─Źelo jednake vrijednosti uzajamnih davanja (na─Źelo ekvivalentnosti) generalno zna─Źi nastojanje u─Źesnika obligacionih odnosa, naro─Źito kod dvostrano obaveznih ugovora, da svaki u─Źesnik tj. svaka strana za korist koju prema ugovoru dobije, treba drugoj strani dati jednaku protivvrijednost, ┼íto zna─Źi da se ovo na─Źelo zasniva na vrijednosnom odnosu jednakosti me─Ĺusobnih radnji saugovara─Źa.


U konkretnom slu─Źaju, to zna─Źi da je tu┼żena koja je odobrila tu┼żiocu (kao tra┼żiocu kredita) dugoro─Źni kredit sa anuitetnom otplatom u iznosu od 25.490,00 CHF odnosno protivvrijednosti 29.996,45 KM, te sa tu┼żiocem (kao korisnikom kredita) na taj iznos zaklju─Źila ugovor o dugoro─Źnom nenamjenskom kreditu, odobrila navedeni iznos, je bila u obavezi "staviti na raspolaganje" odobreni iznos kredita a ne isti umanjiti na na─Źin da mu odobreni kredit isplati umanjen za iznos od 2% od navedenog kredita odnosno umanjen za iznos od 606,61 KM (iznos naknade za obradu kredita) i na taj na─Źin uzrokovati neravnote┼żu u pravnima i obavezama ugovornih strana na ┼ítetu tu┼żioca.
Vje┼ítak je u tabeli 6. strana 9. pismenog nalaza i mi┼íljenja, navela da su tro┼íkovi obrade kredita iskazani u CHF i iznose 509,80 odnosno tro┼íkovi obrade u KM po srednjem kursu CB BiH iznose 606,61 KM, ┼íto je tako─Ĺe utvr─Ĺeno uvidom u anuitetni plan kolona 8. pod naslovom "druge uplate", red 1. utvr─Ĺeno da je 31.07.2017. g., kada je tu┼żilac plasirao tu┼żenom kredit u iznosu 25.490,00 CHF, odmah na ime tro┼íkova obrade umanjio odobreni kredit za iznos 509,80 CHF odnosno 606,61 KM.
Zakonska zatezna kamata na glavno potra┼żivanje iznosa 606,61 KM, je obra─Źuna u nalazu i mi┼íljenu vje┼ítaka ekonomske struke zaklju─Źno sa danom izrade nalaza 28.10.2018. g., pa je pravilnom primjenom materijalnog prava - odredbe ─Źlana 214 ZOO, ─Źlana 277 stav 1 i ─Źlana 278 stav 1 istog zakona, tu┼żiocu dosu─Ĺena zakonska zatezna kamata u kapitaliziranom iznosu od 606,61KM za period period od 1.9.2007.g. do 28.10. 2018 g..
Tu┼żena svojim izlaganjem nije dovela u pitanje nalaz i mi┼íljenje vje┼ítaka R. B., tj. nije dokazala tvrdnju da je imala pomenute tro┼íkove obrade kreditnog zahtjeva.
Tu┼żena u toku postupka nije pru┼żila niti jedan dokaz na okolnosti da je zaista imala administrativne tro┼íkove obrade kredita, tro┼íkove osoblja i sli─Źno, ─Źime je ustvari odredbom ─Źlana 5. Ugovora o nenamjenskom kreditu broj... od 27.07.2007. g., sebi stavila na slobodu da odredi visinu naknade obrade kredita, bez da je tu┼żiocu (kao korisniku kredita) dala mogu─çnost obrazlo┼żenja na ┼íta se konkretno ta naknada (odnosno tro┼íkovi nastali u vezi sa njom) odnosi, niti je (obzirom da se radi o unaprijed pripremljenom ugovoru) tu┼żiocu dala mogu─çnost da o istoj pojedina─Źno pregovara.
Umjesto toga, vode─çi ra─Źuna isklju─Źivo samo o svom interesu i iskori┼ítavaju─çi ─Źinjenicu da nema propisa koji joj takvo ┼íto zabranjuje, tu┼żena je tu┼żiocu nametnula ugovornu odredbu koja ga stavlja u neravnopravan polo┼żaj, odnosno nametnula odredbu koja prouzrokuje neravnote┼żu u pravima i obavezama ugovornih strana na ┼ítetu tu┼żioca, ┼íto je suprotno na─Źelu savjesnosti i po┼ítenja.
(Stav sudske prakse u vezi troškova obrade kredita;...).


Sud cijeni, nije osnovan tu┼żbeni zahtjev tu┼żioca kojim tra┼żi da sud obave┼że tu┼żenu da po osnovu navednog nenamjenskog kredita na ime neosnovanog boga─çenja isplati, iznos od 11.134,64 KM na ime ukupno obra─Źunatog i napla─çenog kredita po osnovu kursne razlike, u periodu od od 1.9.2007. do 28.10.2018. g., kao dana izrade nalaza i mi┼íljenja vje┼ítaka, te iznos od 7.319,68 KM kao iznos obra─Źunate i dospjele zatezne kamate za vi┼íe obra─Źunat i napla─çen kredit po osnovu kursne razlike na dan 28.10.2018. g., kao i zakonsku zateznu kamatu na iznos od 11.134,64 KM ra─Źunaju─çi istu od 28.10.2018. g. pa do isplate.


Ovo iz razloga, ┼íto je ─Źl. 5. Zakona o deviznom poslovanju (Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske br. 96/03, 123/06 i 92/09, u daljem tekstu: ZODP) propisano da je dozvoljeno ugovoranje u devizama u Republici Srpskoj, s tim ┼íto se pla─çanje i napla─çivanje vr┼íi u konvertibilnim markama, zbog ─Źega su pravno valjani ─Źl. 2. predmetnog ugovora o kreditu kojim je regulisano da se tu┼żiocu J. N. odobrava kredit u iznosu od 25.490,00 "CHF" ┼íto na dan 27.07. 2007 g., odobrenja kredita iznosi 29.996,45 KM, kao i ─Źl. 2. ovog ugovora koji reguli┼íe da utvr─Ĺena mjese─Źna rata kredita od 226,06CHF obra─Źunava u "CHF", a napla─çuje u KM obra─Źunatih po srednjem kursu tu┼żene na dan uplate rate kredita.
Ove odredbe ugovora su u skladu sa ─Źl. 19. ZDPRS, jer je predmetni kredit tu┼żiocu ispla─çen u KM prema ─Źl. 2. Ugovora, a tu┼żenoj se ovaj kredit otpla─çuje u KM prema ─Źl. 2. Ugovora, tako da ako se pravilno tuma─Źi odredba ─Źl. 19. ZDPRS koja zabranjuje rezidentu Republike Srpske isplatu i otplatu kredita u devizama, osim ako je pravno lice i preduzetnik za pla─çanje uvoza robe i usluga iz inostranstva, i ista dovede u vezu sa op┼ítom odredbom ─Źl. 5. ZDPRS kojom je dozvoljeno ugovaranje u devizama ukoliko se pla─çanje i napla─çivanje vr┼íi u KM, to prema mi┼íljenju ovog suda tu┼żena ima pravo da u smislu odredbe ─Źl. 17. st. 1. i ─Źl. 1065. ZOO napla─çuje kredit od tu┼żioca kako je ugovoreno ─Źl. 2. ugovora, shodno ─Źemu tu┼żilac nema pravo da zahtjeva da se kredit otpla─çuje u KM prema kursu CHF/KM na dan plasmana kredita, pogotovo ┼íto tu┼żena i da je postupila suprotno ovim zakonskim odredbama ima pravo i prema "lex generali" odredbi ─Źl. 395. ZOO da zahtjeva ispunjenje otplate kredita u doma─çem novcu prema kursu koji je va┼żio u trenutku ispunjenja obaveze, tj. na dan uplate svakog mjese─Źnog anuiteta kredita.
Tako─Ĺe u ovom dijelu tu┼żbenog zahtjeva sud cijeni, da je ovaj aran┼żman podrazumijevao ve─çi rizik za tu┼żioca, ali je tu┼żilac na taj rizik svojom voljom pristao. Banka je preuzela obaveze na deviznom tr┼żi┼ítu novca, te se u skladu sa bankarskim propisima za┼ítitila od deviznog rizika valutnom klauzulom, a zauzvrat je klijentima, tu┼żiocu, ponudila povoljnije ostale uslove - manju kamatnu stopu u odnosu na ostale kredite dostupne na tr┼żi┼ítu


Iz svih navednih razloga odlu─Źeno je kao u izreci presude.
Tu┼żilac je postavio opredijeljen zahtjev na ime tro┼íkova postupka.
Odluka o tro┼íkovima parni─Źnog postupka je donesena uz primjenu odredbe ─Źlana 386. i 387. ZPP. Osnov za odre─Ĺivanje tro┼íkova zastupanja je vrijednost predmeta spora je 10.000,00KM, uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi tro┼íkova za rad advokata ("Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske" br. 68/05). Tu┼żioca je zastupao advokat koji je ispostavio tro┼íkovnik na ro─Źi┼ítu za glavnu raspravu dana 30.11.2018. g., shodno Tar. br. 2, alineja 1., Tar. br. 9, Tar. br. 10. i Tar.br. 12., prema radnjama koje su bile nu┼żne i potrebne za vo─Ĺenje parnice, i to tu┼żitelju kojeg je zastupao punomo─çnik iz reda advokata pripada: za sastav tu┼żbe iznos od 160 bodova x 2 KM = 320,00 KM (tarifni broj 2), zastupanje na odr┼żanim ro─Źi┼ítima dana 27.08.2018. g. i dana 30.11.2018. g. iznos od po 320,00 KM, ┼íto ukupno iznosi 960,00 KM, sve uve─çano za 25% pau┼íalne nagrade u iznosu 240,00 KM (tarifni broj 12), nagrada za vrijeme 2 sata x 30 bodova x 2,00 KM = 120,00KM, ┼íto ukupno iznos 1.320,00 KM, sve uve─çano za PDV 17% tj. iznos od 224,40 KM, tj. ukupno 1.544,40 KM, kao i tro┼íkovi takse na tu┼żbu u iznosu 200,00 KM, takse na presudu u iznosu 200,00 KM, te na ime predujma za vje┼íta─Źenje iznos od 300,00 KM, ┼íto ukupno na ime tro┼íkova postupka iznosi 2.244,40 KM (tra┼żen iznos od 2.852,80 KM).
Tu┼żenom kojeg je zastupao punomo─çnik iz reda advokata pripadaju tro┼íkovi i to: zastupanje na odr┼żanim ro─Źi┼ítima dana 27.08.2018. g. i dana 30.11.2018. g. u iznosu od po 320,00 KM (160 bodova x 2,00 KM) odnosno ukupno 640,00 KM, uve─çano za 25% pau┼íalne nagrade u iznosu 160,00 KM (tarifni broj 12), nagrada za vrijeme 2 sata x 30 bodova x 2,00 KM = 120,00KM, ┼íto ukupno iznos 920,00 KM, sve uve─çano za PDV 17% tj. iznos od 156,40 KM, odnosno ukupno na ime tro┼íkova postupka tu┼żenom pripada iznos od 1.076,40 KM (tra┼żen iznos od 2.077,00 KM).
Tu┼żilac i tu┼żeni nemaju pravo na ime tra┼żenih tro┼íkova, zastupanje na neodr┼żanim ro─Źi┼ítima dana 12.06.2018. g. i dana 13.11.2018. g., iznos od po 160,00 KM, dva sata odsustva iz kancelarije za navedena ro─Źi┼íta. Ovo sa razloga navedena ro─Źi┼íta su odgo─Ĺena zbog opravdne odsutnosti sudije i neblagovremenog dostavljanja nalaza i mi┼íljenja vje┼ítaka finansijske struke, u skladu sa odredbom ─Źl. 156 ZPP.
S obzirom da je tu┼żilac uspio u ovoj parnici 19,83% (tra┼żeno 13.888,93 KM, dosu─Ĺeno 2.754,29 KM), uspjeh tu┼żenog u parnici je 80,17%. To zna─Źi da tu┼żilac ima pravo na naknadu svojih tro┼íkova parni─Źnog postupka srazmjerno svom uspjehu u parnici, a tu┼żeni pravo na naknadu tro┼íkova postupka srazmjerno svom uspjehu u parnici.


Tro┼íkovi tu┼żioca iznose 445,06 KM (2.244,40 KM x 19,83%), a tro┼íkovi tu┼żenog iznose 863,95 KM (1.076,40 KM x 80,17%)
Kada se tako dobijeni iznosi prebiju, pozitivna razlika u korist tu┼żenog iznosi 418,89 KM (863,95 KM - 445,06 KM) zbog ─Źega je tu┼żilac u obavezi da tu┼żenom naknadi navedeni iznos.
S obzirom da se radi o djelimi─Źnom uspjehu u parnici, primjenjuje se pravilo prebijanja tro┼íkova postupka po principu "procesne ekonomije"."

 

(Presuda Osnovnog suda u Banjoj Luci, 71 0 P 211421 15 P od 28.12.2018. g.)

 

<------->

 

USKLA─ÉIVANJE POSLOVANJA, ORGANIZACIJE I AKATA MIKROKREDITNIH ORGANIZACIJA

 

─îlan 51 Zakona o mikrokreditnim organizacijama („Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske“, broj 64/06) ─Źlanom 3 stav 1 Odluke o uslovima i postupku izdavanja dozvole za obavljanje djelatnosti mikrokreditiranja mikrokreditnim organizacijama, organizacionim dijelovima mikrokreditnih organizacija iz Federacije BiH, Distrikta Br─Źko i stranim mikrokrednim organizacijama u RS

 

Mikrokreditne organizacije i predstavništva mikrokreditnih organizacija iz Federacije BiH i Distrikta Br─Źko u Republici Srpskoj koje su osnovane u skladu sa Zakonom o mikrokreditnim organizacijama („Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske“, broj 19/01) ako ne usklade svoje poslovanje, organizaciju i akte sa odredbama Zakona o mikrokreditnim organizacijama („Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske“, broj 64/06) najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona prestaju sa radom i brišu se iz javnih registara koje vode nadle┼żni organi.

 

Iz obrazlo┼żenja:

 

Ta─Źkom 1 dispozitiva rješenja utvr─Ĺuje se da Mikrokreditna organizacija „P.“ sa sjedištem u B.L. Ul. V.M. br. 1 upisana u registar Osnovnog suda u B.L. 18.6.2002. g. rješenjem broj U/I-1587/02 nije uskladila svoje poslovanje, organizaciju i akte s odredbama Zakona o mikrokreditnim organizacijama; Ta─Źkom 2 utvr─Ĺuje se da Mikrokreditna organizacija „P.“ B.L. prestaje sa radom osmi dan od dana objavljivanja rješenja u „Slu┼żbenom glasniku Republike Srpske“; Ta─Źkom 3 utvr─Ĺuje se da se od osmog dana od objavljivanja rješenja u „Slu┼żbenom glasniku Republike Srpske“ Mikrokreditnoj organizaciji „P.“ B.L. zabranjuje obavljanje bilo koje mikrokreditne djelatnosti iz ─Źlana 16 Zakona o mikrokreditnim organizacijama i da je ista du┼żna okon─Źati postoje─çe ugovore, isplatiti svoje obaveze i likvidirati aktivu; Ta─Źkom 4 odre─Ĺeno je da ─çe Osnovni sud u B.L. izvršiti brisanje Mikrokreditne organizacije „P.“ B.L iz sudskog registra kao i da ─çe se izvršiti brisanje iz drugih javnih registara kod kojih je ista upisana po pravnosna┼żnosti ovog rješenja na zahtjev Agencije za bankarstvo po slu┼żbenoj du┼żnosti; i Ta─Źkom 5 odre─Ĺeno je da je rješenje kona─Źno u upravnom postupku.

Tu┼żilac tu┼żbom osporava doneseni akt iz svih zakonskih razloga.

 

Sud je odbio tu┼żbu kao neosnovanu nalaze─çi da je osporeni akt donesen uz pravilnu primjenu materijalnog prava i pravila postupka.

Iz podataka spisa proizilazi da je rješenjem Ministarstva finansija RS br. „04-3224/06“ od 31.05.2002. g. dato odobrenje za osnivanje Mikrokreditne organizacije „P.“ B.L. sa sjedištem u B.L, u ulici V.M. broj 1 i da je ista upisana u registar Osnovnog suda u B.L. 18.06.2002. g. rješenjem broj U/I-1587/02. ─îlanom 51 Zakona o mikrokreditnim organizacijama („Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske “, broj 64/06 u daljem tekstu: ZMO), koji zakon je stupio na snagu 15.7.2006. g., a ─Źija je primjena odlo┼żena do 16.01.2007. g., propisana je obaveza mikrokreditnih organizacija i predstavništava mikrokreditnih organizacija iz Federacije BiH i Distrikta Br─Źko u Republici Srpskoj koje su osnovane u skladu sa Zakonom o mikrokreditnim organizacijama („Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske“, broj 19/01) da usklade svoje poslovanje, organizaciju i akte sa odredbama ovog zakona najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, a stavom 2 ovog ─Źlana odre─Ĺeno je da mikrokreditne organizacije i predstavništva mikrokreditnih organizacija iz Federacije BiH i Distrikta Br─Źko u Republici Srpskoj koje svoje poslovanje, organizaciju i akte ne usklade sa odredbama ovog zakona u roku iz stava 1 ovog ─Źlana prestaju sa radom i brišu se iz javnih registara koje vode nadle┼żni organi. Prema citiranoj odredbi mikrokreditne organizacije su bile du┼żne najkasnije do 15.7.2007. g. podnijeti zahtjev tu┼żenoj i uskladiti svoje poslovanje, organizaciju i akte sa ZMO. Iz sadr┼żine spisa proizilazi da je tu┼żilac 10.7.2007. g. podnio tu┼żenoj zahtjev za uskla─Ĺivanje poslovanja, organizacije i akata u skladu sa obavezom iz ─Źlana 51 i ─Źlanom 7 stav 2 ZMO te ─Źlanom 3 stav 1 Odluke o uslovima i postupku izdavanja dozvole za obavljanje djelatnosti mikrokreditiranja - mikrokreditnim organizacijama, organizacionim dijelovima mikrokreditnih organizacija iz Federacije BiH, Distrikta Br─Źko i stranim mikrokrednim organizacijama u RS, („Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske“, broj 3/07 – u daljem tekstu: Odluka). Uz zahtjev prilo┼żeno je ovlaš─çenje o imenovanju lica koje ─çe sa tu┼żenom sara─Ĺivati u postupku razmatranja zahtjeva; ovjeren ugovor o osnivanju Mikrokreditne organizacije „P“; nacrt Statuta; podaci o ─Źlanovima uprave; popis osniva─Źa fondacije i visine uloga sa finansijskim izvještajem za 2006. godinu; izjava o osniva─Źkom kapitalu; dokaz o izvršenoj uplati minimalnog nov─Źanog iznosa osniva─Źkog kapitala; podaci o poslovnom prostoru, tehni─Źkoj i kadrovskoj osposobljenosti za obavljanje poslova; ugovor o zakupu poslovnog prostora i rješenje opštinskog organa o ispunjavanju uslova za obavljanje poslova. Tu┼żena je aktom od 18.10.2007. g. zatra┼żila od tu┼żioca dopunu zahtjeva navode─çi da je potrebno da dostavi finansijski izvještaj sa 30.06.2007. g. i 30.09.2007. g. sa mišljenjem nezavisnog revizora uz upozorenje da ukoliko u ostavljenom roku ne dostavi tra┼żenu dokumentaciju da ─çe biti odlu─Źeno prema stanju spisa. Pošto tu┼żilac nije postupio po nalogu tu┼żene to je donesen zaklju─Źak broj 03-773-5/2007 od 05.02.2008. g. kojim je odba─Źen zahtjev tu┼żioca kao neuredan. Navedeni zaklju─Źak je, kako to proizlazi iz izvoda dostavne knjige pošte Banjaluka, tu┼żilac zaprimio 7.2.2008. g.. Da je navedeni zaklju─Źak dostavljen tu┼żiocu preporu─Źenom pošiljkom broj 2711 proizilazi iz dopisa Preduze─ça za poštanski saobra─çaj RS AD Banjaluka upu─çenog tu┼żenoj 21.04.2009. g. iz kojeg slijedi da je jedno isto lice preuzimalo pošiljke za sva tri pravna subjekta „MKO P.“, „P“ i „P.I.“. Iz navedenog, kao i potvrde (kojim je odba─Źen zahtjev tu┼żioca) iz dostavne knjige pošte o prijemu zaklju─Źka, proizilazi da je zaklju─Źak zaprimilo ovlaš─çeno lice za prijem pismena. Ukoliko je kod tu┼żioca došlo do promjene ovlaš─çenog lica za prijem pismena onda je tu┼żilac bio u obavezi da tu promjenu prijavi preduze─çu za poštanski saobra─çaj, s obzirom da je evidentno da je za prijem pošte za sva tri pravna lica bilo ovlaš─çeno jedno lice koje je i zaprimilo predmetni zaklju─Źak. Pošto je navedeni zaklju─Źak dostavljen tu┼żiocu i zaprimljen od strane navedenog ovlaš─çenog lica 7.2.2008. g. to je tu┼żena pravilno konstatovala pravnosna┼żnost navedenog zaklju─Źka. Stoga ne stoje prigovori tu┼żioca da mu navedeni zaklju─Źak nije dostavljen, odnosno da on nije zaprimio zaklju─Źak kojim je odba─Źen zahtjev za izdavanje odobrenja za rad kao neuredan.

S obzirom da je tu┼żilac propustio zakonski rok za uskla─Ĺivanje poslovanja, orgnizacije i akata jer je zaklju─Źkom odba─Źen njegov zahtjev kao neuredan to je tu┼żena saglasno ─Źlanu 51 stav 2 ZMO pokrenula postupak po slu┼żbenoj du┼żnosti utvr─Ĺivanja prestanka obavljanja djelatnosti. U postupku koji je prethodio donošenju osporenog akta utvr─Ĺeno je da tu┼żilac nije dostavio tra┼żeni finansijski izvještaj za period poslovanja 30.06.2007. i 30.09.2007. g. sa mišljenjem nezavisnog revizora pa je tu┼żena pravilno odlu─Źila na na─Źin bli┼że odre─Ĺen u dispozitivu osporenog akta. U skladu sa uputama iz presude ovog suda 11 0 U 000 776 08 U od 18.03.2009. g. tu┼żena je pravilno utvrdila da tu┼żilac nije uskladio svoje poslovanje, organizaciju i akte sa odredbama ZMO ─Źime je utvrdila i prestanak rada tu┼żioca kao mikrokreditne organizacije. Dostavljanje finansijskog izvještaja za period 30.06.2007. i 30.09.2007. g. bio je potreban tu┼żenoj kako bi utvrdila ispunjavanje uslova za dalje obavljanje djelatnosti tu┼żioca kao mikrokreditne organizacije, odnosno kako bi utvrdila da li tu┼żilac raspola┼że sa kapitalom u vrijednosti od 50.000,00 KM koliko je iznosio osniva─Źki kapital, a shodno ─Źlanu 37 stav 1 ZMO. Ne stoji tvrdnja tu┼żioca da tu┼żena nije mogla tra┼żiti dostavljanje navedenog finansijskog izvještaja jer je u ─Źlanu 19 stav 1 Odluke propisano da tu┼żena mo┼że tra┼żiti dopunu zahtjeva kada podnosilac uz zahtjev nije dostavio sva potrebna dokumenta, a dostavljanje tra┼żene dokumentacije je potrebno radi odlu─Źivanja o zahtjevu podnosioca. Jednako tako nisu osnovani navodi tu┼żbe da je osporeni akt donesen uz pogrešnu primjenu materijalnog prava. Tu┼żena je pravilno odlu─Źila da tu┼żilac prestaje sa radom osmi dan od dana objavljivanja u „Slu┼żbenom glasniku“ pravosna┼żnog rješenja, kojim je utvr─Ĺeno da nije ispunio uslove za dalje obavljanje djelatnosti u skladu sa ─Źlanom 51 i 37 ZMO, pa je tu┼żbu valjalo odbiti kao neosnovanu na osnovu ovlaš─çenja iz ─Źlana 31 stav1 i 2 ZUS-a.

 

(Okru┼żni sud u Banjoj Luci, broj 11 0 U 00 1445 09 U od 24.09.2009)

 

<------->

 

P R E S U D U

Revizija tu┼żiteljice se usvaja, presuda Okru┼żnog suda u Isto─Źnom Sarajevu broj 89 1 P 000009 09 G┼ż od 01.04.2009. g. preina─Źava i sudi:
┼Żalba tu┼żiteljica se usvaja, prein─Źava se presuda Osnovnog suda u Sokocu - Odjeljenje u Isto─Źnom Sarajevu, broj 89 1 P 000009 07 P od 19.08.2008. g. i tu┼żeni obavezuju da tu┼żiteljica solidarno isplate iznos od 19.146,02 KM sa zakonskom zateznom kamatom ra─Źunaju─çi istu od 08.11.2007. g. do kona─Źne isplate, uz naknadu troškova postupka u iznosu od 1.000,00 KM.

 

O b r a z l o ┼ż e n j e

Prvostepenom presudom Osnovnog suda u Sokocu - Odjeljenje u Isto─Źnom Sarajevu broj 89 1 P 000009 07 P od 19.08.2008. g. odbijen je tu┼żbeni zahtjev tu┼żiteljice kojim je tra┼żeno da se tu┼żeni solidarno obave┼żu da isplate iznos od 19.146,02 KM sa zakonskom zateznom kamatom po─Źev od dana podnošenja tu┼żbe do kona─Źne isplate.
Drugostepenom presudom Okru┼żnog suda u Istocnom Sarajevu broj 89 1 P 000009 09 G┼ż od 01.04.2009. g. ┼żalba tu┼żiteljice je odbijena i prvostepena presuda potvr─Ĺena.
Tu┼żiteljica revizijom pobija drugostepenu odluku zbog povrede odredaba parni─Źnog postupka, zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog prekora─Źenja tu┼żbenog zahtjeva, sa prijedlogom da se revizija uva┼żi, pobijana odluka preina─çi i tu┼żbeni zahtjev usvoji ili da se ukine i predmet vrati istom sudu na ponovno odlu─Źivanje.

Tu┼żeni Z. J., u odgovoru na reviziju, predla┼że da se revizija odbije. Revizija je osnovana.
Predmet spora je zahtjev tu┼żiteljice za isplatu iznosa od 19.146,02 KM sa zakonskom zateznom kamatom, po osnovu ugovora o jemstvu zakljucenog sa tu┼żenim.
U bitnome se ─Źinjeni─Źno utvr─Ĺenje prvostepenog suda sastoji u sljede─çem: da je tu┼żiteljica, kao davalac, sa M. T. iz P., kao korisnikom ( u daljem tekstu glavni du┼żnik) 03.06.2005. g. zaklju─Źila Ugovor o dugoro─Źnom nenamjenskom kreditu broj 2830075491 kojim mu je odobrila nov─Źana sredstva u iznosu od 20.000,00 KM, na rok od 60 mjeseci i mjese─Źnim anuitetom od 429,78 KM; da je korisnik kredita kao instrumente obezbje─Ĺenja prilo┼żio administrativnu zabranu na svoju pla─çu, bjanko mjenicu i ugovor o jemstvu, s tim da se korisnik kredita saglasio da tu┼żiteljica mo┼że u slu─Źaju neizvršenja obaveze po ugovoru tra┼żiti naplatu iz njegove cjelokupne pokretne i nepokretne imovine; da je korisnik kredita ovlastio tu┼żiteljicu da mo┼że dospjele i nepodmirene tra┼żbine naplatiti kompenzacijom iz KM sredstava korisnika na svim njegovim ra─Źunima kod tu┼żiteljice, kao i da realizovani devizni priliv preko tu┼żiteljice rasporedi u KM bez isplate na ra─Źun korisnika, sve bez saglasnosti korisnika, i koristi za namirenje dospjelih obaveza; da je tu┼żiteljica sa svakim od tu┼żenih 03.06.2005. g. zaklju─Źila Ugovor o jemstvu vezano za kredit dat glavnom du┼żniku, kojim su se tu┼żeni, kao supsidijarni jemci, obavezali da u cijelosti preuzmu obavezu vra─çanja kredita ako to ne bude ─Źinio glavni du┼żnik, pod uslovima i na na─Źin kako se on obavezao; da je ugovorom o jemstvu ugovoreno da se tu┼żiteljica ne mora prethodno pismeno obratiti glavnom du┼żniku za vra─çanje odobrenih sredstava, ako je o─Źigledno da se iz njegovih sredstava ne mo┼że ostvariti ispunjenje njegove obaveze; da je tu┼żiteljica uputila tu┼żenim 23.04.2007. g. posljednju pismenu opomenu pred tu┼żbu radi vra─çanja kredita u iznosu od 19.146,02 KM; da je glavni du┼żnik trebao vratiti kredit do 03.08.2010. g. i da je uredno vra─çao mjese─Źne anuitete kredita sve do 18.11.2005. g., kada je smrtno stradao; da tu┼żeni nakon smrti glavnog du┼żnika nisu vršili upla─çivanje dospjelih anuiteta niti kontaktirali tu┼żiteljicu i da je tu┼żba podnesena 08.11.2007. g..


Polaze─çi od ovako utvr─Ĺenog ─Źinjeni─Źnog stanja prvostepeni sud primjenom odredbi ─Źlana 1004. stav 2. i cl. 1008. Zakona o obligacionim odnosima (,,Sluzbeni list SFRJ", broj 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89, te ,,Slu┼żbeni glasnik RS", broj 17/93 do 74/04 -u daljem tekstu ZOO), odbija tu┼żbeni zahtjev.
Po shvatanju prvostepenog suda, tu┼żeni, kao supsidijarni jemci, imaju obavezu vra─çanja kredita samo na na─Źin i pod uslovima kako je to trebao ─Źiniti glavni du┼żnik, tako da tu┼żiteljica ne mo┼że od njih zahtjevati vra─çanje cjelokupnog iznosa kredita, posebno jer rok za vra─çanje kredita nije bio istekao do momenta podnošenja tu┼żbe.
Pored toga, prvostepeni sud nalazi da tu┼żiteljica nije dokazala da dugovana sredstva nije mogla naplatiti iz imovine glavnog du┼żnika.
Drugostepeni sud u cijelosti prihvata ─Źinjeni─Źna utvrdjenja i pravne zaklju─Źke prvostepenog suda iz kog razloga odbija ┼żalbu tu┼żiteljice i potvr─Ĺuje prvostepenu presudu.

Drugostepeni sud nalazi da ugovorom o kreditu i ugovorom o jemstvu, nije ugovorena obaveza tu┼żenih, kao jemaca, na vra─çanje cjelokupnog iznosa kredita odjednom, u slu─Źaju da od korisnika kredita do─Ĺe do kašnjenja u uplati anuiteta kredita.
Drugostepena odluka je donesena uz pogrešnu primjenu materijalnog prava.
Izme─Ĺu stranaka nije sporno, da je glavni du┼żnik, umrli M. T., sa tu┼żiteljicom zaklju─Źio ugovor o kreditu, kao sto se tokom postupka nije osporavao odobreni iznos kredita, niti su tu┼żeni osporavali visinu utu┼żenog potra┼żivanja.
Tu┼żeni SU, prema ugovoru, supsidijarni jemci koji imaju obavezu vra─çanja kredita, ako to ne u─Źini glavni du┼żnik, pod uslovima i na na─Źin kako je to on trebao ─Źiniti na osnovu ugovora o kreditu.
Ugovor o jemstvu je akcesorne prirode, što znaci da obaveza jemaca na vra─çanje kredita dolazi u obzir onda kada povjerilac ne mo┼że namiriti svoje potra┼żivanje od glavnog du┼żnika.

Prema odredbi ─Źlana 1004. stav 1. ZOO od jemca se mo┼że zahtjevati ispunjenje obaveze tek nakon sto je glavni du┼żnik ne ispuni u roku odre─Ĺenom u pismenom pozivu, ─Źime jemci imaju status supsidijarnih jemaca, koji solidarno odgovaraju (─Źlan 1005. ZOO).

U konkretnom slu─Źaju, glavni du┼żnik je ubijen 18.11.2005. g. i nakon toga, sto nije ni sporno izmedu stranaka, do upu─çivanja posljednje pismene opomene jemcima za vra─çanje kredita (23.04.2007. g.), odnosno do podnošenja tu┼żbe (08.11.2007. g.), dakle, za vrijeme od dvije g., nije vršena uplata ni jednog od dospjelih anuiteta.
Obaveza jemaca da vrate kredit nastala je onog momenta kada je postalo o─Źigledno da glavni du┼żnik ne─Źe ispuniti obavezu vra─çanja kredita, a da pozivanje da to u─Źini nije bilo svrsishodno, jer je preminuo. Momentom smrti glavnog du┼żnika, po ugovoru o jemstvu, tu┼żeni kao jemci su imali obavezu da vrate kredit, na na─Źin i pod uslovima koje je ugovorio glavni du┼żnik.
Saglasno odredbi ─Źlana 1067. stav 2. zoo banka mo┼że otkazati ugovor o kreditu i prije isteka ugovorenog roka, izmedu ostalog, i u slu─Źaju smrti korisnika kredita, ako zbog toga dolazi u bitno nepovoljniji polo┼żaj.
Imaju─çi prednje u vidu, o─Źigledno je da tu┼żeni kao jemci nisu, i pored pismene opomene, pristupili vra─çanju mjese─Źnih anuiteta kredita, i to kroz du┼żi vremenski period, oko dvije g., niti su pokazivali namjeru da to ─Źine jer nisu sa tu┼żiteljicom ostvarivali kontakt kako bi se informisali o daljim postupcima u vezi ispunjenja ugovorne obaveze. Tu┼żiteljica je na ovaj na─Źin, u odnosu na mogu─Źnost da joj budu vra─çena odobrena kreditna sredstva, došla u znatno nepovoljniji polo┼żaj nego sto je bila za ┼żivota glavnog du┼żnika, koji je uredno ubacivao dospjele anuitete.
Ugovorom o kreditu sa glavnim du┼żnikom i Ugovorom o jemstvu sa tu┼żenima, nije ugovoreno da tu┼żiteljica prethodno mora iscrpiti sva sredstva koja ima na raspolaganju u pokušaju naplate kredita od glavnog du┼żnika, pa da tek nakon toga sti─Źe pravo da pozove jemce na obavezu pla─çanja.
Tu┼żiteljici je u predmetnom ugovoru ugovorila, da svoje potra┼żivanje mo┼że naplatiti iz pokretne i nepokretne imovine glavnog du┼żnika, odnosno iz njegovih nov─Źanih sredstava koji se nalaze na ra─Źunima tu┼żiteljice, ali to nije uslov koji se mora ispuniti da bi se naplata zahtjevala od jemaca.
Tu┼żiteljica je po predmetnom ugovoru mogla, ali nije bila u obavezi, preduzimati pravne radnje da sredstva kredita pokuša naplatiti iz imovine glavnog du┼żnika, tako da tuziteljica po Ugovoru o jemstvu ima puno pravo da zahtjeva od jemaca isplatu kredita.
I u slu─Źaju da je kao instrument obezbje─Ĺenja kredita ugovorena, pored jemstva, hipoteka ili zaloga, banka, ako to posebno nije ugovoreno, nema obavezu da prije odre─Ĺivanja jemcima za vra─çanje kredita, pokuša naplatu iz ostvarene hipoteke, odnosno zaloge. Kada je kredit sa vise instrumenata obezbjedenja, a nije posebno ugovoren na─Źin i redosljed korištenja tih sredstava radi naplate, a to ni zakon ne propisuje, na strani banke je potpuno pravo u izboru kojim putem ce naplatiti svoje potra┼żivanje.
Nije za pretpostaviti da tu┼żiteljica ne bi djelimi─Źno, u cilju realizacije kredita, naplatila dospjele anuitete sa ra─Źuna nov─Źanih sredstava koje glavni du┼żnik ima kod nje, da je na tim ra─Źunima bilo sredstava.


Takodje se ne mo┼że, kod ─Źinjenice da to nije ugovoreno, niti da zakon to propisuje, u konkretnom slu─Źaju, zahtjevati da tu┼żiteljice iscrpi sve mogucnosti naplate kredita, ra─Źunaju─çi i eventualne sudske postupke za naplatu potra┼żivanja iz imovine glavnog du┼żnika, pa da se tek tada obra─ça sa zahtjevom jemcima.
Iz naprijed navedenih razloga temeljem odredbe ─Źlana 250. stav 1. ZPP odlu─Źeno je kao u izreci presude.
Odluka o troškovima postupka temelji se na ─Źlanu 397. stav 2. u vezi sa odredbom ─Źlana 386. stav 1. i cl. 396. ZPP, a troškove ─Źini ukupni iznos takse na tu┼żbu i presudu koju je tu┼żiteljica du┼żna platiti prema odredbama Zakona o sudskoj taksi (,,Sluzbeni glasnik RS", broj 73/08).

 

(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske broj 89 1 P 000 009 09 Rev od 10.06.2010.g.)

 

<------->

 

Povratak na: prvi dio - bankarsko pravo

Nazad na: sudska praksa BiH

Da bi ste na┼íli obrazlo┼żenje od odabrane setence iz oblasti bankarskog prava potrebno je da koristite Bilten sudske prakse Suda BiH, Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine / Vrhovnog suda Republike Srpske / Brcko distrikt BiH za odre─Ĺenu godinu.
Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 959 recenzija