Advokatska kancelarija

weight
"Na┼ía za┼ítita nije u na┼íem oru┼żju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein
Pravosu─Ĺe u Bosni i Hercegovini

Pravosu─Ĺe u Bosni i Hercegovini

Organizacija pravosu─Ĺa u Bosni i Hercegovini
Sudski sistem Bosne i Hercegovine

Struktura pravosu─Ĺa u Bosni i Hercegovini


Prva stvar koja interesira svakog gra─Ĺanina jest koji je pravosudni organ nadle┼żan za za┼ítitu njegovih prava u Bosni i Hercegovini.


Sudski sistem u Bosni i Hercegovini (BiH) organiziran je kroz slo┼żenu mre┼żu osnovnih (u Federaciji BiH op─çinskih), kantonalnih (u Republici Srpskoj okru┼żnih), entitetskih i dr┼żavnih sudova. Koji ─çe sud suditi u odre─Ĺenoj pravnoj stvari (sporu) zavisi od toga da li ima pravo da u njoj postupa, odnosno da li stranke kod tog suda mogu tra┼żiti za┼ítitu svojih prava. Ovo pravo suda zove se sudska nadle┼żnost (jurisdikcija). Postoje mjesna i stvarna nadle┼żnost. Mjesna nadle┼żnost se odnosi na teritoriju. Tako su op─çinski i osnovni sudovi nadle┼żni da sude optu┼żenima za krivi─Źna djela koja su po─Źinjena na prostoru jedne ili vi┼íe op─çina koje taj sud ÔÇťpokrivaÔÇŁ. Nadle┼żni su i da sude po svim tu┼żbama koje gra─Ĺani naseljeni na istoj teritoriji podnose jedni protiv drugih, protiv preduze─ça i udru┼żenja ili protiv organa dr┼żavne vlasti. Pred ovim se sudovima dijeli nasljedstvo, vode zemlji┼íne knjige, utvr─Ĺuje zakonitost ┼ítrajka, tu┼żi za dugove, razvode brakovi, ispituje krivica za ve─çinu krivi─Źnih djela, vodi prekr┼íajni postupak, otvaraju ste─Źaji i likvidiraju preduze─ça (samo u FBiH, u RS-u to ─Źine okru┼żni privredni sudovi), odlu─Źuje o smetanju posjeda i pravima iz radnog odnosa, utvr─Ĺuje ili osporava o─Źinstvo i obaveza izdr┼żavanja djeteta. Zbog toga op─çinski i osnovni sudovi predstavljaju prvu liniju odbrane prava gra─Ĺana. Mjesna nadle┼żnost nije neograni─Źena. Ukoliko gra─Ĺanin (ili bilo koji drugi tu┼żilac) tu┼żi nekoga ko nije naseljen na istoj teritoriji, du┼żan je to u─Źiniti pred sudom koji pokriva teritoriju gdje je tu┼żeni nastanjen. Ovaj se princip primjenjuje jer se nastoji olak┼íati polo┼żaj tu┼żenog historijski, smatralo se da je ve─ça ┼íansa za pristrasnost suda u mjestu gdje ┼żivi tu┼żilac. Ni ovo pravilo, kao ni ve─çina pravila s kojima se u ovoj bro┼íuri susre─çete, nije neograni─Źeno. Ukoliko se sudi zbog nastanka ┼ítete, mjesno nadle┼żan ─çe biti i sud koji pokriva teritoriju na kojoj je nastanjen tu┼żeni, ali i sud koji pokriva teritoriju gdje je ┼íteta nastala. U ovom slu─Źaju, tu┼żilac ima ┼íansu da bira gdje ─çe podnijeti tu┼żbu. Ukoliko je predmet spora nekretnina, mjesno ─çe nadle┼żan uvijek biti sud na ─Źijem se podru─Źju nalazi nekretnina.


Pored mjesne, postoji i stvarna nadle┼żnost. Stvarna nadle┼żnost je nadle┼żnost suda da sudi s obzirom na vrstu predmeta. Osnovni i op─çinski sud ne─çe biti nadle┼żni za svako po─Źinjeno krivi─Źno djelo. Npr., za ona krivi─Źna djela za koja je zaprije─çena kazna zatvora od deset ili vi┼íe godina u Federacije BiH nadle┼żni su kantonalni, a u RS-u okru┼żni sudovi.


U Republici Srpskoj, dvije su vrste okru┼żnih sudova: okru┼żni privredni sudovi i okru┼żni sudovi. Najbitnije je za kantonalne i okru┼żne sudove znati da su to sudovi kojima se podnosi ┼żalba protiv svih odluka osnovnih i op─çinskih sudova. Dakle, neko ko je nezadovoljan odlukom op─çinskog ili osnovnog suda podnijet ─çe ┼żalbu na presudu kantonalnom u FBiH, odnosno okru┼żnom sudu u RS-u. Ovo je tzv. princip dvostepenosti u odlu─Źivanju, ─Źiji je smisao u tome da u rje┼íavanju svake odluke u─Źestvuju najmanje dva suda. Sud koji prvi rje┼íava je prvostepeni, a sud koji rje┼íava na osnovu podnesene ┼żalbe je drugostepeni.

Ovim se principom nastoji osigurati ujedna─Źenost sudskih odluka da bi se tako postigla jednakost u ostvarenju za┼ítite prava gra─Ĺana. Zbog toga ka┼żemo da kantonalni i okru┼żni sudovi ujedna─Źavaju sudsku praksu. Ujedna─Źavanjem sudske prakse se tako─Ĺer bave i vrhovni sudovi entiteta ÔÇô Vrhovni sud Federacije BiH i Vrhovni sud RS-a. Za razliku od kantonalnih i okru┼żnih sudova, oni nikad nisu prvostepeni, ve─ç sude isklju─Źivo po ┼żalbama i revizijama koje se podnose da bi se preispitale odluke ili postupci okru┼żnih, odnosno kantonalnih sudova. U ovim slu─Źajevima govorimo o trostepenosti sudskog odlu─Źivanja. Prisjetimo li se analogije kojom smo op─çinske i osnovne sudove uporedili sa prvom linijom odbrane, vrhovne je sudove adekvatno smatrati posljednjom linijom odbrane prava gra─Ĺana.

Svi sudovi kojima smo se do sada bavili su entitetski. Na nivou Bosne i Hercegovine postoje i Sud BiH i Ustavni sud BiH. Sud BiH pru┼ża pravnu za┼ítitu gra─Ĺanima koji smatraju da im je povrije─Ĺeno neko pravo upravnim aktom institucija BiH. Primjera radi, to ─çe biti u situacijama kada Uprava za indirektno oporezivanje nekoj kompaniji utvrdi nov─Źanu kaznu za nepla─çene poreske obaveze ili kada Ministarstvo za civilne poslove utvrdi da je neko nelegalno stekao dr┼żavljanstvo BiH. Tako─Ĺer, on sudi i u radnim sporovima koje radnici u institucijama BiH vode sa institucijama BiH. U krivi─Źnim predmetima, sudi na osnovu postupaka koje inicira Tu┼żila┼ítvo Bosne i Hercegovine (vidi ni┼że). Najve─çi broj predmeta ratnih zlo─Źina procesuiranih u BiH, kao i predmeta organiziranog kriminala, procesuirano je pred ovim sudom. U postupcima koji se vode pred ovim sudom, drugostepenost se osigurava na na─Źin da se ┼żalba podnosi ovom sudu, koji je razmatra pred tzv. apelacijskim vije─çem, koje ─çe se uvijek sastojati od sudija koje nisu sudile u prvostepenom postupku.

Posebnim se sudovima smatraju ustavni sudovi. U Bosni i Hercegovini postoje tri: dva entitetska i jedan dr┼żavni. Historijski gledano, postupke pred ovim sudovima nisu mogli voditi gra─Ĺani, ve─ç predsjednici, premijeri, parlamentarne poslani─Źke grupe, op─çine, gradovi, kantoni i drugi organi javne vlasti kao i istaknute politi─Źke li─Źnosti. To je zato ┼íto se oni bave samo najkrupnijim i najslo┼żenijim pitanjima na razme─Ĺi prava i politike; ocjenjivanjem uskla─Ĺenosti usvojenih zakona i drugih akata sa entitetskim ustavima, odnosom izme─Ĺu federalnih jedinica, odnosom izme─Ĺu gradova i op─çina i entiteta, postojanjem vitalnih interesa konstutitvnih naroda. U entitetskim ustavnim sudovima RS-a i FBiH to je tako. Me─Ĺutim, Ustavni sud BiH, kao najvi┼íi sud u Bosni i Hercegovini, u skladu sa Ustavom BiH, ne rje┼íava samo o pitanju uskla─Ĺenosti zakona BiH i entiteta sa njenim Ustavom. On tako─Ĺer rje┼íava i po apelacijama (┼żalbama) gra─Ĺana kada smatraju da su im odlukom bilo kog suda u BiH povrije─Ĺena prava zajam─Źena Ustavom. Budu─çi da Ustav BiH navodi veoma duga─Źku listu prava koja se jam─Źe iz liste me─Ĺunarodnih ugovora navedenih u Aneksu uz Ustav, iz toga slijedi da gra─Ĺani na prakti─Źno svaku odluku bilo kojeg suda u BiH mogu podnijeti apelaciju Ustavnom sudu. Od osobite su va┼żnosti odluke Ustavnog suda o pravu na pravedno su─Ĺenje, kojim se posebno bavimo u jednom dijelu ove bro┼íure. Ove odluke temelje se na praksi Evropskog suda za ljudska prava, budu─çi da su standardi pravednog su─Ĺenja u na┼íoj zemlji definirani Evropskom konvencijom za za┼ítitu ljudskih prava. Evropska konvencija je me─Ĺunarodni ugovor. Zemlje koje su je potpisale, a radi se o svim evropskim zemljama osim Bjelorusije, obavezuju se ne samo na primjenu visokih standarda za┼ítite ljudskih prava, u koje spada i pravo na pravedno su─Ĺenje, ve─ç i na to da njihovi gra─Ĺani imaju pravo da se za za┼ítitu svojih prava obrate posebnom sudu. Taj sud se naziva Evropski sud za ljudska prava i smje┼íten je u Strasbourgu, u Francuskoj. Ovom se sudu gra─Ĺani mogu obratiti tek nakon ┼íto iscrpe sva pravna sredstva doma─çeg pravosu─Ĺa. Iako se radi o me─Ĺunarodnom sudu, njegove odluke obavezuju sve dr┼żavne institucije, pa i pravosu─Ĺe Bosne i Hercegovine.

Br─Źko distrikt Bosne i Hercegovine ima dva suda: Osnovni i Apelacijski. Osnovni je sud op─çe mjesne i stvarne nadle┼żnosti, a Apelacijski sud je sud kojem se izjavljuju ┼żalbe protiv odluka Osnovnog suda.


Sudski sistem Bosne i Hercegovine ─Źine:
ÔÇó 3 ustavna suda (Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije BiH i Ustavni sud Republike Srpske)
ÔÇó Sud Bosne i Hercegovine;
ÔÇó 2 entitetska vrhovna suda (Vrhovni sud Federacije BiH i Vrhovni sud Republike Srpske);
ÔÇó 16 kantonalnih i okru┼żnih sudova (10 u Federaciji BiH, 5 u RS-u i jedan u Br─Źko Distriktu BiH);
ÔÇó 52 Op─çinskih i osnovnih sudova (32 u Federaciji BiH, 19 u RS-u i jedan u Br─Źko Distriktu BiH);
ÔÇó 5 okru┼żnih privrednih sudova u Republici Srpskoj;
ÔÇó Vi┼íi privredni sud u Banjoj Luci.
ÔÇó Broj sudija: oko 1000

Zakonski okvir:

Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine - Ovo je neslu┼żbena pre─Źiš─çena verzija navedenog zakona.

Zakon o sudovima u Federaciji BiH - ("Slu┼żbene novine Federacije BiH", br. 38/05, 22/06, 63/10, 72/10, 7/13, 52/14)

Zakon o sudovima Republike Srpske - ("Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske", br. 37/2012, 14/2014 - odluka Ustavnog Suda, 44/2015, 39/2016 - odluka Ustavnog Suda i 100/2017)

Zakon o sudovima u Br─Źko distrikta BiH - (Integralni tekst sa izmjenama i dopunama iz 2011 godine.)

Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Zakon o postupku pred Ustavnim sudom Federacije BiH - (Slu┼żbene novine FBiH, broj 6/95 i 37/03) i


Tu┼żila┼ítva u Bosni i Hercegovini, ─Źine:
ÔÇó Tu┼żila┼ítvo BiH
ÔÇó Tu┼żila┼ítvo Br─Źko distrikta
ÔÇó dva entitetska tu┼żila┼ítva
ÔÇó deset kantonalnih tu┼żila┼ítava u FBiH
ÔÇó pet okru┼żnih tu┼żila┼ítava u RS-u
ÔÇó posebno tu┼żila┼ítvo za suzbijanje organiziranoga kriminala i najte┼żih oblika privrednoga kriminala ÔÇô Specijalno tu┼żila┼ítvo RS-a
ÔÇó cca 315 tu┼żilaca

Visoko sudsko i tu┼żila─Źko vije─çe Bosne i Hercegovine
Prilikom dono┼íenja entitetskih zakona o visokim sudskim i tu┼żila─Źkim vije─çima, visoki predstavnik za BiH je donio i Uputu nadle┼żnim entitetskim organima da otpo─Źnu pregovore o preno┼íenju nadle┼żnosti u oblasti pravosu─Ĺa na dr┼żavu kako bi se formiralo Visoko sudsko i tu┼żila─Źko vije─çe za BiH sa cjelovitim nadle┼żnostima u oblasti pravosu─Ĺa.


Naime, formiranje VSTV-a BiH je ocijenjeno kao najbolji na─Źin da se osiguraju potpuno ujedna─Źeni standardi za imenovanje i disciplinsku odgovornost sudija i tu┼żilaca na cijeloj teritoriji BiH.


Uspostavljanje VSTV-a BiH bio je i zahtjev Evropske unije, budu─çi da je u Studiji izvodljivosti Evropska komisija ovaj zahtjev postavila kao jedan od uslova za po─Źetak pregovora za zaklju─Źivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridru┼żivanju izme─Ĺu EU-a i BiH.


U martu 2004. godine, entitetski premijeri i ministar pravde BiH su potpisali Sporazum o preno┼íenju odre─Ĺenih odgovornosti entiteta kroz utemeljenje Visokog sudskog i tu┼żila─Źkog vije─ça BiH ─Źime su stvorene pretpostavke za dono┼íenje Zakona o Visokom sudskom i tu┼żila─Źkom vije─çu BiH, ┼íto je i u─Źinjeno od strane Parlamentarne skup┼ítine BiH u junu 2004. godine.


Zakonom o VSTV-u BiH formiran je VSTV BiH u skladu sa evropskim standardima nezavisnosti, odgovornosti, efikasnosti i kvaliteta pravosu─Ĺa. Danas, ova institucija u regionalnom kontekstu predstavlja pravosudno vije─çe koje je u velikoj mjeri organizovano prema najvi┼íim evropskim standardima navedenim u Mi┼íljenju broj 10 Konsultativnog vije─ça evropskih sudija (CCJE).


Nadle┼żnosti VSTV-a Bosne i Hercegovine propisane su ─Źlanom 17. Zakona o VSTV-u Bosne i Hercegovine iz kojeg proizlazi da VSTV BiH ima isklju─Źivu nadle┼żnost za imenovanje i utvr─Ĺivanje disciplinske odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija. Pored toga, VSTV-a Bosne i Hercegovine svoju funkciju ostvaruje i kroz partnerski odnos sa izvr┼ínom i zakonodavnom vla┼í─çu u odre─Ĺenim oblastima poput sudskih i tu┼żila─Źkih bud┼żeta, zakonodavnih inicijativa, pravosudne uprave, utvr─Ĺivanja sistematizacije sudijskih i tu┼żila─Źkih pozicija i osiguravanje sredstava za njihovo popunjavanje i druge nadle┼żnosti.

Elementi pravosu─Ĺa u Bosni i Hercegovini


Pojam pravosu─Ĺe u u┼żem smislu podrazumijeva samo sudove i tu┼żila┼ítva. U ┼íirem smislu, ovaj se pojam odnosi i na djelovanje drugih aktera: advokata, medijatora, pravobranila┼ítava, organa javne vlasti, sudskih vje┼ítaka i nevladinih organizacija, notara. No, nosioci pravosudnih funkcija i vr┼íioci sudske vlasti su samo sudije i tu┼żioci.


Sudovi se bave dono┼íenjem odluka kojima se, na osnovu zakona, rje┼íavaju sporovi izme─Ĺu stranaka u sudskom postupku. Stranke u postupku mogu biti gra─Ĺani, doma─çe i me─Ĺunarodne dru┼ítvene i privredne organizacije i organi vlasti. Na sudovima se utvr─Ĺuje i krivica za u─Źinjena krivi─Źna djela i prekr┼íaje. Sudije donose odluke koje mogu biti presude i rje┼íenja. Ukoliko sudije ne raspola┼żu stru─Źnim znanjem za razumijevanje odre─Ĺenog pitanja u konkretnom slu─Źaju, u tome im poma┼żu sudski vje┼ítaci. Sudski vje┼ítaci su osobe koje anga┼żira jedna od stranaka u postupku radi razja┼ínjenja odre─Ĺenog stru─Źnog pitanja, poput provjere autenti─Źnosti potpisa, utvr─Ĺivanja visine primanja u nekom preduze─çu, utvr─Ĺivanje kvaliteta izvedenih gra─Ĺevinskih radova i sl.


Tu┼żila┼ítva krivi─Źno gone osobe za koje postoji osnovana sumnja da su po─Źinioci krivi─Źnih djela. Ovaj zadatak tu┼żila┼ítva ne bi mogla izvr┼íavati da blisko ne sara─Ĺuju sa policijom. Kada policija sumnja da je neko po─Źinio krivi─Źno djelo, o tome obavje┼ítava tu┼żila┼ítvo, koje otvara istragu. Naravno, i svaki gra─Ĺanin ima pravo i obavezu prijaviti izvr┼íenje krivi─Źnog djela ukoliko ima saznanja o njemu, jer i neprijavljivanje krivi─Źnog djela tako─Ĺer predstavlja krivi─Źno djelo. Na osnovu prijave policije, tu┼żila┼ítvo vodi istragu, koja mo┼że rezultirati:

1. obustavom, u situacijama kada tu┼żioci smatraju da se ne mo┼że prikupiti dovoljno dokaza o tome da je po─Źinjeno krivi─Źno djelo ili da se ne mo┼że utvrditi ko je po─Źinilac krivi─Źnog djela;
2. podizanjem optu┼żnice, akta u kojem je navedeno ko je po─Źinilac krivi─Źnog djela, o kakvom se djelu radi i, najva┼żnije od svega, na osnovu kojeg zakona se vr┼íi krivi─Źno gonjenje i koji dokazi o po─Źinjenom djelu postoje.

Optu┼żnicu tu┼żilac dostavlja sudu na potvr─Ĺivanje. Potvr─Ĺivanje optu┼żnice zna─Źi da je sud razmotrio za ┼íta se sve terete optu┼żeni ili grupa ┼íta se sve terete optu┼żeni ili grupa optu┼żenih, da je prou─Źio sve dokaze koji su protiv optu┼żenog predo─Źeni i da je, u prisustvu optu┼żenog i njegovog branioca ÔÇô advokata konstatirao da postoji osnovana sumnja da je optu┼żeni po─Źinio djela koja mu se stavljaju na teret.

Advokati zastupaju interese stranaka pred sudovima. U svim postupcima, sa izuzetkom krivi─Źnog, gra─Ĺani se mogu zastupati sami. U krivi─Źnom postupku to nije slu─Źaj, jer na─Źelo pravednosti zahtijeva da se za┼ítite interesi optu┼żenog protiv kojeg slu─Źaj vodi tu┼żilac ÔÇô dr┼żavni organ specijaliziran za krivi─Źno gonjenje. Pretpostavlja se da je optu┼żeni u inferiornom polo┼żaju pred sudom, osim ako njegove interese ne ┼ítiti advokat ÔÇô profesionalac za kojeg se pretpostavlja da jednako dobro poznaje pravo kao i tu┼żilac. Zato je u svim slo┼żenijim predmetima odbrana putem advokata obavezna. Advokati koji u krivi─Źnim predmetima brane optu┼żene nazivaju se braniocima. Posebna vrsta branilaca su branioci po slu┼żbenoj du┼żnosti. Njih sudovi dodjeljuju osobama slabog imovnog stanja ili osobama koje zbog svog mentalnog stanja ne mogu razumjeti sudski postupak. Svi ostali svoje branioce biraju i pla─çaju sami.

Za razliku od fizi─Źkih osoba ili privatnih kompanija, koje anga┼żiraju advokate da ih zastupaju pred sudom, organi vlasti to rijetko ─Źine. To je zbog toga ┼íto organi vlasti imaju specijalizirana tijela koja se zovu pravobranila┼ítva, koja se bave ovim poslom.

U odre─Ĺenim situacijama stranke ne moraju svoje interese ┼ítititi sudskim postupkom, ve─ç se mogu odlu─Źiti na proces mirenja ili medijacije. Ovaj postupak vode za to obu─Źene i certificirane osobe koje zovemo medijatorima.

U odre─Ĺenim situacijama interese gra─Ĺana u postupku mogu ┼ítititi i nevladine organizacije. Neke od njih pru┼żaju besplatnu pravnu pomo─ç gra─Ĺanima slabijeg imovnog stanja i zastupaju njihove interese u svim postupcima, osim krivi─Źnog, gdje je, kako smo to ve─ç istakli, odbrana putem advokata obavezna. Jednako je va┼żna i njihova funkcija u nadgledanju (monitoringu) rada pravosu─Ĺa, u kojoj oni, kao nepristrasni posmatra─Źi, uo─Źavaju slabosti i kvalitete rada sudova i tu┼żila┼ítava i o tome informiraju javnost, kao i aktere pravosudnih procesa.

 

 

 

Nazad na: sudska praksa BiH

 

Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 959 recenzija