Pravosuđe u Bosni i Hercegovini: sudovi i nadležnost
Kratak odgovor: Pravosuđe Bosne i Hercegovine nema jednu potpuno jedinstvenu, linearnu hijerarhiju. Sudovi su organizirani na nivou Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH. Za izbor konkretnog suda presudne su stvarna nadležnost, koja zavisi od vrste predmeta, i mjesna nadležnost, koja zavisi od teritorijalne veze sa sporom.
- U Federaciji BiH djeluju općinski i kantonalni sudovi te Vrhovni sud Federacije BiH.
- U Republici Srpskoj djeluju osnovni i okružni sudovi te Vrhovni sud Republike Srpske, uz posebne privredne sudove.
- U Brčko distriktu BiH djeluju Osnovni i Apelacioni sud.
- Sud BiH i Ustavni sud BiH imaju posebne, zakonom i Ustavom određene nadležnosti na nivou Bosne i Hercegovine.
Sudski sistem Bosne i Hercegovine ukratko
Sljedeći pregled prikazuje osnovnu organizaciju sudova. Pojedini zakoni mogu odrediti drugačiju prvostepenu ili žalbenu nadležnost, pa se nadležni sud uvijek provjerava prema vrsti konkretnog predmeta.
| Sistem | Prvostepeni ili posebni sudovi | Viši i žalbeni sudovi | Osnovna uloga |
|---|---|---|---|
| Federacija BiH | Općinski sudovi | Kantonalni sudovi i Vrhovni sud Federacije BiH | Općinski sudovi rješavaju većinu predmeta u prvom stepenu. Kantonalni sudovi odlučuju o žalbama i u zakonom određenim predmetima sude u prvom stepenu. |
| Republika Srpska | Osnovni i okružni privredni sudovi | Okružni sudovi, Viši privredni sud i Vrhovni sud Republike Srpske | Osnovni sudovi rješavaju većinu općih predmeta, dok su privredni sporovi organizirani kroz poseban sistem privrednih sudova. |
| Brčko distrikt BiH | Osnovni sud Brčko distrikta BiH | Apelacioni sud Brčko distrikta BiH | Osnovni sud postupa u prvom stepenu, a Apelacioni sud odlučuje o pravnim lijekovima u okviru svoje nadležnosti. |
| Nivo Bosne i Hercegovine | Sud Bosne i Hercegovine | Apelaciono odjeljenje Suda BiH | Sud BiH postupa samo u predmetima koji su mu povjereni zakonima Bosne i Hercegovine, uključujući određene krivične, upravne i druge predmete. |
| Ustavnosudska zaštita | Ustavni sud FBiH i Ustavni sud Republike Srpske | Ustavni sud Bosne i Hercegovine u okviru svoje ustavne nadležnosti | Ustavni sud BiH nije redovni viši sud. Odlučuje, između ostalog, o ustavnim pitanjima i apelacijama nakon iscrpljivanja djelotvornih pravnih lijekova. |
Organizacija i nadležnost
Detaljna struktura pravosuđa u Bosni i Hercegovini
Pravosuđe u Bosni i Hercegovini nije jedinstvena piramida sa jednim sudom na vrhu. Nadležnosti su raspoređene između Federacije BiH, Republike Srpske, Brčko distrikta BiH i institucija osnovanih na nivou Bosne i Hercegovine.
Prvi korak u razumijevanju sudskog sistema jeste razdvojiti nivo vlasti od vrste pravnog predmeta. Sud Bosne i Hercegovine nije opći žalbeni sud za odluke svih sudova u državi, a Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije redovni vrhovni sud. Istovremeno, entitetski vrhovni sudovi imaju nadležnost unutar odgovarajućeg entitetskog sistema, ali ne djeluju kao jedinstveni vrhovni sud za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Zbog takve raspodjele naziv institucije sam po sebi nije dovoljan za izbor suda.
Sudovi u Federaciji Bosne i Hercegovine
Općinski sudovi postupaju u velikom broju prvostepenih građanskih, krivičnih, vanparničnih, izvršnih i zemljišnoknjižnih stvari koje su im povjerene zakonom. Kantonalni sudovi odlučuju o žalbama protiv odluka općinskih sudova, a u pojedinim vrstama predmeta sude i kao prvostepeni sudovi. Vrhovni sud Federacije BiH odlučuje u okviru nadležnosti određenih federalnim procesnim i drugim zakonima.
Sudovi u Republici Srpskoj
Osnovni sudovi obavljaju prvostepene poslove opće nadležnosti propisane zakonom. Okružni sudovi razmatraju žalbe i postupaju u predmetima koji su im neposredno povjereni. Privredni sporovi i određeni statusni postupci pravnih osoba vode se pred okružnim privrednim sudovima, dok Viši privredni sud odlučuje o pravnim lijekovima u toj grani sudstva. Vrhovni sud Republike Srpske ima zakonom određenu ulogu u entitetskom sistemu.
Sudovi Brčko distrikta BiH
Sudski sistem Distrikta čine Osnovni sud Brčko distrikta BiH i Apelacioni sud Brčko distrikta BiH. Osnovni sud postupa u prvom stepenu u stvarima iz svoje nadležnosti, dok Apelacioni sud odlučuje o žalbama i drugim pravnim lijekovima kada je to propisano. Pravila Distrikta treba posmatrati zasebno od organizacije sudova u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.
Sud i Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Sud Bosne i Hercegovine postupa samo u predmetima koje mu povjeravaju zakoni Bosne i Hercegovine, uključujući određene krivične, upravne i druge stvari. Drugostepeno odlučivanje organizirano je unutar njegove zakonske strukture. Ustavni sud BiH pruža ustavnosudsku, a ne redovnu sudsku zaštitu.
Stvarna i mjesna nadležnost moraju se provjeriti zajedno
Stvarna nadležnost određuje vrstu i nivo suda koji smije odlučivati o predmetu. Na nju mogu utjecati pravna oblast, vrsta zahtjeva, težina krivičnog djela, vrijednost spora, svojstvo stranaka i poseban zakon. Mjesna nadležnost određuje teritorijalno nadležan sud. Najčešće se povezuje sa prebivalištem ili sjedištem tuženog, mjestom nastanka štete, mjestom izvršenja obaveze ili položajem nekretnine. Posebna i isključiva pravila mogu imati prednost nad općim pravilom, zbog čega se oba oblika nadležnosti provjeravaju prije podnošenja tužbe ili prijedloga.
Važna razlika: sud može biti teritorijalno blizu stranci, ali ipak ne mora biti stvarno ili mjesno nadležan. Pouzdan izbor suda zasniva se na sadržaju zahtjeva i važećem zakonu, a ne samo na adresi podnosioca.
Kako se preispituju sudske odluke
Većina sudskih postupaka omogućava kontrolu prvostepene odluke putem žalbe, ali pravo na žalbu, rok, dopušteni razlozi i nadležni sud zavise od vrste postupka. Drugostepeni sud može potvrditi odluku, preinačiti je ili je ukinuti i predmet vratiti na ponovno odlučivanje, u skladu sa procesnim zakonom. Vanredni pravni lijekovi nisu automatski treći stepen suđenja. Dopušteni su samo pod posebnim zakonskim uslovima. Zbog toga se redovni put pravne zaštite ne može opisati jednom formulom koja važi za svaki građanski, krivični, upravni, izvršni ili vanparnični predmet.
Ustavnosudska zaštita nije nastavak redovne žalbe
Ustavni sud BiH odlučuje o pitanjima iz svoje ustavne nadležnosti. Njegova apelaciona jurisdikcija odnosi se na ustavna pitanja koja proizlaze iz odluke bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. Apelacija zato nije prilika da se bez ograničenja ponovi cijeli postupak ili samo izrazi nezadovoljstvo ishodom. U pravilu se prethodno moraju iscrpiti djelotvorni pravni lijekovi i poštovati uslovi dopuštenosti iz Ustava i Pravila Ustavnog suda. Entitetski ustavni sudovi imaju zasebne nadležnosti određene entitetskim ustavima i zakonima.
Uloga Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine obavlja poslove propisane Zakonom o VSTV-u BiH. Njegove nadležnosti obuhvataju imenovanje nosilaca pravosudnih funkcija u zakonom utvrđenom obimu, disciplinske postupke i odgovornost, kao i druge poslove povezane sa profesionalnim i efikasnim radom pravosuđa. VSTV BiH nije sud i ne preispituje presude kao žalbena instanca. Pritužba na ponašanje nosioca pravosudne funkcije i pravni lijek protiv sudske odluke imaju različitu svrhu i vode se kroz različite postupke.
Propisi važni za organizaciju sudova:
- Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o sudovima Republike Srpske
- Zakon o sudovima Brčko distrikta Bosne i Hercegovine
- Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
- Zakon o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine
Lokalni tekstovi propisa služe za informativni pregled. Prije njihove primjene treba provjeriti posljednje izmjene i službeno objavljeni tekst.
Institucije i učesnici
Ko učestvuje u funkcionisanju pravosuđa
Sudovi i tužilaštva čine jezgro pravosudnog sistema, ali djelotvorna zaštita prava zavisi i od rada advokata, sudskih vještaka, notara, pravobranilaštava, medijatora, policijskih organa i službi pravne pomoći.
Svaki učesnik ima drugačiju zakonsku ulogu. Sud odlučuje, tužilaštvo rukovodi krivičnim gonjenjem u okviru svoje nadležnosti, advokat savjetuje i zastupa stranku, a vještak daje nalaz i mišljenje o stručnom pitanju. Miješanje tih funkcija često stvara pogrešna očekivanja. Na primjer, vještak ne odlučuje ko je u pravu, tužilac ne donosi osuđujuću presudu, a advokat ne može garantovati ishod postupka.
Sudovi i sudije
Sudovi vode postupak i donose presude, rješenja i druge odluke propisane zakonom. Sudija ocjenjuje procesne pretpostavke, upravlja postupkom, odlučuje o izvođenju dokaza i primjenjuje materijalno pravo. Nezavisnost suda znači da odluka mora biti zasnovana na Ustavu, zakonu i dokazima u spisu, a ne na interesu bilo koje stranke ili institucije.
Tužilaštva i policijski organi
Tužilaštva poduzimaju krivično gonjenje i rukovode istragama u skladu sa odgovarajućim zakonom o krivičnom postupku. Policijski organi otkrivaju krivična djela, prikupljaju obavijesti i provode istražne radnje u zakonskom okviru. Istraga može završiti odlukom da se neće nastaviti gonjenje ili podizanjem optužnice. Potvrđena optužnica ne znači da je krivica dokazana.
Advokati i branioci
Advokat analizira činjenice i dokumentaciju, objašnjava pravne mogućnosti, sastavlja podneske i zastupa ili brani stranku. U brojnim građanskim postupcima stranka može postupati samostalno, ali složenost nadležnosti, rokova i dokazivanja može opravdati stručnu pomoć. U krivičnim predmetima pravo na branioca i slučajevi obavezne odbrane uređeni su zakonom.
Sudski vještaci i tumači
Vještak pomaže sudu kada je za utvrđivanje važne činjenice potrebno znanje kojim sud ne raspolaže, na primjer iz medicine, finansija, građevinarstva ili saobraćaja. Njegov nalaz je dokaz koji se ocjenjuje zajedno sa ostalim dokazima. Sudski tumač prevodi govor ili dokumente kada je to potrebno za ravnopravno učešće stranke i pravilno vođenje postupka.
Notari, medijatori i sporazumno rješenje
Notari obavljaju poslove javne službe koji su im povjereni zakonom, uključujući sastavljanje ili obradu određenih pravnih poslova. Medijacija omogućava stranama da uz pomoć neutralnog medijatora pokušaju postići sporazum. Nije svaki spor pogodan za mirno rješenje, ali pravovremen dogovor može smanjiti troškove, trajanje i neizvjesnost postupka.
Pravobranilaštva i pravna pomoć
Pravobranilaštva zastupaju imovinske i druge zakonom određene interese odgovarajućih nivoa vlasti i javnih tijela. Službe besplatne pravne pomoći i ovlaštene organizacije mogu pružati savjetovanje ili zastupanje osobama koje ispunjavaju propisane uslove. Obim pomoći zavisi od nadležnosti institucije, vrste postupka, imovnog stanja i drugih zakonskih kriterija.
Od prijave krivičnog djela do sudske odluke
- Prijava i početna provjeraKrivično djelo može biti prijavljeno policiji ili nadležnom tužilaštvu. Nadležni organ provjerava navode i postupa prema pravilima odgovarajućeg zakona o krivičnom postupku.
- Istraga i tužilačka odlukaAko postoje zakonski uslovi, tužilaštvo naređuje i vodi istragu te usmjerava dokazne radnje. Nakon ocjene prikupljenog materijala donosi odluku o daljem postupanju.
- Optužnica i sudski postupakKada tužilaštvo smatra da dokazi opravdavaju krivično gonjenje, podnosi optužnicu nadležnom sudu. Sud je ispituje u postupku potvrđivanja, a o krivici odlučuje tek nakon zakonito provedenog postupka uz poštovanje pretpostavke nevinosti i prava odbrane.
Suština sistema: različite institucije sarađuju, ali nijedna ne smije preuzeti zakonsku ulogu druge. Upravo razdvajanje istrage, zastupanja, stručnog vještačenja i sudskog odlučivanja štiti pravičnost postupka.
Kako odrediti nadležni sud prije pokretanja postupka
Izbor suda nije administrativna formalnost. Pogrešna procjena nadležnosti može izazvati ustupanje predmeta drugom sudu, dodatne troškove i gubitak vremena, a u pojedinim situacijama može otežati zaštitu prava vezanog za zakonski rok.
Građanin često polazi od pitanja koji mu je sud najbliži. Pravno važnije pitanje glasi: koji sud prema zakonu smije odlučivati o konkretnoj stvari? Odgovor se ne dobija samo prema mjestu stanovanja. Potrebno je istovremeno analizirati prirodu pravnog odnosa, vrstu tražene zaštite, identitet stranaka, teritorijalnu vezu sa sporom i eventualni međunarodni element. Tek spoj tih podataka daje pouzdan odgovor o nadležnosti.
1. Utvrđivanje vrste pravne stvari
Prvi korak je pravilno pravno kvalificirati problem. Zahtjev za isplatu duga, naknadu štete ili utvrđenje prava u pravilu vodi prema parničnom postupku u BiH. Ostavina, uređenje odnosa među suvlasnicima u određenim situacijama i druga pitanja bez klasičnog spora mogu pripadati vanparničnom postupku. Sumnja na izvršenje krivičnog djela aktivira pravila krivičnog procesnog prava, dok se zakonitost konačnog upravnog akta može ispitivati kroz mehanizme upravnog prava u BiH. Naziv koji stranka daje svom podnesku nije presudan. Sud posmatra sadržaj zahtjeva i pravni odnos iz kojeg je nastao.
2. Stvarna nadležnost
Kada je vrsta predmeta poznata, utvrđuje se nivo i vrsta suda. U Federaciji BiH to može biti općinski ili kantonalni sud, u Republici Srpskoj osnovni, okružni ili privredni sud, a u Brčko distriktu Osnovni sud. Sud BiH postupa samo u stvarima koje su mu povjerene zakonima Bosne i Hercegovine. Vrijednost spora, vrsta zahtjeva, svojstvo stranaka i poseban zakon mogu promijeniti uobičajeno pravilo. Zbog toga detaljna provjera stvarne i mjesne nadležnosti suda treba prethoditi pisanju tužbe, prijedloga ili drugog inicijalnog akta.
3. Mjesna nadležnost
Mjesna nadležnost odgovara na pitanje koji teritorijalno određeni sud treba voditi predmet. Opće pravilo često polazi od prebivališta ili sjedišta tuženog, ali postoje brojne posebne i izberive nadležnosti. Kod sporova o stvarnim pravima na nekretnini naročito je važna lokacija nekretnine. Kod naknade štete mogu biti relevantni mjesto štetnog događaja i mjesto nastanka posljedice. Ugovor može sadržavati odredbu o izboru suda samo kada je takav sporazum dopušten. Zato adresa stranke nije jedini podatak koji treba provjeriti.
4. Međunarodni element
Ako jedna stranka živi u inostranstvu, ugovor je zaključen izvan BiH, imovina se nalazi u drugoj državi ili već postoji strana presuda, domaća nadležnost se ne smije pretpostaviti. Potrebno je razdvojiti međunarodnu nadležnost, mjerodavno pravo, dostavljanje pismena u inostranstvo i mogućnost izvršenja buduće odluke. Pregled međunarodnog privatnog prava pomaže u razumijevanju tih pitanja. Ako odluka već postoji, zasebno se ispituju uslovi za priznanje strane sudske presude u BiH.
Praktično pravilo: nadležnost se provjerava prema činjenicama koje postoje kada se postupak pokreće, ali uvijek uz zakon koji uređuje konkretnu vrstu predmeta. Slične životne situacije ne moraju pripadati istom sudu ako se razlikuju pravni zahtjev, stranke ili teritorijalna veza.
Kako predmet prolazi kroz sudski sistem
Sudski predmet nije samo niz ročišta. Svaka faza ima zasebnu svrhu, procesna pravila i trenutak u kojem stranka mora iznijeti činjenice, predložiti dokaze ili koristiti pravni lijek.
- Pravna procjena prije podnošenjaPrije pokretanja postupka potrebno je definisati cilj: isplata, utvrđenje prava, poništenje akta, predaja stvari, zabrana određenog postupanja ili druga vrsta zaštite. Nakon toga se provjeravaju aktivna i pasivna legitimacija, nadležnost, rokovi, dostupni dokazi i očekivani troškovi. Dobra pravna analiza predmeta razlikuje činjenice koje su važne za odluku od okolnosti koje su životno značajne, ali nemaju neposredan procesni učinak.
- Pokretanje i prethodno ispitivanje predmetaPostupak počinje odgovarajućim podneskom, na primjer tužbom, prijedlogom ili zahtjevom. Sud provjerava procesne pretpostavke i urednost podneska. Nepotpuni podaci o strankama, nejasan zahtjev, izostanak potpisa ili obaveznih priloga mogu dovesti do poziva za dopunu. Nakon toga slijedi dostavljanje protivnoj strani ili drugo postupanje određeno procesnim zakonom. U ovoj fazi tačna adresa i potpuna identifikacija učesnika često odlučuju koliko će brzo predmet zaista početi.
- Iznošenje činjenica i izvođenje dokazaU parnici stranke određuju činjeničnu osnovu svojih zahtjeva i predlažu dokaze, dok sud upravlja postupkom i odlučuje koji će se dokazi izvesti. Isprave, svjedoci, vještačenje, uviđaj i saslušanje stranaka nemaju jednaku svrhu. Svaki dokaz treba povezati sa konkretnom spornom činjenicom. Velika količina nepovezane dokumentacije ne nadoknađuje nedostatak dokaza o odlučnoj činjenici. Pravila se razlikuju u krivičnom, upravnom, izvršnom i vanparničnom postupku.
- Odluka i redovni pravni lijekPrvostepeni sud donosi presudu ili rješenje, zavisno od vrste predmeta i pitanja o kojem odlučuje. Rok za žalbu i sud kojem se žalba podnosi moraju se provjeriti u pouci o pravnom lijeku i mjerodavnom zakonu. Žalba nije novo suđenje bez ograničenja. Ona treba jasno povezati pobijani dio odluke sa žalbenim razlogom i posljedicom koja se traži. Koristan dodatni pregled pružaju objavljeni stavovi sudske prakse Bosne i Hercegovine.
- Pravosnažnost, izvršnost i izvršenjePravosnažna odluka više se ne može pobijati redovnim pravnim lijekom, ali to ne znači nužno da je svaka obaveza već dobrovoljno ispunjena. Kada dužnik ne postupi po izvršnoj ispravi, povjerilac može pokrenuti izvršni postupak u BiH. Za izbor sredstva i predmeta izvršenja važni su podaci o imovini dužnika, sadržaj izvršne isprave i ograničenja koja štite određena primanja ili stvari. Kod strane odluke prije domaćeg izvršenja može biti potreban postupak njenog priznanja.
Vanredni pravni lijekovi nisu dodatna redovna žalba
Nakon pravosnažnosti samo u zakonom propisanim situacijama mogu biti dopušteni određeni vanredni pravni lijekovi, poput revizije ili ponavljanja postupka. Njihova dopuštenost zavisi od vrste odluke, vrijednosti spora, pravnog pitanja, razloga koji se ističe i procesnog roka. Nezadovoljstvo ishodom samo po sebi nije razlog da viši sud ponovo ocijeni cijeli predmet.
Ustavna apelacija također nije nastavak redovne sudske hijerarhije. Ustavni sud BiH ispituje ustavna pitanja i povrede zaštićenih prava pod uslovima iz Ustava i svojih Pravila. Evropski sud za ljudska prava nije četvrti stepen domaćeg suđenja i ne ispravlja svaku navodnu grešku u primjeni domaćeg zakona. Njegova uloga odnosi se na prava iz Evropske konvencije, nakon ispunjavanja uslova dopuštenosti. Više o toj posebnoj zaštiti nalazi se u vodiču o Evropskom sudu za ljudska prava.
Šta pripremiti prije obraćanja sudu ili advokatu
Najkorisnija dokumentacija nije nužno najobimnija. Vrijednost pripreme zavisi od toga može li se iz nje brzo utvrditi šta se dogodilo, između koga, kada i kojim dokazom se svaka važna činjenica potvrđuje.
Osnovna kontrolna lista za procjenu predmeta
- puna imena, identifikacioni podaci i aktuelne adrese svih učesnika
- kratka hronologija događaja sa tačnim datumima
- ugovori, odluke, računi, dopisi i dokazi o dostavljanju
- originali ili čitljive kopije isprava, bez izostavljenih stranica
- podaci o ranijim postupcima i brojevima predmeta
- rokovi navedeni u odluci, pozivu ili pouci o pravnom lijeku
- jasno određen rezultat koji se želi postići
- podaci o protivnoj strani i poznatoj imovini ako se očekuje izvršenje
Hronologija prije pravne argumentacije
Činjenice treba prvo složiti po datumima, bez preskakanja neugodnih ili spornih okolnosti. Uz svaki događaj korisno je označiti dokaz koji ga potvrđuje. Takav pregled odmah pokazuje gdje dokumentacija podržava tvrdnju, gdje postoji samo usmeno saznanje i gdje treba pribaviti dodatni dokaz. Pravna kvalifikacija dolazi nakon što je činjenična slika potpuna.
Rokovi i dokaz o prijemu
Rok često počinje teći od dostavljanja odluke, saznanja za određenu činjenicu ili nastanka događaja koji zakon smatra relevantnim. Zbog toga kovertu, povratnicu, potvrdu elektronske dostave i zapisnik o uručenju ne treba odbaciti. Datum na samom dokumentu i datum kada je dokument primljen mogu imati različito procesno značenje.
Troškovi i realan cilj postupka
Prije tužbe treba procijeniti sudsku taksu, trošak zastupanja, vještačenja, prijevoda i moguće obaveze naknade troškova protivnoj strani. Pregled advokatskih i sudskih troškova pomaže pri planiranju, ali konačan obračun zavisi od vrijednosti i vrste predmeta, broja radnji i važeće tarife. Pravna pobjeda ima praktičnu vrijednost samo ako se traženi rezultat može provesti.
Strane i digitalne isprave
Dokument iz inostranstva može zahtijevati original, Apostille ili drugi oblik legalizacije i prijevod ovlaštenog sudskog tumača. Elektronska poruka, snimak ekrana ili digitalni dokument treba sačuvati zajedno sa podacima koji pokazuju porijeklo, datum i cjelovitost sadržaja. Sama štampana slika poruke ponekad ne otkriva pošiljaoca, adresata ili puni tok komunikacije.
Najčešće greške koje slabe predmet
Najčešće poteškoće ne nastaju zato što stranka nema nijedan dokaz, nego zato što zahtjev nije precizno povezan sa dokazima. Problem mogu stvoriti pogrešno označen tuženi, zahtjev koji se ne može izvršiti, propušten rok, nepotpuna isprava, oslanjanje na svjedoka koji nema neposredno saznanje ili očekivanje da će sud sam pribaviti sve što nedostaje. Jednako je rizično pokrenuti postupak bez procjene solventnosti protivne strane kada je cilj naplata novca.
Uredna priprema ne znači unaprijed napisati što više pravnih termina. Ona znači izdvojiti odlučne činjenice, provjeriti nadležnost i rokove, sačuvati vjerodostojne dokaze i postaviti zahtjev koji odgovara stvarnom cilju. Takav pristup sudu olakšava upravljanje postupkom, a stranci omogućava realniju procjenu rizika.
Vrsta pravnog problema određuje put kroz pravosuđe
Isti događaj može otvoriti više od jednog pravnog pitanja. Saobraćajna nezgoda, na primjer, može istovremeno imati prekršajne, krivične, osiguravajuće i odštetne posljedice, ali se svako pitanje rješava prema vlastitim pravilima.
| Pravni problem | Uobičajeni procesni put | Povezani vodič |
|---|---|---|
| Ugovor, dug ili naknada štete | Parnični postupak, a nakon izvršne isprave po potrebi izvršni postupak | Naknada štete u BiH |
| Nekretnina i stvarna prava | Parnični ili vanparnični postupak, uz zemljišnoknjižne i katastarske radnje | Nekretnine u Bosni i Hercegovini |
| Ostavina i nasljedna prava | Ostavinski postupak, a kod spora o pravu moguća je parnica | Nasljedno pravo BiH |
| Spor između privrednih subjekata | Privredni postupak pred stvarno i mjesno nadležnim sudom | Privredni i međunarodni privredni sporovi |
| Prava iz radnog odnosa | Zaštita kod poslodavca kada je propisana, mirno rješavanje i sudski postupak | Radno pravo u BiH |
| Konačni upravni akt | Upravni spor nakon korištenja redovnih pravnih sredstava u upravnom postupku, kada su dopuštena | Upravno pravo i sudska praksa |
Ova podjela je orijentaciona. Konačan procesni put zavisi od sadržaja zahtjeva, posebnog zakona i činjenica predmeta. Kada jedan životni događaj proizvodi više pravnih posljedica, važno je uskladiti redoslijed postupaka i paziti da se izjava ili dokaz iz jednog predmeta ne posmatra izolirano od drugog.
Česta pitanja o pravosuđu u BiH
Kratki odgovori na pitanja koja se najčešće postavljaju pri izboru suda i pravnog lijeka.
Kako se određuje koji je sud nadležan?
Prvo se utvrđuje stvarna nadležnost prema vrsti i, kada je relevantno, vrijednosti predmeta. Zatim se utvrđuje mjesna nadležnost prema prebivalištu ili sjedištu stranke, mjestu nastanka događaja, lokaciji nekretnine ili drugoj vezi koju određuje zakon.
Koja je razlika između stvarne i mjesne nadležnosti?
Stvarna nadležnost određuje vrstu i nivo suda koji smije rješavati predmet. Mjesna nadležnost određuje teritorijalno konkretan sud pred kojim se postupak vodi.
Ko odlučuje o žalbi protiv prvostepene odluke?
To zavisi od sistema i vrste postupka. Uobičajeno, o žalbama protiv odluka općinskih sudova odlučuju kantonalni sudovi, protiv odluka osnovnih sudova okružni sudovi, a u Brčko distriktu Apelacioni sud. Posebna pravila važe za Sud BiH i privredne sudove.
Da li je Ustavni sud BiH redovni treći stepen?
Ne. Ustavni sud BiH nije redovni sud iznad svih drugih sudova. Njegova apelaciona nadležnost odnosi se na ustavna pitanja i zaštitu ustavnih prava, u pravilu nakon iscrpljivanja djelotvornih pravnih lijekova.
Može li se odmah obratiti Evropskom sudu za ljudska prava?
U pravilu ne. Prije predstavke Evropskom sudu za ljudska prava moraju biti iscrpljeni efektivni domaći pravni lijekovi i ispunjeni svi drugi uslovi dopuštenosti.
Službeni izvori i provjera podataka
- VSTV BiH - Sudski sistem Bosne i Hercegovine
- Portal pravosuđa BiH - Sudovi u Federaciji BiH
- Portal pravosuđa BiH - Sudovi u Republici Srpskoj
- Sud Bosne i Hercegovine - Organizaciona struktura
- Ustavni sud Bosne i Hercegovine - Apelaciona jurisdikcija
Sadržaj je posljednji put stručno pregledan i ažuriran
Klijenti nam vjeruju od 1993.
Advokatska kancelarija Prnjavorac aktivno radi od 1993. godine. Danas, u svojoj četvrtoj deceniji rada, ima preko 1.030 Google recenzija sa ocjenom 5.0 / 5 na dva nezavisna Google poslovna profila.
Sve recenzije su javne na oba profila, bez filtriranja:
Ostale oblasti rada kancelarije
Pružamo pravnu pomoć i zastupanje u brojnim pravnim oblastima u Bosni i Hercegovini:
