Advokatska kancelarija

weight
"Na┼ía za┼ítita nije u na┼íem oru┼żju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein
Gra─Ĺevinsko zemlji┼íte i katastar

Gra─Ĺevinsko zemlji┼íte i katastar - sudska praksa Bosne i Hercegovine

POBIJANjE ODLUKA OP─ćINSKOG VIJE─ćA O USVAJANjU URBANISTI─îKOG PROJEKTA I O PROVO─ÉENjU URBANISTI─îKOG PROJEKTA U UPRAVNOM SPORU

Zakon o upravnim sporovima ─Źlan 8 i ─Źlan 25 stav 1 ta─Źka 2)

  • Odluke op─çinskog vije─ça o usvajanju urbanisti─Źkog projekta i o provo─Ĺenju urbanisti─Źkog projekta nisu upravni akti, jer njima nije rje┼íavano o izvjesnom pravu ili obavezi tu┼żiteljice, kao pojedinca, u nekoj upravnoj stvari, ve─ç se radi o op┼ítem aktu tu┼żenog, pa se protiv takvih akata ne mo┼że voditi upravni spor.

Obrazlo┼żenje:

"Rje┼íenjem Kantonalnog suda... odba─Źena je tu┼żitelji─Źina tu┼żba podnesena protiv Odluke o usvajanju urbanisti─Źkog projekta... i Odluke o provo─Ĺenju urbanisti─Źkog projekta... Op─çinskog vije─ça Op─çine B...,

Blagovremeno podnesenim zahtjevom za vanredno preispitivanje sudske odluke tu┼żiteljica, po punomo─çnicima, je osporila zakonitost odluke prvostepenog suda zbog povrede pravila postupka, odnosno ─Źlana 4., 8., 9. i 11. Zakona o upravnim sporovima.

Ovaj Sud je na osnovu ─Źlana 45. Zakona o upravnim sporovima ("Slu┼żbene novine Federacije BiH", broj: 9/05) ispitao zakonitost pobijanog rje┼íenja u granicama zahtjeva i povrede propisa iz ─Źlana 41. stav 2. ovog Zakona, pa je odlu─Źio kao u izreci presude iz slijede─çih razloga:

Pobijanim rje┼íenjem prvostepeni sud je odbacio tu┼żitelji─Źinu tu┼żbu primjenom ─Źlana 25. stav 1. ta─Źka 2. Zakona o upravnim sporovima ("Slu┼żbene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 9/05) iz razloga ┼íto Odluka o usvajanju urbanisti─Źkog projekta... i Odluka o provo─Ĺenju urbanisti─Źkog projekta, Op─çinskog vije─ça Op─çine B..., koje se tu┼żbom osporavaju nisu upravni akti.

Po ocjeni ovog Suda prvostepeni sud je pravilno postupio kada je pobijanim rje┼íenjem odbacio tu┼żitelji─Źinu tu┼żbu iz razloga propisanih u ─Źlanu 25. stav 1. ta─Źka 2. Zakona o upravnim sporovima, jer akt koji se tu┼żbom osporava nije upravni akt (─Źlan 8.). Naime, prema odredbama ─Źlana 8. Zakona o upravnim sporovima upravni spor se mo┼że voditi samo protiv upravnog akta, a upravni akt u smislu ovog Zakona jeste akt kojim nadle┼żni organ iz ─Źlana 4. ovog Zakona rje┼íava o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca ili pravnog lica u nekoj upravnoj stvari. Odluka o usvajanju urbanisti─Źkog projekta i Odluka o provo─Ĺenju urbanisti─Źkog projekta... koje je donijelo Op─çinsko vije─çe Op─çine B..., a koje se tu┼żbom osporavaju nisu upravni akti, jer istim nije rje┼íavano o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca, odnosno tu┼żiteljice u nekoj upravnoj stvari, ve─ç se radi o op┼ítem aktu tu┼żenog. Navedene odluke Op─çinskog vije─ça nisu upravni akti u smislu citiranih odredbi Zakona o upravnim sporovima, pa se protiv takvih akata ne mo┼że voditi upravni spor.

Navodi tu┼żiteljice iz zahtjeva za vanredno preispitivanje sudske odluke da su povrije─Ĺene odredba ─Źlana 222. stav 5. i 6. Zakona o upravnom postupku ("Slu┼żbene novine Federacije BiH", broj: 2/98 i 48/99), kojim je propisano da se protiv rje┼íenja domova Parlamenta Federacije i zakonodavnog tijela kantona, odnosno gradskog i op─çinskog vije─ça, kao i rje┼íenja Vlade Federacije i vlade kantona donesenog u prvom stepenu ne mo┼że izjaviti ┼żalba (stav 5.) i da se, ako protiv prvostepenih rje┼íenja iz ovog ─Źlana ┼żalba nije dopu┼ítena, neposredno mo┼że pokrenuti upravni spor kod nadle┼żnog suda (stav 6.), nisu mogli dovesti u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rje┼íenja, jer ovim odredbama, koje se odnose na dopu┼ítenost ┼żalbe u upravnom postupku, nije data mogu─çnost pokretanja upravnog spora protiv akta koji nema karakter upravnog akta, a ┼íto navedene Odluke Op─çinskog vije─ça Op─çine B... nisu, kako je ve─ç naprijed izlo┼żeno.

Imaju─çi u vidu izlo┼żeno proizilazi da dono┼íenjem pobijanog rje┼íenja prvostepenog suda nije do┼ílo do povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rje┼íenje stvari, pri ─Źemu isto, suprotno navodima zahtjeva, nije proizvoljno, ve─ç zasnovano na izri─Źitoj odredbi ─Źlana 8. Zakona o upravnim sporovima, a pri tome nije postojala obaveza prvostepenog suda da tu┼żiteljicu, zastupanu po stru─Źnim punomo─çnicima advokatima, pou─Źava "koje pravno sredstvo i put pravne za┼ítite" joj stoji na raspolaganju.

Zbog svega izlo┼żenog zahtjev za vanredno preispitivanje je neosnovan, pa je ovaj Sud je primjenom odredbe ─Źlana 46. stav 1. Zakona o upravnim sporovima odlu─Źio kao u izreci ove presude."

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, 01 0 U 008978 17 Uvp od 5.1.2021. g.)

 

- - - - - -

 

GRAĐEVINSKO ZEMLjIŠTE i Katastar
ODREĐIVANjE POVRŠINE ZEMLjIŠTA ZA REDOVNU UPOTREBU ZGRADE
Član 42. stav 2. Zakona o građevinskom zemljištu Republike Srpske

Okolnost da je na ime tužioca izdata upotrebna dozvola, ne dokazuje da je tužilac vlasnik zgrade, jer urbanistička saglasnost i građevinska dozvola i drugi dokazi o vlasništvu i posjedu nisu na imenu tužioca, što ukazuje na neriješene imovinsko pravne odnose na predmetnoj zgradi, zbog čega nisu ispunjeni uslovi da se za taj objekat utvrdi površina zemljišta koja je potrebna za njegovu redovnu upotrebu.

Iz obrazloženja:

I ovaj sud nalazi da u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni člana 42. stav 2. Zakona o građevinskom zemljištu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 112/06, u daljem tekstu: ZGZ), na kojem tužilac zasniva svoj zahtjev, a kojim je propisano ako regulacionim planom nije utvrđena površina zemljišta koje je potrebno za redovnu upotrebu zgrade koja je izgrađena u skladu sa zakonom, tu površinu utvrđuje rješenjem organ uprave nadležan za imovinsko-pravne poslove uz pribavljeno mišljenje nadležnog organa uprave za poslove urbanizma, nakon čega će se upisati pravo vlasništva na tom zemljištu u korist vlasnika zgrade.

Iz stanja spisa je očigledno, kako je pravilno navedeno u osporenom aktu i presudi, da je na zgradi sporno pravo vlasništva između ugovornih strana izgrađenoj na osnovu ugovora zaključenog dana 24. septembra 2001. g., a iz dokumentacije priložene spisu se ne može utvrditi da je spor o vlasništvu na izgrađenoj zgradi riješen, jer nema sporazuma ugovornih strana o tome ko je vlasnik zgrade. Okolnost da je na ime tužioca izdata upotrebna dozvola, ne dokazuje da je tužilac vlasnik zgrade, jer urbanistička suglasnost i građevinska dozvola i drugi dokazi o vlasništvu i posjedu nisu na imenu tužioca, pa i ta dokumentacija ukazuje na postojanje neriješenih imovinsko pravnih odnosa na predmetnoj zgradi.

Ne utiču na pravilnost odlučivanja navodi zahtjeva da pravo vlasništva tužioca na izgrađenoj zgradi proizlazi iz člana 9. ugovora, da je istim određeno da se tužiocu garantuje pravo vlasništva nad novim objektom, pa da je bila dužnost druge ugovorne strane da obezbijedi upis prava vlasništva u zemljišnu knjigu, a da je obaveza tužioca bila da finansira izgradnju zgrade i da je opremi uređajima za pružanje medicinskih usluga i da je tužilac svoje obaveze ispunio. Ovi prigovori su bez značaja za odlučivanje, kod činjenice da tužilac kao podnosilac zahtjeva kojim traži da se utvrdi površina zemljišta za redovnu upotrebu zgrade, nije dokazao da je vlasnik zgrade, koju činjenicu navodima zahtjeva nije doveo u sumnju, a što je osnovni uslov za primjenu člana 42. ZGZ, pa je presudom tužba pravilno odbijena kao neosnovana, s obzirom da nisu ispunjeni osnovi za poništenje akta iz člana 10. Zakona o upravnim sporovima („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 109/05 i 63/11).

(Vrhovni sud Republike Srpske 12 0 U 005081 15 Uvp od 01.06.2018. g.)


- - - - - -


PREKID ZEMLjI┼áNOKNjI┼ŻNOG POSTUPKA

Zakon o zemlji┼ínim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine ─Źlan 83

Kako ni Zakon o zemlji┼ínim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine, niti Zakon o vanparni─Źnom postupku na ─Źiju primjenu upu─çuje Zakon o zemlji┼ínim knjigama FBiH, ne sadr┼że odredbe o prekidu postupka za slu─Źaj smrti stranke, to dalje upu─çuje na zaklju─Źak da se u slu─Źaju smrti stranke zemlji┼ínoknji┼żni postupak ne prekida.

Obrazlo┼żenje:

"Predmet ovog zemlji┼ínoknji┼żnog postupka je uspostava zemlji┼ínoknji┼żnog ulo┼íka na osnovu podataka novog premjera za nekretnine k.─Ź. br...., k.─Ź. br.... i k.─Ź. br.... u katastarskoj op─çini R.

Iz stanja spisa proizilazi da je Slu┼żbe za urbanizam, geodetsko i imovinsko pravne poslove..."dostavila prijavni list broj..., uz kopiju plana sa identifikacijom, u postupku za zamjenu zemlji┼íne knjige, a radi uspostave zemlji┼íne knjige prema podacima novog katastarskog premjera na nekretninama ozna─Źenim kao k.─Ź. br.... iz zk ulo┼íka broj... k.o.... i k.─Ź. br.... iz zk ulo┼íka broj... k.o...., starog premjera. Dalje, iz stanja spisa proizilazi da parcelama novog premjera ozna─Źenim u izreci pobijanog rje┼íenja, odgovaraju nekretnine starog premjera upisane u zk. ul.... k.o.... (stari premjer), ozna─Źene kao k.─Ź. br.... i zk. ul.... k.o.... (stari premjer) ozna─Źene kao k.─Ź. br...., te su u prijavnom listu poimeni─Źno ozna─Źene osobe koje su prema podacima katastarskog operata upisani kao posjednici predmetnih nekretnina po novom katastarskom premjeru, odnosno poimeni─Źno su ozna─Źene osobe koje su prema podacima zemlji┼íne knjige bile upisane kao suvlasnici na predmetnim nekretninama. Nadalje iz stanja spisa proizilazi da je izostala prijava prava na predmetnim nekretninama od bilo kojeg zainteresovanog lica, na temelju dokaza iz zbirke isprava - arhiva tog ZK ureda, arhive nadle┼żne op─çinske slu┼żbe za katastar, posjedovnog lista broj... k.o.... Slu┼żbe za urbanizam, geodetske imovinsko pravne poslove... broj... od....g., popisni list... za k.o.... od....g., prijavni list broj... od....g., rje┼íenje Slu┼żbe za urbanizam, geodetske i imovinsko pravne poslove... broj... od....g. i rje┼íenje Slu┼żbe za urbanizam, geodetske i imovinsko pravne poslove... broj... od....g. prvostepeni sud je donio rje┼íenjem kojim je uspostavio zk. ul. br.... u katastarskoj op─çini... za k.─Ź. br.... pa┼ínjak 4. klase povr┼íine...m2 i k.─Ź. br.... "┼áuma za kr─Źevinom", ┼áuma 3. klase, povr┼íine...m2, nakon ─Źega je dozvolio uknji┼żbu prava vlasni┼ítva u korist... sin...,...,..., sa dijelom 1/1, kao i zk. ul. br.... u katastarskoj op─çini... k.─Ź. br.... "┼áuma za kr─Źevinom". ┼áuma 3. klase povr┼íine...m2 uz upis dr┼żavna svojina s dijelom 1/1.

Iako ┼żalitelj pobija rje┼íenje u dijelu odluke iz ta─Źke II izreke rje┼íenja kojim je uspostavljen zk. ul. br.... u katastarskoj op─çini... k.─Ź. br.... "┼áuma za kr─Źevinom". ┼áuma 3. klase povr┼íine 12950m2 uz upis dr┼żavna svojina s dijelom 1/1, isti u ┼żalbi problematizira upis prava vlasni┼ítva na predmetnim nekretninama u ta─Źki I izreke rje┼íenja na kojim je upisan prednik ┼żalitelja... sin.... ┼Żalitelj navodi da je... sin... umro....g. i da su imovinu imenovanog naslijedili... na osnovu rje┼íenja o naslje─Ĺivanju Op─çinskog suda u... broj... od....g.. ┼Żalitelj smatra da je u takvoj situaciji bilo potrebno odrediti prekid postupka.

Neosnovane su ┼żalbene tvrdnje ┼żalitelja da je sud trebao prekinuti ovaj zemlji┼ínoknji┼żni postupak zbog smrti upisanog zemlji┼ínoknji┼żnog vlasnika... koji je umro....g.. Naime, odredbe ─Źlana 378. ta─Źka 1. Zakona o parni─Źnom postupku o prekidu postupka zbog smrti stranke ne primjenjuju se u zemlji┼ínoknji┼żnom postupku. Odredbom ─Źlana 83. Zakona o zemlji┼ínim knjigama Federacije BiH propisano je da na pitanja postupka koja nisu regulisana ovim zakonom primjeni─çe se odgovaraju─çe odredbe op─çeg dijela Zakona o vanparni─Źnom postupku.

Zakon o zemlji┼ínim knjigama Federacije BiH ne sadr┼żi odredbe o prekidu postupka za slu─Źaj smrti stranke, a takve odredbe nema niti Zakon o vanparni─Źnom postupku, a ┼íto dalje upu─çuje na zaklju─Źak da se u slu─Źaju smrti stranke zemlji┼ínoknji┼żni postupak ne prekida. Po ocjeni ovog suda zakonski nasljednici upisanog vlasnika..., bili su ovla┼íteni podnijeti ┼żalbu u ovom predmetu pa su podno┼íenjem ┼żalbe fakti─Źki preuzeli ovaj zemlji┼ínoknji┼żni postupak. Me─Ĺutim, kako je predmet ┼żalbe u postupku uspostavljanja u smislu ─Źlana 70. Zakona o zemlji┼ínim knjigama Federacije BiH ograni─Źen, a kako podatak o smrti prednika ┼żalitelja nije bio poznat prvostepenom sudu jer je... bio upisan kao posjednik predmetnih nekretnina, ┼żalitelju stoji mogu─çnost da dono┼íenjem dopunskog rje┼íenja o naslje─Ĺivanja raspravi i predmetnu imovinu."

(Rje┼íenje Kantonalnog suda u Zenici, 04 0 Dn 013477 22 G┼ż od 3.2.2022. g.)

- - - - - -

PRAVO SVOJINE
Član 8a) Zakona o dopuni Zakona o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima

Pravnom subjektu nad kojim je izvršena privatizacija kao vlasniku objekta utvrđuje se pravo svojine na zemljištu ispod objekta i koje služi za redovnu upotrebu objekta.

Iz obrazloženja:

Po ocjeni ovoga suda, pravilno je nižestepeni sud održao na snazi osporeno rješenje kojim je odbijena žalba tužioca, jer je prvostepeno rješenje u svemu doneseno saglasno odredbi člana 8 a) Zakona o dopuni Zakona o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima („Službeni glasnik RS“, broj 58/09, u daljem tekstu: Zakon) budući da je tužilac uz zahtjev priložio uvjerenje IRB, Program privatizacije, List nepokretnosti, uvjerenje o statusnim promjenama, a proveden je i poseban ispitni postupak u skladu sa članom 8 a) Zakona u kojem je utvrđeno da je navedeni objekat iskazan u početnom bilansu stanja u imovini zainteresovanog lica i da je nad istim provedena privatizacija, što nije osporilo ni Pravobranilaštvo Republike Srpske, a tu činjenicu ne osporava ni tužilac.

Takođe iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da je rješenjem Narodnog odbora Opštine B. broj 03-251/1 od 16.11.1959. g. predmetno zemljište nacionalizovano i da je na osnovu člana 38. i 39. tadašnjeg Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta („Sl. list FRJ“ br. 52/58, u daljem tekstu: Zakon o nacionalizaciji) u z.k.ul broj 881 E k.o. S. B. upisano kao društvena svojina sa pravom korištenja V.dž. u S.

Dakle, navedeno zemljište je bilo predmet nacionalizacije, što ne spori ni tužilac, pa budući da se vodi kao društvena, odnosno državna svojina onda su ispunjeni uslovi za utvrđivanje prava svojine na zemljištu ispod objekta i zemljištu koje služi za redovnu upotrebu objekta (benzinske pumpe) koji objekat je bio predmet privatizacije u smislu člana 8 a) Zakona.

Da li je za nacionalizovano zemljište, tužiocu isplaćena naknada ili nije ne utiče na rješavanje ove upravne stvari, jer pitanje naknade za nacionalizovano zemljište nije predmet rješavanja u ovom postupku. Tužilac u zahtjevu, a to je isticao i tokom postupka, zapravo prigovara činjenici da tužiocu za nacionalizovano zemljište nije isplaćena naknada ali taj prigovor, po ocjeni ovog suda, nije relevantan za odlučivanje po zahtjevu zainteresovanog lica u ovoj upravnoj stvari, pa mu u ovom postupku i nije povrijeđeno pravo iz člana 2/3 k). u vezi člana 6/3 b). Ustava BiH i pravo na imovinu iz člana 1. Protokola 1. uz Konvenciju.

(Vrhovni sud Republike Srpske 12 0 U 003616 13 Uvp od 29.10.2015. g.)

- - - - - -

 

NEPOSTOJANjE OSNOVA ZA ZABILjE┼ŻBU POSTOJANjA SPORA
Zakon o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine

─Źlan 2 stav 4 i ─Źlan 43 stav 2

Kada se ne radi o stvarno pravnom sporu u pogledu knji┼żnog prava ─Źiji bi ishod mogao uticati na uknji┼żbu, pripadanje, postojanje, opseg i sadr┼żaj ili optere─çenje zemlji┼ínoknji┼żnog prava, nego je u pitanju postupak za utvr─Ĺivanje i isplatu nov─Źane naknade i utvr─Ĺivanje suvlasni┼ítva na pokretnim stvarima, to onda ─Źini prepreku da bi se dozvolio upis zabilje┼żbe spora, ve─ç se mo┼że tra┼żiti samo izdavanje sudske mjere osiguranja.

Obrazlo┼żenje:

"Predmet ovog zemlji┼ínoknji┼żnog postupka je zahtjev predlagateljice za upis zabilje┼żbe spora na nekretnini upisanoj u zemlji┼ínoknji┼żnom ulo┼íku broj... k.o ÔÇŽ.

Prvostepeni sud je pravilno postupio i u skladu s odredbom iz ─Źlana 43. stav 2. Zakona o zemlji┼ínim knjigama Federacije BiH ("Slu┼żbene novine Federacije BiH", br. 58/02, 19/03 i 54/04) kada je zahtjev za upis zabilje┼żbe spora odbio kao neosnovan.

Naime, prema ─Źlanu 2. stav 4. Zakona o zemlji┼ínim knjigama Federacije BiH, zabilje┼żba je upis odre─Ĺenih okolnosti i ─Źinjenica koje su od uticaja na raspolaganje nekretninama. Zabilje┼żba se mo┼że odnositi na li─Źne odnose kao ┼íto su maloljetnost, stavljanje pod starateljstvo, produ┼żenje roditeljskog prava ali i na druge ─Źinjenice kao ┼íto su otvaranje ste─Źaja, postojanje spora, postupak eksproprijacije, prvenstveni red, prinudna uprava i dr.

Ispravno zaklju─Źuje prvostepeni sud da predmet spora koji se vodi kod Op─çinskog suda u Z. pod brojem... nije nekretnina stan koji je upisan u zk. ul. br.... k.o...., a na kom je zatra┼żena zabilje┼żba spora, ve─ç je predmet utvr─Ĺivanje i isplata nov─Źane naknade i utvr─Ĺivanje suvlasni┼ítva na pokretnim stvarima.

U situaciji kada se ne radi o stvarno pravnom sporu u pogledu knji┼żnog prava ─Źiji bi ishod mogao uticati na uknji┼żbu, pripadanje, postojanje, opseg i sadr┼żaj ili optere─çenje zemlji┼ínoknji┼żnog prava, nego je u pitanju postupak utvr─Ĺivanje i isplata nov─Źane naknade i utvr─Ĺivanje suvlasni┼ítva na pokretnim stvarima, to onda saglasno odredbi iz ─Źlana 2. stav 4. Zakona o zemlji┼ínim knjigama Federacije BiH ─Źini prepreku da bi se dozvolio zahtijevani upis zabilje┼żbe spora, jer ta prepreka saglasno odredbi iz ─Źlana 43. stav 2. Zakona o zemlji┼ínim knjigama Federacije BiH sprje─Źava Zemlji┼ínoknji┼żni sud da se dozvoli zahtijevanu zabilje┼żbu spora.

┼Żalbeni navodi kojim se tvrdi da predlagateljica ima saznanja da ─çe vlasnik stana otu─Ĺiti stan koji jedino ima od imovine, te ─çe na taj na─Źin onemogu─çiti predlagateljicu kao povjerioca da naplati svoja potra┼żivanja utvr─Ĺena navedenom presudom, nisu od uticaja na rje┼íenje ove pravne stvari. Predlagateljici je stajala mogu─çnost da u postupku u kom se tra┼żi utvr─Ĺivanje i isplata nov─Źane naknade i utvr─Ĺivanje suvlasni┼ítva na pokretnim stvarima zatra┼żi izdavanje sudske mjere osiguranja glava X - Sudske mjere osiguranja Zakona o parni─Źnom postupku ("Slu┼żbene novine Federacije BiH", broj 53/07, 73/05, 19/06 i 98/15), a u kom postupku bi naprijed navedene ─Źinjenice mogle biti od uticaja da se radi osiguranja nov─Źanog potra┼żivanja odredi sudska mjera osiguranja zabrana protivniku osiguranja da otu─Ĺi, optereti ili raspola┼że predmetnom imovinom u vrijednosti potra┼żivanja predlaga─Źa osiguranja, uz zabilje┼żbu iste o zemlji┼ínoj knjizi.

Tako─Ĺer, za navesti je kada predlagateljica posjeduje pravosna┼żnu presudu i kada je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje potra┼żivanja iz presude, i da se prihvati tvrdnja da je predmetni spor od uticaja na raspolaganje nekretninom, tada nema mjesta odre─Ĺivanju zabilje┼żbe spora jer predlagateljica kao tra┼żiteljica izvr┼íenja mo┼że pokrenuti postupak za prinudno ostvarenja potra┼żivanja na osnovu te izvr┼íne presude u kom postupku bi se odredilo da se u zemlji┼ínoj knjizi upi┼íe zabilje┼żba izvr┼íenja.

Na temelju iznesenog rije┼íeno je kao u izreci, primjenom odredbe iz ─Źlana 235. ta─Źka 2. Zakona o parni─Źnom postupku u vezi s odredbom iz ─Źlana 76. stav 3. Zakona o zemlji┼ínim knjigama Federacije BiH."

(Rje┼íenje Kantonalnog suda u Zenici, 04 0 Dn 013671 22 G┼ż od 15.4.2022. g.)

 

- - - - - -

 

USPOSTAVLjANjE RANIJEG VLASNIČKO-PRAVNOG ODNOSA
Član 44. Zakona o građevinskom zemljištu Republike Srpske

Predmetne parcele nisu privedene namjeni prema regulacionom planu što je utvrđeno uvidom u važeća planska akta i uviđajem na licu mjesta pa su neargumentovani prigovori tužioca da na nesumnjiv način nije utvrđena činjenica privedenosti tog zemljišta namjeni prema regulacionom planu.

Iz obrazloženja:

Iz sadržaja predmetnog upravnog spisa, a što je navedeno u obrazloženju rješenja prvostepenog i osporenog akta proizlazi da je u postupku koji je prethodio donošenju prvostepenog rješenja, proveden dokazni postupak uviđajem na licu mjesta uz angažovanje vještaka geometra koji je u svom nalazu datim na zapisnik od 03.09.2010. g. obrazložio postupak cijepanja i formiranja parcela br. 613/4 i 615/1 nastalih od k.č. br. 613 i k.č. br. 615. Izvršen je uvid u rješenje Skupštine opštine G. 04/3.NT-31/1-65 od 02.03.1966. g., kojim je to zemljište nacionalizovano te u rješenje o nasljeđivanju broj O-371/85 od 29.06.1988. g. radi utvrđenja legitimiteta nasljednika ranijeg vlasnika. Na okolnost privedenosti tih parcela namjeni prema regulacionom planu zatraženo je stručno mišljenje Odjeljenja za urbanizam, građenje, komunalne i stambene poslove Opštine G. koje je dostavljeno pod brojem broj 04-363-2-21/10 od 08.11.2011. g. i njegova dopuna koja je sačinjena nakon održane rasprave na licu mjesta uz prisustvo stranaka, geometra i službenog lica Odjeljenja za urbanizam, građenje, komunalne i stambene poslove Opštine G. pod brojem broj 04-363-2-21/10 od 07.05.2012. g.. U dopuni stručnog mišljenja navedeno je da predmetne parcele nisu privedene namjeni u skladu sa važećim regulacionim planom, a da je na istima predviđena izgradnja obrazovne ustanove, jer da prema važećem regulacionom planu „G. – I.“ ulaze u sastav parcela na kojima je predviđena izgradnja obrazovne ustanove.

S obzirom na tako utvrđene činjenice, a kako tužilac ne nudi dokaze na osnovu kojih bi se utvrdilo drugačije činjenično stanje od onog koje je utvrdio prvostepeni organ, prigovori iznijeti u tužbi i zahtjevu da na nesumnjiv način nije utvrđena činjenica privedenosti tog zemljišta namjeni su neosnovani, jer je ta činjenica utvrđena uvidom u važeća planska akta i uviđajem na licu mjesta uz angažovanje geometra radi identifikacije parcela i predstavnika Odjeljenja za urbanizam, građenje, komunalne i stambene poslove Opštine G. Kako su navedeni prigovori neargumentovani time ne mogu dovesti u sumnju činjenični i pravni zaključak prvostepenog organa u pogledu postojanja uslova za utvrđivanje prava uspostavljanja ranijeg vlasničko pravnog statusa na predmetnim parcelama u korist zainteresovanog lica.

(Vrhovni sud Republike Srpske 11 0 U 011834 14 Uvp pd 15.09.2016. g.)

- - - - - -

PRESTANAK DRŽAVNOG VLASNIŠTVA I USPOSTAVLjANjE RANIJEG VLASNIČKO-PRAVNOG STATUSA,
Član 44. Zakona o građevinskom zemljištu Republike Srpske

U postupku se mora na nesumnjiv način utvrditi da li je prednik lica po čijem se zahtjevu vodi postpak bio vlasnik predmetnih nepokretnosti u vrijeme prelaska tog zemljišta u društveno vlasništvo i da li je to zemljište privedeno namjeni po regulacionom planu.

Iz obrazloženja:

Presudom nižestepenog suda broj 11 0 U 003122 10 U od 08.04.2011. g. date su upute tuženoj da je u izvršenju te presude potrebno upotpuniti dokazni postupak na okolnost da li je zainteresovano lice raniji vlasnik predmetnog zemljišta odnosno pravni sljednik ranijeg vlasnika, kako proizlazi iz odredbe člana 46. Zakona o građevinskom zemljištu Republike Srpske („Službeni glasnik RS“, broj 112/06, u daljem tekstu: ZGZ), jer da činjenično stanje na tu okolnost nije bilo bilo potpuno i pravilno utvrđeno. U izvršenju

te presude a na tu okolnost, prvostepeni organ je dopisom broj 21.11/476-691/08 od 16.05.2011. g. zatražio od advokata M.F. koja se izjasnila kao punomoćnik zainteresovanog lica, (iako u spisima predmeta punomoć za zastupanje u upravnom postupku nije priložena, već je priložena punomoć za zastupanje zainteresovanog lica u predmetu po zahtjevu za donošenje dopunskog rješenja u ostavinskom postupku iza smrti oca B.P. i majke S.P.), da dostavi istorijat zemljišno knjižnog izvadka u kojem su upisane parcele označene kao k.č. br. 2/25 i k.č. br. 2/140, ili dokaz koje je lice bilo upisano sa pravom svojine u trenutku nacionalizacije ili eventualno pravni slijed od ranijeg vlasnika do podnosioca zahtjeva. Postupajući po tom traženju zainteresovano lice je dostavilo potvrdu Osnovnog suda u Banjaluci – Zemljišno knjžne kancelarije Rz-1050/11 od 10.06.2011. g. kojom je potvrđeno da je zemljišna parcela k.č. br. 2/25 i 2/140 bila upisana u zk. ul. br. 5059 k.o. B., kao svojina P. dr. B., pok. D. sa 1/1 dijela; da je na osnovu rješenja Odjeljenja za finansije NO Opštine B. broj VL-3199/1 od 24.10.1959. g., zemljište opisano u A listu uknjiženo kao društvena svojina.

Navedena potvrda je uručena zastupniku tužioca dana 23.06.2011. g. na raspravi održanoj istog dana kada je sačinjen zapisnik na kojem je izjavio da je potrebno izvršiti uviđaj na licu mjesta uz njegovo učešće s obzirom da na uviđaj zakazan dana 18.02.2009. g. nije mogao pristupiti iz opravdanih razloga. Na taj način, kako je dodao, njemu kao stranci je uskraćeno pravo da se izjasni o odlučnim činjenicama za pravilnu primjenu odredaba člana 44. ZGZ. Tom prilikom se nije se izjasnio o sadržaju uručene potvrde ali je u žalbi izjavljenoj protiv prvostepenog rješenja istakao da se odluka prvostepenog organa nije mogla zasnovati na navedenoj potvrdi već na uvidu u zemljišno-knjižnu i katastarsku evidenciju s obzirom da je potvrda mogla biti upotrijebljena samo uz druge dokaze.S obzirom na prigovore tužioca iznijete u tužbi i u zahtjevu koji ukazuju na učinjene povrede postupka koje su od uticaja na rješenje stvari jer da mu je uskraćeno pravo da prisustvuje uviđaju na licu mjesta i da se izjasni na provedene dokaze, učinjena je povreda pravila postupka sadržana u odredbi člana 131. Zakona o opštem upravnom postupku („Sl. glasnik RS“ broj 13/02, 87/07 i 50/10 u daljem tekstu: ZOUP), s obzirom da je predmetno prvostepeno rješenje zasnovano na dokazu, koji nije proveden u upravnom postupku uz učešće tužioca kao stranke. Stoji činjenica da je tužilac uredno pozvan da prisustvuje uviđaju na licu mjesta i da je opravdao svoj izostanak ali je tužena u postupku po žalbi mogla putem prvostepenog organa provesti upotpunjeni dokazni postupak uz učešće stranaka i time otkloniti sumnju u pogledu utvrđenih činjenica i eventualnih povreda pravila postupka na koje je ukazano u žalbi.Osnovano tužilac ukazuje da u upravnom postupku nije na nesumnjiv način utvrđeno da li je prednik zainteresovanog lica bio vlasnik predmetnih nepokretnosti u vrijeme prelaska tog zemljišta u društveno vlasništvo, kao i da nije utvrđeno da li je to zemljište građevinski neizgrađeno ili privedeno namjeni po regulacionom planu što se može utvrditi uvidom u istorijat zemljišno-knjižnog izvadka te uvidom u regulacioni plan. Takođe, osnovano je ukazao da je potrebno utvrditi da li je to zemljište bilo predmetom preuzimanja iz posjeda ranijeg vlasnika ili eksproprijacije, s obzirom da je na to tužilac ukazivao u toku postupka ističući da je prema aktu Grada B. broj 19-050-566/09 od 11.10.2011. g. na tom lokalitetu vršena eksproprijacija. U tom smislu je tužena u osporenom aktu istakla da na te okolnosti tužilac nije podnio dokaze. Međutim, s obzirom da u upravnom postupku postoji načelo istine (član 8. ZOUP), po kojem su organi uprave dužni utvrditi potpuno i pravilno sve činjenic i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja (odlučne činjenice), a pogotovo što je tužilac na to ukazivao, bilo je potrebno u službenoj evidenciji tužene odnosno njenog prvostepenog organa koji je nadležan za donošenje rješenja o eksproprijaciji, provjeriti te podatke.

(Vrhovni sud Republike Srpske 11 0 U 008740 13 Uvp od 28.05.2015. g.)

- - - - - -

PRETVARANjE PRAVA KORIŠĆENjA U PRAVO SVOJINE
Član 325. Zakona o stvarnim pravima, član 47., 48. i 53. stav 1. Zakona o građevinskom zemljištu

Upis trajnog prava korišćenja građevinskog zemljišta u javnim evidencijama se ne može posmatrati odvojeno od rješenja o dodjeli radi izgradnje poslovnih objakata, jer je dodjela tog zemljišta bila uslovljena izgradnjom navedenih objekata.

Iz obrazloženja:

Iz podataka spisa proizlazi da je predmetni upravni postupak pokrenut po zahtjevu zainteresovanog lica od 02.03.2012. g. za uspostavu ranijeg vlasničko - pravnog odnosa na predmetnim nekretninama, koji je u toku postupka izmjenjen u zahtjev za pretvaranje upisanog trajnog prava korišćenja na zemljištu u pravo svojine, zasnovan na odredbi člana
325. Zakona o stvarnim pravima („Službeni glasnik RS“, broj 124/08-95/11), uz koji su podneseni svi neophodni dokazi.

Po ocjeni ovog suda tužilac osnovano ukazuje da je u postupku koji je prethodio donošenju osporenog akta bilo potrebno raspraviti činjenice vezane za postojeći upis trajnog prava korištenja, jer se isti ne može posmatrati odvojeno od rješenja na osnovu kojeg je upis izvršen, sve radi utvrđenja njegovog postojanja u momentu odlučivanja, a shodno tome i pravilne primjene materijalnog prava. U konkretnom slučaju to je navedeno rješenje Skupštine grada B. od 11. i 15. 07.2002. g., kojim je predmetno zemljište dodjeljeno putem neposredne pogodbe zainteresovanom licu, radi izgradnje poslovnih objekata, čija izgradnja je od posebnog interesa za grad B. Dodjela je izvršena na osnovu odredaba člana 47. i 48. tada važećeg Zakona o građevinskom zemljištu („Službeni list SR BiH“, broj: 34/86- 29/90, i „Službeni glasnik RS“, broj: 29/94-5/99, u daljem tekstu: ZGZ iz 1986. g.). S obzirom da je dodjela zemljišta bila uslovljena izgradnjom navedenih 4 objekata, to je zainteresovano lice bilo dužno poštovati propisane rokove izgradnje, navedene u odredbi člana 53. stav 1. toga zakona, jer u protivnom gubi dodjeljeno pravo korištenja radi građenja. S obzirom da je u postupku utvrđeno da se na predmetnom zemljištu nalazi samo temelj, to proizlazi da nije privedeno namjeni i da je i dalje ostalo u režimu neizgrađenog građevinskog zemljišta, zbog čega je u smislu navedene odredbe, kao i odredbe člana 49. Zakona o građevinskom zemljištu iz 2003. g., za pravilno odlučivanje po zahtjevu, bilo potrebno raspraviti da li je zainteresovano lice ispoštovalo propisane rokove izgradnje ili je izgubilo (po sili zakona) dodjeljeno pravo korišćenja predmetnog zemljišta. S obzirom da na tu okolnost nisu provedeni dokazi, proizlazi da je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, što je za posljedicu imalo pogrešnu primjenu materijalnog prava, na što tužilac osnovano ukazuje.

(Vrhovni sud Republike Srpske 11 0 U 010443 13 Uvp od 11.11.2015. g.)

 

 

Nastavak na: Gra─Ĺevinsko zemlji┼íte i katastar Bosne i Hercegovine

Nazad na: sudska praksa BiH

Da bi ste na┼íli obrazlo┼żenje od odabrane setence iz oblasti gra─Ĺevinskog zemlji┼íta i katastara potrebno je da koristite Bilten sudske prakse Suda BiH, Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine / Vrhovnog suda Republike Srpske / Brcko distrikt BiH za odre─Ĺenu godinu.

 

Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 959 recenzija