Advokatska kancelarija

weight
"Na┼ía za┼ítita nije u na┼íem oru┼żju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein
AP

Radno pravo - sudska praksa Bosne i Hercegovine


ODLUKA VRHOVNOG SUDA FBiH

┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á Obra─Źun pla─çe uru─Źen radniku po ─Źlanu 80. stav 1. Zakona o radu predstavlja izvr┼ínu ispravu za isplatu neto pla─çe i doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.

┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á Isplata neto pla─çe u zakonskom roku ne podrazumijeva situaciju iz ─Źlana 80. stav 1. Zakona o radu, pa obra─Źun pla─çe u tom slu─Źaju nema svojstvo izvr┼íne isprave i ne predstavlja izvr┼íni naslov za uplatu obaveznih doprinosa.

Broj: 43 0 I 193857 21 Spp od 31.5.2021. godine

 

O b r a z l o ┼ż e n j e

 

┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á U Op─çinskom sudu u Zenici u toku je izvr┼íni postupak po prijedlogu tra┼żitelja izvr┼íenja protiv izvr┼íenika radi uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, na osnovu obra─Źuna pla─çe, kao izvr┼íne isprave.

┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á Op─çinski sud u Zenici je dana 19.2.2021. godine, po slu┼żbenoj du┼żnosti, zahtjevom pokrenuo postupak pred Vrhovnim sudom Federacije radi rje┼íavanja spornog pravnog pitanja. Uz zahtjev je dostavio predmet tog suda broj 43 0 I 193857 21 I.

┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á Sporno pravno pitanje glasi: „da li se u izvr┼ínom postupku prema obra─Źunu pla─çe, koji se prema odredbi ─Źlana 80. stav 2. Zakona o radu smatra izvr┼ínom ispravom, u vezi sa ─Źlanom 23. stav 4. Zakona o izvr┼ínom postupku, mo┼że tra┼żiti isplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje“.

┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á U obrazlo┼żenju zahtjeva Op─çinski sud u Zenici navodi da je pred tim sudom trenutno pokrenut izvr┼íni postupak u 117 predmeta prijedlogom za izvr┼íenje na osnovu obra─Źuna pla─çe, kao izvr┼íne isprave, kojim se potra┼żuje uplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje pljenidbom i prenosom nov─Źanih sredstava sa transakcijskog ra─Źuna izvr┼íenika u korist tra┼żitelja izvr┼íenja na depozitni ra─Źun Bud┼żeta Federacije BiH.

─îinjenice relevantne za rje┼íavanje spornog pravnog pitanja, po navodima Op─çinskog suda u Zenici su sljede─çe: u dosada┼ínjoj praksi taj sud je odre─Ĺivao izvr┼íenje na osnovu obra─Źuna pla─çe, kao izvr┼íne isprave u smislu odredbe ─Źlana 80. stav 2. Zakona o radu, radi isplate pla─çe. U postupcima koji su trenutno u toku, prijedlogom za izvr┼íenje pokre─çe se pitanje izvr┼íenja na dijelu obra─Źuna pla─çe koji se odnosi na obra─Źunate, a neupla─çene doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje (jer je neto pla─ça ispla─çena), uz mi┼íljenje da se prema obra─Źunu pla─çe, kao izvr┼íne isprave, mo┼że potra┼żivati samo isplata pla─çe u izvr┼ínom postupku, a ne i isplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Taj sud cijeni da zakonsko rje┼íenje da se obra─Źun pla─çe smatra izvr┼ínom ispravom, ustanovljeno je radi br┼żeg i efikasnijeg realizovanja prava zaposlenika ÔÇô prava na isplatu pla─çe po mjese─Źnom obra─Źunu, jer prema prilo┼żenom obra─Źunu pla─çe, zaposleniku i pripada pravo na isplatu pla─çe, po┼íto iz navedenih zakonskih odredaba ne proizilazi da se obra─Źun pla─çe odnosi na isplatu doprinosa iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á Vrhovni sud Federacije BiH cijeni da je nazna─Źeno sporno pravno pitanje od zna─Źaja za odlu─Źivanje u ve─çem broju predmeta u postupku pred prvostepenim sudom jer o istom jo┼í nije zauzeo pravno shva─çanje, a rije─Ź je o pitanju o kojem se mo┼że o─Źekivati razli─Źita praksa ni┼żestepenih sudova.

┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á Prema ─Źlanu 79. stav 1. Zakona o radu pla─ça se ispla─çuje nakon obavljenog rada, u periodima isplate koji je mogu biti du┼żi od 30 dana, a prema stavu 3. prilikom isplate pla─çe poslodavac je du┼żan radniku uru─Źiti pisani obra─Źun pla─çe.

┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á ─îlanom 80. stav 1. Zakona o radu propisano je da poslodavac koji ne isplati pla─çu u roku iz ─Źlana 79. stav 1. ovog zakona ili je ne isplati u cijelosti, du┼żan je do kraja mjeseca, u kojem je dospjela isplata pla─çe, radniku uru─Źiti obra─Źun pla─çe koju je bio du┼żan isplatiti. Stavom 2. propisano je da obra─Źun iz stava 1. tog ─Źlana smatra se izvr┼ínom ispravom.

┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á Prema pravilu ─Źlana 22. Zakona o izvr┼ínom postupku sud odre─Ĺuje izvr┼íenje samo na osnovu izvr┼íne ili vjerodostojne isprave, osim ako tim zakonom nije druk─Źije odre─Ĺeno. Nema izvr┼íenja bez valjanog pravnog osnova ÔÇô izvr┼ínog naslova.

┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á Pla─ça se defini┼íe kao propisani ili ugovoreni nov─Źani iznos koji je poslodavac du┼żan isplatiti radniku za izvr┼íeni odnosno obavljeni rad. Zakon o radu ne defini┼íe sadr┼żaj obra─Źuna ispla─çene pla─çe, odnosno sadr┼żaj obra─Źuna pla─çe koju je poslodavac radniku bio du┼żan isplatiti ako je na dan dospjelosti nije isplatio. Me─Ĺutim, odredbama┬á Zakona o porezu na dohodak (─Źlan 28. stav 2.), te Zakona o doprinosima (─Źlan 11. stav 2.) propisane su obaveze poslodavca u vezi sa obra─Źunom pla─çe i dostavljanjem potrebnih obrazaca poreznoj upravi. Tim odredbama propisano je da podaci o ispla─çenim primanjima, utvr─Ĺenim osnovicama i obra─Źunatim i obustavljenim iznosima obaveznih doprinosa i poreza moraju odgovarati podacima iskazanim u isplatnim listama koje je poslodavac du┼żan dostaviti radniku. Dostavljanje potrebnih obrazaca je obaveza poslodavca, te isti, izme─Ĺu ostalog sadr┼że i podatke o pla─çenim doprinosima na teret poslodavca. Doprinosi se pla─çaju pri isplati pla─çe.

┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á Dakle, obra─Źun pla─çe, izme─Ĺu ostalog, sadr┼żi podatke o vrsti i iznosima obra─Źunatih doprinosa iz pla─çe i obavezno se uru─Źuju radniku.

┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á S obzirom na obavezu poslodavca da prilikom isplate pla─çe uru─Źi pisani obra─Źun pla─çe radniku (─Źlan 79. stav 3. Zakona o radu), te njegove daljnje obaveze po Zakonu o porezu na dohodak (dostavljanje podataka o pla─çenim doprinosa na teret poslodavca), te sadr┼żaj obra─Źuna pla─çe koji je isti i u slu─Źaju isplate pla─çe po ─Źlanu 79. Zakona o radu i neispla─çene pla─çe na dan dospjelosti (─Źlan 80. Zakona o radu), obra─Źun pla─çe sa obra─Źunatom neto pla─çom i obaveznim doprinosima predstavlja izvr┼ínu ispravu kojom radnik mo┼że ostvariti svoja potra┼żivanja (isplatu pla─çe i uplatu doprinosa) ako ih nije ostvario u roku propisanom u zakonu, dakle samo u situaciji kada su ispunjene pretpostavke iz ─Źlana 80. Zakona o radu.

┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á Ukoliko je radniku ispla─çena neto pla─ça u zakonskom roku, a poslodavac nije ispunio svoju obavezu dostavljanjem podataka poreznoj upravi o upla─çenim doprinosima, tada se ne radi o situaciji iz ─Źlana 80. Zakona o radu, te obra─Źun pla─çe ne bi bio osnova, odnosno izvr┼íni naslov za naplatu obaveznih doprinosa.

┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á Zbog izlo┼żenog, odlu─Źeno je kao u izreci.

 

┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á Predsjednica Gra─Ĺanskog odjeljenja
Slavica ─îindrak,s.r.

 

<------->

 

─îlan 89. Zakona o radu

KOD KONTINUIRANE POVREDE IZ RADNOG ODNOSA KOJA NEPREKIDNO TRAJE POSLODAVAC NIJE PREKLUDIRAN U PRAVU NA DAVANJE OTKAZA UGOVORA O RADU BUDU─ćI DA ROK OD 15 DANA IZ ─îLANA 89. ZAKONA O RADU NE PO─îINJE TE─ćI SVE DOK TAKVO PONA┼áANJE TRAJE.

(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 58 0 Rs 099128 17 Rev od 16.4.2019. godine)

 

<------->

 


─îlan 101. Zakona o radu

PRAVO NA ODBRANU, U SMISLU ODREDBE ČLANA 101. ZAKONA O RADU, PODRAZUMIJEVA PRAVO RADNIKA DA SE IZJAŠNJAVA O ČINJENICAMA, A NE OBAVEZU POSLODAVCA DA MU DOSTAVLJA PRIBAVLJENE DOKAZE O NJEGOVOM PONAŠANJU.

 

Iz obrazlo┼żenja:

Pravilno je prvostepeni sud ocijenio da okolnost da tu┼żeni nije dostavio tu┼żitelju tra┼żeni snimak video nadzora ne predstavlja uskra─çivanje prava na odbranu, ako je tu┼żitelju data mogu─çnost da se izja┼ínjava o ─Źinjenicama koje su na taj na─Źin utvr─Ĺene, a o ─Źemu je on od strane poslodavca bio upoznat. Pravo na odbranu, u smislu odredbe ─Źlana 101. ZOR, naime, podrazumijeva pravo radnika da se izja┼ínjava o ─Źinjenicama, a ne obavezu poslodavca da mu dostavlja pribavljene dokaze o njegovom pona┼íanju. Kako je tu┼żitelju, u konkretnom slu─Źaju, od strane tu┼żenog data mogu─çnost da se u postupku u kojem su utvr─Ĺivane ─Źinjenice od zna─Źaja za odluku o otkazu, o tim ─Źinjenicama izjasni, te kako tu┼żiteljevo priznanje tih ─Źinjenica u ovom postupku nije dovedeno u pitanje, nego je, naprotiv, potvr─Ĺeno izvedenim dokazima, pogre┼ían je pravni zaklju─Źak drugostepenog suda da razlozi za otkaz nisu bili opravdani.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 43 0 Rs 131696 17 Rev od 11.6.2019. godine)

 

<------->

 

Interni premještaj zaposlenika iz mjesta rada u drugo mjesto

Kada Zakonom o radu u institucijama Bosne i Hercegovine i Pravilnikom o internom premje┼ítaju i raspore─Ĺivanju zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine nije uop┼íte propisana mogu─çnost internog premje┼ítaja zaposlenika iz mjesta rada u drugo mjesto niti su propisani kriteriji za takav interni premje┼ítaj, u nedostatku takve regulative, zaposlenik se bez njegove saglasnosti ne mo┼że interno premjestiti iz mjesta rada i stanovanja u drugo mjesto rada, ako bi se takvim premje┼ítajem bitno pogor┼íale li─Źne i porodi─Źne prilike zaposlenika.

Iz obrazlo┼żenja:
Iz pobijane prvostepene presude proizilazi da je prvostepeni sud svoj zaklju─Źak o nezakonitosti internog premje┼ítaja tu┼żiteljice iz mjesta rada i stanovanja ÔÇô Banja Luka u Bijeljinu, zasnovao na povredama u postupku ponude izmijenjenog ugovora o radu u smislu odredbi ─Źlana 81. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine, za koje povrede je ocijenio da su za posljedicu imale nezakonitost internog premje┼ítaja tu┼żiteljice.
Dakle, prvostepeni sud je iz navedenih razloga poni┼ítio i odluku tu┼żene o internom premje┼ítaju tu┼żiteljice, a da pri tom nije cijenio da li je odluka o internom premje┼ítaju tu┼żiteljice imala upori┼íta u odredbama Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine („Sl. glasnik BiH“, broj: 26/04, 7/05, 48/05, 60/10 i 32/13) i Pravilnika o internom premje┼ítaju i raspore─Ĺivanju zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine („Sl. glasnik BiH“, broj: 19/12 i 49/13).
Naime, po shvatanju drugostepenog suda, odredbama navedenog zakona i pravilnika nije uopšte propisana mogućnost internog premještaja zaposlenika iz mjesta rada u drugo mjesto, niti su propisani kriteriji za takav interni premještaj.
Po shvatanju drugostepenog suda, u nedostatku takve regulative, tu┼żiteljica u konkretnom slu─Źaju ne bi mogla bez njene saglasnosti biti interno premje┼ítena iz mjesta rada i stanovanja (Banja Luka) u drugo mjesto rada (Bijeljina) ako bi se premje┼ítajem bitno pogor┼íale njene porodi─Źne prilike. S obzirom na udaljenost Banje Luke i Bijeljine, nesumnjivo da bi se u konkretnom slu─Źaju, premje┼ítajem tu┼żiteljice, bitno pogor┼íale li─Źne i porodi─Źne prilike tu┼żiteljice, odnosno njenog porodi─Źnog doma─çinstva (suprug i dvoje maloljetne djece), s obzirom da tu┼żiteljica ne bi mogla svakodnevno putovati na posao iz mjesta stanovanja u novo mjesto rada u koje bi bila interno trajno raspore─Ĺena.
Iz navedenih razloga, po shvatanju drugostepenog suda, nezakonite su odluke tu┼żene o internom premje┼ítaju tu┼żiteljice, kao i izmijenjeni ugovor o radu te ih je prvostepeni sud pravilno poni┼ítio i obavezao tu┼żenu da tu┼żiteljicu vrati na ranije radno mjesto.

(Presuda vije─ça Apelacionog odjeljenja broj: S1 3 P030324 19 G┼ż od 17.05.2019. g.)

<------->

 

Zastara prava na uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje

Pravo na uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje po osnovu radnog odnosa ne zastarijeva, pa ne mo┼że nastupiti ni prekluzija za podno┼íenje tu┼żbe u smislu odredbi ─Źlana 83. stav 4. i 5. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine.

Iz obrazlo┼żenja:
Za odluku da li je tu┼żena obavezna uplatiti doprinose za utu┼żeni period, odlu─Źna ─Źinjenica je da je tu┼żena za isti period presudom Op┼ítinskog suda u Sarajevu, broj: Pr 146/99-A od 05.07.2004. g., koja je potvr─Ĺena presudom Suda Bosne i Hercegovine, broj: G┼ż-116/06 od 25.04.20007. g., obavezana da tu┼żitelju isplati razlike plata, ┼íto je i izmirila u postupku prinudnog izvr┼íenja.

Odbijaju─çi prigovor zastare potra┼żivanja prvostepeni sud je pravilno primijenio odredbe ─Źlana 101. stav 2. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Sl. novine F BiH“, broj: 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06, 4/09 i 55/12) prema kojim obaveza poslodavca na uplatu obaveznih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje ne zastarijeva, a time i pravo zaposlenika da iste potra┼żuje.
Kako obaveza poslodavca na uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za zaposlenog ne zastarijeva, to ni podno┼íenje tu┼żbe za ostvarivanje navedenog prava nije uslovljeno rokovima za sudsku za┼ítitu prava iz radnog odnosa u smislu odredbi ─Źlana 83. stav 4. i 5. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine, niti se na navedeno potra┼żivanje primjenjuju rokovi zastare potra┼żivanja iz odredbe ─Źlana
86. navedenog Zakona.
Prvostepeni sud je, cijene─çi nespornu ─Źinjenicu da je tu┼żena pravosna┼żno obavezana na isplatu razlike plate, pravilno primijenio materijalno pravo, obavezuju─çi tu┼żenu da uplati doprinose za PIO na iznose i za periode za koje je tu┼żitelju dosu─Ĺena i ispla─çena razlika plate.
Zakon o doprinosima isklju─Źuje primjenu odredbi o zastari potra┼żivanja iz Zakona o obligacionim odnosima i Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine, pa samim tim ne mo┼że nastupiti ni prekluzija za podno┼íenje tu┼żbe za ostvarivanje navedenog prava.

(Presuda vije─ça Apelacionog odjeljenja broj: S1 3 P 031214 19 G┼ż od 15.07.2019. g.)

<------->

 

Osnov i uslovi za ostvarivanje naknade na rad nakon isteka mandata

Naknada za rad ─Źlanu komisije nakon isteka mandata pripada iz osnova poslovodstva bez naloga pod uslovom da obavljeni posao nije trpio odlaganje i da je sprije─Źio nastanak nenadoknadive ┼ítete.

Iz obrazlo┼żenja:
Revizioni prigovor pogre┼íne primjene materijalnog prava u smislu pogre┼íne pravne kvalifikacije utvr─Ĺenog ─Źinjeni─Źnog stanja ovo reviziono vije─çe odbija kao neosnovan iz razloga ┼íto je, u obrazlo┼żenju pobijane presude drugostepenog gra─Ĺanskog vije─ça Suda Bosne i Hercegovine jasno obrazlo┼żeno, da su se, u konkretnom slu─Źaju, stekla obilje┼żja instituta poslovodstva bez naloga iz odredbe ─Źlana 220. ZOO. To proizilazi iz nesporno utvr─Ĺenog ─Źinjeni─Źnog stanja, da su tu┼żitelji, nakon isteka mandata obavljali stru─Źne poslove u Vije─çu za GMO ─Źime su nezvano pristupili vr┼íenju tu─Ĺeg posla. Kako organ koji je nadle┼żan nije donio odluku o imenovanju sastava komisije od oktobra 2013. do 30.07.2015. g., nastupila bi ┼íteta za Bosnu i Hercegovine bez stru─Źnih mi┼íljenja, a op┼íti interes ukazuje da posao koji su vr┼íili tu┼żitelji nije trpio odlaganje. Stoga je zaklju─Źeno da su u postupanju tu┼żitelja ostvarena sva obilje┼żja instituta poslovodstva bez naloga jer su postupali bez ovla┼ítenja dr┼żavnog organa, ali su se u smislu ─Źlana 222. stava
1.┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á ZOO rukovodili potrebama onoga ─Źiji je posao, odnosno drugotu┼żene da obezbijedi funcionisanje Vije─ça koje je po zakonu du┼żna imenovati, a to je propustila u du┼żem vremenskom periodu. Drugotu┼żena se za cio utu┼żeni period nije protivila da tu┼żitelji vr┼íe poslove iz nadle┼żnosti Vije─ça za GMO, niti je takve aktivnosti zabranila, ┼íto bi isklju─Źilo tu┼żiteljima ostvarivanje prava poslovo─Ĺe bez naloga kako je to propisano ─Źlanom 226. stavom 1. ZOO. Upravo suprotno, svi izvje┼ítaji tu┼żitelja su prihva─çeni, pa ni tokom parnice nije bio sporan obim obavljenih poslova i, kona─Źno, drugotu┼żena je preuzela sve akte koje je donijelo Vije─çe za GMO.
I po shvatanju ovog revizionog vije─ça, drugostepeno gra─Ĺansko vije─çe Suda Bosne i Hercegovine izvelo je pravilan zaklju─Źak da tu┼żiteljima, kao poslovo─Ĺama bez naloga, pripada pravo na naknadu kako je to propisano odredbom ─Źlana 223. stava
2.┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á ZOO. Ovla┼ítenje za obavljanje poslova u Vije─çu za GMO drugotu┼żena prenosi na ─Źlanove Vije─ça njihovim imenovanjem i stoga je drugotu┼żena du┼żna po zakonu isplatiti tu┼żiteljima naknadu za nesporno izvr┼íene poslove kontinuirano vr┼íene u utu┼żenom periodu. Svim aktima koji se nalaze u spisu predmeta tu┼żena se nije protivila radu imenovanih ─Źlanova Vije─ça za GMO, nego je potvr─Ĺivala da, u slu─Źaju da nakon isteka mandata nadle┼żni organ ne pokrene i ne provede zakonsku proceduru produ┼żenja mandata, odnosno razrje┼íenja sadu┼żnosti imenovanih ─Źlanova Vije─ça za GMO, njihove obaveze i ovla┼ítenja ne prestaju, ve─ç egzistiraju do okon─Źanja postupka produ┼żenja mandata, odnosno razrje┼íenja s du┼żnosti i imenovanja novih ─Źlanova Vije─ça za GMO.

(Presuda vije─ça Apelacionog odjeljenja broj: S1 3 P 025342 18 Rev od 21.09.2018. g.)

 

<------->

 

Ostvarivanje prava za autorska djela stvorena u radnom odnosu
Djelo stvoreno u toku radnog vremena po nalogu i od materijala poslodavca smatra se autorskim djelom stvorenim u radnom odnosu.
Autorsko pravo koje pripada tvorcu djela ne sadr┼żi pravo vlasni┼ítva ili drugo stvarno pravo, pa stoga autor neosnovano zahtijeva povrat djela pozivom na samo autorsko pravo.

 

Iz obrazlo┼żenja:
─îinjeni─Źno utvr─Ĺenje Suda, da su sporna djela stvarana u toku radnog vremena, materijalom tu┼żene i po uputstvu tu┼żene, ukazuju da se u konkretnom slu─Źaju radi o autorskom djelu stvorenom u radnom odnosu.
Pretpostavka prenosa prava na poslodavca i posebne odredbe o prenosu prava su regulisane ─Źlanom 100. i ─Źlanom 101. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, koje odredbe Sud pravilno citira, ali pogre┼íno primjenjuje, kao i odredbu ─Źlana 67. istog Zakona koje reguli┼íe odnos autorskog prava i prava vlasni┼ítva.
Iz sadr┼żine odredbe ─Źlana 67. proizilazi da je autorsko pravo samostalno i nezavisno od prava vlasni┼ítva ili drugih stvarnih prava na stvari na kojoj ili u kojoj je autorsko djelo fiksirano...., a ─Źlanom 68. stav 1. istog Zakona je predvi─Ĺeno da raspolaganje pojedina─Źnim autorsko-imovinskim pravima ili drugim pravima autora na djelu NE UTI─îU na pravo vlasni┼ítva na stvari na kojoj ili u kojoj je autorsko djelo fiksirano. Iz ovakvog sadr┼żaja navedenih zakonskih odredaba proizilazi da je pobijanom presudom do┼ílo do pogre┼íne primjene materijalnog prava kada je Sud zaklju─Źio da ─Źinjenica da je autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu, nije od uticaja kod utvr─Ĺenja da tu┼żitelju pripada pravo na pobrojanim slikama.
Primijenjeno na konkretan slu─Źaj jasno proizilazi da tu┼żitelju ne pripada pravo na predaju u posjed pobrojanih umjetni─Źkih djela iz razloga ┼íto, tu┼żitelj nije uop┼íte vlasnik ili nosilac drugih stvarnih prava na navedenim umjetni─Źkim djelima. Ovdje je o─Źito do┼ílo do poistovje─çivanja autorskih imovinskih prava od suda s pravom vlasni┼ítva ili drugim stvarnim pravima na stvar.
Sadr┼żaj autorskog prava je odre─Ĺen ─Źlanom 15. Zakona i to tako ┼íto je decidno predvi─Ĺeno da je autorsko pravo jedinstveno pravo na autorskom djelu koje sadr┼żi isklju─Źiva li─Źno-pravna ovla┼ítenja (autorska moralna prava), isklju─Źivo imovinska pravna ovla┼ítenja (autorska imovinska prava) i druga ovla┼ítenja autora (druga prava autora).
Iz ─Źlana 20. stav 1. istog Zakona jasno proizilazi da autorska imovinska prava sadr┼że isklju─Źivo ovla┼ítenje autora da zabrani ili dozvoli iskori┼ítavanje svog djela i primjeraka tog djela, a da autorska prava naro─Źito sadr┼że: pravo reporoduciranja, pravo distribuiranja, pravo davanja u zakup, pravo saop─çavanja javnosti, pravo prerade, pravo audiovizuelno prilago─Ĺavanja i pravo prevoda, ┼íto zna─Źi da je isto nezavisno od prava vlasni┼ítva ili drugih prava na stvari na kojoj je autorsko djelo fiksirano. Iz ─Źlana 68. istog Zakona proizilazi da raspolaganje pojedina─Źnim autorskim imovinskim pravima ili drugim pravima autora na djelu ne uti─Źu na pravo vlasni┼ítva na stvar.
Prema tome, autorsko pravo je nezavisno od prava vlasništva i drugih stvarnih prava na stvar.
Dakle, tu┼żitelj jeste autor pobrojanih djela i istom pripada autorsko pravo nad istim, ali to pravo u sebi ne sadr┼żava pravo vlasni┼ítva ili drugo stvarno pravo na navedenim slikama, ─Źiji je tu┼żitelj autor i ─Źiji povrat tra┼żi. Ova ─Źinjenica jasno proizilazi upravo iz dokaza i utvr─Ĺenih ─Źinjenica da su navedena djela stvarana u toku radnog vremena i materijalom koji je osigurala tu┼żena.

(Presuda vije─ça Apelacionog odjeljenja broj:S1 3 P015651 16 Rev od 15.09.2016. g.)

 

<------->

 

─îlan 89. stav 1. Zakona o radu FBiH

U PETNAESTODNEVNI ROK IZ ODREDBE ─îLANA 89. STAV 1. ZAKONA O RADU NE RA─îUNA SE DAN U KOJI JE OVLAŠTENO LICE POSLODAVCA SAZNALO ZA ─îINJENICU ZBOG KOJE SE DAJE OTKAZ.

 

(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 126 0 Rs 149285 15 Rev od 18.01.2018. godine.

 

<------->

 


─îlan 21. stav 1. i ─Źlan 31. stav 1. Zakona o dr┼żavnoj slu┼żbi u Federaciji BiH, ─Źlan 27. stav
4. Zakona o pla─çama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH.

DR┼ŻAVNI SLU┼ŻBENIK/NAMJEŠTENIK KOJI JE RJEŠENJEM RASPORE─ÉEN NA RADNO MJESTO I KOJEM JE UTVR─ÉENO PRAVO NA PLA─ćU I VISINA PLA─ćE, NEMA PRAVO NA ISPLATU PLA─ćE PO VE─ćEM KOEFICIJENTU DOK NE ISHODI RJEŠENJE KOJIM ─ćE SE UTVRDITI PRIPADAJU─ćA VISINA PLA─ćE ZA POSLOVE KOJE OBAVLJA PREMA VA┼ŻE─ćIM PROPISIMA.

 

Iz obrazlo┼żenja:

 

Analiziranjem navedenih odredbi proizilazi da je za dr┼żavnog slu┼żbenika pravni osnov za sticanje njegovog prava na pla─çu, obra─Źun i isplatu pla─çe sa ve─çim koeficijentom rješenje rukovodioca dr┼żavne slu┼żbe. U situaciji kada dr┼żavni slu┼żbenik nije ishodio rješenje o pla─çi sa koeficijentom ve─çim od onog koji je propisan za to radno mjesto, ne bi mogao ni ste─çi pravo na isplatu pla─çe sa ve─çim koeficijentom. Pravo na isplatu pla─çe dr┼żavni slu┼żbenik ne sti─Źe po samom zakonu. To je li─Źno imovinsko pravo dr┼żavnog slu┼żbenika koje rješenjem utvr─Ĺuje rukovodilac dr┼żavne slu┼żbe. Dospije─çe iznosa pla─çe nastupa donošenjem rješenja o pravu na pla─çu i visini pla─çe, a tim se rješenjem odre─Ĺuje i dan po─Źetka isplate pla─çe na osnovu priznatog prava.

PRAVNO SHVATANJE zauzeto na sjednici Gra─Ĺanskog odjeljenja Vrhovnog suda Federacije BiH dana 11.10.2018. godine.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 51 0 Rs 069530 15 Rev od 20.12.2018. godine).

 

<------->

 


─îlan 4. stav 3., ─Źlan 12. stav 3. i ─Źlan 13. Zakona o zabrani diskriminacije BiH u vezi sa ─Źlanom 225. stav 1. i ─Źlanom 422. Zakona o parni─Źnom postupku

SPOR IZME─ÉU ZAPOSLENIKA I POSLODAVCA U POGLEDU OSTVARIVANJA SUDSKE ZAŠTITE ZBOG MOBINGA PREDSTAVLJA U PROCESNOM SMISLU PARNICU IZ RADNIH ODNOSA, U KOJOJ ROK ZA PODNOŠENJE ┼ŻALBE PROTIV PRESUDE ODNOSNO RJEŠENJA JE 15 DANA.



Iz obrazlo┼żenja:

 

Odredbom ─Źlana 12. stav 3. Zakonu o zabrani diskriminacije BIH, regulisano je da o tu┼żbama iz stava 1. ovog ─Źlana odlu─Źuje nadle┼żni sud primjenjuju─çi odredbe Zakona o parni─Źnom postupku koje se primjenjuju u Bosni i Hercegovini, ako ovim zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno.

Odredbom ─Źlana 13. istog zakona regulisana je nadle┼żnost, rokovi za podnošenje tu┼żbe, dozvoljenost revizije i rok za podnošenje revizije, te izvršenje, mogu─çnost da sud odlu─Źi da ┼żalba ne zadr┼żava izvršenje ili odre─Ĺuje kra─çi rok za ispunjenje radnje koja je nalo┼żena tu┼żenom, a da pri tome nije posebno normiran rok za ┼żalbu.

Mobing kao jedan od oblika diskriminacije prema ─Źlanu 4. stav 3. navednog zakona definira se kao oblik nefizi─Źkog uznemiravanja na radnom mjestu, koji podrazumijeva ponavljanje radnji koje imaju poni┼żavaju─çi efekat na ┼żrtvu ─Źija je svrha ili posljedica degradacija radnih uvjeta ili profesionalnog statusa zaposlenog, pa po stanovištu ovog suda radi se o sporu iz radnih odnosa za koji su u Zakonu o parni─Źnom postupku propisane posebne procesno-pravne odredbe, uklju─Źuju─çi i odredbe o roku za ┼żalbu.

Dakle, spor izme─Ĺu zaposlenika i poslodavca u pogledu ostvarivanja sudske zaštite zbog mobinga, predstavlja u procesnom smislu parnicu iz radnih odnosa, u kojoj rok za podnošenje ┼żalbe na presudu odnosno rješenje je 15 dana (pravni stav VS FBiH donijet na sjednici Gra─Ĺanskog odjeljenja dana 18.12.2018. godine).

Prema tome, kako je tu┼żitelj prvostepenu presudu primio dana 25.10.2013.godine i ┼żalba izjavio dana 23.11.2013. godine, pravilno je odlu─Źio drugostepeni sud kada je predmetnu ┼żalbu odbacio kao neblagovremenu saglasno odredbama ─Źlana 422. u vezi sa ─Źlanom 225. stav. 1. ZPP, budu─çi je izjavljena mimo zakonom propisanog roka.

PRAVNO SHVATANJE zauzeto na sjednici Gra─Ĺanskog odjeljenja Vrhovnog suda Federacije BiH dana 18.12.2018. godine.

(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 65 0 Rs 190615 18 Rev od 24.12.2018. godine)

 

 

 

<------->

 

 

Pravni stav:

 

„Dr┼żavni slu┼żbenik/namještenik koji je rješenjem raspore─Ĺen na radno mjesto i kojem je utvr─Ĺeno pravo na pla─çu i visina pla─çe, nema pravo na isplatu pla─çe po ve─çem koeficijentu, dok ne ishodi rješenje kojim ─çe se utvrditi pripadaju─ça visina pla─çe za poslove koje obavlja, prema va┼że─çim propisima.“

 

NA SJEDNICI GRA─ÉANSKOG ODJELJENJA VRHOVNOG SUDA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE, ODR┼ŻANE DANA 11.10.2018. GODINE.

 

 

<------->

 

─îlan 2. i 27. stav 2. Zakona o porezu na dohodak

SAGLASNO PRAVILIMA MATERIJALNOG PRAVA SADR┼ŻANIM U ZAKONU O POREZU NA DOHODAK FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE UNATO─î TOME ŠTO JE ZAPOSLENIK OBVEZNIK PLA─ćANJA POREZA NA DOHODAK – ─îLAN 2. I 27. STAV 2. NAVEDENOG ZAKONA, OBRA─îUN, OBUSTAVU I UPLATU AKONTACIJE POREZA NA DOHODAK OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI VRŠI POSLODAVAC ILI SAM OBVEZNIK POREZA, KOJI NIJE OVLAŠTEN DA ZAHTJEV ZA ISPLATU IZNOSA POREZA NA DOHODAK ISTAKNE U ODNOSU NA POSLODAVCA.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 65 0 Rs 356032 16 Rev od 07.09.2017. godine).

 

<------->

 

─îlan 2. stav 1. Op─çeg kolektivnog ugovora i ─Źlan 3. Zakona o radu FBiH

VLASNIK OBRTNIK IMA STATUS POSLODAVCA I NA ISTOG SE ODNOSE ONE ODREDBE ZAKONA O RADU I OP─ćEG KOLEKTIVNOG UGOVORA KOJE TRETIRAJU PRAVA I OBAVEZE POSLODAVCA.

 

Iz obrazlo┼żenja:
Tako─Ĺer su neutemeljeni revizijski navodi da se na tu┼żenog u konkretnom sporu ne mo┼że
primijeniti Op─çi kolektivni ugovor iz razloga što je tu┼żeni fizi─Źka osoba, obrtnik i vlasnik SZR Frizerski salon „Sport“, te da je udru┼żen u obrtni─Źku komoru, koja nije potpisnik Op─çeg kolektivnog ugovora. Ovo iz razloga što Op─çi kolektivni ugovor koji je stupio na snagu 08.09.2005. godine, ─Źiji ugovara─Ź je izme─Ĺu ostalog i Udru┼żenje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine, odredbom ─Źlana 2. stav 1. reguliše da je Kolektivni ugovor obavezuju─çi i da va┼żi za sve pravne subjekte, dakle za sve poslodavce. Nadalje, prema odredbi ─Źlana 3. Zakona o radu poslodavac je fizi─Źko ili pravno lice koje zaposleniku daje posao na osnovu ugovora o radu. Dakle, vlasnik obrtnik ima status poslodavca i na istog se odnose one odredbe Zakona o radu i Op─çeg kolektivnog ugovora koje tretiraju prava i obaveze poslodavca.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 17 0 Rs 040323 15 Rev od 09.02.2017. godine).

 

<------->

 

─îlan 5. Zakona o radu

RADNJE KOJE PREDUZIMA POSLODAVAC, ODNOSNO NJEGOV ZAKONSKI ZASTUPNIK, U CILJU EFIKASNIJE ORGANIZACIJE POSLA I RADNE DISCIPLINE, A KOJE SE ODNOSE NA SVE ZAPOSLENIKE, NE PREDSTAVLJAJU MOBING. ISTO TAKO, NI ─îINJENICA DA SU TU┼ŻITELJI DOBILI OPOMENE PRED OTKAZ ZBOG NE IZVRŠAVANJA RADNIH OBAVEZA, UKOLIKO SU DATE U SKLADU SA ZAKONSKIM OVLAŠTENJIMA, NE MOGU SE SMATRATI OBLIKOM DISKRIMINACIJE, OSIM AKO ZA CILJ IMAJU UGRO┼ŻAVANJE RADNOG MJESTA TU┼ŻITELJA ILI IMAJU SISTEMSKI I PONI┼ŻAVAJU─ćI KARAKTER.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 58 0 Rs 092256 17 Rev od 06.04.2017. godine).

 

<------->

 

─îlan 72. stav 3. Zakona o radu

ZAPOSLENIK IMA PRAVO NA NAKNADU PLA─ćE ZA VRIJEME NESKRIVLJENOG PREKIDA RADA, A TRAJANJE OVOG PRAVA NIJE OGRANI─îENO ZAKONOM.

Iz obrazlo┼żenja:

Drugostepeni sud je shvatanja da tu┼żitelju ne pripada pravo na naknadu pla─çe u smislu ─Źlana
72. stav 3. Zakona o radu koji se odnosi na privremeni zastoj u proizvodnji, kod ─Źinjenice da više od 4 godine radne neanga┼żovanosti tu┼żitelja, ne mo┼że se smatrati privremenim zastojem u proizvodnji, da tu┼żitelj tokom postupka nije dokazao razloge zbog kojih nije radio, tako da na pouzdan na─Źin nije utvr─Ĺeno da li je do prekida rada došlo krivicom tu┼żitelja ili zbog privremenog zastoja u proizvodnji ili iz drugih razloga.
Po ocjeni ovog suda ovaj zaklju─Źak drugostepenog suda je neprihvatljiv. Naime, drugostepeni sud u potpunosti zanemaruje da je tu┼żeni u odgovoru na tu┼żbu izri─Źito naveo da tu┼żeni ne radi više godina i da tu┼żitelj nije kriv što je došlo do prekida rada kao nespornu ─Źinjenicu da tu┼żeni kao poslodavac u utu┼żenom periodu tu┼żitelju nije riješio radno pravni status. Kod ovakvog utvr─Ĺenja i nespornih ─Źinjenica da tu┼żeni ne radi više godina i da je sam tu┼żeni u─Źinio nespornim da tu┼żitelj nije kriv što je došlo do prekida kod tu┼żenog, neprihvatljivo je stanovište drugostepenog suda kojim stavlja na teret tu┼żitelju da dokazuje ─Źinjenice da nije kriv što nije dolazio na posao. Dakle, shodno navedenom mo┼że samo proizilaziti zaklju─Źak da razlozi za prekid rada su mogli biti iznu─Ĺeni objektivnim okolnostima ili postupcima tu┼żenog kao poslodavca, a nikako skrivljenim ponašanjem zaposlenika. Nadalje, za razliku od pla─çe koja se ostvaruje radom, naknada pla─çe se ostvaruje bez rada u slu─Źajevima koji su odre─Ĺeni zakonom,
kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. U konkretnom slu─Źaju za naknadu pla─çe za vrijeme neskrivljenog prekida rada postoji osnov u zakonu i u Pravilniku o radu tu┼żenog. Prema tome, radi se o jednom od prava proisteklih iz rada, koje su zakon, a i akti samog poslodavca izri─Źito garantovali, pri ─Źemu mjere trajanja ovog prava nisu ograni─Źene niti u zakonu, a ni u pravilniku o radu, dakle, ne predvi─Ĺaju potpuni gubitak ovog prava, odnosno naknade pla─çe u slu─Źaju prekida rada u du┼żem trajanju. Iz navedenih razloga, drugostepeni sud je u osporenoj odluci pogrešno primijenio materijalno pravo i relevantne odredbe ─Źlana 123. i ─Źlana 126. ZPP-a, kada je u kona─Źnici odbio ovaj dio tu┼żbenog zahtjeva usmjeren na naknadu pla─çe i doprinosa u
spornom periodu od 01.01.2009. do 12.04.2013. godine, te neosnovano prebacio na tu┼żitelja teret dokazivanja odre─Ĺenih ─Źinjenica koje i nisu bile sporne.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 53 0 Rs 045534 17 Rev od 10.10.2017. godine).

 

<------->

─îlan 19. stav 4. u vezi sa ─Źlanom 64. stav 2. Zakona o radu


ZAPOSLENIKU KOJI ZA VRIJEME BOLOVANJA USLJED PRETRPLJENE POVREDE NA RADU IMA SKLOPLJEN UGOVOR O RADU NA ODRE─ÉENO VRIJEME TAJ UGOVOR PRESTAJE EX LEGE, ISTEKOM VREMENA NA KOJI JE SKLOPLJEN. DALJNJIM KORIŠTENJEM BOLOVANJA UGOVOR NIJE „PRETVOREN“ U UGOVOR O RADU NA NEODRE─ÉENO VRIJEME.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 49 0 Rs 026007 15 Rev od 24.12.2015. godine)

 

<------->

 

─îlan 88. stav 1. i ─Źlan 22. Zakona o radu

ODBIJANJE UPUTE OD STRANE ZAPOSLENIKA NA RAD U INOSTRANSTVO, U OKOLNOSTIMA KADA NIJE POSTIGNUTA PISMENA SUGLASNOST IZME─ÉU ZAPOSLENIKA I POSLODAVCA O USLOVIMA RADA U INOSTRANSTVU I VRA─ćANJE U ZEMLJU, NE PREDSTAVLJA TEŠKU POVREDU RADNE DU┼ŻNOSTI, NITI TAKVO PONAŠANJE ZAPOSLENIKA PREDSTAVLJA PRAVNI OSNOV ZA PRESTANAK NJEGOVOG RADNOG ODNOSA.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 63 0 Rs 016179 14 Rev od 08.03.2016. godine)

 

 

<------->

 

─îlan 89. Zakona o radu

POSLODAVAC NE MO┼ŻE SVOJIM PRAVILNIKOM PRODU┼ŻITI ROK U KOJEM MO┼ŻE OTKAZATI UGOVOR O RADU, NITI MO┼ŻE PROPISATI, SUPROTNO ZAKONSKOM ODRE─ÉENJU, DA TAJ ROK PO─îINJE TE─ćI OD DANA DONOŠENJA DISCIPLINSKE MJERE.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 39 0 Rs 026418 15 Rev od 03.03.2016. godine)

 

<------->

 

PRESTANKOM VA┼ŻENJA ZAKONA PRESTAJE I VA┼ŻITI PRAVILNIK DONESEN NA OSNOVU NJEGA.

 

(Pravni stav usvojen na sjednici Gra─Ĺanskog odjeljenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine od 20.04.2016. godine)

 

 

<------->

 

─îlan 96. stav 2. ta─Źka 2. Zakona o radu

DA BI SE MOGLA OSTVARITI NEMATERIJALNA ŠTETA POVODOM NEZAKONITE ODLUKE POSLODAVCA PREMA ─îLANU 200. ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA POTREBNO JE DA JE TA ODLUKA KOJOM JE POVRIJE─ÉENO PRAVO IZ RADNOG ODNOSA KOD ZAPOSLENIKA IZAZVALA OZBILJNIJE POREME─îAJE EMOCIONALNE I PSIHI─îKE RAVNOTE┼ŻE, A POSEBNO UKOLIKO JE TAJ POREME─îAJ PRODUKT ŠIKANE.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 65 0 Rs 201785 14 Rev od 10.02.2015. godine)

 

<------->

 

─îlan 97. stav 2. Zakona o radu

PRIHVATANJE ILI NEPRIHVATANJE PONUDE I POTPISIVANJE IZMIJENJENOG UGOVORA O RADU NIJE USLOV ZA SUDSKU ZAŠTITU U SPORU RADI PONIŠTENJA ODLUKE O OTKAZU. I U SLU─îAJU KADA ZAPOSLENIK NE PRIHVATI IZMIJENJENI UGOVOR O RADU, POSLIJE DONOŠENJA ODLUKE O OTKAZU MO┼ŻE SA USPJEHOM ISTICATI POSTOJANJE USLOVA ZA NEZAKONITOST IZMIJENJENOG UGOVORA KAKO U METERIJALNOM TAKO I U FORMALNOM SMISLU.

 

(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 58 0 Rs 056905 11 Rev od 27.12.2012. godine)

 

<------->

 

Stav usvojen na sjednici Gra─Ĺanskog odjeljenja odr┼żana dana 12.03.2015. godine

PROMJENA VLASNI─îKE STRUKTURE POSLODAVCA, SAMA PO SEBI, NE SPRIJE─îAVA PRENOS DOTADAŠNJIH UGOVORA O RADU ZAPOSLENIKA, SA SVIM STE─îENIM PRAVIMA, ZASNOVANIM NA NORMATIVNOM DIJELU GKU KOJI JE DO TADA OBAVEZIVAO POSLODAVCE.

 

<------->

 

─îlan 25. stav 1. Granskog kolektivnog ugovora u oblasti rudarstva

„NORMALNI REZULTATI“, KOJE IMA U VIDU ODREDBA ─îLANA 24. STAV 3. GRANSKOG KOLEKTIVNOG UGOVORA, PREDSTAVLJAJU DOPRINOS ZAPOSLENIKA U RADU, ODNOSNO ONO ŠTO SE OD NJEGA NORMALNO I UOBI─îAJENO O─îEKUJE U IZVRŠAVANJU PREUZETIH OBAVEZA. STOGA SE „NORMALNI REZULTATI“ NE MOGU DOVODITI U VEZU SA REZULTATIMA POSLOVANJA POSLODAVCA.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 32 0 Rs 008666 13 Rev od 20.04.2015. godine)

 

 

<------->

 

─îlan 76. Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji BiH
─îlan 5. stav 1. i ─Źlan 10. stav 2. Zakona o radu

ODREDBA GRANSKOG KOLEKTIVNOG UGOVORA, IZ ─îIJE SADR┼ŻINE PROIZILAZI DA SU PRAVA IZ TOG UGOVORA REZERVISANA ISKLJU─îIVO ZA ZAPOSLENIKE KOJI SU ─îLANOVI SINDIKATA KOJI JE POTPISNIK TOG UGOVORA, JE DISKRIMINATORSKA I KAO TAKVA APSOLUTNA NIŠTAVA.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 33 0 P 004791 13 Rev od 09.01.2015. godine)

 

<------->

 

Nejednak tretman zasnovan na etni─Źkoj pripadnosti

 

Nejednak tretman zasnovan na etni─Źkoj pripadnosti u postupku unapre─Ĺenja po internom oglasu imat ─çe obilje┼żja diskriminacije iz ─Źlana 2. stav 1. Zakona o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini samo ukoliko je tu┼żena bez zakonitog i objektivnog opravdanja dala prednost zaposleniku druge nacionalnosti koji je u istoj poziciji kao i tu┼żitelj u pogledu stru─Źne spreme, opisa poslova i sposobnosti potrebnih za radno mjesta koje se popunjava.

 

Iz obrazlo┼żenja:

 

Nije sporno, a na šta revizija ukazuje, da je tu┼żilac pokrenuo postupak zaštite od diskriminacije u procesu unapre─Ĺenja u viši ─Źin u postupku provedenom 2011. i 2012. godine, i to po dva osnova: 1) po osnovu etni─Źke pripadnosti tu┼żioca, a radnja diskriminacije je segregacija (odvajanje) kandidata na osnovu etni─Źke pripadnosti, i 2) po osnovu obrazovanja, a radnja diskriminacije je odre─Ĺivanje dodatnog kvalifikatornog uslova za unapre─Ĺenje u vidu završenog Komandno- štabnog kursa, a propuštanjem vrednovanja pravosudnog ispita.

Me─Ĺutim, da bi se primjenom ─Źlana 2. stav 1. Zakona o zabrani diskriminacije u BiH (Sl. glasnik BiH br. 59/09) utvrdilo postojanje diskriminacije u oblicima propisanim ─Źlanom 3 i 4 citiranog zakona, i po shvatanju revizijskog vije─ça, potrebno je utvr─Ĺenje da se prema tu┼żiocu postupalo druga─Źije nego prema drugim licima u istoj ili sli─Źnoj situaciji. Dakle, bitno je utvr─Ĺenje postojanja referentne grupe koja se nalazi u istoj situaciji kao i tu┼żilac, prema kojoj je tu┼żena postupila na druga─Źiji na─Źin, a da za takvo postupanje nema zakonitog i objektivnog opravdanja. Pravilan je zaklju─Źak ni┼żestepenih sudova da za tu┼żioca kao referentna grupa ne mo┼że biti svako profesionalno lice unaprije─Ĺeno u predmetnom procesu jer se ne nalaze u istoj poziciji. Naime, tu┼żilac se ne nalazi u istoj ili u sli─Źnoj situaciji sa vojnim licima koji obavljaju sanitetsku, saobra─çajnu, finansijsku, veterinarsku ili druge slu┼żbe. Za tu┼żioca referentnu grupu predstavljaju vojna lica u pravnoj slu┼żbi jer imaju istu poziciju kao i tu┼żilac u pogledu stru─Źne spreme, opisa posla i sposobnosti potrebnih za njihovo obavljanje. Tokom prvostepenog postupka nije utvr─Ĺeno da je prilikom unapre─Ĺenja u viši ─Źin u procesu provedenom 2011. i 2012. godine tu┼żena izvršila unapre─Ĺenje profesionalnog vojnog lica iz pravne slu┼żbe druge nacionalnosti, ─Źime bi tu┼żilac u─Źinio vjerovatnim da je razli─Źito tretriran po osnovu eti─Źke pripadnosti u odnosu na referentu grupu. S tim u vezi, paušalni su navodi revidenta da su dva majora pravne slu┼żbe, koji su se u procesu unapre─Ĺenja u 2011. godini nalazili na Rang listi za unapre─Ĺenje majora bošnja─Źke nacionalnosti

(pod rednim brojevima 42 i 44), unaprije─Ĺena u viši ─Źin, jer to ne proizilazi ni iz dokaza broj 4 na koji se revident poziva, a taj dokaz je samo „plan unapre─Ĺenja oficira i vojnika za 05/2011. godine.“

 

(Presuda vije─ça Apelacionog odjeljenja Suda BiH broj: S1 3 P 009838 15 Rev od
03.03.2015. godine)

 

<------->

 

Ovlaštenja Suda u sporu povodom zasnivanja radnog odnosa

 

U sporovima povodom zasnivanja radnog odnosa putem javnog oglasa, kandidatu ne pripada pravo osporavanja oglasa i preispitivanja djelimi─Źno provedene procedure, ukoliko je izostala odluka o izboru, dok tu┼żbeni zahtjev opredjeljen da sud umjesto poslodavca donese odluku o imenovanju na radno mjesto, nije osnovan.

 

Iz obrazlo┼żenja:

 

Pravilna je ocjena drugostepenog vije─ça, koju prihvata i ovo reviziono vije─çe Suda Bosne i Hercegovine, da utvr─Ĺene ─Źinjenice, kako je prvotu┼żena raspisala javni oglas, provela proceduru ocjenjivanja i sa─Źinila listu najuspješnijih kandidata, a potom prestala sa svim aktivnostima bez poništenja oglasa, ne mogu biti osnov za tu┼żbeni zahtjev, kako je to tu┼żilac opredijelio. Propusti u oglasnoj proceduri, na koje tu┼żilac ukazuje tokom cijelog postupka i u ─Źijoj osnovi nalazi nezakonitu obustavu procesa bezbjedonosne provjere i zloupotrebu ovlaštenja u pogledu okon─Źanja oglasne procedure, ne mogu biti predmet preispitivanja ili dovoditi se u vezu sa povredama prava koja nisu predmet tu┼żbenog zahtjeva. Ovo iz razloga, jer je odredbama ─Źlana 7. stava 1. Zakona o parni─Źnom postupku pred Sudom BiH, propisano da Sud u parni─Źnom postupku odlu─Źuje u granicama postavljenog tu┼żbenog zahtjeva i stoga se iznesena utvr─Ĺenja mogu cijeniti samo u odnosu na tu┼żbeni zahtjev za obavezivanje prvotu┼żene da tu┼żitelja imenuje na radno mjesto po javnom oglasu od 16.03.2005. godine.
I prema ocjeni ovog revizionog vije─ça, pravilno konstatuje drugostepeno vije─çe, u sporovima povodom raspisanog oglasa kandidatu pripada pravo osporavanja kona─Źne odluke o izboru, pobijanju oglasa kao cjeline ili izbora pojedinog kandidata. Kako prvotu┼żeno nije donijelo odluku o imenovanju kandidata po

raspisanom javnom oglasu, izostao je preduslov za pokretanje radnog spora povodom oglasa za zasnivanje radnog odnosa. Kandidati na javnom oglasu legitimisani su za pokretanje spora samo protiv kona─Źne odluke poslodavca i ne pripada im pravo osporavanja pojedinih faza provedene procedure. Nesporno je utvr─Ĺeno da procedura po raspisanom oglasu nije okon─Źana, tako da Sud nije imao osnova da cijeni pravilnost i zakonitost djelimi─Źno provedene procedure u kojoj je izostala kona─Źna odluka. Kako je pravilno utvr─Ĺeno, tu┼żilac je opredjelio tu┼żbeni zahtjev da Sud, umjesto poslodavca, donese odluku o imenovanju tu┼żioca na radno mjesto na koje je aplicirao, koji zahtjev je, i prema zaklju─Źku revizionog vije─ça, neosnovan, a samim tim neosnovan je imovinski zahtjev za isplatu razlike plate.

 

(Presuda vije─ça Apelacionog odjeljenja Suda BiH broj: S1 3 P 005150 14 Rev od
23.10.2014. godine)

 

 

<------->

 

─îlan 87. Zakona o policijskim slu┼żbenicima Kantona 10
─îlan 12. Op─çeg Kolektivnog ugovora

DODATAK ZA POSEBNE USLOVE RADA NA ODRE─ÉENIM RADNIM MJESTIMA IZ ─îLANA 87. ZAKONA O POLICIJSKIM SLU┼ŻBENICIMA NE ISKLJU─îUJE OSTALE NAKNADE U SKLADU SA ─îLANOM 12. OP─ćEG KOLEKTIVNOG UGOVORA.
─îLAN 87. ZAKONA O POLICIJSKIM SLU┼ŻBENICIMA SE ODNOSI NA ODRE─ÉENA RADNA MJESTA, A SVI OSTALI DODACI SE ODNOSE NA PLA─ćE ZAPOSLENIKA BEZ OBZIRA NA RADNO MJESTO.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 68 0 Rs 012752 13 Rev od 17.10.2013. godine).

 

<------->

 

─îlan 40. i 41. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine

ODLUKE USTAVNOG SUDA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE DJELUJU OD MOMENTA OBJAVLJIVANJA U SLU┼ŻBENIM GLASILIMA (EX. NUNC).

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 58 0 Rs 036154 12 Rev od 05.07.2012. godine).

 

<------->

 

OKU za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine – Kolektivni ugovor za djelatnost srednjeg obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine
Kolektivni ugovor za djelatnost srednjeg obrazovanja u Tuzlanskom kantonu

VISINA OSNOVNE PLA─ćE SE NE MO┼ŻE OBRA─îUNAVATI KORIŠTENJEM OSNOVICE I KOOEFICIJENTA IZ KOLEKTIVNOG UGOVORA RAZLI─îITOG NIVOA (OSNOVICE IZ OKU ZA TERITORIJU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE, A KOOEFICIJENT IZ KANTONALNOG UGOVORA ZA DJELATNOST SREDNJEG OBRAZOVANJA). ZA OBRA─îUN SE KORISTE PARAMETRI IZ KU ISTOG NIVOA ILI KANTONALNOG ILI FEDERALNOG, A NE KOMBINIRANO.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 32 0 P 002411 12 Rev od 22.04.2014. godine).

 

<------->

 

 

─îlan 12. Zakona o pla─çama i drugim naknadama sudija i tu┼żilaca u Federaciji BiH
─îlan 125. stav 3. Zakona o zdravstvenom osiguranju Federacije BiH

SUDIJE I TU┼ŻIOCI U FEDERACIJI BIH PRAVO NA NAKNADU ZA PORODILJSKO ODSUSTVO OSTVARUJU PO KANTONALNIM PROPISIMA U OBLASTI DJE─îIJE ZAŠTITE.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 45 0 P 005296 09 Rev od 22.03.2011. godine).

 

<------->

 

─îlan 113. i ─Źlan 116. Zakona o radnim odnosima i pla─çama slu┼żbenika organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine
─îlan 1. stav 2. Zakona o ustanovama Posavskog kantona u vezi sa ─Źlanom 71. i 72. Zakona o socijalnoj zaštiti

AKO JE DIREKTOR USTANOVE SOCIJALNE ZAŠTITE ZASNOVAO RADNI ODNOS NA NEODRE─ÉENO VRIJEME U USTANOVI SOCIJALNE ZAŠTITE U KOJOJ OBAVLJA FUNKCIJU DIREKTORA IMA PRAVO DA PO RAZRJEŠENJU SA TE FUNKCIJE BUDE PREMJEŠTEN NA DRUGE ODGOVARAJU─ćE POSLOVE, AKO TAKVIH POSLOVA IMA. ME─ÉUTIM, AKO JE DIREKTOR USTANOVE SOCIJALNE ZAŠTITE ZASNOVAO RADNI ODNOS NA ODRE─ÉENO VRIJEME ILI JE PRAVO PO OSNOVU RADA OSTVARIVAO NA OSNOVU UGOVORA O MENAD┼ŻERSTVU, NJEMU SA PRESTANKOM POSLOVODNE FUNKCIJE PRESTAJE I RADNI ODNOS.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 25 0 Rs 031083 13 Rev od 29.07.2014. godine).

 

<------->

 

─îlan 30., 94. stav 1. i 82. stav 1. ta─Źka 1. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije Bosne i Hercegovine

ZAKONITO JE RJEŠENJE POSLODAVCA NA TEMELJU KOJEG JE ZAPOSLENIKU PRESTAO PO SILI ZAKONA RADNI ODNOS ZBOG ISPUNJAVANJA USLOVA ZA STAROSNU PENZIJU KADA MU JE U PENZIJSKI STA┼Ż KAO POSEBAN STA┼Ż U DVOSTRUKOM TRAJANJU URA─îUNATO VRIJEME KOJE JE PROVEO U ODBRANI BOSNE I HERCEGOVINE U PERIODU OD 08.04.1992. – 22.12.1995. GODINE, IAKO MU ZA TAJ PERIOD NISU UPLA─ćENI DOPRINOSI.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 51 0 Rs 037214 12 Rev od 05.06.2014. godine).

 

<------->

 

─îlan 2. stav 1. Zakona o zabrani diskriminacije

KADA SE NA RASPISANI NATJE─îAJ ZA RAVNATELJA NISU POJAVILE I DRUGE OSOBE NE POSTOJI UPOREDNI FAKTOR ZA DISKRIMINACIJU.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 68 0 P 017561 13 Rev od 17.07.2014. godine).

 

<------->

 

─îlan 17., ─Źlan 13. stav 4. Zakona o zabrani diskriminacije

KOLEKTIVNU TU┼ŻBU ZA UTVR─ÉENJE DISKRIMINACIJE MOGU U SVOJSTVU TU┼ŻITELJA POKRENUTI ORGANIZACIJE KOJE SAME NISU ┼ŻRTVE POVREDE PRAVA, VE─ć POSTUPAK VODE NA OSNOVU ZAKONSKOG OVLAŠTENJA IZ ─îLANA 17. ZAKONA O ZABRANI DISKRIMINACIJE.

ROKOVI PROPISANI ─îLANOM 13. STAV 4. ZAKONA O ZABRANI DISKRIMINACIJE SU U SLU─îAJU KONTINUIRANIH DISKRIMINACIJA NEPRIMJENJIVI.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 58 0 Ps 095953 13 Rev od 29.08.2014. godine).

 

<------->

 

─îlan 64. stav 1. i ─Źlan 65. stav 1. Zakona o radu

POSLODAVAC MO┼ŻE OTKAZATI ZAPOSLENIKU UGOVOR O RADU ZA VRIJEME DOK TRAJE NJEGOVA PRIVREMENA NESPOSOBNOST ZA RAD ZBOG BOLESTI, OSIM U SLU─îAJU TAKVE SPRIJE─îENOSTI KOJU JE PROUZROKOVALA POVREDA NA RADU ILI PROFESIONALNA BOLEST.


(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 65 0 P 050087 12 Rev od 12.03.2013. g.)

 

<------->

 

Primjena pravila o polnoj zastupljenosti zaposlenih pri zasnivanju radnog odnosa ili unapre─Ĺenju

Princip polne zastupljenosti kandidata pri zasnivanju radnog odnosa ili unapre─Ĺenju putem internog oglasa mogu─çe je primijeniti isklju─Źivo u situaciji kada su kandidati razli─Źitog pola ostvarili jednake uslove.

 

Iz obrazlo┼żenja:

Nakon okon─Źane procedure unapre─Ĺenja po internom oglasu, tu┼żitelj je odlukom Komisije unaprije─Ĺen u viši ─Źin. Me─Ĺutim, navedena odluka poništena je rješenjem Policijskog odbora i u viši ─Źin unaprije─Ĺena je ┼żaliteljica, sa obrazlo┼żenjem da Komisija za unapre─Ĺenje nije pravilno nominovala prijavljene kandidate, da je unapre─Ĺenje izvršeno paušalno i pristrasno, te da nije uzeta u obzir polna zastupljenost kandidata.

U parni─Źnom postupku, koji je tu┼żitelj pokrenuo za osporavanje zakonitosti odluke Policijskog odbora, prvostepeni sud je utvrdio da oba kandidata ispunjavaju uslove internog oglasa, da tu┼żitelj ima du┼żi sta┼ż, više završenih stru─Źnih kurseva, ve─çu ocjenu za rad u prethodnoj godini od ┼żaliteljice i da je Komisija za unapre─Ĺenje tu┼żitelja ocijenila zbirnom ocjenom 5,00, a ┼żaliteljicu zbirnom ocjenom 2,00.

Prvostepeni sud je pravilno utvrdio da Komisija nije paušalno i pristrasno izvršila unapre─Ĺenje kandidata, da tu┼żitelj i ┼żaliteljica nisu imali jednake uslove s obzirom da je tu┼żitelj kao prvorangirani, ostvario bolju prosje─Źnu ocjenu, ne samo od ┼żaliteljice, nego od svih pedeset prijavljenih kandidata.

Neprihvatljivi su svi razlozi kojim se pobija pravilnost i zakonitost prvostepene presude kojom je poništena odluka Policijskog odbora. Naime, prvostepeni sud je pravilno primijenio odredbe Pravilnika o proceduri unapre─Ĺenja i izveo pravilan zaklju─Źak da je odluka donesena uz povredu odredbi koje obezbje─Ĺuju jednake uslove i mogu─çnosti za sve kandidate, objektivnost metoda i kriterija pri razmatranju prijava.

Unapre─Ĺenje tu┼żitelja nije dovelo do diskriminacije ┼żaliteljice na na─Źin na koji to navodi pobijana odluka Policijskog odbora s obzirom da u nedostatku jednakih uslova, princip polne zastupljenosti ne mo┼że derogirati osnovna na─Źela postupka i kriterije unapre─Ĺenja.

 

(Presuda Apelacionog odjeljenja Suda BiH broj: G┼ż-98/10 od 29.09.2010.godine)

<------->

 

Pravna priroda menad┼żerskog ugovora o radu i posljedice raskidanja ugovora na radnopravni status

Menad┼żerski ugovor o radu po svojoj prirodi je obligacionopravni ugovor sa elementima radnopravnog odnosa. U slu─Źaju raskida menad┼żerskog ugovora licu, koje prije zaklju─Źenja ugovora nije bilo u radnom odnosu kod poslodavca, ne pripada pravo da zahtijeva nastavak radnopravnog statusa i raspore─Ĺivanje na druge poslove i radne zadatke.

 

Iz obrazlo┼żenja:

Menad┼żerskim ugovorom tu┼żena je na tu┼żitelja prenijela ovlaštenja vezana za rukovo─Ĺenje poslovima, predstavljanje i zastupanje. Ovaj ugovor je sa─Źinjen po na─Źelu slobodnog ugovaranja za anga┼żovanje na odre─Ĺenim poslovima u ugovorenom periodu. Menad┼żerskim ugovorom zasniva se mandatni odnos, koji se po mnogim elementima razlikuje od radnog odnosa. Ovaj ugovor se mo┼że zaklju─Źiti sa zasnivanjem radnog odnosa ili bez zasnivanja, a mo┼że se zaklju─Źiti i sa licem koji je kod ugovara─Źa prije zaklju─Źenja ugovora bio u radnom odnosu. Ono što je zajedni─Źko za sve pomenute varijatete jeste da se menad┼żerski ugovor ne zasniva na odredbama radnopravnog zakonodavstva, nego na odredbama Zakona o obligacionim odnosima sa odre─Ĺenim elementima ugovora o djelu. Ovo iz razloga jer kod zaklju─Źenja ugovora pitanja prava i obaveza ugovornih strana nisu ograni─Źena odredbama Zakona o radu u institucijama BiH, koji posebno ne regulišu institut menad┼żerskog ugovora. Iako se menad┼żerski ugovor o radu mo┼że zaklju─Źiti sa zasnivanjem radnog odnosa, u kom dijelu ima elemente radnopravnog odnosa, po svojoj prirodi je obligacionopravni ugovor.

Tu┼żitelj prije zaklju─Źenja menad┼żerskog ugovora nije bio u radnom odnosu kod tu┼żene, pa je raskidanjem ugovora prestao i radni status koji je zasnovan ugovorom. Stoga nema osnova da tu┼żitelj zahtijeva nastavak radnog odnosa primjenom ─Źlana 7. ugovora kao pravo koje proizilaze iz ugovora o radu, kako to ┼żalba neosnovano ukazuje. Navedena odredba ugovora imala bi svoju primjenu jedino u slu─Źaju da je menad┼żerski ugovor prestao istekom roka na koji je zaklju─Źen, odnosno mandata koji je povjeren tu┼żitelju, nakon kojeg su slobodnom voljom, ugovara─Źi predvidjeli da isti preraste u radni odnos.

 

(Presuda Apelacionog odjeljenja Suda BiH broj: S1 3 P 007863 13 G┼ż 2 od 16.01.2014.godine)

 

<------->

 

Intervju kao kriterij za ocjenjivanje kandidata za prijem u radni odnos ili unapre─Ĺenje

Komisija za izbor ili za unapre─Ĺenje mo┼że ocijeniti kandidata nakon obavljenog intervjua i ocjenu ubrojati prilikom donošenja kona─Źne ocjene, samo ukoliko je podzakonskim aktima poslodavca intervju propisan kao jedan od kriterija za ocjenjivanje kandidata.

 

Iz obrazlo┼żenja:

Kriteriji za ocjenjivanje kandidata propisani odredbom ─Źlana 13. stav 2. Pravilnika o proceduri unapre─Ĺenja policijskih slu┼żbenika u prelaznom periodu (Sl. glasnik BiH br. 83/06), odnose se na: 1. relevantno profesionalno iskustvo, 2. ocjene rada, pohvale i nagrade nakon stupanja na snagu Zakona o policijskim slu┼żbenicima i 3. vrstu i broj sertifikata u oblasti napredne obuke u vezi sa pozicijom koja je interno oglašena.

Provedeni dokazi potvr─Ĺuju da je komisija za unapre─Ĺenje od tri propisana kriterija, za dva kriterija tu┼żitelja neobjektivno ocijenila. Pri tome Komisija za unapre─Ĺenje uvela je ocjene na intervjuu, kao ─Źetvrti kriterij koji se ubraja pri donošenju kona─Źne ocjene. Upravo ovaj kriterij korišten protivno odredbi ─Źlana 13. stav 2. Pravilnika, dao je neosnovanu prednost tu┼żitelju koji je dobio ocjenu 5 u odnosu na kandidata koji je dobio ocjenu 3 i koji je ┼żalbom osporavao tu┼żiteljev izbor.

Ove propuste Komisije za unapre─Ĺenje, utvrdio je i Odbor za ┼żalbe policijskih slu┼żbenika, koji je uva┼żio ┼żalbu i unaprijedio ┼żalitelja, a odluku o unapre─Ĺenju tu┼żitelja poništio. Drugostepena odluka koja se pobija u ovoj parnici, preispitala je ─Źinjeni─Źno stanje, otklonila nedostatke u primjeni materijalnog prava i tek potom utvrdila postojanje blage prednosti kandidata ┼żalitelja u odnosu na tu┼żitelja kao prvobitno izabranog.

„Odluka Odbora za ┼żalbe policijskih slu┼żbenika zasnovana je na potpuno i pravilno utvr─Ĺenom ─Źinjeni─Źnom stanju, implementirala je osnovne principe unapre─Ĺenja, nepristrasnost u radu, objektivnost metoda i kriterija pri razmatranju prijava propisanih odredbama ─Źlanom 2. i ─Źlanom 13. stav 2. Pravilnika. Time je donesena u skladu sa odredbama ─Źlana 214. stav 4. Zakona o policijskim slu┼żbenicima BiH (Sl. glasnik BiH br. 27/04 sa izmjenama), pa tu┼żitelj neosnovano osporava njenu pravilnost i zakonitost.

 

(Presuda Apelacionog odjeljenja Suda BiH broj: S1 3 P 003584 13 G┼ż od 07.05.2013.godine)

 

<------->

 

Preobra┼żaj radnog odnosa

Kad je radni odnos na odre─Ĺeno vrijeme uspostavljen bez javnog oglašavanja i provedene zakonske procedure o izboru kandidata, ne postoje nu┼żne pretpostavke za primjenu pravne fikcije iz ─Źlana 16, stav 4 Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine za preobra┼żaj takvog ugovora u ugovor na neodre─Ĺeno vrijeme.

 

Iz obrazlo┼żenja:

Nisu ispunjeni uslovi iz ─Źlana 16, stav 3 Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine za zaklju─Źenje ugovora o radu na odre─Ĺeno vrijeme: obavljanje vanrednih, privremenih ili povremenih poslova ili poslova ─Źiji se obim privremeno i nepredvi─Ĺeno pove─çao, a koji nisu trajnijeg karaktera, kao i radi zamjene odsutnog zaposlenika, dok traju potrebe za obavljanjem tih poslova, odnosno do povratka odsutnog zaposlenika, a najdu┼że dvije godine. Logi─Źno je da je za ovaj na─Źin prijema u radni odnos nu┼żno prethodno raspisivanje javnog oglasa i provo─Ĺenje postupka za izbor kandidata na na─Źin propisan ─Źlanom 8. navedenog Zakona, što je u konkretnom slu─Źaju izostalo.

Ni u jednom od prilo┼żenih rješenja poslodavca nije naveden razlog zasnivanja radnog odnosa na odre─Ĺeno vrijeme, a niti da je provedena propisana zakonska procedura za izbor kandidata. Kad je radni odnos na odre─Ĺeno vrijeme uspostavljen bez javnog oglašavanja i provedene zakonske procedure o izboru kandidata, nisu ispunjene nu┼żne pretpostavke za primjenu pravne fikcije iz ─Źlana 16, stav 4 Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine.

 

(Presuda Apelacionog odjeljenja Suda BiH broj: S1 3p 010689 13 G┼ż od 17.02.2014. godine)

 

<------->

 

─îlan 91. Zakona o radu
KADA NI TU┼ŻITELJICA U TOKU POSTUPKA NE SPORI DA JE IZVRŠILA RADNJU KOJA JE INTERNIM AKTOM POSLODAVCA PROPISANA KAO TE┼ŻA POVREDA RADNE DU┼ŻNOSTI ZA KOJU SE MO┼ŻE IZRE─îI DISCIPLINSKA MJERA PRESTANAK RADNOG ODNOSA, PA POSLODAVAC U ZAKONITO PROVEDENOM POSTUPKU I IZREKNE TAKVU MJERU, BEZ OSNOVA JE POZIVANJE REVIDENTICE NA NJENO PONAŠANJE NA RADNOM MJESTU PRIJE U─îINJENE TE┼ŻE POVREDE RADNE DU┼ŻNOSTI, JER JE DISKRECIONO PRAVO POSLODAVCA DA TO UZME ILI NE UZME KAO OLAKŠAVAJU─ćU OKOLNOST PRILIKOM IZRICANJA DISCIPLINSKE MJERE.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 70 0 Rs 001383 11 Rev od 23.05.2013. g.)

 

<------->

 

─îlan 93. Zakona o radu
OTKAZ UGOVORA O RADU SINDIKALNOM POVJERENIKU DOPUŠTEN JE SAMO UZ OBAVEZU SUODLU─îIVANJA SA FEDERALNIM MINISTARSTVOM NADLE┼ŻNIM ZA RAD, JER BEZ SAGLASNOSTI NAVEDENOG MINISTARSTVA NIJE MOGU─ćE OTKAZATI UGOVOR O RADU SINDIKALNOM POVJERENIKU ZA VRIJEME OBAVLJANJA NJEGOVE DU┼ŻNOSTI KAO I 6 MJESECI NAKON OBAVLJANJA TE DU┼ŻNOSTI.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 63 0 Rs 006467 11 Rev od 06.11.2012. g.)

 

<------->

 

─îlan 97. stav 2. Zakona o radu
PRIHVATANJE ILI NE PRIHVATANJE PONUDE I POTPISIVANJA IZMIJENJENOG UGOVORA O RADU NIJE USLOV ZA SUDSKU ZAŠTITU U SPORU RADI PONIŠTENJA ODLUKE O OTKAZU. I U SLU─îAJU KADA ZAPOSLENIK NE PRIHVATI IZMIJENJENI UGOVOR O RADU, POSLIJE DONOŠENJA ODLUKE O OTKAZU MO┼ŻE SA USPJEHOM ISTICATI POSTOJANJE USLOVA ZA NEZAKONITOST IZMIJENJENOG UGOVORA KAKO U MATERIJALNOM TAKO I U FORMALNOM SMISLU.

(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 58 0 Rs 056905 11 Rev od 27.12.2012. g.)

 

<------->

 

─îlan 18. Zakona o radnim odnosima i pla─çama slu┼żbenika organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine
UNATO─î TOME ŠTO JE RAD TU┼ŻITELJICE NA ODRE─ÉENO VRIJEME, NJEGOVIM PRODU┼ŻAVANJEM, TRAJAO DU┼ŻE OD 1 g., NAVEDENA ─îINJENICA NEMA ZA POSLJEDICU DA SE MO┼ŻE SMATRATI UGOVOROM O RADU NA NEODRE─ÉENO VRIJEME.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 65 0 Rs 044101 12 Rev od 29.03.2013. g.)

 

<------->



─îlan 143. Zakona o radu
ODREDBA ─îLANA 143. ZAKONA O RADU NE ŠTITI LICA KOJA SU IZ BILO KOG RAZLOGA IZGUBILA RADNOPRAVNI STATUS PRIJE 31.12.1991. g. ILI POSLIJE STUPANJA NA SNAGU ZAKONA O RADU (05.11.1999. g.), DOK ŠTITI LICA KOJA SU U TOM VREMENSKOM INTERVALU ZBOG RATA KAO VIŠE SILE ILI POSLJEDICA RATA OSTALA BEZ POSLA ILI BILA UPU─ćENA NA ─îEKANJE I ŠTITI IH U ODNOSU NA ONOG POSLODAVCA KOJI IH JE U TOM PERIODU UPUTIO NA ─îEKANJE POSLA, ODNOSNO KOD KOGA SU U TOM PERIODU OSTALA BEZ POSLA.

 

(Presuda Vrhovnog suda FBiH broj: 68 0 P 005354 11 Rev od 17.01.2013. g.)

 

<------->

 

─îlan 43. Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti komunalne privrede za teritoriju Federacije BiH
SAGLAŠAVAJU─ćI SE SA KOREKCIJOM VRIJEDNOSTI KOEFICIJENTA, SINDIKALNA ORGANIZACIJA SE SAGLASILA I SA POSTOJANJEM PROPISANIH USLOVA ZA KOREKCIJU NA BAZI MATERIJALNIH MOGU─ćNOSTI PREDUZE─ćA ZBOG ─îEGA NIJE POSTOJALA OBAVEZA ZA DOKAZIVANJE MATERIJALNIH MOGU─ćNOSTI TU┼ŻENOG U SUDSKOM POSTUPKU KAO OSNOVA ZA KOREKCIJU VRIJEDNOSTI KOEFICIJENTA.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 43 0 P 049619 12 Rev od 16.07.2013. g.)

 

 

<------->

 

─îlan 43. Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti komunalne privrede za teritoriju Federacije BiH
OKOLNOST DA JE TU┼ŻENI PRI NESPORNO ISPUNJENIM USLOVIMA ZA PRIMJENU ─îLANA 43. GRANSKOG KOLEKTIVNOG UGOVORA, PRILIKOM MATEMATI─îKOG OBRA─îUNA VISINE PLA─ćE, UTVR─ÉENE ODLUKOM OD 27.10.2006. g., VRŠIO SMANJENJE SATNICE, A NE KOEFICIJENTA SLO┼ŻENOSTI, IAKO BI SMANJENJEM KOEFICIJENTA SLO┼ŻENOSTI POSLOVA DOŠLO DO ISTOG REZULTATA U POGLEDU KONA─îNOG IZNOSA PLA─ćE, NEMA SAMA PO SEBI ZNA─îENJE POVREDE I NEZAKONITE PRIMJENE ─îLANA 43. GRANSKOG KOLEKTIVNOG UGOVORA KOJA BI ZA POSLJEDICU IMALA POVREDU PRAVA IZ RADNOG ODNOSA, ODNOSNO KOJA BI BILA OD SUŠTINSKOG UTICAJA NA TU┼ŻIO─îEVO OSTVARIVANJE I VISINU PREDMETNOG NOV─îANOG POTRA┼ŻIVANJA IZ RADNOG ODNOSA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 25 0 Rs 018058 12 Rev od 25.07.2013. g.)

 

<------->

 

─îlan 1. Kolektivnog ugovora za djelatnost osnovnog obrazovanja u Federaciji BiH
ODREDBE KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA DJELATNOST OSNOVNOG OBRAZOVANJA U FEDERACIJI BIH NE PRIMJENJUJU SE NA ZAPOSLENIKE PREDŠKOLSKIH USTANOVA.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 20 0 Rs 019511 12 Rev od 03.09.2013. g.)

 

<------->

 

─îlan 2. i ─Źlan 44. stav 2. Op─çeg Kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH iz 2005. g.
OD DANA STUPANJA NA SNAGU OP─ćEG KOLEKTIVNOG UGOVORA, PRESTANKOM PRIMJENE PRIVREMENOG UGOVORA O PRISTUPANJU UDRU┼ŻENJA POSLODAVACA U FBIH OP─ćEM KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA TERITORIJU FBIH IZ 2002. g. GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVOR U KOJEM JE IZRI─îITO NAVEDENO DA SE PRIMJENJUJE U SVIM PREDUZE─ćIMA SA DR┼ŻAVNIM, ODNOSNO SA VE─ćINSKIM DR┼ŻAVNIM KAPITALOM, NE MO┼ŻE OBAVEZIVATI PREDUZE─ćA SA PRIVATNIM ODNOSNO VE─ćINSKIM PRIVATNIM KAPITALOM, TE NJIH OBAVEZUJU OP─ćI KOLEKTIVNI UGOVOR IZ 2005. g. NA OSNOVU ODREDBE ─îLANA 2. STAV 2. TOG OK.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 43 0 P 029321 11 Rev od 20.05.2013. g.)

 

<------->

 

─îlan 68. Zakona o radnim odnosima
UKOLIKO POSTOJI NESKLAD IZMEDU UGOVORENOG RADNOG VREMENA (NEPUNO RADNO VRIJEME OD 4 SATA DNEVNO) I STVARNO PROVEDENOG VREMENA NA RADU (6 ODNOSNO 8 SATI) ZAPOSLENIKU PRIPADA PLACA ODNOSNO NAKNADA PLACE ZA STVARNO OBAVLJENI RAD.

(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 46 0 P 002760 11
Rev od 10.05.2012. g.)

 

<------->

 

─îlan 68. i 69. stav 2. Zakona o radu
─îlana 41. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom F BiH
PRAVILNIK O RADU PREDSTAVLJA AUTONOMAN OPŠTI AKT POSLODAVCA I NE MO┼ŻE SE TRETIRATI KAO „PROVEDBENI AKT“ KOLEKTIVNOG UGOVORA, NITI ODNOS PRAVILNIKA O RADU I KOLEKTIVNOG UGOVORA IMA OBILJE┼ŻJE HIJERARHIJE KOJA OBILJE┼ŻAVA ODNOS ZAKONA I PODZAKONSKIH AKATA.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 43 0 P 013607 11
Rev od 15.03.2012. g.)

 

<------->

 

─îlan 86. ta─Źka 2. i ─îlan 100. Zakona o radu
UGOVORU O VISINI, NACINU, USLOVIMA I ROKOVIMA ISPLATE OTPREMNINE, KOJEG JE ZAPOSLENIK ZAKLJUCIO SA POSLODAVCEM POVODOM POSLOVNO UVJETOVANOG OTKAZA, NE MO┼ŻE SE DATI PRAVNI ZNACAJ SPORAZUMA POSLODAVCA I ZAPOSLENIKA O PRESTANKU UGOVORA O RADU.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 58 0 P 000487 11
Rev od 26.06.2012. g.)

 

<------->

 

─îlan 88. stav 1. Zakona o radu
─îlan 23. i ─îlan 26. Zakona o vije─çu zaposlenika
PRETHODNU SAGLASNOST VIJECA ZAPOSLENIKA POSLODAVAC JE DU┼ŻAN PRIBAVITI NE SAMO U SLUCAJU POSLOVNO UVJETOVANOG OTKAZA, VEC ZA SLUCAJ OTKAZA ZBOG ODGOVORNOSTI ZAPOSLENIKA ZA TE┼ŻI PRIJESTUP ILI ZA TE┼ŻU POVREDU RADNIH OBAVEZA IZ UGOVORA O RADU.


(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 188329 11
Rev od 14.06.2012. g.)

 

<------->

 

─îlan 100. stav 2. i 4. Zakona o radu
─îlan 21 Op─çeg kolektivnog ugovora
PRAVO ZAPOSLENIKA NA OTPREMNINU PRILIKOM ODLASKA U PENZIJU NIJE USLOVLJENO ZAKLJUCENJEM UGOVORA IZMEDU ZAPOSLENIKA I POSLODAVCA O NACINU, UVJETIMA I ROKOVIMA ISPLATE OTPREMNINE, ODNOSNO REGULISANJEM TIH PITANJA U RJEŠENJU O PRESTANKU RADNOG ODNOSA ZBOG ODLASKA U PENZIJU.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 70 0 P 001378 11 Rev
od 19.01.2012. g.)

 

<------->

 

─îlan 96. stav 2. i ─îlan 103. stav 3. Zakona o radu
─îlan 67. stav 1. ta─Źka 2. Zakona o parni─Źnom postupku
KAD JE PREDMET RADNOG SPORA POBIJANJE ZAKONITOSTI OTKAZA ODNOSNO RJEŠENJA O PRESTANKU RADNOG ODNOSA, NEBLAGOVREMENA TU┼ŻBA SE ODBACUJE I U POGLEDU NOVCANOG ZAHTJEVA ZA ISPLATU NAKNADE PLACE U VISINI PLACE KOJU BI ZAPOSLENIK OSTVARIO DA JE RADIO.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 041086 11
Rev od 21.05.2012. g.).

 

<------->

 

─îlan 143. Zakona o radu
ODREDNICA „A U OVOM VREMENSKOM RAZDOBLJU NIJE ZASNOVAO RADNI ODNOS KOD DRUGOG POSLODAVCA“, SADR┼ŻANA U ─îLANU 143. STAV 2. ZAKONA O RADU, PODRAZUMJEVA VREMENSKI PERIOD OD 31.12.1991. DO DANA ISTEKA ROKA OD TRI MJESECA OD DANA STUPANJA NA SNAGU ZAKONA O RADU, U KOME ROKU PREDSTOJI OBAVEZA ZAPOSLENIKA DA SE OBRATI POSLODAVCU RADI USPOSTAVLJANJA RADNOPRAVNOG STATUSA.

 

(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 32 0 P 023955 11
Rev od 15.03.2012. g.)

 

<------->

 

─îlan 34. stav 1. i 2. Kolektivnog ugovora za srednje obrazovanje ┼Żupanije Posavske
U SITUACIJI KADA JE ODREDBA KOLEKTIVNOG UGOVORA NEPRIMJENJIVA JER NEDOSTAJE PODATAK NEOPHODAN ZA OBRACUN NAJNI┼ŻE PLACE, A SLIJEDOM TOGA I ZA OBRACUN OSNOVICE ZA PLACU (URED ZA STATISTIKU NIJE OBJAVLJIVAO PODATKE O PROSJECNIM PLACAMA KORISNIKA PRORACUNA ┼ŻUPANIJE POSAVSKE), TADA TU┼ŻITELJI NE MOGU OSNOVANO SVOJE POTRA┼ŻIVANJE UTEMELJITI NA TAKVOJ UGOVORNOJ ODREDBI.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 25 0 P 012730 11
Rev od 23.07.2012. g.)

 

<------->

 

─îlan 21. Zakona o radu
UGOVOR O PROFESIONALNOM IGRANJU, ZAKLJUCEN IZMEDU KOŠARKAŠKOG KLUBA I IGRACA, NEMA ZNACENJE UGOVORA O RADU.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 70 0 Rs 000754 10
Rev od 24.05.2011. g.)

 

<------->

 

─îlan 72. stav 3. Zakona o radu
UKIDANJU RADNOG MJESTA ZAPOSLENIKA NE MO┼ŻE SE DATI PRAVNI ZNACAJ PREKIDA RADA DO KOJEG JE DOŠLO USLIJED NASTUPANJA OKOLNOSTI ZA KOJE ZAPOSLENIK NIJE KRIV I ZA KOJE VRIJEME ZAPOSLENIK IMA PRAVO NA NAKNADU PLACE.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 63 0 P 003209 10
Rev od 12.05.2011. g.)

 

<------->

 

─îlan 86., ─îlan 87. i ─îlan 100. stav 1. Zakona o radu
NEMOGUCNOST IZVRŠAVANJA OBAVEZA IZ RADNOG ODNOSA USLIJED BOLESTI NE MO┼ŻE SE POISTOVIJETITI SA NEISPUNJAVANJEM OBAVEZA IZ UGOVORA O RADU OD STRANE ZAPOSLENIKA KOJA IMA ZA POSLJEDICU ODSUSTVO PRAVA NA OTPREMNINU.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 183774 11
Rev od 28.06.2011. g.)

 

<------->

 

─îlan 88. stav 1., ─îlan 89. i ─îlan 101. stav 1. Zakona o radu
U SLUCAJU IZVANREDNOG OTKAZA OD STRANE POSLODAVCA PREKLUZIVNI ROK IZ ─îLANA 89. ZAKONA O RADU POCINJE TECI OD DANA KADA JE ZA CINJENICU NA KOJOJ SE ZASNIVA IZVANREDNI OTKAZ SAZNALO LICE KOJE JE KOD POSLODAVCA OVLAŠTENO ZA ODLUCIVANJE O PRAVIMA I OBAVEZAMA IZ RADNOG ODNOSA, ILI LICE KOJE JE ZBOG SVOJIH OVLAŠTENJA DU┼ŻNO IZVIJESTITI NADLE┼ŻNU OSOBU O CINJENICI KOJA JE RAZLOG ZA OTKAZ.


(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 70 0 Rs 000996 10
Rev od 24.05.2011. g.)

 

<------->

 

─îlan 103. Zakona o radu
TU┼ŻBA U RADNOM SPORU MO┼ŻE BITI PODNESENA PROTIV ODLUKE KOJOM JE POVRIJEDENO PRAVO ZAPOSLENIKA, KAO I POVODOM POVREDE PRAVA ZAPOSLENIKA KOJA MU JE PRICINJENA FAKTICKOM RADNJOM POSLODAVCA. AKO JE POVREDA PRICINJENA ODLUKOM POSLODAVCA, PREDMET SPORA JE ZAHTJEV DA SE ONA PONIŠTI, A UZ TAJ OSNOVNI ZAHTJEV ZAPOSLENIK MO┼ŻE POSTAVITI I ZAHTJEVE DA SE USPOSTAVI RANIJE STANJE I DA MU SE NAKNADI ŠTETA. AKO JE POVREDA UCINJENA FAKTICKOM RADNJOM, PREDMET SPORA JE ZAHTJEV DA MU SE OMOGUCI OSTVARIVANJE POVRIJEDENOG PRAVA, A UZ TAJ ZAHTJEV MOGU SE POSTAVITI I ZAHTJEVI DA SE USPOSTAVI RANIJE STANJE, NAKNADI ŠTETA ILI ZAŠTITE DRUGI INTERESI. DAN SAZNANJA ZA POVREDU PRAVA VALJA VEZIVATI ZA PUNU IZVJESNOST O POSTOJANJU POVREDE, ODNOSNO ZA MOMENAT KAD POSTANE SASVIM JASNO DA JE PRAVO ZAPOSLENIKA POVRIJEDENO, PA U SLUCAJU SUMNJE TREBA IMATI U VIDU PRAVILO IN DUBIO PRO LABORIS (U SUMNJI BLA┼ŻE PO RADNIKA).


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 P 192603 11
Rev od 22.09.2011. g.)

 

<------->

 

─îlan 96. stav 2. Zakona o radu
─îlan 266. stav 1. Zakona o upravnom postupku
RJEŠENJE O PRESTANKU TU┼ŻIOCEVE FUNKCIJE DIREKTORA NIJE BILO POSLJEDICA NEUSPJELE PRIVATIZACIJE TU┼ŻENOG, VEC JE ISTO DONESENO NA NJEGOV LICNI ZAHTJEV, NAKON CEGA JE RASPOREDEN NA DRUGE POSLOVE ODGOVARAJUCE NJEGOVOJ STRUCNOJ SPREMI, PA STOGA SA OSNOVA CINJENICE DA JE RJEŠENJE O PRIVATIZACIJI PONIŠTENO TU┼ŻITELJ NE MO┼ŻE OSNOVANO ZAHTIJEVATI RAZLIKU IZMEDU PLACE RADNOG MJESTA DIREKTORA I PLACE RADNOG MJESTA NA KOJE JE RASPOREDEN NAKON RAZRJEŠENJA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 70 0 Rs 000172 09
Rev od 10.03.2011. g.)

 

<------->

 

─îlan 88. stav 1. Zakona o radu
OKOLNOST DA JE ZAPOSLENIK FALSIFIKOVAO DIPLOMU, SAMA PO SEBI, NE PREDSTAVLJA TE┼ŻU POVREDU RADNE OBAVEZE KOJA IMA ZA POSLJEDICU PRESTANAK RADNOG ODNOSA UKOLIKO ZAPOSLENIK TAKVU DIPLOMU NIJE UPOTRIJEBIO PRILIKOM ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA NITI JE OSNOVOM TE DIPLOME ZA SEBE ISHODIO NEKO PRAVO IZ RADNOG ODNOSA ILI SE DOVEO U PRIVILEGOVAN POLO┼ŻAJ U ODNOSU NA DRUGE ZAPOSLENIKE.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 33 0 P 007588 10
Rev od 24.05.2011. g.)

 

<------->

 

Nastavak na: radno pravo

Nazad na: sudska praksa BiH

 

Da bi ste na┼íli obrazlo┼żenje od odabrane setence iz oblasti radnog prava potrebno je da koristite Bilten sudske prakse Suda BiH, Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine / Vrhovnog suda Republike Srpske / Brcko distrikt BiH za odre─Ĺenu godinu.
Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 959 recenzija