Zakon o postupku prinudne naplate indirektnih poreza, Službeni glasnik BiH, br. 89/2005 i 62/2011

Zakon o postupku prinudne naplate indirektnih poreza

Prečišćeni pregled teksta

("Službeni glasnik BiH", br. 89/2005 i 62/2011)

Priredio: , advokat  ·  Ažurirano:  ·  Preuzmite PDF

Sažetak

Zakon o postupku prinudne naplate indirektnih poreza BiH

Zakon uređuje postupak po kojem Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine prinudnim putem naplaćuje indirektne poreze i ostale prihode i takse (član 1): početak prinudne naplate i ovlaštenja UIO, prvenstvo u odnosu na druge postupke, obustavu postupka i potraživanja trećih lica, nalog za prinudnu naplatu i dozvoljene prigovore, zapljenu imovine i redoslijed zapljene, pljenidbu sredstava na računima i obustavu transakcija, prodaju zaplijenjene imovine, okončanje postupka, odgovornost drugih lica i nasljednika i pravnu zaštitu. Tekst obuhvata izmjene i dopune iz Službenog glasnika BiH, br. 62/2011, a svaki član ima vlastito sidro.

Ključne tačke

  • UIO: prinudnu naplatu indirektnih poreza vodi isključivo Uprava za indirektno oporezivanje, po službenoj dužnosti, a zakon o upravnom postupku se na taj postupak ne primjenjuje (članovi 2 i 5).
  • Početak: period prinudne naplate počinje narednog dana od isteka roka za dobrovoljno plaćanje i povlači zateznu kamatu, naknadni teret prinude i troškove postupka (član 3).
  • Nalog: postupak počinje uručenjem naloga za prinudnu naplatu, koji ima istu pravnu snagu kao rješenje o izvršenju koje donosi sud (član 11).
  • Prigovor: protiv naloga, pisane izjave o zapljeni i odluke o prodaji nema žalbe, već samo prigovora iz zakonom navedenih razloga, u roku od 10 dana od prijema (član 22).
  • Redoslijed zapljene: prvo se plijene gotovina i sredstva na računima, zatim potraživanja i vrijednosni papiri, plate i penzije, pokretna imovina, a nepokretna imovina tek pri kraju redoslijeda (član 13).
  • Plata i penzija: od plata, naknada i penzija može se zaplijeniti samo 20% neto iznosa, a primaocu mora ostati najmanje 250 KM mjesečno (član 13).
  • Računi: UIO plijeni sredstva na računima dužnika, a kada ih nema dovoljno, nalaže obustavu transakcija i zabranu otvaranja novih računa, osim za plaćanje indirektnih poreza (član 14a).
  • Hipoteka: na zaplijenjenu imovinu upisuje se zakonsko založno pravo, odnosno zakonska hipoteka, a UIO traži njeno brisanje u roku od dva radna dana od izmirenja duga (član 14).
  • Prodaja: zaplijenjena imovina prodaje se aukcijom, licitacijom ili direktnom prodajom, a prodaja se može spriječiti plaćanjem duga sa kamatama i troškovima do otvaranja prodaje (član 16).
  • Prvenstvo: prinudna naplata UIO ima prednost pred izvršenjem pojedinačnog povjerioca ako je zapljena UIO ranijeg datuma, uz poštovanje ranije upisanih prava u javnim registrima (član 6).
  • Druga lica: UIO može utvrditi solidarnu i supsidijarnu odgovornost drugih lica, a naplatu nastaviti i protiv nasljednika i članova društva koje je prestalo sa radom (članovi 18 do 21).

Zakon u praksi: prinudna naplata PDV-a, akciza i drugih indirektnih poreza često počinje blokadom računa firme. Najčešća pitanja su rok i razlozi za prigovor protiv naloga za prinudnu naplatu, zastara duga, zapljena plate i imovine, prvenstvo UIO u odnosu na banke i druge povjerioce i odgovornost osnivača, članova društva i nasljednika za dug. Kancelarija zastupa porezne obveznike u postupcima pred Upravom za indirektno oporezivanje i u upravnim sporovima: porezno pravo i PDV · porezno pravo u BiH.

Kako se osporava nalog za prinudnu naplatu indirektnih poreza?

Protiv naloga za prinudnu naplatu, pisane izjave o zapljeni i odluke o prodaji ne može se izjaviti žalba, nego samo prigovor, i to u roku od 10 dana od dana prijema akta; o prigovorima istog dužnika zasnovanim na istom pravnom osnovu može se odlučiti jednim rješenjem (član 22).

Prigovor protiv naloga dozvoljen je samo ako dug ne postoji zbog potpunog gašenja ili zastare, ako je u periodu dobrovoljnog plaćanja odobreno odgođeno plaćanje, ako nije dostavljen propisani dokument o razrezu duga, ako je razrez poništen ili ako nalog sadrži greške zbog kojih se ne može identifikovati dužnik ili utvrditi od čega se dug sastoji (član 11). Postupak se trajno obustavlja i kada se dokaže da lice ne podliježe plaćanju, da je dug plaćen, zastario ili ugašen, ili da nalog nije donesen ili uručen (član 9).

Ako dužnik dokaže razlog iz zakona, UIO obustavlja postupak; ako ne, postupak se nastavlja, a protiv rješenja o odbijanju prigovora može se izjaviti žalba (član 22). Ispod teksta su povezani propisi, izvori i odgovori na najčešća pitanja.

Sadržaj - Zakon o prinudnoj naplati indirektnih poreza BiH

  1. DIO I. OPĆE ODREDBE (čl. 1-4)
  2. DIO II. POSTUPAK PRINUDNE NAPLATE (čl. 5-17)
  3. DIO III. POSTUPAK PROTIV ODGOVORNIH LICA OSIM GLAVNOG DUŽNIKA I NASLJEDNIKA (čl. 18-21)
  4. DIO IV. POSEBNE I ZAVRŠNE ODREDBE (čl. 22-25)
  5. Samostalni članovi zakona o izmjenama
  6. Povezani propisi i sudska praksa
  7. Izvori
  8. Česta pitanja

DIO I. OPĆE ODREDBE (čl. 1-4)

Sadržaj zakona, prinudna naplata dugovanja, početak prinudne naplate i ovlaštenja UIO.

Sadržaj ZakonaČlan 1.

(1) Ovim zakonom uređuje se postupak po kojem Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: UIO) prinudnim putem naplaćuje indirektne poreze i ostale prihode i takse (u daljnjem tekstu: dugovanja).

(2) Dugovanja po osnovu indirektnih poreza koja se naplaćuju prema odredbama ovog zakona su dugovanja određena Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 44/03 i 52/04) i Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda ("Službeni glasnik BiH", br. 55/04).

Prinudna naplata dugovanjaČlan 2.

(1) Prinudna naplata sastoji se od niza izvršnih radnji prinudne naplate dugova po osnovu indirektnih poreza.

(2) Postupak prinudne naplate uređuje se:

a) ovim zakonom;

b) pravilnicima koji se donose u svrhu razrade ovog zakona i

c) uredbama, uputstvima i naredbama, koje donose nadležni organi a koje su objavljene u skladu sa zakonom.

(3) Principi i rješenja koja su propisana Zakonom o postupku indirektnog oporezivanja ("Službeni glasnik BiH", br. /05) primjenjuju se na postupke prinudne naplate kada se smatra potrebnim i saglasno ovom zakonu.

(4) Zakon o upravnom postupku Bosne i Hercegovine i opće odredbe upravnih propisa Bosne i Hercegovine ne primjenjuju se na postupke prinudne naplate.

Početak prinudne naplate indirektnih porezaČlan 3.

(1) Za dugovanja koja proizilaze iz razreza koji izvrši UIO, period prinudne naplate počinje narednog dana od dana isteka roka za dobrovoljno plaćanje kako je propisano Zakonom o postupku indirektnog oporezivanja.

(2) Za dugovanja po osnovu indirektnog poreza koja obračuna poreski obveznik, period prinudne naplate počinje narednog dana od dana isteka roka za podnošenje poreske prijave i dobrovoljnog plaćanja, kako je određeno u zakonskim propisima za svaku vrstu indirektnog poreza. Ako se taj rok prekorači, period prinudne naplate počinje dan poslije podnošenja prijave samooporezivanja bez plaćanja ili je UIO umjesto prijave sačinio procjenu poreskih obaveza koja se dostavlja dužniku u formi naloga za prinudnu naplatu.

(3) Kada je počeo period za prinudnu naplatu, UIO vrši prinudnu naplatu dugovanja po osnovu indirektnog poreza iz imovine dužnika indirektnog poreza.

(4) Početak perioda prinudne naplate povlači za sobom potraživanje zatezne kamate, naknadnog tereta prinude i, ako postoje, troškova postupka.

Ovlaštenja UIO u postupku prinudne naplateČlan 4.

(1) Na zahtjev UIO, dužnik indirektnog poreza treba osigurati UIO popis svoje imovine čija je vrijednost dovoljna da pokrije dug po osnovu indirektnog poreza.

(2) Službenici UIO koji vrše prinudnu naplatu duga mogu provesti provjere i istrage postojanja imovine dužnika indirektnog poreza kao i u kakvom je stanju ta imovina.

(3) Službenici UIO koji vrše prinudnu naplatu duga imaju pravo da upotrijebe sva ovlaštenja koja im je dodijelio UIO u okviru zakona.

(4) UIO preduzima mjere osiguranja, u skladu s odredbama Zakona o postupku indirektnog oporezivanja.

DIO II. POSTUPAK PRINUDNE NAPLATE (čl. 5-17)

Priroda postupka, prvenstvo, privremena i trajna obustava, potraživanja treće strane, nalog za prinudnu naplatu i prigovori, naplata iz garancije, zapljena imovine i redoslijed zapljene, zakonsko založno pravo, pljenidba sredstava na računima i obustava transakcija, zapljena deponovane imovine, prodaja i okončanje postupka.

1. Opće odredbe

Priroda postupka prinudne naplateČlan 5.

(1) UIO je jedini organ nadležan da vodi i rješava sve predmete u postupku prinudne naplate.

(2) Postupak prinudne naplate koji vodi UIO ne može se podudarati s bilo kojim drugim sudskim ili izvršnim postupkom, osim u slučajevima predviđenim u članu 6. ovog zakona.

(3) UIO primjenjuje svoja ovlaštenja u postupku prinudne naplate uz dužno poštovanje, da bi izbjegao bilo kakvu povredu ličnog dostojanstva i nepotrebne neprijatnosti dužnika.

(4) Postupak prinudne naplate i njegove proceduralne mjere pokreću se i vrše po službenoj dužnosti. Kada je postupak pokrenut, može se obustaviti samo u slučajevima i pod uslovima propisanim zakonom.

PrvenstvoČlan 6.

(1) UIO poštuje pravo prvenstva u namirenju duga u odnosu na druge povjerioce koji su ranije registrirali svoja prava u Registru zaloga u skladu s Okvirnim zakonom o zalozima ("Službeni glasnik BiH", br. 28/04) i drugim javnim registrima o vlasništvu i drugim pravima. U slučaju kolizije između postupka prinudne naplate i nekog drugog sudskog ili izvršnog upravnog postupka, prvenstvo izvršenja zapljene imovine je sljedeće:

a) u slučaju kolizije s izvršnim postupkom pojedinačnog povjerioca, postupak prinudne naplate po ovom zakonu ima prvenstvo ako je zapljena koja se vrši u postupku prinudne naplate ranijeg datuma nego zapljena koja se vrši u postupku pojedinačnog povjerioca.

U ovom pogledu, odlučujući datumi su oni koji su navedeni u pisanoj izjavi o zapljeni koju je izdao UIO i odluci o naplati koju je izdao nadležni sud.

b) u slučaju kolizije s drugim postupcima prinudne naplate, osim stečaja, postupak prinudne naplate dugovanja koji provodi UIO ima prednost ako je nalog za prinudnu naplatu izdat prije nego što je drugi nadležni organ pokrenuo postupak prinudne naplate.

(2) Sudovi su dužni dostaviti UIO sve relevantne podatke o cjelokupnom namirivanju. Iste obaveze važe za sve entitetske poreske uprave i Poresku upravu Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i druge javne uprave koje su ovlaštene da vode postupak prinudne naplate.

Privremena obustava postupka prinudne naplateČlan 7.

Postupak prinudne naplate može se privremeno obustaviti samo u slučajevima i pod uslovima propisanim ovim zakonom i Zakonom o postupku indirektnog oporezivanja.

Potraživanja treće straneČlan 8.

(1) Treća strana, koja smatra da zapljena narušava njeno pravo vlasništva ili neko drugo pravo ili pak smatra da ima pravo da namiri svoja potraživanja prije UIO, može podnijeti zahtjev za potraživanje treće strane UIO.

(2) Ako se zahtjev treće strane odnosi na dokazivanje prava vlasništva, postupak naplate predmetne imovine privremeno se obustavlja sve dok se zahtjev ne riješi. Potraživanje treće strane ne utiče na postupak prinudne naplate iz druge zaplijenjene imovine dužnika.

(3) Potraživanje treće strane na osnovu drugih prava, osim vlasništva, ne utiče na postupak prinudne naplate koji se nastavlja sve dok se ne završi prodaja zaplijenjene imovine. UIO zadržava iznos depozita dok se ne riješi pravo prvenstva.

Trajna obustava postupka prinudne naplateČlan 9.

(1) Postupak prinudne naplate trajno se obustavlja po službenoj dužnosti ako:

a) strana dokaže da se zahtjev po osnovu indirektnog poreza odnosi na lice koje ne podliježe plaćanju ili je napravljena greška u obračunu poreskog duga;

b) dužnik dokaže da je dug plaćen, da je nastupilo poravnanje, poništen, zastario ili je ugašen iz nekog drugog razloga; ili

c) nalog za prinudnu naplatu nije donesen ili uručen dužniku.

(2) Izuzetno od stava (1) tačka c) ovog člana, UIO će pokrenuti novi postupak prinudne naplate donošenjem naloga za prinudnu naplatu, tj. uručenjem naloga za prinudnu naplatu dužniku.

Očuvanje pravnog učinka radnji preduzetih u postupku prinudne naplateČlan 10.

(1) Objava poništenja jedne od radnji u postupku prinudne naplate ne utiče na valjanost drugih radnji preduzetih u toku istog postupka.

(2) Poništenje naknadnog tereta prinude ili svakog dijela duga koji nije glavna obaveza ili sankcija neće uticati na valjanost radnji preduzetih u postupku prinudne naplate u svrhu naplate glavne obaveze, sankcije ili ostalog dijela duga koji nisu poništeni.

2. Pokretanje i faze postupka prinudne naplate

Pokretanje postupka prinudne naplateČlan 11.

(1) Postupak prinudne naplate počinje kada se dužniku uruči nalog za prinudnu naplatu koji sadrži:

a) identifikaciju dužnika indirektnih poreza,

b) iznos duga po vrstama,

c) obračun naknadnog tereta prinudne naplate,

d) upozorenje da će se kamate obračunati i naplatiti,

e) zahtjev za plaćanje, mjesto, uslovi, način i rok plaćanja i

f) upozorenje da će UIO, u slučaju neplaćanja u ostavljenom roku, pokrenuti postupak nad imovinom bez daljnjeg obavještenja.

(2) Nalog za prinudnu naplatu ima istu pravnu snagu kao rješenje o izvršenju koje donosi sud.

(3) Jedini prigovori koji su dozvoljeni protiv naloga za prinudnu naplatu su da:

a) dug ne postoji zbog potpunog gašenja ili zastare,

b) odobreno je odgođeno plaćanje u toku perioda za dobrovoljno plaćanje,

c) nije dostavljen dokument o razrezu duga po osnovu indirektnog poreza kako je propisano, izuzev procjene koja je sačinjena umjesto poreske prijave,

d) razrez duga je poništen i

e) postoje greške ili propusti u nalogu za prinudnu naplatu koji:

1) onemogućavaju identifikaciju dužnika;

2) sprečavaju dužnika da odredi od čega se sastoji dugovanje.

(4) Ako dužnik ne plati iznos koji je naveden u nalogu za prinudnu naplatu u ostavljenom roku, UIO nastavlja plijeniti dužnikovu imovinu.

Prinudna naplata garancijaČlan 12.

(1) Ako je dug po osnovu indirektnog poreza osiguran garancijom, prinudna naplata prioritetno će se izvršiti iz garancije.

(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, UIO može da:

a) zaplijeni i otuđi ostalu imovinu ako iznos garancije nije dovoljan da se naplati dug ili

b) na zahtjev dužnika, prihvati imovinu dovoljne vrijednosti za tu svrhu.

Zapljena imovine i pravaČlan 13.

(1) Zapljena imovine vrši se po principu poštovanja srazmjernosti i do iznosa koji je dovoljan da pokrije:

a) neplaćeni dug,

b) zateznu kamatu koja se obračunava narednog dana od dana nakon isteka roka za plaćanje do datuma plaćanja duga,

c) naknadni teret prinude i

d) troškove vođenja postupka prinudne naplate.

(2) Redoslijed imovine za zapljenu je:

a) gotovina ili sredstva na računima otvorenim kod banaka ili drugih finansijskih institucija,

b) dužnikova nenaplaćena potraživanja, vrijednosni papiri i prava koja su pretvoriva po viđenju ili za šest mjeseci,

c) plaće, naknade, nadnice i penzije,

d) materijalna pokretna imovina i imovina u živoj stoci,

e) kamate, prihodi i zakupnine bilo koje vrste,

f) intelektualna i industrijska svojina,

g) plemeniti metali, drago kamenje, nakit, predmeti od zlata, umjetničke slike i antikviteti,

h) nepokretna imovina i

i) dužnikova nenaplaćena potraživanja, vrijednosni papiri i prava koja nisu pretvoriva u roku od šest mjeseci.

(3) U vezi s redoslijedom koji je određen u stavu (2) ovog člana, UIO će plijeniti dužnikovu imovinu u kvantitetu do vrijednosti za koju se smatra da će pokriti dug.

(4) Unutar svake grupe ili vrste imovine u redoslijedu zapljene, prvo se plijeni ona imovina zbog koje se ne mora ulaziti u dužnikove prostorije i mjesto prebivališta da bi se izvršila zapljena.

(5) Na zahtjev dužnika, može se odstupiti od redoslijeda zapljene ako imovina koju je dužnik predložio za zapljenu osigurava plaćanje duga s istom efikasnošću i bez odgađanja, a da se ne napravi nikakva šteta trećim licima.

(6) Sljedeća imovina izuzima se od zapljene:

a) namještaj fizičkih lica i ostalo pokućstvo i odjeća koji nisu od velike vrijednosti, a koje predstavlja skromno domaćinstvo i

b) imovina čiji troškovi otuđenja prelaze vrijednost koja se može postići prodajom.

(7) Od imovine, odnosno plaćanja iz stava (2) tačka c) ovog člana može se zaplijeniti samo 20% od neto iznosa. Izuzetno, primalac ima pravo da zadrži 250 KM mjesečno, a stopa zapljene se, po potrebi, srazmjerno umanjuje kako bi se to osiguralo.

Pismena izjava o zapljeni i registracija zakonskog založnog prava u javne registreČlan 14.

(1) Radnje zapljene unose se u pisanu izjavu.

(2) Pisana izjava uručuje se dužniku i, ako postoje, suvlasnicima, posjednicima ili depozitarima ako nisu bili prisutni za vrijeme zapljene kao i dužnikovom bračnom drugu ako je zaplijenjena imovina zajedničko vlasništvo dužnika i njenog ili njegovog bračnog druga, odnosno drugom punoljetnom članu porodičnog domaćinstva.

(3) UIO osigurava da se, u skladu s važećim zakonskim propisima, na zaplijenjenu pokretnu imovinu registrira zakonsko založno pravo u javnim registrima, a da se na nepokretnu imovinu registrira zakonska hipoteka u skladu s propisima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u ovoj oblasti, koja nastaje od dana njene uknjižbe u zemljišnu knjigu i traje do izmirenja obaveze, odnosno trajnog obustavljanja postupka prinudne naplate.

(4) Uz zahtjev za upis zakonskog založnog prava u javne registre dostavlja se i zahtjev za izdavanje potvrde o teretima kojom je zaplijenjena imovina opterećena. Ako postoje bilo kakvi tereti na zaplijenjenoj imovini, UIO obavještava povjerioce koji su registrirani u javnom registru o upisu zakonskog založnog prava.

(5) UIO podnosi zahtjev za brisanje hipoteke u roku od dva radna dana od dana izmirenja obaveze, odnosno trajnog obustavljanja postupka prinudne naplate.

(6) Pisana izjava o zapljeni imovine može se osporavati jedino ako:

a) je dug ili pravo na traženje plaćanja ugašen zbog zastare;

b) nalog za prinudnu naplatu nije dostavljen na propisan način;

c) se UIO nije pridržavao odredbi o zapljeni kako je predviđeno ovim zakonom i

d) je postupak prinudne naplate privremeno ili trajno obustavljen u skladu s odredbama ovog zakona.

(7) UIO donosi podzakonske akte o rukovanju i čuvanju zaplijenjene pokretne imovine.

(8) U slučajevima zapljene poslovnih objekata ili imovine koja dužniku služi za obavljanje djelatnosti, UIO može odrediti službeno lice koje će upravljati ili nadgledati rukovođenje poslovima. Ako smatra da je likvidnost dužnika dovedena u pitanje, UIO donosi podzakonske akte o načinu postupanja o pitanjima iz ovog stava.

Zapljena novčanih sredstava i obustavljanje transakcija na računima otvorenim kod banaka ili drugih finansijskih institucijaČlan 14a.

(1) UIO, na osnovu informacije o računima dužnika otvorenim kod banaka ili drugih finansijskih institucija, nalaže pljenidbu iznosa novčanih sredstava neophodnih za namirenje potraživanog duga.

(2) Pljenidba novčanih sredstava vrši se na osnovu pismene izjave o pljenidbi koju UIO dostavlja bankama kod kojih dužnik ima otvorene račune.

(3) U slučaju kada se utvrdi da na računima dužnika nema novčanih sredstava ili zaplijenjeni iznos nije dovoljan za namirenje potraživanog duga, UIO će naložiti obustavljanje transakcija preko računa, čime se ograničava pravo dužnika da raspolaže sredstvima koja se nalaze ili se uplaćuju na njegov račun kao i pravo da otvara nove račune.

(4) Ograničenja raspolaganja novčanim sredstvima s računa dužnika ne odnose se na transakcije usmjerene na plaćanje obaveza po osnovu indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksi.

(5) UIO donosi rješenje o obustavi transakcija preko računa dužnika i rješenje o prijenosu novčanih sredstava i koja se dostavljaju banci ili drugoj finansijskoj instituciji kod koje je račun otvoren i dužniku.

(6) Postupak obustavljanja transakcija preko računa dužnika i način prijenosa novčanih sredstava s računa dužnika na jedinstveni račun UIO regulirat će se podzakonskim propisima za provođenje prinudne naplate.

Zapljena imovine koja je deponirana u finansijskim institucijamaČlan 15.

(1) UIO može, ako ima saznanja o mogućem postojanju dužnikovih novčanih sredstava, dragocjenosti, vrijednosti, materijalnih ili nematerijalnih sredstava deponiranih u finansijskim institucijama ili kod bilo kojeg drugog lica ili depozitara, naložiti zapljenu za osiguranje duga.

(2) U pisanoj izjavi o zapljeni ustanovljava se imovina poznata UIO.

(3) Zapljena se može proširiti i na bilo koju drugu imovinu deponiranu kod odgovarajućeg depozitara.

(4) UIO sačinjava konkretniju specifikaciju imovine koja se plijeni ako se dokaže podacima dobivenim od depozitara da postoji više od jedne vrste deponirane imovine ili da vrijednost deponirane imovine prelazi iznos koji se plijeni.

Prodaja zaplijenjene imovineČlan 16.

(1) Prodaja imovine vrši se putem aukcije, licitacije ili direktne prodaje u slučajevima i pod uslovima koji će biti propisani podzakonskim aktima koje donosi nadležni organ.

(2) Odluka o prodaji može se osporavati samo ako se smatra da je dužniku uručena pisana izjava o zapljeni u skladu s članom 66. stav (6) Zakona o postupku indirektnog oporezivanja. U ovom konkretnom slučaju odluka se može osporiti iz razloga navedenih u članu 14. stav (5) ovog zakona.

(3) Postupak prinudne naplate može se okončati ustupanjem zaplijenjene imovine Bosni i Hercegovini ako:

a) je imovina od interesa za Bosnu i Hercegovinu i

b) nije bilo moguće prodati imovinu u toku postupka prinudne naplate.

(4) Ako se odluči da se zaplijenjena imovina ustupa Bosni i Hercegovini, dodjeljuje se do 75% od vrijednosti utvrđene u postupku, a dug se umanjuje za taj iznos. Za slučajeve iz stava (3) ovog člana UIO donosi podzakonske akte koji uređuju internu podjelu gubitka prihoda između korisnika prihoda.

(5) Upravne radnje koje prethode prodaji imovine mogu se obustaviti u svakom momentu do otvaranja licitacije, tendera ili direktne prodaje, plaćanjem duga po osnovu indirektnog poreza, naknadnog tereta prinude, zateznih kamata i troškova postupka.

3. Okončanje postupka prinudne naplate

Okončanje postupka prinudne naplateČlan 17.

(1) Postupak prinudne naplate okončava se:

a) plaćanjem duga po osnovu indirektnog poreza, zateznih kamata, naknadnog tereta prinude i troškova postupka,

b) odlukom kojom se dug proglašava potpuno ili djelimično nenaplativim, koja je sačinjena nakon proglašenja neuspjeha, odnosno nesolventnosti svih lica odgovornih za plaćanje duga,

c) odlukom u kojoj se konstatira da je dug ugašen iz bilo kojeg razloga predviđenog zakonom i

d) odlukom kojom se utvrđuje da bi postupak prinudne naplate izazvao veće ukupne administrativne troškove od iznosa koji se prinudno naplaćuje.

(2) Postupak prinudne naplate neplaćenog duga po osnovu indirektnog poreza koji je proglašen nenaplativim može se ponovo pokrenuti ako je bilo koje lice odgovorno za plaćanje duga postalo solventno prije gašenja duga.

DIO III. POSTUPAK PROTIV ODGOVORNIH LICA OSIM GLAVNOG DUŽNIKA I NASLJEDNIKA (čl. 18-21)

Proglašenje odgovornosti drugih lica, solidarna i supsidijarna odgovornost, uvjerenje o dugovanjima pri preuzimanju privredne aktivnosti i naplata od nasljednika i članova društva koje je prestalo sa radom.

1. Postupak protiv odgovornih lica osim glavnog dužnika

Proglašenje odgovornostiČlan 18.

(1) Osim ako nije drugačije propisano zakonom, odgovornost se može proglasiti u svakom trenutku poslije razreza duga ili poslije podnošenja prijave samooporezivanja.

(2) Licima koja se smatraju odgovornim, u aktu kojim se predlaže odgovornost, daje se rok od 15 dana za dostavljanje primjedbi i dokumentacije. Nakon isteka roka UIO donosi rješenje o proglašenju odgovornosti.

(3) Rješenje o proglašenju odgovornosti uručuje se odgovornom licu i sadrži:

a) identifikaciju odgovornog lica,

b) iznos duga s posebno navedenim glavnim iznosom i dodatnim iznosima,

c) činjenice, elemente i pravnu osnovu za utvrđivanje odgovornosti,

d) pravni lijek uključujući nadležni organ koji rješava žalbu i rok u kojem treba da se podnese, s naznakom da se žalbom može osporavati samo odgovornost a ne poreski dug i

e) mjesto, uslove i načine plaćanja.

(4) Odgovorno lice plaća dužni iznos u roku od 10 dana od dana uručenja rješenja o proglašenju odgovornosti.

(5) Ako odgovorno lice ne plati iznos u određenom roku, dug se naplaćuje putem postupka prinudne naplate.

Postupak utvrđivanja pojedinačne i solidarne odgovornostiČlan 19.

(1) Postupak utvrđivanja pojedinačne i solidarne odgovornosti pokreće se u slučajevima:

a) ako je odgovornost utvrđena i rješenje uručeno odgovornom licu prije isteka redovnog perioda za izmirenje duga, dovoljno je zahtijevati plaćanje po isteku tog perioda i

b) u ostalim slučajevima, nadležni organ izdaje rješenje kojim utvrđuje odgovornost, koje se uručuje odgovornom licu.

(2) Lice koje namjerava preuzeti privrednu aktivnost može istovremeno s postojećim vlasnikom tražiti od UIO uvjerenje s detaljnom specifikacijom dugovanja, sankcija ili obaveza po osnovu indirektnog poreza, koji proističu iz poslova te aktivnosti.

(3) UIO izdaje uvjerenje u roku od mjesec dana nakon dobivanja zahtjeva.

(4) Pojedinačna i solidarna odgovornost lica koje je preuzelo poslovanje, u skladu sa Zakonom o postupku indirektnog oporezivanja, bit će ograničena na ono što je navedeno u uvjerenju. Ako UIO izda uvjerenje bez pominjanja bilo kojeg duga, sankcije ili odgovornosti ili ako ga ne izda u propisanom roku, lice koje traži uvjerenje oslobađa se pojedinačne i solidarne odgovornosti koja se pominje u Zakonu o postupku indirektnog oporezivanja.

Postupak utvrđivanja supsidijarne odgovornostiČlan 20.

UIO poslije proglašenja nesolventnosti glavnog dužnika i pojedinačno i solidarno odgovornih lica, ako postoje, izdaje rješenje o proglašenju supsidijarne odgovornosti, koje se uručuje tom licu.

2. Postupak protiv nasljednika

Naplata obaveza po osnovu indirektnog poreza od nasljednika glavnog dužnikaČlan 21.

(1) U slučaju smrti obveznika indirektnog poreza, postupak naplate nastavlja se protiv njegovih zakonskih ili testamentarnih nasljednika bez bilo kakvih zahtjeva, izuzev službenog dokaza - izvod iz matične knjige umrlih - i dostavljanja obavještenja sa zahtjevom za plaćanje neplaćenih dugovanja umrlog lica i troškova postupka prinudne naplate nasljednicima.

(2) Ako zakonski ili testamentarni nasljednici obavijeste UIO da koriste pravo da odgode odluku o prihvatanju nasljedstva zajedno s pravima i obavezama, postupak naplate prekida se do vremena kada se smatra da je period prihvatanja istekao. U tom periodu, zakonski i testamentarni nasljednici imaju pravo dobiti od UIO uvjerenje o neplaćenim obavezama. To uvjerenje izdaje se samo u svrhu informacije.

(3) Ako zakonski ili testamentarni nasljednici ne prihvate nasljedstvo s pravima i obavezama, naplata neplaćenih obaveza može se nastaviti iz imovine umrlog lica. Proceduralne mjere preduzimaju se protiv lica koje upravlja zaostavštinom.

(4) Ako je privredno društvo prestalo obavljati djelatnost s likvidacijom ili bez likvidacije, postupak naplate nastavlja se protiv članova, osnivača ili suvlasnika kada se potvrdi prestanak obavljanja djelatnosti.

(5) Postupak naplate nastavlja se protiv korisnika robe i prava fondacije koja je prestala raditi.

(6) UIO može istovremeno ili sukcesivno zahtijevati plaćanje neplaćenih dugova i troškova od jednog ili svih partnera, učesnika, suvlasnika ili korisnika.

DIO IV. POSEBNE I ZAVRŠNE ODREDBE (čl. 22-25)

Sankcije i pravna zaštita (prigovor i žalba), ovlaštenja UIO i Upravnog odbora, podzakonski akti i stupanje na snagu.

Sankcije i pregled upravnih radnjiČlan 22.

(1) Zakon o postupku indirektnog oporezivanja primjenjuje se kod sankcija i upravnih radnji, s ograničenjima i izuzecima koji su propisani ovim zakonom.

(2) Protiv naloga za prinudnu naplatu, pisane izjave o zapljeni i odluke o prodaji ne može se uložiti žalba. Protiv navedenih upravnih radnji mogu se uložiti prigovori u posebnim slučajevima i okolnostima propisanim u članu 9. stav (1), članu 11. stav (3) i članu 14. stav (5) ovog zakona.

(3) Rok za ulaganje prigovora iz stava (2) ovog člana je 10 dana od dana prijema naloga za prinudnu naplatu, pismene izjave o zapljeni i odluke o prodaji, a organ nadležan za odlučivanje po prigovoru može jednim rješenjem odlučiti o više prigovora istog dužnika, koji se zasnivaju na istom pravnom osnovu.

(4) Ako dužnik dokaže postojanje bilo kojih okolnosti navedenih u stavu (2) ovog člana, UIO obustavlja postupak prinudne naplate.

(5) U slučaju da UIO ne smatra dokazanim postojanje okolnosti navedene u stavu (2) ovog člana, rješenje o tome dostavlja dužniku. Postupak prinudne naplate mora se nastaviti bez obzira na donošenje ove odluke.

(6) Izuzetno od stava (2) ovog člana, na rješenja o odbijanju uloženih prigovora može se uložiti žalba.

OvlaštenjeČlan 23.

(1) UIO može, uz saglasnost Upravnog odbora, potpisati sporazum s drugim javnim organima bilo kojeg državnog nivoa o prinudnoj naplati drugih javnih prihoda.

(2) Uslovi koji obuhvataju naknadu koju UIO dobiva za pružanje usluga prinudne naplate za druge državne organe propisuju se u ugovoru.

(3) UIO je ovlašten da donosi propise za daljnje provođenje prinudne naplate indirektnih poreza.

(4) U članovima ovog zakona, gdje je dato ovlaštenje UIO da izdaje propise, UIO se također odnosi i na Upravni odbor, uspostavljen prema Zakonu o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 44/03 i 52/04), uz poštivanje podjele odgovornosti između Odbora i UIO, kako je propisano navedenim zakonom.

Rok za donošenje podzakonskih akataČlan 24.

Podzakonski akti utvrđeni ovim zakonom donose se u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Stupanje na snaguČlan 25.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u "Službenom glasniku BiH ".

Samostalni članovi zakona o izmjenama

Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupku prinudne naplate indirektnih poreza
("Službeni glasnik BiH", br. 62/2011)

Član 8.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

Povezani propisi i sudska praksa

Principi Zakona o postupku indirektnog oporezivanja primjenjuju se na prinudnu naplatu kada je to potrebno i u skladu sa ovim zakonom, a Zakon o upravnom postupku BiH se na postupak prinudne naplate ne primjenjuje (član 2). Ovdje su okupljeni propisi i stranice sa sajta koji se najčešće koriste uz ovaj tekst.

Propisi koji se primjenjuju uz ovaj zakon

Porezno pravo

Izvori

Zakon o postupku prinudne naplate indirektnih poreza, Službeni glasnik BiH, br. 89/2005, sa izmjenama i dopunama objavljenim u br. 62/2011. Tekst na ovoj stranici je prečišćeni pregled u koji su unesene te izmjene i dopune. Zakon je stupio na snagu osmog dana nakon objavljivanja (član 25), a izmjene i dopune iz 2011. godine osmog dana od dana objavljivanja (samostalni član 8).

Tekst na ovoj stranici je bosanska jezička verzija iz PDF dokumenta na ovom sajtu (neslužbeni prečišćeni tekst), sa izmjenama i dopunama iz 2011. godine, koje su u PDF-u označene kosim slovima i precrtavanjem. Upoređen je član po član sa prečišćenim tekstom iz pravne baze, objavljenim u srpskoj jezičkoj verziji: raspored stavova i tačaka i svi brojevi (rokovi, iznosi, procenti i upućivanja) podudaraju se u svim članovima, a razlike su samo u jezičkoj varijanti. U članu 20 brisan je stav (2), pa član ima jedan stav. Samostalni član zakona o izmjenama i dopunama preuzet je iz PDF-a. U Službenom glasniku BiH do 29.09.2026. nisu objavljene druge izmjene ovog zakona. Ispravljena je očigledna greška u članu 13 ("neto iznosa") i pogrešno kodirana slova u naslovima dijelova III i IV.

Tekst zakona dostupan je i kao PDF dokument, sa istim izmjenama kao na ovoj stranici.

Tekst na ovoj stranici priredila je Advokatska kancelarija Prnjavorac radi lakšeg pregleda. U slučaju razlike mjerodavan je tekst objavljen u službenom glasilu.

Često postavljana pitanja o Zakonu o postupku prinudne naplate indirektnih poreza

Odgovori su sažeti iz teksta zakona objavljenog na ovoj stranici; uz odgovore su navedeni članovi na koje se odnose.

Ko provodi prinudnu naplatu indirektnih poreza?

Postupak vodi Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO), koja je jedini organ nadležan da vodi i rješava sve predmete prinudne naplate indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksi; postupak se pokreće i vodi po službenoj dužnosti (članovi 1 i 5).

Kada počinje prinudna naplata?

Za dug iz razreza koji izvrši UIO period prinudne naplate počinje narednog dana od isteka roka za dobrovoljno plaćanje, a za porez koji obračunava sam obveznik narednog dana od isteka roka za prijavu i plaćanje. Početak prinudne naplate povlači zateznu kamatu, naknadni teret prinude i troškove postupka (član 3).

Šta je nalog za prinudnu naplatu?

Postupak počinje uručenjem naloga koji sadrži podatke o dužniku, iznos duga po vrstama, obračun naknadnog tereta prinude, upozorenje o kamatama, zahtjev i rok za plaćanje i upozorenje da će se u slučaju neplaćanja plijeniti imovina. Nalog ima istu pravnu snagu kao rješenje o izvršenju koje donosi sud (član 11).

U kojem roku se podnosi prigovor?

Prigovor protiv naloga za prinudnu naplatu, pisane izjave o zapljeni i odluke o prodaji podnosi se u roku od 10 dana od dana prijema; žalba protiv tih akata nije dozvoljena, ali je dozvoljena protiv rješenja o odbijanju prigovora (član 22). Razlozi za prigovor ograničeni su na one koje navodi zakon (članovi 9, 11 i 14).

Koja imovina se prvo plijeni?

Redoslijed zapljene je: gotovina i sredstva na računima, potraživanja i vrijednosni papiri pretvorivi u roku od šest mjeseci, plate, naknade i penzije, pokretna imovina, kamate i zakupnine, intelektualna svojina, plemeniti metali i dragocjenosti, nepokretna imovina i na kraju ostala potraživanja. Na zahtjev dužnika može se odstupiti od redoslijeda ako predložena imovina jednako efikasno osigurava plaćanje (član 13).

Koliko se može uzeti od plate ili penzije?

Od plata, naknada, nadnica i penzija može se zaplijeniti samo 20% neto iznosa, a primalac ima pravo da zadrži 250 KM mjesečno, pa se stopa zapljene po potrebi umanjuje. Od zapljene su izuzeti namještaj, pokućstvo i odjeća skromnog domaćinstva i imovina čiji troškovi prodaje prelaze vrijednost koja se može postići (član 13).

Šta se dešava sa računima dužnika?

UIO na osnovu podataka o računima nalaže bankama pljenidbu iznosa potrebnog za namirenje duga. Ako na računima nema dovoljno sredstava, nalaže obustavu transakcija, čime se dužniku ograničava raspolaganje sredstvima i otvaranje novih računa, ali ne i plaćanje obaveza po osnovu indirektnih poreza (član 14a).

Šta ako je zaplijenjena imovina treće osobe?

Treće lice koje smatra da zapljena narušava njegovo pravo vlasništva ili drugo pravo može podnijeti zahtjev UIO. Ako se zahtjev odnosi na vlasništvo, naplata iz te imovine privremeno se obustavlja dok se zahtjev ne riješi, a potraživanja na osnovu drugih prava ne zaustavljaju postupak do prodaje (član 8).

Kada se postupak obustavlja?

Postupak se trajno obustavlja po službenoj dužnosti ako se dokaže da lice ne podliježe plaćanju ili da je dug pogrešno obračunat, da je dug plaćen, poravnat, poništen, zastario ili ugašen, ili da nalog za prinudnu naplatu nije donesen ili uručen, s tim da UIO u posljednjem slučaju može pokrenuti novi postupak (član 9).

Kako se prodaje zaplijenjena imovina?

Prodaja se vrši aukcijom, licitacijom ili direktnom prodajom pod uslovima iz podzakonskih akata, a radnje koje prethode prodaji mogu se obustaviti do otvaranja prodaje plaćanjem duga, naknadnog tereta prinude, kamata i troškova. Imovina koja se ne može prodati, a od interesa je za BiH, može joj se ustupiti do 75% utvrđene vrijednosti (član 16).

Odgovaraju li drugi za dug po osnovu indirektnih poreza?

UIO može rješenjem proglasiti odgovornost drugih lica, koja plaćaju dug u roku od 10 dana od uručenja rješenja (član 18). Lice koje preuzima privrednu aktivnost može od UIO tražiti uvjerenje o dugovima, i odgovara samo za dugove navedene u uvjerenju (član 19). Nakon smrti dužnika naplata se nastavlja protiv nasljednika, a nakon prestanka društva protiv članova, osnivača ili suvlasnika (član 21).