Advokatska kancelarija

weight
"Na┼ía za┼ítita nije u na┼íem oru┼żju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein

AP

 

ZAKON
O NOTARIMA FEDERACIJE Bosne i Hercegovine

 

I – TEMELJNE ODREDBE

─îlanak 1.
Cilj zakona

Ovim zakonom ure─Ĺuju se organizacija, ovlaštenja, na─Źin rada, notarski ispit, kao i druga pitanja od zna─Źaja za rad notara na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija)

─îlanak 2.
Javna slu┼żba

Slu┼żba notara je javna slu┼żba koju obavljaju notari, koji su samostalni i neovinsi nositelji te slu┼żbe.

─îlanak 3.
Obavljanje slu┼żbe

Notar obavlja slu┼żbu notara profesionalno i isklju─Źivo kao zanimanje tijekom vremena za koje je imenovan, sukladno ovom zakonu i propisima donesenim na temelju ovog zakona.
Notar mo┼że svoju slu┼żbu vršiti do navršenih 70 godina ┼żivota, ukoliko ne nastupe razlozi za prijevremeni prestanak slu┼żbe prema ─Źlanku 31. stavak 1. to─Źka 1. i 3. do 6. ili za razrješenje prema ─Źlanku 32. ovog zakona.

─îlanak 4.
Dokazna snaga notarskih isprava

Notarske isprave su sve isprave notara, koje on sa─Źini na temelju ovog zakona, a u okviru svoje nadle┼żnosti.
Notarske isprave su: isprave nastale notarskom obradom, notarske ovjere i notarske potvrde.
Notarske isprave su javne isprave i va┼że kod svih organa vlasti, pravnih osoba i drugih institucija neovisno od toga od kojeg su notara izdate.
Notarski obra─Ĺene isprave, koje je notar sa─Źino u granicama svojih slu┼żbenih ovlaštenja u propisanoj formi, imaju punu dokaznu snagu javne isprave o izjavama datim pred notarom.
Notarske ovjere i potvrde imaju dokaznu snagu javne isprave o ─Źinjenicama o kojima se u njima svjedo─Źi.
Dopušteno je dokazivati da je izjava neto─Źno notarski obra─Ĺena, odnosno da su posvjedo─Źene ─Źinjenice neta─Źne.

II - NOTARSKI ISPIT I ORGANIZACIJA NOTARA
1. Notarski ispit

─îlanak 5.
Uvjeti za pristup notarskom ispitu

Svaka osoba, koja ispunjava uvjete za obavljanje slu┼żbe notara iz ─Źlanka 26. ovog zakona, mo┼że kod Federalnog ministarstva pravde (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo) podnijeti zahtjev za pristup polaganju notarskog ispita. U tu svrhu Federalno ministarstvo objavljuje pismeno obavještenje radi prikupljanja zahtjeva kandidata za polaganje notarskog ispita, koje se objavljuje u dnevnim listovima
Po prijemu zahtjeva Federalno ministarstvo utvr─Ĺuje da li kandidat ispunjava uvjete za polaganje ispita, o ─Źemu se donosi obavještenje.
Obavještenje kojim se utvr─Ĺuje da kandidat ispunjava uvjete za polaganje ispita dostavlja se kandidatu i predsjedniku komisije iz ─Źlanka 11. ovog zakona, a obavještenje kojim se utvr─Ĺuje da kandidat ne ispunjava uvjete dostavlja se samo kandidatu.

─îlanak 6.
Uvjeti za pristupanje polaganju notarskog ispita

 

Za vrijeme prijelaznog perioda od osam godina nakon stupanja na snagu ovog zakona, polaganju notarskog ispita mo┼że pristupiti osoba, koja je nakon polo┼żenog pravosudnog ispita, u smislu ─Źlanka 26. to─Źka 4. ovog zakona, radila najmanje pet godina na pravnim poslovima, kao i osoba koja ispunjava pretpostavke iz stavka 2. ovog ─Źlanka.
Nakon isteka prijelaznog perioda iz stavka 1. ovog ─Źlanka, polaganju notarskog ispita mo┼że pristupiti samo osoba, koja je najmanje tri godine provela na radu kao notarski pomo─çnik u smislu ─Źlanka 42. stavak 1. ovog zakona.

─îlanak 7.
Poha─Ĺanje pripremnog seminara

 

Uvjet za pristupanje polaganju notarskog ispita predstavlja i obveza poha─Ĺanja pripremnog seminara kandidata, sukladno ─Źlanku 132. ovog zakona.

─îlanak 8.
Pismeni i usmeni dio ispita

Notarski ispit se pola┼że pismeno i usmeno.
Sadr┼żaj usmenog i pismenog dijela ispita mora odgovarati programu seminara iz ─Źlanka 132. ovog zakona, za pripremu kandidata za polaganje notarskog ispita.

─îlanak 9.
Predmet pismenog dijela ispita

Pismeni dio ispita sastoji se od tri ispitna zadatka koji se rade po ─Źetiri sata. Ispitnim zadacima se provjerava da li su kandidati u stanju sa─Źinjavati notarske isprave u sljede─çim pravnim oblastima:

1. obligaciono i stvarno pravo,
2. porodi─Źno i nasljedno pravo,
3. privredno pravo, i
4. izvršno pravo.

─îlanak 10.
Predmet usmenog dijela ispita

Usmeni dio ispita pola┼że se u jednom danu i to iz sljede─çih predmeta:

1. propisi o slu┼żbi notara,
2. propisi o zemljišno-knji┼żnom postupku,
3. propisi o upisu pravnih osoba u sudski registar i privredno pravo,
4. nasljedno pravo, porodi─Źno pravo, obligaciono i stvarno pravo, ali samo u dijelu u kojem je to od zna─Źaja za djelatnost notara, i
5. izvršno pravo.

─îlanak 11.
Ispitna komisija

Notarski ispit se pola┼że pred ispitnom komisijom koju imenuje federalni ministar pravde. ─îlanovi komisije se odre─Ĺuju iz reda diplomiranih pravnika sa polo┼żenim pravosudnim ispitom i najmanje 10 godina radnog iskustva i ─Źlanova pravnih fakulteta, koji u predmetima za koje su imenovani raspola┼żu naro─Źitim kvalifikacijama. Dopušteno je i imenovanje inostranih ─Źlanova koji su stekli odre─Ĺeno iskustvo u obavljanju notarskih poslova u drugim zemljama pod uvjetom da su polo┼żili pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini i da imaju najmanje 10 godina radnog iskustva.
Komisija se sastoji od predsjednika i ─Źetiri ─Źlana. Za svakog ─Źlana komisije imenuje se zamjenik. Komisija tajnim glasanjem bira predsjednika. Komisija se imenuje na vrijeme od dvije godine. Mogu─ç je ponovni izbor.
Nakon isteka prijelaznog perioda od pet godina najmanje dva ─Źlana komisije treba da imaju polo┼żen notarski ispit.
─îlan 12.
Imenovanje ispitne komisije
Rješenjem o imenovanju komisije odre─Ĺuje se koje ─çe predmete ispitivati ─Źlanovi komisije.
Istim rješenjem imenuje se tajnik komisije iz reda slu┼żbenika Federalnog ministarstva.
─îlanovima komisije i tajniku za rad u komisiji pripada primjerena naknada ─Źiju visinu rješenjem utvr─Ĺuje federalni ministar pravde.
Administrativno-tehni─Źke i ra─Źunovodstvene poslove za ispitnu komisiju obavlja Federalno ministarstvo.

─îlanak 13.
Plan ispita i termin polaganja

Plan ispita i termin polaganja pismenog i usmenog dijela notarskog ispita odre─Ĺuje predsjednik komisije.

─îlanak 14.
Obavještavanje o terminu i mjestu polaganja ispita

Kandidat kome je odobreno polaganje ispita mora se o tome izvijestiti najmanje 30 dana prije termina odre─Ĺenog za polaganje pismenog dijela ispita. Ukoliko kandidat pismeno pristane, ovaj rok mo┼że biti i kra─çi.
Notarski ispit pola┼że se u Federalnom ministarstvu. Izuzetno, predsjednik komisije mo┼że odrediti i drugo mjesto za ispit, ako su osigurani svi uvjeti za propisno odvijanje ispita.

─îlanak 15.
Postupak na pismenom dijelu ispita

Prije po─Źetka pismenog dijela ispita, tajnik komisije utvr─Ĺuje identitet kandidata koji su pristupili polaganju pismenog dijela notarskog ispita.
Pismenom dijelu ispita mogu prisustvovati samo predsjednik, ─Źlanovi i tajnik komisije. Mora se osigurati propisno nadgledanje ispita. U tu svrhu predsjednik komisije mo┼że uklju─Źiti i druge slu┼żbenike Federalnog ministarstva.
Za vrijeme pisanja pismene radnje kandidati se mogu koristiti samo tekstovima propisa.
Za vrijeme pismenog dijela ispita kandidatima nije dozvoljeno me─Ĺusobno dogovaranje o predmetima pismene radnje, razgovor sa drugim osobama, niti napuštanje prostorija u kojima se pismeni dio ispita obavlja.
Ukoliko se neki kandidat poslu┼żi nedopuštenim pomo─çnim sredstvima, bit ─çe isklju─Źen sa ispita i smatrat ─çe se da taj kandidat ispit nije polo┼żio.

─îlanak 16.
Ocjenjivanje pismenih radnji

Svaki pismeni ispitni zadatak ocjenjuju dva ─Źlana komisije neovisno jedan od drugoga, pri ─Źemu mora u─Źestvovati ─Źlan komisije koji je dao pismenu radnju. Ispitni zadaci se ocjenjuju anonimno, a u tu svrhu se ocjenjivanje vrši pod brojem koji dodjeljuje Federalno ministarstvo, bez navo─Ĺenja imena kandidata.
Radovi se ocjenjuju ocjenama odli─Źan (10), vrlo dobar (9), dobar (8), sasvim zadovoljava (7), zadovoljava (6) i nije polo┼żio (5), pri ─Źemu se kao pojedina─Źne ocjene mogu davati samo pune ocjene. U slu─Źaju razli─Źitog ocjenjivanja izra─Źunava se prosje─Źna ocjena do dvije decimale (npr. 7,50).
Kandidat kod koga najmanje dva pismena zadatka nisu ocijenjena kao “polo┼żio”, smatra se da nije polo┼żio cijeli ispit i isklju─Źuje se sa ostalog dijela ispita.

─îlanak 17.
Poziv na usmeni dio ispita

Usmeni dio ispita pola┼że se pred ─Źlanovima komisije u pravilu 60 dana nakon završenog pismenog dijela ispita.
Kandidatima ─çe se zajedno sa pozivom na usmeni dio ispita saop─çiti rezultati pismenog dijela ispita. Poziv za usmeni dio ispita treba uslijediti najkasnije 30 dana prije polaganja usmenog dijela ispita.
Odredbe ─Źlanka 14. stavak 2. ovog zakona odgovaraju─çe se primjenjuju i kod polaganja usmenog dijela ispita.

─îlanak 18.
Postupak na usmenom dijelu ispita

Na usmenom dijelu ispita redoslijed ispitivanja pet predmeta iz ─Źlanka 10. ovog zakona, utvr─Ĺuje predsjednik komisije.
Usmeni dio ispita ukupno ne treba trajati du┼że od ─Źetiri sata sa pauzom od sat vremena, pri ─Źemu se najviše pet kandidata mo┼że ispitivati istovremeno.
Usmeni dio ispita je javan. Predsjednik komisije mo┼że udaljiti slušatelje koji svojim ponašanjem ometaju ispitivanje, kao i slušatelje koji se u prostoriji u kojoj se obavlja ispitivanje ne mogu smjestiti na na─Źin da ne ometaju ispitivanje.

─îlanak 19.
Ocjenjivanje uspjeha na usmenom dijelu ispita i zaklju─Źna ocjena

Svaki od pet predmeta ispita ocjenjuju svi ─Źlanovi komisije po završetku pojedinog predmeta ispita ocjenom prema skali i postupku iz ─Źlanka 16. stavak 2. ovog zakona, a zatim se kao rezultat usmenog dijela ispita izra─Źunava prosje─Źna vrijednost pojedina─Źnih ocjena sa maksimalno dvije decimale.
Po završetku polaganja usmenog dijela ispita formira se završna ocjena sa maksimalno dvije decimale iz pojedina─Źnih rezultata pojedinih predmeta, koji se sabiraju i dijele sa pet. Rezultat usmenog dijela ispita sabira se sa rezultatom pismenog dijela ispita i dijeli sa dva. Ispit je polo┼żen ako zaklju─Źna ocjena iznosi najmanje šest (6) pod uvjetom da su sve pojedina─Źne ocjene usmenog dijela ispita ocijenjenje najmanje šest (6).
Komisija saop─çava zaklju─Źnu ocjenu kandidatu usmeno po završetku polaganja usmenog dijela ispita nakon što postupi prema stavku 2. ovog ─Źlanka.

─îlanak 20.
Izostanak sa ispita

Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita ili prije po─Źetka ispita izjavi da odustaje od polaganja, smatra se da ispit nije ni polagao.

─îlanak 21.
Prekid ispita

Zapo─Źeti ispit (pismeni ili usmeni dio) mo┼że se prekinuti ako je kandidat zbog bolesti, saobra─çajnog udesa ili smrtnog slu─Źaja ─Źlana u┼że obitelji sprije─Źen nastaviti polaganje ispita.
O nastavljanju polaganja ispita odlu─Źuje komisija, o ─Źemu se sa─Źinjava slu┼żbena zabilješka u zapisniku.
Zahtjev za nastavak ispita mo┼że se podnijeti u roku od osam dana od dana kada je kandidat polagao ili trebao polagati pismeni odnosno usmeni dio ispita.
Nakon isteka roka od 60 dana od dana kada je kandidat ispit prekinuo, ispit se ne mo┼że nastaviti.

─îlanak 22.
Zapisnik

Za vrijeme polaganja pismenog i usmenog dijela ispita, tajnik komisije vodi odvojeni zapisnik. U zapisnik se upisuju osobni podaci kandidata, sastav ispitne komisije, du┼żina trajanja pisanja pismene radnje uz naznaku vremena predaje radnje, ocjena komisije i druge napomene.
Zapisnik potpisuju predsjednik i ─Źlanovi komisije koji su kandidata ispitivali, te tajnik komisije.
Svaki kandidat ima pravo zahtijevati da mu se omogu─çi uvid u zapisnik, kao i ocjene njegovih pismenih radnji, a komisija je du┼żna omogu─çiti taj uvid.

─îlanak 23.
Ponavljanje ispita

Kandidat koji nije polo┼żio ispit mo┼że ponovo polagati taj ispit nakon isteka roka od šest mjeseci od dana polaganja ispita.

─îlanak 24.
Uvjerenje

O polo┼żenom notarskom ispitu izdaje se uvjerenje u roku od 30 dana od dana polo┼żenog ispita uz navo─Ĺenje zaklju─Źne ocjene. Obrazac uvjerenja propisuje federalni ministar pravde.

─îlanak 25.
Evidencija o ispitima

U Federalnom ministarstvu vodi se evidencija osoba koje su polo┼żile ispit, a vodi se i evidencija kandidata koji nisu polo┼żili notarski ispit.
Oblik i sadr┼żaj, kao i na─Źin vo─Ĺenja knjige evidencije propisuje federalni ministar pravde. Knjiga evidencije mora biti uvezana, a stranice moraju biti ozna─Źene rednim brojevima. Ovjeru knjige vrši federalni ministar pravde.
Knjige evidencije ─Źuvaju se trajno.

2. Uvjeti i postupak izbora notara, prestanak slu┼żbe
i udaljenje notara iz slu┼żbe

 

─îlanak 26.
Uvjeti za obavljanje slu┼żbe notara

Za notara mo┼że biti imenovano samo osoba koja kumulativno ispunjava sljede─çe uvjete:
1. da je dr┼żavljanin Bosne i Hercegovine,
2. da ima poslovnu sposobnost i ispunjava op─çe zdravstvene uvjete kao slu┼żbenik organa uprave,
3. da je diplomirala na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini ili prije 06.04.1992. godine na pravnom fakultetu u bivšoj Jugoslaviji. Ukoliko je diploma ste─Źena na pravnom fakultetu u nekoj drugoj dr┼żavi, ovaj uvjet se sti─Źe nakon nostrifikacije diplome od nadle┼żnog organa,
4. da je polo┼żila pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili prije 06.04.1992. godine u bivšoj Jugoslaviji. Ukoliko je pravosudni ispit polo┼żen u nekoj drugoj dr┼żavi, ovaj uvjet se sti─Źe nakon priznavanja tog ispita od strane Federalnog ministarstva,
5. da nije osu─Ĺivana na kaznu zatvora za kaznena djela protiv ─Źovje─Źnosti i me─Ĺunarodnog prava, protiv slu┼żbene ili druge du┼żnosti ili za drugo kazneno djelo izvršeno s umišljajem, koje u vrijeme imenovanja još nije brisano iz kaznene evidencije koju vodi nadle┼żni organ,
6. da nije ─Źlan neke politi─Źke partije, i
7. da ima polo┼żen notarski ispit.

─îlanak 27.
Slu┼żbeno sjedište notara i broj notara

 

Na prijedlog rukovoditelja kantonalnog organa uprave nadle┼żnog za poslove uprave i pravosu─Ĺa (u daljnjem tekstu: kantonalni organ za upravu), vlada kantona odre─Ĺuje broj potrebnih notara za podru─Źje kantona, kao i njihovo slu┼żbeno sjedište.
Slu┼żbeno sjedište notara je op─çina ili grad koje odredi vlada kantona.
Nakon formiranja Notarske komore Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Notarska komora), prilikom odre─Ĺivanja broja notarskih mjesta, kao i prilikom utvr─Ĺivanja slu┼żbenih sjedišta pribavlja se mišljenje i Notarske komore.
Broj notara odre─Ĺuje se prema broju stanovnika koji ┼żive na podru─Źju kantona, pri ─Źemu se po pravilu na 20.000 stanovnika treba otvoriti jedno notarsko mjesto, uzimaju─çi u obzir i godišnji broj isprava koje se notarski obrade.
Dvije ili tri op─çine koje imaju manji broj stanovnika od broja koji je utvr─Ĺen u stavku 4. ovog ─Źlanka, mogu imati jednog notara.

─îlanak 28.
Konkurs za izbor notara

Izbor notara vrši se konkursom.
Konkurs organizuje i provodi kantonalni organ za upravu.
Konkurs mora da sadr┼żi pored op─çih uvjeta za izbor notara predvi─Ĺenih ovim zakonom i sljede─çe podatke: rok podnošenja prijava, rok obavještavanja kandidata o rezultatu konkursa, kao i slu┼żbeno sjedište za koje se vrši izbor notara.
Rok za podnošenje prijava na konkurs iznosi 30 dana od posljednjeg objavljivanja konkursa prema stavku 5. ovog ─Źlanka.
Konkurs se obvezno objavljuje u najmanje jednom dnevnom listu i u "Slu┼żbenim novinama Federacije BiH" i slu┼żbenom glasniku kantona.

─îlanak 29.
Izbor notara

Za notara se mogu izabrati samo takvi kandidati, koji su po svojim radnim i ljudskim kvalitetima dostojni ugleda notarske slu┼żbe.
Kod izbora izme─Ĺu više kandidata, koji ispunjavaju uvjete prema ─Źlanku 26. ovog zakona, odlu─Źuju─çi kriterij je uspjeh postignut na notarskom ispitu.
Izbor kandidata prijavljenih na konkurs mora se izvršiti najkasnije u roku od 30 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava na konkurs.
Rukovoditelj kantonalnog organa za upravu formira komisiju za sprovo─Ĺenje konkursa, koja utvr─Ĺuje listu kandidata koji ispunjavaju uvjete predvi─Ĺene konkursom. U ovu komisiju, kao ─Źlan, obvezno ulazi jedan predstavnik kojeg odre─Ĺuje federalni ministar pravde.
Rješenje o izboru kandidata donosi rukovoditelj kantonalnog organa za upravu uz prethodno pribavljenu suglasnost federalnog ministra pravde.
Kandidati, koji ne budu izabrani za notara, dobijaju pismeno obavještenje, koje sadr┼żi razloge zbog kojih oni nisu izabrani, kao i podatke o kandidatu, koji je izabran za notara.
Protiv rješenja o izboru notara mo┼że se u roku od osam dana nakon prijema rješenja, odnosno obavještenja ulo┼żiti prigovor federalnom ministru pravde. Prigovor protiv rješenja o izboru kandidata za notara zadr┼żava izvršenje rješenja.
Federalni ministar pravde du┼żan je odlu─Źiti o prigovoru u roku od 30 dana od dana prijema prigovora. Rješenje kojim je odlu─Źeno o prigovoru je kona─Źno.
Protiv rješenja iz stavka 8. ovog ─Źlanka, kandidat ima pravo na zaštitu svojih prava kod nadle┼żnog suda odnosno drugih zakonom odre─Ĺenih organa u roku od 30 dana od dana prijema rješenja donesenog po prigovoru.

 

─îlanak 30.
Polaganje slu┼żbene zakletve i povelja o imenovanju

Nakon što je rješenje o izboru notara prema ─Źlanku 29. ovog zakona postalo kona─Źno, imenovanje notara vrši rukovoditelj kantonalnog organa za upravu.
O imenovanju za notara rukovoditelj kantonalnog organa za upravu uru─Źuje notaru povelju o imenovanju. Izgled i sadr┼żaj povelje utvr─Ĺuje federalni ministar pravde. Rješenje o imenovanju se objavljuje u “Slu┼żbenim novinama Federacije BiH” i slu┼żbenim novinama kantona.
Prije uru─Źenja povelje o imenovanju, notar pola┼że slu┼żbenu zakletvu pred rukovoditeljem kantonalnog organa za upravu. Slu┼żbena zakletva glasi:
“Zaklinjem se da ─çu slu┼żbu notara obavljati tako što ─çu štititi ustav i zakon i da ─çu slu┼żbu obavljati nepristrasno, savjesno, neovisno i ─Źuvaju─çi poslovnu tajnu”.
Notar je obvezan u roku od 60 dana nakon prijema povelje o imenovanju kantonalnom organu za upravu podnijeti dokaze da ima opremljen notarski ured u svome slu┼żbenom sjedištu, da je pribavio slu┼żbeni pe─Źat i da je zaklju─Źio osiguranja od odgovornosti u smislu ─Źlanka 59. ovog zakona. Opremu i prostor koji mora ispunjavati notarski ured propisat ─çe federalni ministar pravde.
Notar po─Źinje sa radom kada ispuni uvjete iz stavka 4. ovog ─Źlanka, a najkasnije u roku od 60 dana od dana prijema povelje o imenovanju. U opravdanim slu─Źajevima rukovoditelj kantonalnog organa za upravu mo┼że produ┼żiti ovaj rok.

 

─îlanak 31.
Prestanak slu┼żbe notara

Slu┼żba notara prestaje:

1. smr─çu,
2. navršenjem 70 godina ┼żivota,
3. pismenim otkazom notara - danom donošenja kona─Źnog rješenja o prestanku slu┼żbe,
4. ako bude osu─Ĺen za kazneno djelo iz ─Źlanka 26. to─Źka 5. ovog zakona po─Źinjeno s umišljajem ili ako mu bude izre─Źena zabrana daljeg obavljanja slu┼żbe notara - danom pravomo─çnosti sudske odluke,
5. ako bez valjanog razloga ne zapo─Źne s radom u roku utvr─Ĺenom u stavku 5. ─Źlanka 30. ovog zakona,
6. kad na temelju odluke disciplinskog tijela izgubi pravo na obavljanje slu┼żbe notara - danom donošenja kona─Źne odluke disciplinskog tijela,
7. razrješenjem - danom donošenja kona─Źnog rješenja o razrješenju.

Rješenje o prestanku slu┼żbe notara, iz razloga utvr─Ĺenih u stavku 1. ovog ─Źlanka, donosi rukovoditelj kantonalnog organa za upravu kada nastane razlog za prestanak slu┼żbe.

─îlanak 32.
Razrješenje notara

Notar ─çe biti razriješen:

1. ako naknadno prestanu postojati pretpostavke za obavljanje slu┼żbe notara iz ─Źlanka 26. ovog zakona, ili ako se naknadno utvrdi da prilikom imenovanja te pretpostavke nisu postojale,
2. ako zasnuje radni odnos ili ako po─Źne koristiti starosnu ili invalidsku mirovinu ili po─Źne obavljati neku drugu slu┼żbu, odnosno ako nastanu razlozi navedeni u ─Źlanku 56. ovog zakona,
3. ako mu sudskom odlukom bude oduzeta ili ograni─Źena poslovna sposobnost,
4. ako usljed tjelesnog nedostatka, tjelesne ili duševne slabosti ili zbog bolesti postane trajno nesposoban za uredno obavljanje slu┼żbe,
5. ako njegovi poslovni odnosi ili na─Źin vo─Ĺenja poslova notara, odnosno njegove materijalne prilike ugro┼żavaju interese stranaka,
6. ako se nije osigurao od odgovornosti zaklju─Źivanjem ugovora o osiguranju ili ne pla─ça naknadu za osiguranje Notarskoj komori sukladno ─Źlanku 59. ovog zakona,
7. ako godišnje nije poha─Ĺao najmanje dva te─Źaja za usavršavanje notara sukladno ─Źlanku 132. stavak 3. ovog zakona.
Rješenje o razrješenju donosi rukovoditelj kantonalnog organa za upravu nakon konsultacija sa Notarskom komorom, s tim da se prije donošenja rješenja notar mora saslušati na okolnosti za razrješenje i da se izjasni o tom razlogu.
Protiv rešenja o razrješenju mo┼że se koristiti pravni lijek predvi─Ĺen u stavku 7. do 9. ─Źlanka 29. ovog zakona.

─îlanak 33.
Gubljenje prava na upotrebu slu┼żbenog naziva

Prestankom slu┼żbe ili udaljenjem iz slu┼żbe notar gubi ovlaštenje da nosi naziv “notar”.

─îlanak 34.
Privremeno udaljavanje iz slu┼żbe

Notar mo┼że biti privremeno udaljen iz slu┼żbe:
1. ako je protiv njega pokrenut postupak radi oduzimanja poslovne sposobnosti,
2. ako se ispune pretpostavke za razrješenje iz ─Źlanka 32. ovog zakona ili ako je pokrenut postupak za razrješenje.
Ako je u kaznenom postupku protiv notara nalo┼żen pritvor, za vrijeme trajanja pritvora nastupaju dejstva privremenog udaljavanja po sili zakona, bez izdavanja rješenja.
Rješenje o privremenom udaljavanju notara iz slu┼żbe donosi rukovoditelj kantonalnog organa za upravu po slu┼żbenoj du┼żnosti.

─îlanak 35.
Posljedice privremenog udaljavanja iz slu┼żbe

Rješenjem o udaljenju iz slu┼żbe po osnovu ─Źlanka 34. ovog zakona, mora se odlu─Źiti o ─Źuvanju spisa, poslovnih knjiga i pe─Źata i štambilja za vrijeme dok traje udaljenje.
Za vrijeme privremenog udaljenja iz slu┼żbe notar ne smije poduzimati nikakve slu┼żbene radnje iz nadle┼żnosti notara.
3. Vršitelj du┼żnosti notara

─îlanak 36.
Vršitelj du┼żnosti notara

Ako je slu┼żba notara prestala kantonalni organ za upravu mo┼że bez javnog konkursa odrediti vršitelja du┼żnosti notara. Za vršitelja du┼żnosti notara mo┼że biti postavljen samo drugi notar ili osoba koja ispunjava uvjete iz ─Źlanka 26. ovog zakona.
Mandat vršitelja du┼żnosti notara traje do imenovanja novog notara, a najdu┼że šest mjeseci, s tim što u opravdanim slu─Źajevima taj rok mo┼że biti produ┼żen za još šest mjeseci.
Vršitelj du┼żnosti notara preuzima sve spise, knjige i drugu dokumentaciju notara na ─Źije mjesto je postavljen.
Zadatak vršitelja du┼żnosti notara je da nastavi slu┼żbene radnje koje je zapo─Źeo notar i nije ovlašten poduzimati nove notarske poslove.
Vršitelj du┼żnosti notara ima pravo da potra┼żuje troškove ukoliko oni dospiju nakon preuzimanja poslova, a ukoliko je stranka platila notaru predujam za poduzimanje odre─Ĺene slu┼żbene radnje, ima pravo taj predujam ura─Źunati prilikom obra─Źuna sa vršiteljem du┼żnosti notara.
Vršenje du┼żnosti se obavlja na trošak i za ra─Źun Notarske komore, kojoj vršilac du┼żnosti notara podnosi obra─Źun svoje djelatnosti i od nje dobija primjerenu naknadu za obavljene poslove notara.
Vršitelj du┼żnosti notara koristi, ukoliko je neophodno, pe─Źat notara, ─Źija je su┼żba prestala, uz dodatak, vršitelj du┼żnosti notara.
Odredbe ─Źlanka 46. st. 1. i 2. i ─Źlanka 47. stavak 2. ovog zakona, primjenjuju se i na vršitelja du┼żnosti notara.
4. Notarski pomo─çnik

─îlanak 37.
Notarski pomo─çnik

U notarskom uredu mo┼że biti zaposlen asistent (u daljnjem tekstu - notarski pomo─çnik).
Notarski pomo─çnik se svojim radom osposobljava za kasnije samostalno vršenje poslova notara, kao i za polaganje notarskog ispita.

─îlanak 38.
Uvjeti za slu┼żbu notarskog pomo─çnika

Za notarskog pomo─çnika mogu biti primljene samo osobe koje su svojim radnim i ljudskim kvalitetima dostojna ugleda djelatnosti notara.
Izbor izme─Ĺu više kandidata vrši se primjenom kriterija koji se odnose na osobne i stru─Źne kvalitete svakog kandidata, pri ─Źemu se naro─Źito uzimaju u obzir rezultati postignuti za vrijeme studija na pravnom fakultetu.

─îlanak 39.
Potreba za notarskim pomo─çnicima i uvjeti za njihovo imenovanje

Potrebu za prijamom notarskog pomo─çnika u notarske urede utvr─Ĺuje Notarska komora, pri ─Źemu treba pribaviti i mišljenja notara, a kona─Źnu odluku o broju i o konkursu za mjesta notarskih pomo─çnika donosi kantonalni organ za upravu na prijedlog Notarske komore.
Za notarskog pomo─çnika mo┼że biti imenovano samo osoba koja ispunjava sljede─çe uvjete:
1. da je dr┼żavljanin Bosne i Hercegovine
2. da je polo┼żila pravosudni ispit u smislu ─Źlanka 26. to─Źka 4. ovog zakona.

─îlanak 40.
Konkurs za popunu mjesta notarskog pomo─çnika

Izbor notarskog pomo─çnika vrši se konkursom.
Konkurs organizira i provodi kantonalni organ za uprave na prijedlog Notarske komore.
Konkurs mora sadr┼żavati sljede─çe podatke: op─çe uvjete za imenovanje notarskog pomo─çnika, rok podnošenja prijava i rok za obavještavanje kandidata o rezultatu konkursa.
Konkurs se obavezno objavljuje u najmanje jednom dnevnom listu i u "Slu┼żbenim novinama Federacije BiH".
Rok za podnošenje prijava na konkurs iznosi 30 dana od posljednjeg objavljivanja konkursa u smislu stavka 4. ovog ─Źlanka.

─îlanak 41.
Postupak izbora notarskog pomo─çnika

Kantonalni organ za upravu du┼żan je da u roku od 15 dana nakon isteka roka za podnošenje prijava na konkurs predo─Źi Notarskoj komori listu kandidata, koji ispunjavaju uvjete navedene u konkursu.
Notarska komora u roku od 30 dana nakon predo─Źavanja liste kandidata, a uz konsultacije s notarom, donosi rješenje o izboru kandidata za notarskog pomo─çnika.
Kandidati, koji ne budu izabrani za notarskog pomo─çnika, dobijaju pismeno obavještenje, koje sadr┼żi razloge zbog kojih oni nisu izabrani, kao i podatke o kandidatu koji je izabran za notarskog pomo─çnika.
Protiv rješenja o izboru notarskog pomo─çnika mo┼że se u roku od osam dana nakon prijema rješenja, odnosno obavještenja ulo┼żiti prigovor federalnom ministru pravde. Prigovor protiv rješenja o izboru kandidata za notarskog pomo─çnika odla┼że izvršenje rješenja o izboru notarskog pomo─çnika.
Federalni ministar pravde du┼żan je odlu─Źiti o prigovoru u roku od 30 dana od dana prijema prigovora. Rješenje kojim je odlu─Źeno o prigovoru, je kona─Źno.
Protiv rješenja iz stavka 5. ovog ─Źlanka, kandidat ima pravo na zaštitu svojih prava pred nadle┼żnim sudom odnosno pred drugim nadle┼żnim organima, sukladno zakonu, u roku od 30 dana od dana prijema kona─Źnog rješenja.

─îlanak 42.
Polo┼żaj notarskog pomo─çnika

Osposobljavanje notarskog pomo─çnika kod notara za polaganje notarskog ispita traje najmanje tri godine.
Posao notarskog pomo─çnika prestaje imenovanjem za notara ili otkazom ugovora o radu od strane Notarske komore. Ugovor o radu mo┼że se raskinuti na osobni zahtjev notarskog pomo─çnika. On mo┼że biti otpušten ukoliko definitivno nije polo┼żio notarski ispit.
Odredbe ─Źlanka 57. ovog zakona na odgovaraju─çi na─Źin va┼że i za notarskog pomo─çnika. Danom stupanja na posao, notarski pomo─çnik mora okon─Źati eventualno postoje─çi drugi radni odnos.

─îlanak 43.
Poslovi notarskog pomo─çnika

Notarski pomo─çnik mo┼że u notarskom uredu obavljati, pod neposrednim nadzorom notara, sve poslove, za koje je po zakonu ovlašten notar.
Notarski pomo─çnik ne smije osobno potpisivati notarske isprave ili zabilje┼żbe o ovjeri.
Notarski pomo─çnik je du┼żan za vrijeme svoje slu┼żbe u notarskom uredu da se pridr┼żava istih slu┼żbenih i ostalih obveza koje va┼że za notara.

─îlanak 44.
Pla─ça notarskog pomo─çnika

Notarski pomo─çnik od dana stupanja na posao i za vrijeme trajanja slu┼żbe ostvaruje primjerenu pla─çu, kao i ostala prava u svezi s radom kod notara od Notarske komore.
Notarska komora ─çe svojim aktom utvrditi mjerila za pla─çu notarskog pomo─çnika.
Aktom iz stavka 2. ovog ─Źlanka, utvr─Ĺuje se i visina naknade koju je notar, kojem je upu─çen notarski pomo─çnik na rad, du┼żan pla─çati Notarskoj komori.
5. Zamjenik notara

─îlanak 45.
Zamjenik notara

Ako je notar sprije─Źen du┼że od dva tjedna u vršenju slu┼żbe, obvezan je to odsustvovanje, bez odlaganja prijaviti kantonalnom organu za upravu. Ako ova sprije─Źenost traje du┼że od jednog mjeseca notaru je potrebno odobrenje kantonalnog organa za upravu. Odobrenje se izdaje samo ako se time ne ometa primjena i zaštita prava stranaka.
Ako sprije─Źenost notara traje du┼że od jednog mjeseca, notar mora zahtijevati postavljanje zamjenika notara, a ako notar ne podnese taj zahtjev za postavljenje zamjenika notara, kantonalni organ za upravu mo┼że i bez zahtjeva postaviti zamjenika notara.
Na zahtjev notara, kantonalni organ za upravu mo┼że notaru postaviti zamjenika i za njegovo odsustvo ili sprije─Źenost za rad koje ─çe trajati i kra─çe od dva tjedna. Postavljenje zamjenika notara mo┼że se izvršiti i unaprijed za sve slu─Źajeve sprije─Źenosti za rad notara koji nastupe tokom jedne kalendarske godine (takozvani stalni zamjenik notara).
U sla─Źaju privremenog udaljenja notara iz slu┼żbe, zamjenik notara mo┼że biti postavljen i bez zahtjeva notara.
Za zamjenika notara mo┼że biti postavljen drugi notar ili notarski pomo─çnik.
U odnosu na pitanja koja nisu regulirana u odredbama ─Źl. 46. i 47. ovog zakona, primjenjuju se odredbe ovog zakona koje vrijede za notara, osim odredbi ─Źlanka 59. ovog zakona.

─îlanak 46.
Postavljenje zamjenika notara

Zamjenika notara bez konkursa postavlja pismenim rješenjem rukovoditelj kantonalnog organa za upravu.
Zamjenik notara mora, ukoliko nije ve─ç ranije kao notar polo┼żio zakletvu, prije po─Źetka rada polo┼żiti zakletvu. Ukoliko je ve─ç jednom kao zamjenik nekog notara polo┼żio zakletvu, dovoljno je da se u rješenju izvrši uputa na ranije polo┼żenu zakletvu.
Postavljeni zamjenik notara mo┼że se u svako doba opozvati.

─îlanak 47.
Prava i du┼żnosti zamjenika notara

Zamjenik notara obavlja slu┼żbu kao notar i obvezan je na ispravama koje izdaje, uz svoj potpis dopisati dodatak, koji ga ozna─Źava kao zamjenika i upotrebljavati pe─Źat i štambilj notara koga zamjenjuje.
Zamjenik notara mora se uzdr┼żavati od poduzimanja onih slu┼żbenih radnji koje su zabranjene i notaru koga zamjenjuje.
Zamjenik notara vrši slu┼żbu na trošak notara koga zamjenjuje i notar je obvezan zamjeniku notara isplatiti primjerenu naknadu za rad.
Slu┼żbena ovlaštenja zamjenika notara po─Źinju sa preuzimanjem slu┼żbe i prestaju, ako se postavljenje prethodno ne opozove, sa predajom slu┼żbe notaru. Za vrijeme tog perioda notar se mora uzdr┼żavati od obavljanja svoje slu┼żbe.
Ošte─çenoj stranci zbog povrede slu┼żbene du┼żnosti zamjenika notara, pored zamjenika, odgovara i notar, kao solidarni du┼żnik. U odnosima izme─Ĺu notara i zamjenika notara, obvezan je samo zamjenik notara.
6. Stru─Źni suradnik u uredu notara

─îlanak 48.
Stru─Źni suradnik

Notar mo┼że zaposliti stru─Źnog suradnika, koji ima polo┼żen pravosudni ispit sukladno ─Źlanku 26. to─Źka 4. ovog zakona.
Stru─Źni suradnik za vrijeme trajanja slu┼żbe ostvaruje pla─çu i ostala prava iz radnog odnosa kod notara, a sukladno shodnoj primjeni federalnih zakona i drugih federalnih propisa, koji se odnose na radne odnose i pla─çe slu┼żbenika federalnih organa uprave.
7. Prava i du┼żnosti notara

─îlanak 49.
Slu┼żbeno podru─Źje notara

Notar mo┼że imati samo jedan ured za rad.
Slu┼żbeno podru─Źje notara je podru─Źje kantonalnog suda. Notar mo┼że svoju djelatnost u svezi sa izdavanjem isprava obavljati samo unutar svog slu┼żbenog podru─Źja, ukoliko u izuzetnim slu─Źajevima opravdani interesi tra┼żitelja prava ne nala┼żu djelovanje izvan slu┼żbenog podru─Źja.

─îlanak 50.
Radno vrijeme

Uobi─Źajeno radno vrijeme notara odre─Ĺuje rješenjem rukovoditelj kantonalnog organa za upravu. Notar mo┼że, prema potrebi, slu┼żbene radnje poduzimati i izvan utvr─Ĺenog radnog vremena.

─îlanak 51.
Obveza poduzimanja slu┼żbenih radnji

Notar je obvezan poduzimati sve slu┼żbene radnje iz oblasti svoje zakonom utvr─Ĺene nadle┼żnosti i ne smije bez valjanog razloga odbiti poduzimanje slu┼żbenih radnji.

─îlanak 52.
Izuze─çe notara

Notar ne smije djelovati, ako postoje sumnje u njegovu nepristrasnost. U pogledu izuze─ça notara od poduzimanja slu┼żbene radnje na odgovaraju─çi se na─Źin primjenjuju odredbe Zakona o upravnom postupku, koje se odnose na izuze─çe nekog slu┼żbene osobe.
U slu─Źaju sumnje o tome da li postoje razlozi za izuze─çe, notar je obvezan odbiti poduzimanje slu┼żbene radnje.
O izuze─çu notara, vršitelja du┼żnosti notara, zamjenika notara ili notarskog pomo─çnika, odlu─Źuje rukovoditelj kantonalnog organa za upravu na prijedlog stranke ili notara.
Slu┼żbene radnje, koje su protivno stavku 1. ovog ─Źlanka, poduzeli notar, notarski pomo─çnik, vršitelj du┼żnosti notara ili zamjenik notara, ništave su.

─îlanak 53.
Odbijanje slu┼żbene radnje

Notar je obvezan odbiti poduzimanje slu┼żbene radnje, ukoliko se ova radnja odnosi na pitanje, koje po zakonu ne spada u nadle┼żnost notara, a naro─Źito ukoliko se sudjelovanje notara zahtijeva radi postizanja o─Źigledno nedozvoljenog ili ne─Źasnog cilja.
Notar ne smije kod zaklju─Źivanja pravnih poslova posredovati izme─Ĺu stranaka niti u svezi sa nekom slu┼żbenom radnjom preuzeti jemstvo ili drugo osiguranje za stranku. Notar je obvezan paziti na to da se ni osobe koje su kod njega zaposlene ne bave takvim poslovima.

─îlanak 54.
Obveza ─Źuvanja slu┼żbene tajne

Notar je obvezan ─Źuvati kao slu┼żbenu tajnu ono za što je saznao u obavljanju svoje slu┼żbe, osim ako iz zakona, volje stranaka ili sadr┼żaja pravnog posla ne proizilazi što drugo.
Na ─Źuvanje slu┼żbene tajne iz stavka 1. ovog ─Źlanka, obvezne su i osobe zaposlene u uredu notara.
Stranke mogu notara osloboditi obveze ─Źuvanja slu┼żbene tajne.
Obveza ─Źuvanja slu┼żbene tajne postoji i nakon prestanka slu┼żbe notara.

─îlanak 55.
Zajedni─Źko obavljanje slu┼żbe

Notari koji su postavljeni u istom slu┼żbenom sjedištu, a radi zajedni─Źkog obavljanja slu┼żbe, mogu se povezivati i imati zajedni─Źke prostorije za smještaj ureda za rad.
Povezivanje radi zajedni─Źkog vršenja slu┼żbe ili radi zajedni─Źkog korištenja istih prostorija, za smještaj ureda dopušteno je samo ako time nije ugro┼żena neovisnost i nepristrasnost notara.

─îlanak 56.
Profesionalno obavljanje slu┼żbe

Notar ne mo┼że istovremeno biti odvjetnik.
Notar ne smije istovremeno biti u kojoj drugoj profesionalnoj slu┼żbi ili imati kakvo drugo profesionalno uposlenje.
Zabrana iz stavka 2. ovog ─Źlanka, ne odnosi se na obavljanje slu┼żbe izvršitelja oporuke, skrbnika ili koje druge sli─Źne slu┼żbe zasnovane na odluci nadle┼żnog organa.
Zabrana se ne odnosi ni na obavljanje nau─Źne, umjetni─Źke ili predava─Źke djelatnosti, te na obavljanje du┼żnosti u Notarskoj komori i u me─Ĺunarodnim udru┼żenjima notara.

─îlanak 57.
Dopunska djelatnost

Notar ne mo┼że za bilo kakvu naknadu ili platu obavljati dopunsku djelatnost u nekom organu, gospodarskom društvu i drugim pravnim osobama koje ostvaruju dobit (u daljnjem tekstu: pravna osoba) niti mo┼że biti ─Źlan uprave ili nekog drugog organa u pravnoj osobi.
Notar mo┼że obavljati neku dopunsku djelatnost samo ako ona nije u suprotnosti sa njegovom slu┼żbom i ako mu to odobri rukovoditelj kantonalnog organa za upravu.
8. Naknada štete

─îlanak 58.
Naknada štete

Notar je du┼żan naknaditi štetu, koju je drugom prouzrokovao povredom svoje slu┼żbene du┼żnosti.
Za prouzrokovanu štetu notar odgovara po op─çim pravilima za naknadu štete.
Notar odgovara i za štetu koju je prouzrokovao notarski pomo─çnik ili druga uposlena osoba u njegovom uredu. Notar odgovara za štetu koju u─Źini zamjenika notara, sukladno odredbama ─Źlanka 47. stavak 5. ovog zakona.

─îlanak 59.
Osiguranje od odgovornosti

Notar je du┼żan prije po─Źetka rada da se osigura od odgovornosti za štetu koju bi mogao po─Źiniti tre─çim osobama obavljanjem svoje slu┼żbene du┼żnosti. To osiguranje obuhvata i osiguranje od odgovornosti za radnje zamjenika notara, notarskog pomo─çnika i drugih osoba uposlenih u notarskom uredu.
U uvjetvima osiguranja mo┼że se predvidjeti da štetu do odre─Ĺenog iznosa nakna─Ĺuje notar direktno.
Osiguranje od odgovornosti vrši se tako što svaki notar treba da zaklju─Źi ugovor o osiguranju s odgovaraju─çim društvom za osiguranje (osiguravaju─çe društvo) i da to osiguranje uredno i blagovremeno produ┼żava. Osigurana suma iznosi najmanje 250.000 KM za svaki osigurani slu─Źaj.
Uvjeti osiguranja zajedni─Źki utvr─Ĺuju osiguravaju─ça društva u Federaciji i Notarska komora.
Smatra─çe se da je notar zaklju─Źio ugovor o osiguranju od odgovornosti kada je podnio zahtjev za osiguranje osiguravaju─çem društvu.
Osiguravaju─ça društva su du┼żna zaklju─Źiti ugovor o osiguranju od odgovornosti s notarom koji im se za to obrati.
Notarska komora mo┼że preuzeti osiguranje od odgovornosti svih notara u Federaciji, s tim što su u tom slu─Źaju notari du┼żni Notarskoj komori pla─çati naknadu za utvr─Ĺenu visinu osiguranja od odgovornosti.
Ako se u postupku utvrdi da je notar štetu tre─çim osobama po─Źinio namjerno ili iz krajnje nepa┼żnje, osiguravaju─çe društvo, koje je naknadilo tu štetu, ima pravo regresa prema notaru.
9. Pe─Źat i štambilj notara

─îlanak 60.
Pe─Źat i štambilj

Notar ima pe─Źat i štambilj.
Oblik, sadr┼żaj, na─Źin izdavanja, korištenje i ─Źuvanje pe─Źata i štambilja notara ure─Ĺuje svojim propisom federalni ministar pravde.

─îlanak 61.
Slu┼żbeni potpis notara

Notar je obvezan dostaviti predsjedniku kantonalnog suda, koji je nadle┼żan za njegovo slu┼żbeno sjedište, potpis koji on upotrebljava prilikom poduzimanja slu┼żbenih radnji. Notar mora uz potpis navesti i svoje slu┼żbeno svojstvo.
III - NOTARSKA KOMORA

─îlanak 62.
Notarska komora

Svi notari sa teritorije Federacije obvezno se organiziraju u Notarsku komoru.
Notarska komora ima svojstvo pravne osobe.
Sjedište Notarske komore je u Sarajevu.
Notarska komora upisuje se u nadle┼żni registar Federalnog ministarstva.

─îlanak 63.
Zadaci i organizacija Komore

Notarska komora predstavlja notare kod nadle┼żnih organa vlasti, ─Źuva ugled, ─Źast i prava notara i stara se da notari savjesno i odgovorno i sukladno zakonu obavljaju slu┼żbu notara.
Notarska komora izvršava zadatke koji su joj zakonom i drugim propisima stavljeni u nadle┼żnost, a mo┼że izvršavati i druge zadatke koji odgovaraju svrsi njenog osnivanja.
Ako druga─Źije nije odre─Ĺeno ovim zakonom, organizacija, nadle┼żnost, broj, sastav, na─Źin izbora i prava i du┼żnosti tijela Notarska komore i druga pitanja od zna─Źaja za organizaciju i rad Notarske komore ure─Ĺuju se Statutom Notarske komore.
Statut Notarske komore donosi Skupština komore, uz suglasnost federalnog ministra pravde.

─îlanak 64.
Izvješ─çe o radu

Notarska komora je obvezna svake godine podnijeti kantonalnom organu za upravu izvješ─çe o svom radu, te svoje stavove o stanju u notarskim uredima, kao i o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapre─Ĺenja tog stanja.

─îlanak 65.
Doprinosi za Notarsku komoru

Notarska komora se financira od doprinosa, koje upla─çuju notari u iznosu koji utvrdi Skupština Notarske komore.

─îlanak 66.
Ovlaštenja Notarske komore

Notarska komora ima pravo, sukladno ovom zakonu i Statutom Notarske komore donositi op─çe akte koji su za notare obvezuju─çi.

─îlanak 67.
Pravni lijek protiv odluka Notarske komore

Protiv kona─Źnih odluka tijela Notarske komore kojima se odlu─Źuje o pravima i du┼żnostima notara, zamjenika notara, notarskih pomo─çnika i drugih osoba na radu kod notara, mo┼że se voditi spor kod nadle┼żnog suda u roku od 30 dana od dana prijama kona─Źne odluke.

─îlanak 68.
Organizacija i registracija

Organizacija i registracija Notarske komore vrši se sukladno Zakonu o udru┼żenjima i fondacijama.
Nadzor nad radom Notarske komore vrši Federalno ministarstvo.

IV - NADLE┼ŻNOSTI NOTARA

─îlanak 69.
Poslovi notara

Notar je nadle┼żan da poduzima notarsku obradu isprava, izdaje potvrde, kao i da ovjerava potpise, rukoznake i prijepise.
Notar mo┼że obavljati ostale poslove koji su mu prema ovom zakonu dopušteni.

─îlanak 70.
Notarska obrada isprave

Notarska obrada isprave zna─Źi da je isprava u cjelosti sa─Źinjena od strane notara, sukladno odredbama ─Źl. 74. do 89. ovog zakona i time dokazuje u ispravi zapisane izjave, koje su stranke dale pred notarom i koje su one svojim potpisom odobrile.

─îlanak 71.
Ovjera i potvrda

Ovjera i potvrda zna─Źi da je isprava sa─Źinjena sukladno odredbama ─Źl. 92. do 101. ovog zakona.

─îlanak 72.
Nalog suda ili organa vlasti

Sud ili drugi organ vlasti mogu notaru, uz njegovu suglasnost, povjeriti vršenje i drugih poslova, koji su u sglasnosti s njegovom djelatnoš─çu. Tu spadaju naro─Źito:
1. popis i pe─Źa─çenje ostavinske imovine i ste─Źajne mase,
2. procjene i javne prodaje /licitacije/ pokretnih stvari i nekretnina u vanparni─Źnom postupku, osobito dobrovoljne prodaje,
3. razdioba prodajne cijene u izvršnom postupku.

V – OBVEZA NOTARSKE OBRADE ISPRAVA

─îlanak 73.
Pravni poslovi za koje je obvezna notarska obrada isprava

Pravni poslovi koji za svoju pravnu valjanost zahtijevaju notarsku obradu isprava odnose se na:
1. pravne poslove o reguliranju imovinskih odnosa izme─Ĺu bra─Źnih drugova, kao i izme─Ĺu osoba koje ┼żive u vanbra─Źnoj ┼żivotnoj zajednici,
2. raspolaganja imovinom malodobnih i poslovno nesposobnih osoba,
3. pravne poslove kojima se obe─çava neka ─Źinidba kao poklon s tim što se nedostatak notarske forme, u ovom slu─Źaju, nadomješta izvršenjem obe─çane ─Źinidbe,
4. pravne poslove, ─Źiji je predmet prijenos ili stjecanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama,
5. osniva─Źka akta gospodarskih društava i utvr─Ĺivanje njihovih statuta, kao i svaka promjena statuta.
Pravni poslovi, za koje, protivno stavku 1. ovog ─Źlanka, nisu sa─Źinjene notarski obra─Ĺene isprave, ništavi su.
Neovisno od odredbe stavka 1. ovog ─Źlanka, obveze notarske obrade isprava mogu biti predvi─Ĺene i u drugim zakonima.
Stranke imaju pravo zahtijevati notarsku obradu isprava i za druge pravne poslove, koji nisu navedeni u stavku 1. ili 3. ovog ─Źlana.
Odredbe ovog ─Źlanka vrijede samo tako dugo dok ne budu zamijenjene posebnom regulativom o obvezi notarske obrade isprava, koje ih izri─Źito u cjelini ili u dijelovima stavlja van snage.

VI - PRAVILA POSTUPKA O NA─îINU POSLOVANJA NOTARA
1. Op─çe odredbe o notarskoj obradi isprava

─îlanak 74.
Sadr┼żaj izvornika notarske isprave

Izvornik notarske isprave (u daljem tekstu: izvornik) mora sadr┼żavati:
1. podatke o notaru koji sudjeluje u sastavljanju izvornika (prezime, ime i sjedište notara),
2. podatke o strankama (prezime, ime, zanimanje i adresu), te podatke o eventualnim svjedocima i tuma─Źima / prevodiocima /,
3. na─Źin na koji je utvr─Ĺen identitet osoba pod to─Źkom 2. ovog ─Źlanka,
4. tekst pravnog posla s naznakom eventualnih punomo─çi i priloga,
5. napomenu da je izvornik strankama pro─Źitan ili da je postupljeno po odredbama ─Źlanka 87. stavak 2., ─Źlanka 88. stavak 1. i ─Źlanka 89. ovog zakona,
6. dan, mjesec, godinu i mjesto, a kada to zakon ili stranke zahtijevaju, i sat kada je izvornik sastavljen,
7. potpis osoba pod to─Ź. 1. i 2. ovog ─Źlanka i pe─Źat notara koji je sastavio izvornik.

─îlanak 75.
Provedbeni propisi

Federalni ministar pravde ─çe svojim propisom bli┼że regulirati na─Źin pisanja, obilje┼żavanja, ispravljanja grešaka, povezivanja i obilje┼żavanja isprava sa više stranica, ─Źuvanje i izdavanje isprava i druga pitanja od zna─Źaja za valjanost notarskih isprava.

─îlanak 76.
Na─Źin pisanja izvornika

Izvornici se moraju napisati strojem ili drugim sredstvom pisanja, jasno i ─Źitko. Izuzetno, izvornici se mogu pisati rukopisom, i to samo trajnom tintom.
Kratice u izvorniku smiju se upotrebljavati samo ako su uobi─Źajene ili op─çe poznate s tim da se prazna mjesta u tekstu popunjavaju crtama.

─îlanak 77.
Potpis i pe─Źat

Notar je obvezan izvornik vlastoru─Źno na njegovom kraju potpisati svojim imenom i dodatkom “notar”. Pored potpisa stavi─çe svoj slu┼żbeni pe─Źat. Na kraj izvornika, ali iznad potpisa notara, stavljaju se i potpisi stranaka, te svjedoka, ako su i oni sudjelovali u sastavljanju izvornika.
Ako stranka ne zna pisati, to ─çe se u izvorniku nazna─Źiti. Ako stranka ne mo┼że pisati, u izvorniku ─çe se nazna─Źiti i razlog zbog ─Źega ne mo┼że pisati.

─îlanak 78.
Izmjene i dopune

Ako se u izvorniku moraju izvršiti izmjene ili dopune, to ─çe se u─Źiniti na kraju izvornika s time što se mora navesti na koji se dio teksta izvornika izmjene ili dopune odnose. Izmjene i dopune potpisa─çe stranke i notar, ako su te izmjene i dopune unesene u izvornik nakon što je on potpisan.

─îlanak 79.
Precrtavanje rije─Źi

U izvorniku se ne smije ništa brisati.
Ako treba koju rije─Ź precrtati, to ─çe se u─Źiniti tako da ona ostane ─Źitka. Broj precrtanih rije─Źi napisa─çe se na kraju izvornika s oznakom strane i reda izvornika i broja precrtanih rije─Źi. Takvu napomenu stranke ─çe potpisati po pravilima koja vrijede za potpisivanje izmjena i dopuna u izvorniku (─Źlanak 78.).

─îlanak 80.
Postupak notarske obrade isprave

U okviru postupka notarske obrade isprave notar mora provjeriti da li su stranke sposobne i ovlaštene za poduzimanje i zaklju─Źivanje pravnog posla.
Notar mora ispitati pravu volju stranaka, objasniti situaciju, stranke pou─Źiti o pravnom dometu posla i njihove izjave jasno i nedvosmisleno pismeno sastaviti u obliku notarskog izvornika. Pri tome notar mora paziti da se isklju─Źe zabune i sumnje, kao i da neiskusne i nevješte stranke ne budu ošte─çene
Izvornik se mora strankama pro─Źitati u prisustvu notara, neposrednim pitanjima notar se uvjerava, da sadr┼żaj izvornika odgovara volji stranaka, nakon toga stranke moraju odobriti i vlastoru─Źno potpisati taj izvornik. U izvorniku se mora, prije potpisa stranaka, konstatovati da se tako postupilo.
Prilozi se tako─Ĺe moraju uvijek pro─Źitati, osim ako se stranke ne odreknu tog prava i izjave da su upoznate sa sadr┼żajem priloga. Ovo mora biti zabilje┼żeno u izvorniku. Sastavljanje izvornika mo┼że se vršiti samo onda, kada prilikom ─Źitanja izvornika prilozi stoje na raspolaganju strankama.

─îlanak 81.
Obveza upozoravanja i pouke

Ako stranke ho─çe da se u izvornik unesu nejasne, nerazgovjetne ili dvosmislene izjave, koje bi mogle dati povoda sporovima, ili ne bi imale namjeravani u─Źinak, ili bi se opravdano moglo smatrati da im je svrha da se koja od stranaka ošteti, notar ─çe upozoriti na to stranke i dati im odgovaraju─çe pouke.
Ako stranke ipak ostanu kod tih izjava, notar mo┼że sa─Źinjavanje izvornika odbiti ili ih tako unijeti u izvornik, ali ─çe notar u tom izvorniku posebno napomenuti da je stranke upozorio na posljedice takvih izjava.

─îlanak 82.
Utvr─Ĺivanje identiteta

Ako notar ne poznaje stranke osobno i po imenu, njihov identitet utvrdi─çe osobnom kartom ili pasošem, ili drugim osobnim dokumentom. Ako ni to nije mogu─çe, njihov identitet mora posvjedo─Źiti koji drugi notar ili dva svjedoka.
U izvorniku notar ─çe navesti da li poznaje stranke, odnosno na koji je na─Źin utvrdio njihov identitet, uz ta─Źno navo─Ĺenje imena, zanimanja i prebivališta svjedoka, datuma i broja isprave upotrijebljene za utvr─Ĺivanje identiteta i organa vlasti koji je tu ispravu izdao.

─îlanak 83.
Pozivanje svjedoka

Dva svjedoka su potrebna pri sastavljanju notarskog izvornika, ako je koja od stranaka nepismena.
U ostalim slu─Źajevima ovisit ─çe o notaru i strankama da li ─çe pri sastavljanju notarskog izvornika biti pozvani svjedoci.
Umjesto dva svjedoka mo┼że se pozvati bilo koji drugi notar.

─îlanak 84.
Uvjeti u li─Źnosti svjedoka

Svjedoci moraju biti punoljetni i znati jedan od slu┼żbenih jezika, s tim da jedan od svjedoka mora znati ─Źitati i pisati.
Identitet svjedoka utvr─Ĺuje se na na─Źin predvi─Ĺen u odredbama ─Źlanka 82. ovog zakona.

─îlanak 85.
Osobe koje ne mogu biti svjedoci

Svjedoci ne mogu biti:
1. osobe koje ne mogu valjano svjedo─Źiti uslijed svojih duševnih ili tjelesnih nedostataka,
2. osobe koje su uposlene kod notara koji obavlja slu┼żbenu radnju,
3. osobe koje mogu imati kakvu korist od posla ─Źije zaklju─Źivanje posvjedo─Źuju,
4. osobe koje su sa strankom ili s onim koji bi nakon notarske radnje trebao dobiti kakvu korist, ili sa samim notarom stoji u odnosu, zbog kojega se mo┼że tra┼żiti izuze─çe notara.

─îlanak 86.
Prisustvo svjedoka

Ako zakonom nije druga─Źije odre─Ĺeno, svjedoci, ili drugi notar moraju biti prisutni najkasnije kada notar ─Źita strankama izvornik i kad ga oni potpisuju.
Ako to stranke zahtijevaju, svjedoci mogu biti, ako što drugo nije za pojedine slu─Źajeve odre─Ĺeno, isklju─Źeni za vrijeme ─Źitanja izvornika, ali u tom slu─Źaju stranke moraju potpisati izvornik u prisustvu svjedoka i izjaviti da su izvornik pro─Źitale ili da im je bio pro─Źitan i da odgovara njihovoj volji. Sve ─çe se to nazna─Źiti u notarskom izvorniku.

─îlanak 87.
Gluha, nijema ili gluhonijema stranka koja je pismena

Gluha stranka koja zna ─Źitati mora sama pro─Źitati izvornik i izri─Źito izjaviti da ga je pro─Źitala i da odgovara njenoj volji.
Nijema ili gluhonijema stranka koja zna ─Źitati i pisati mora na izvorniku svojeru─Źno napisati da ga je pro─Źitala i da ga odobrava. Te izjave moraju se unijeti u izvornik ispred potpisa.
U izvorniku mora biti nazna─Źeno da se postupilo prema odredbama st. 1. i 2. ovoga ─Źlanka.

─îlanak 88.
Gluha, nijema, slijepa ili gluhonijema stranka koja je nepismena

Ako gluha stranka ne zna ─Źitati ili ako nijema ili gluhonijema stranka ne zna ─Źitati i pisati, mora se osim svjedoka pozvati i jedna osoba njenog povjerenja koje se s njome mo┼że znacima sporazumjeti. Ta osoba mora imati svojstva svjedoka i ne mora znati ─Źitati i pisati. Ta osoba mo┼że biti u srodstvu s gluhom, nijemom ili gluhonijemom strankom, ako nije osobno zainteresovana u pravnom poslu koji je predmet izvornika.
Ako je koja od stranaka slijepa, gluha ili nijema, svjedoci moraju biti prisutni kada stranke daju izjavu o raspolaganjima koja ─çe se unijeti u izvornik, zatim prilikom ─Źitanja cijelog izvornika strankama, ili kad ga oni sami ─Źitaju te onda kada stranke izjavljuju svoj pristanak i kad potpisuju izvornik. To ─çe se nazna─Źiti u izvorniku.
Notar se mora uvjeriti da li se osoba povjerenja zna putem znakova sporazumjeti s gluhom, nijemom ili gluhonijemom strankom i u izvorniku navesti da se u to uvjerio.

─îlanak 89.
Tuma─Ź

Ako koja od stranaka ne zna jedan od slu┼żbenih jezika, mora se, pored svjedoka iz stavka 1. ─Źlanka 83. ovog zakona, pozvati i sudski tuma─Ź (prevoditelj). U izvorniku ─çe se nazna─Źiti da se tako postupilo.
Tuma─Ź mo┼że biti i osoba uposlena kod notara, ali mora imati sva druga svojstva svjedoka.
Tuma─Ź nije potreban ako notar i oba svjedoka, odnosno drugi notar vladaju jezikom stranke iz stavka 1. ovog ─Źlanka.
U slu─Źaju iz stavka 3. ovoga ─Źlanka, svjedoci se ne mogu isklju─Źiti za vrijeme ─Źitanja izvornika. U izvorniku ─çe se nazna─Źiti zašto nije pozvan tuma─Ź.
Kad je tuma─Ź potreban, notar ─çe nastojati da preko njega sazna pravu volju stranaka, i prema toj volji na jednom od slu┼żbenih jezika sastaviti izvornik, kojeg ─çe tuma─Ź prevesti strankama. Ako to stranka tra┼żi, napisa─çe se prijevod izvornika na jezik stranke i prilo┼żiti uz izvornik.
Notar treba da upozori stranke da mogu zahtijevati pismeni prevod i prilaganje uz izvornik. U izvorniku treba biti navedeno da se ovako postupilo i da li su se stranke odrekle tog prava.
2. Izvršne isprave notara

─îlanak 90.
Izvršna isprava

Isprave notara su izvršne isprave ukoliko su sa─Źinjene u propisanoj formi i ako su sastavljene o nekom pravu potra┼żivanja, koje ima za predmet pla─çanje neke odre─Ĺene sume novca ili davanje odre─Ĺene koli─Źine drugih zamjenjivih stvari ili vrijednosnih papira, a du┼żnik je u ispravi pristao na izvršenje bez odlaganja.
Na temelju notarske isprave na temelju koje je u zemljišnim knjigama upisana hipoteka ili zemljišni dug na odre─Ĺenoj nekretnini, mo┼że se u svrhu pla─çanja obezbije─Ĺenog potra┼żivanja neposredno nakon dospjelosti zahtijevati izvršenje na toj nekretnini, ako je du┼żnik u izvorniku na ovo izri─Źito pristao.
Za izvršnost isprava iz st. 1. i 2. ovog ─Źlanka nije potrebna nikakva daljnja aktivnost izvršnog suda.

─îlanak 91.
Pobijanje izvršenja

Izvršenje isprave notara mo┼że se pobijati po odredbama zakona kojim je reguliran izvršni postupak.
3. Notarske potvrde i ovjere

─îlanak 92.
Potvrde i ovjere

O stvarima, koje su regulirane u ─Źl. 93. do 101. ovog zakona, notar izdaje potvrde ili ovjere.
Ako odredbama ─Źl. 93. do 101. ovog zakona nije propisano što drugo, kod potvrda i ovjera je, umjesto izvornika, u smislu ─Źlanka 74. ovog zakona, dovoljna isprava koja mora sadr┼żavati svjedo─Źenje notara, njegov potpis, pe─Źat, kao i mjesto i datum izdavanja.

─îlanak 93.
Ovjera prijepisa

Notar ─çe ovjeriti samo prijepis koji je sastavljen u notarskom uredu, odnosno sa─Źinjen uz pomo─ç aparata za fotokopiranje u notarskom uredu. S prijepisa je izjedna─Źena fotokopija isprave.
Prijepis se mora slagati s ispravom i u pravopisu, interpunkciji i skra─çivanju rije─Źi. Ako su u ispravi neka mjesta preina─Źena, brisana, precrtana, umetnuta ili dodana, mora se to u ovjeri navesti. U ovjeri ─çe se navesti i je li isprava poderana, ošte─çena, ili ina─Źe po vanjskom obliku o─Źito sumnjiva, osim ako to ve─ç nije vidljivo iz samog prijepisa ili fotokopije.
Notar mora ta─Źno uporediti prijepis s ispravom i ako utvrdi da se sla┼że, potvrdi─çe to na samom prijepisu, a uz to ─çe navesti da je to prijepis isprave koju je stranka ozna─Źila kao original, ili da je to prijepis ovjerenog ili obi─Źnog prijepisa isprave, da li je i kako taksiran, da li je pisan rukom ili strojem ili kojim drugim mehani─Źkim ili hemijskim sredstvom, olovkom ili perom, i gdje se, po njegovom znanju ili po tvr─Ĺenju stranke, nalazi original, a ako ga je stranka donijela, ime i prebivalište te stranke.
Ako se na ispravi nalazi kakva primjedba ili klauzula i ona ─çe se unijeti u prijepis.
Kad se ovjerava prijepis jednog dijela isprave ili izvod iz koje isprave, iz prijepisa se mora jasno razabrati koji su dijelovi isprave ostali neprepisani.

─îlanak 94.
Ovjera izvoda iz trgova─Źkih ili poslovnih knjiga

Pri ovjeri izvoda iz trgova─Źkih ili poslovnih knjiga notar ─çe uporediti izvod s odnosnim stavkama izvorne knjige i napisa─çe na izvodu klauzulu ovjere s primjedbom da se izvod potpuno sla┼że s odgovaraju─çim stavkama izvorne knjige. U izvodu ─çe se nazna─Źiti datum pregleda trgova─Źke, odnosno poslovne knjige.

─îlanak 95.
Ovjera potpisa

Notar mo┼że potvrditi da je stranka u njegovoj prisutnosti vlastoru─Źno potpisala pismeno, ili svoj potpis na njega stavila, ili da je potpis, koji je ve─ç na pismenu, pred njim priznala kao svoj.
Identitet stranke mora se utvrditi sukladno odredbama ─Źlanka 83. ovog zakona.
Ovjera ─çe se staviti na izvornom pismenu uz naznaku, na koji je na─Źin utvr─Ĺen identitet i dodatak da je potpis istinit, te onda staviti datum, potpis i slu┼żbeni pe─Źat notara.
Notar je du┼żan provjeriti pismeno samo u smislu da li po zakonu postoje razlozi za odbijanje vršenje slu┼żbene radnje. https://advokat-prnjavorac.com
Ukoliko su ispunjeni uvjeti stavka 4. ovog ─Źlanka, notar mo┼że ovjeriti i potpis na pismenu, koje nije sastavljeno na slu┼żbenom jeziku.
Ako je stranka slijepa ili ako ne zna ─Źitati, notar ─çe joj pro─Źitati pismeno prije nego što ovjeri potpis, a ako notar ne zna jezik na kome je pismeno napisano, pismeno ─çe pro─Źitati sudski tuma─Ź, što ─çe se navesti u ovjeri.
Ako se ovjerava potpis osoba kao zastupnika pravne osobe ili organa, notar mo┼że u ovjeri potvrditi da se ta osoba potpisalo za pravnu osobu ili organ samo ako je notar prethodno utvrdio da je ta osoba ovlaštena to u─Źiniti.

─îlanak 96.
Potvrda o vremenu predo─Źavanja pismena

Vrijeme kad je pismeno notaru ili u njegovoj prisutnosti kojoj drugoj osobi predo─Źeno, potvrdi─çe se na samom pismenu uz to─Źnu naznaku dana, mjeseca, godine, a, ako to stranka zahtijeva, i sata.
Ako to stranka zahtijeva, mora se utvrditi i identitet osobe koja je pismeno predo─Źila i osoba kojoj je pismeno predo─Źeno. U potvrdi ─çe se nazna─Źiti na koji je na─Źin utvr─Ĺen identitet tih osoba.

─îlanak 97.
Potvrda o ┼żivotu neke osobe

Notar mo┼że potvrditi da je neka osoba ┼żiva, ako je osobno i po imenu poznaje ili ako je njegov identitet utvrdio na na─Źin predvi─Ĺen u odredbama ─Źlanka 83. ovoga zakona.
U izvorniku isprave, koji ─çe se stranci izdati, potvrdi─çe se da je ta osoba bila pred notarom, uz naznaku dana, mjeseca i godine, a na zahtjev stranke, i sata, kad se to dogodilo i kako je utvr─Ĺen njen identitet.

─îlanak 98.
Potvrda o ovlaštenju za zastupanje

Notar je ovlašten izdati potvrdu o ovlaštenju za zastupanje ako to ovlaštenje proizilazi iz sudskog ili drugog registra. Takva potvrda ima istu dokaznu snagu kao i potvrda registarskog suda.
Notar ─çe potvrdu iz stavka 1. ovoga ─Źlanka, izdati samo ako je prethodno obavio uvid u registar ili ovjereni izvod iz registra. U potvrdi ─çe se nazna─Źiti dan uvida u registar, odnosno dan izdavanja izvoda iz registra.

─îlanak 99.
Potvrde o drugim ─Źinjenicama iz registra

Notar mo┼że izdati potvrdu o postojanju ili sjedištu neke pravne osobe, o statusnim promjenama ili drugim pravno va┼żnim ─Źinjenicama, ako one proizilaze iz kojeg javnog registra.
U slu─Źaju iz stavka 1. ovoga ─Źlanka, notar je du┼żan postupati na na─Źin koji je propisan u ─Źlanku 98. stavak 2. ovog zakona.
─îlan 100.
Potvr─Ĺivanje zaklju─Źaka organa pravne osobe
Ako je notar pozvan da potvrdi zaklju─Źke skupštine ili sjednice nekg drugog tijela pravne osobe, u zapisnik ─çe unijeti dan i vrijeme sjednice, zatim ─çe opisati sve što se u njegovom prisustvu doga─Ĺalo, predlagalo i izjavilo, ukoliko je to va┼żno za prosu─Ĺivanje pravilnosti postupka, a posebno zaklju─Źke donijete na sjednici. On ─çe potvrditi i sve drugo što je zakonom propisano.
Zapisnik iz stavka 1. ovoga ─Źlanka, potpisat ─çe i osoba koja je predsjedavala sjednici.
Na zahtjev se mo┼że utvrditi i identitet predsjednika i drugih osoba koje su bila prisutna sastanku, a u zapisniku ─çe se navesti kako je njihov identitet utvr─Ĺen.

─îlanak 101.
Potvrda drugih ─Źinjenica

Na zahtjev zainteresovanih osoba notar mo┼że potvrditi i ─Źinjenice, koje su se dogodile u njegovom prisustvu, poput rasprava o ponudama, licitacije, ┼żrijebanja ili izjave osoba o ─Źinjenicama i stanjima za koje je notar sam ili uz sudjelovanje stru─Źnih osoba saznao.
O potvr─Ĺivanju ─Źinjenica iz stavka 1. ovoga ─Źlanka, notar ─çe sastaviti izvornik, u kojem ─çe se navesti mjesto, vrijeme, imena i adrese stranaka i drugih sudionika te to─Źan opis onoga što se u njegovom prisustvu dogodilo ili što je ina─Źe utvrdio. Izvornik ─çe potpisati svi sudionici. Ako koji od sudionika odbije potpisati izvornik, notar ─çe to nazna─Źiti u izvorniku.
U izvorniku iz stavka 2. ovoga ─Źlanka posebno ─çe se nazna─Źiti kako je utvr─Ĺen identitet stranaka na koje se potvrda odnosi.

─îlanak 102.
Propisi o sudskom postupku

Odredbama ─Źl. 93. do 101. ovog zakona, ne dira se u propise kojima se ure─Ĺuje nadle┼żnost i postupak sudova za poduzimanje radnji na koje se te odredbe odnose.
4. ─îuvanje i izdavanje otpravaka i prijepisa izvornika

─îlanak 103.
─îuvanje izvornika isprava

Isprava koju je, sukladno ovom zakonu, sa─Źinio notar predstavlja izvornik isprave koji ─Źuva notar u svojoj arhivi. U toj arhivi notar ─Źuva i sve druge isprave koje, sukladno zakonu, sa─Źini u vršenju slu┼żbe notara.

 

─îlanak 104.
Otpravak izvornika

 

Kad notar sa─Źini izvornik obvezan je strankama izdati otpravak izvornika.
Otpravak izvornika mora po obliku, formi, sadr┼żaju i drugim pitanjima u cjelini odgovarati izvorniku, mora biti ozna─Źen kao otpravak i u pravnom prometu zamjenjuje izvornik.
Ako je izvornik izdat, ne mo┼że se više o njemu izdati otpravak nego samo prijepis izvornika.

─îlanak 105.
Izdavanje otpravaka izvornika

Ako u izvorniku nije što drugo odre─Ĺeno, otpravak izvornika mo┼że se izdati samo:
1. osobama koje su pravni posao sadr┼żan u ispravi zaklju─Źile u svoje ime,
2. osobama u ime kojih je taj pravni posao zaklju─Źen,
3. osobama u korist kojih je taj pravni posao zaklju─Źen,
4. pravnim nasljednicima osoba pod to─Ź. 1. do 3. stavka 1. ovog ─Źlanka.
Ako su zbog prestanka rada notara, notarske isprave, drugi spisi i dokumentacija predati na ─Źuvanje sudu ili drugom organu vlasti ili drugom notaru, izdavanje isprava iz stavka 1. ovog ─Źlana, vrše ti organi, odnosno notar kod kojih se nalaze na ─Źuvanju ti spisi, a za vrijeme rada zamjenika notara isprave izdaje taj zamjenik.

─îlanak 106.
Otpravak izvornika u svrhu izvršenja

Otpravak izvornika u svrhu izvršenja izdaje se osobama koje su u izvorniku ozna─Źena kao povjeritelji, odnosno njihovim nasljednicima, pod uvjetom da je dokazano ispunjenje uvjeta za izvršnost izvornika sukladno ─Źlanku 90. ovog zakona.
O izvršnom izvorniku mo┼że se, osim u slu─Źajevima predvi─Ĺenim u stavku 3. ovog ─Źlanka, izdati samo jedan otpravak izvornika u svrhu izvršenja.
Ponovni otpravak izvornika u svrhu izvršenja još neizvršenog otpravka izvornika iz stavka 1. ovog ─Źlanka, mo┼że se izdati samo:

1. ako sve osobe iz ─Źlanka 105. stavak 1. to─Ź. 1. i 2. ovoga zakona ili njihovi pravni nasljednici na to pristanu. Taj pristanak mora biti notarski obra─Ĺen bilješkom na samom izvorniku, potpisanom od stranke, ili posebnom ovjerenom ispravom, koja ─çe se prilo┼żiti izvorniku,
2. ako je ranije izdati otpravak izvornika zbog kojeg nedostatka vra─çen notaru ili ako je uništen, ošte─çen ili na drugi na─Źin postao neupotrebljiv,
3. ako sud, na ─Źijem podru─Źju notar ima svoje sjedište, na prijedlog stranke, naredi da mu se izda ponovni otpravak izvornika. Takvu ─çe naredbu sud izdati ako stranka u─Źini vjerovatnim da joj je potreban ponovni otpravak izvornika.

─îlanak 107.
Prijepisi izvornika

Ako u samom izvorniku nije što drugo odre─Ĺeno, ovjereni i obi─Źni prijepisi izvornika o pravnim poslovima me─Ĺu ┼żivima, mogu se izdavati i svjedocima, osobama koje iz tog pravnog posla ostvaruju odre─Ĺenu korist, zakonskim zastupnicima, te nasljednicima i drugim univerzalnim pravnim nasljednicima osoba koje iz tog pravnog posla ostvaruju odre─Ĺenu pravnu korist, kad god to oni zatra┼że. Tim ─çe se osobama dopustiti da mogu u svako doba razgledati te isprave.

─îlanak 108.
Otpravak ili prijepis izvornika izjava posljednje volje

Otpravci ili prijepisi izvornika koji se odnosi na izjavu posljednje volje ili odredbe za slu─Źaj smrti koje je sastavio notar ili koje su njemu pismeno predate, ako u izvorniku nije što drugo odre─Ĺeno, mogu se izdati samo ostavitelju dok ┼żivi ili osobi koju on na to izri─Źito ovlasti ovjerenom punomo─çi. Poslije smrti ostavitelja takvi se otpravci ili prijepisi izvornika mogu izdati samo poslije proglašenja odluke posljednje volje. Dan proglašenja odluke posljednje volje zabilje┼żit ─çe se na otpravku ili na prijepisu izvornika.

─îlanak 109.
Strane notarske isprave

Notarske isprave izdate u inozemstvu imaju, uz uvjet uzajamnosti, ista pravna djelovanja, kao i notarske isprave izdate po ovom zakonu.
Strane notarske isprave ne mogu u Federaciji imati pravna djelovanja koja nemaju po zakonu koji je za njihovo izdavanje bio mjerodavan u inozemstvu.
5. Pravna zaštita

─îlanak 110.
Postupak pravne zaštite

Nezadovoljna stranka ima pravo pritu┼żbe kantonalnom organu za upravu zbog toga što notar nije poduzeo tra┼żenu slu┼żbenu radnju, ili zbog toga što tra┼żenu radnju u sadr┼żajnom ili formalnom pogledu nije poduzeo sukladno zakonu ili zbog toga što odugovla─Źi s njenim poduzimanjem.
Kantonalni organ za upravu du┼żan je rješenjem narediti notaru da poduzme tra┼żenu slu┼żbenu radnju i odrediti mu rok za izvršenje te radnje. Notar je du┼żan postupiti po tom rješenju.
6. Preuzimanje isprava, novca i vrijednosnih papira radi ─Źuvanja i predaje

─îlanak 111.
─îuvanje i predaja isprava

Notar je du┼żan preuzeti na ─Źuvanje isprave svih vrsta, s tim što je ovlašten odbiti preuzeti na ─Źuvanje onu ispravu, za koju ocijeni da postoje opravdani razlozi za takvu odluku.
O preuzimanju isprava sastavit ─çe se izvornik, u kojem ─çe se navesti mjesto i vrijeme preuzimanja, prezime i ime, zanimanje i adresa onoga ko je ispravu predao, oznaku polo┼żene isprave, razlog zbog koga je polo┼żena i kome je treba izdati. Izvornik ─çe potpisati osoba koja je ispravu predala i notar. Na izvornik ─çe notar staviti svoj slu┼żbeni pe─Źat.
Ako se isprava pošalje notaru pismom, o tome ─çe se sastaviti izvornik sukladno stavku 2. ovoga ─Źlanka. Pismo zamjenjuje potpis osobe koja je ispravu predala.
Notar ─çe o preuzimanju isprave izdati potvrdu. Ako je isprava poslata poštom, potvrda ─çe se poštom poslati pošiljatelju.
Notar je du┼żan utvrditi identitet osobe kojoj predaje ispravu, sukladno odredbama ─Źlanka 83. ovoga zakona. Primatelj je du┼żan potvrditi primitak isprave svojim potpisom na izvorniku.
─îlan 112.
─îuvanje gotovog novca i vrijednosnih papira
Notar mo┼że preuzeti na ─Źuvanje gotov novac, mjenice, ─Źekove, javne obveznice i druge vrijednosne papire, a du┼żan ih je preuzeti samo onda kad su mu, u povodu sastavljanja notarskog izvornika, predati zato da bi ih uru─Źio odre─Ĺenoj osobi ili da bi ih polo┼żio kod odre─Ĺenog organa vlasti.
Ako preuzimanje nije potvr─Ĺeno prilikom sastavljanja notarskog izvornika, o preuzimanju ─çe se sastaviti izvornik u kome ─çe se ta─Źno nazna─Źiti brojevi upisnika i depozitne knjige, mjesto i vrijeme preuzimanja, odnosno oznaka i vrijednost iznosa novca, preuzetih papira te ime osobe koja ih je predala i njegovu izjavu o tome šta s njima treba u─Źiniti. Notar ─çe o preuzimanju izdati stranci potvrdu u kojoj ─çe specificirati novac i vrijednosne papire koji su mu predati.
Ako se novac i vrijednosni papiri notaru pošalju pismom, o tome ─çe notar sastaviti izvornik, sukladno stavku 2. ovog ─Źlanka. Pismo ─çe se pri─Źvrstiti uz izvornik.

─îlanak 113.
Odvojeno ─Źuvanje i predaja novca i vrijednosnih papira

Preuzeti novac i vrijednosne papire notar je du┼żan ─Źuvati odvojeno od svog novca i vrijednosnih papira, u posebnom omotu, na kome ─çe se napisati predmet i ime stranke. Novac koji mu je povjeren notar mora ─Źuvati na posebnom ra─Źunu kod banke ili druge financijske organizacije, koji ne mo┼że biti dostupan u okviru prinudnog izvršenja protiv notara.
Preuzeti novac i vrijednosne papire notar ─çe bez odga─Ĺanja predati organu vlasti ili osobi kojoj se imaju predati, nakon što utvrdi njegov identitet. Primatelj ─çe prijam potvrditi na spisu ili u depozitnoj knjizi.

─îlanak 114.
Obveza vra─çanja

Ako notar ne mo┼że izvršiti nalo┼żenu mu predaju u odre─Ĺenom roku, mo┼że po proteku tog roka, a, ako rok nije odre─Ĺen, najkasnije u roku od petanest dana od dana preuzimanja, bez odlaganja vratiti stranci preuzete vrijednosti ili, ako to nije mogu─çe, mo┼że ih predati nadle┼żnom sudu na ─Źuvanje i o tome izvijestiti predavatelja preporu─Źenim pismom ili na drugi vjerodostojan na─Źin.
Depozit u─Źinjen kod notara ima djelovanje sudskog depozita.
Odredbe ─Źl. 111. do 113. ovog zakona, primijeni─çe se na odgovaraju─çi na─Źin i u slu─Źaju u kome notar kao sudski povjerenik preuzme ostavinske isprave, novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti.

VII – POSLOVNE KNJIGE NOTARA

─îlanak 115.
Poslovne knjige

Notar vodi sljede─çe poslovne knjige:

1. op─çi poslovni upisnik, u koji se upisuju svi notarski izvornici i ovjere potpisa,
2. imenik osoba koje su pred notarom predale kakvo raspolaganje za slu─Źaj smrti s oznakom broja odnosnog spisa,
3. depozitnu knjigu o preuzetom i izdatom tu─Ĺem novcu, vrijednosnim papirima i dragocjenostima, u koju se, pored ta─Źne oznake preuzetog depozita, treba unijeti ime i adresa deponenta te onoga kome se predmet treba predati,
4. upisnik poslova koje je sud ili koji drugi organ vlasti povjerio notaru, s abecednim imenikom.,
5. zajedni─Źki abecedni imenik stranaka za njegove upisnike, te za depozitnu knjigu.
Federalni ministar pravde propisat ─çe sadr┼żaj, obrasce i na─Źin vo─Ĺenja poslovnih knjiga iz stavka 1. ovog ─Źlanka.

VIII – ─îUVANJE ISPRAVA I SPISA

─îlanak 116.
Obveza ─Źuvanja

Notar je du┼żan sve notarske isprave koje je sam sastavio, kao i isprave koje je preuzeo na ─Źuvanje, ─Źuvati pod klju─Źem, odvojeno od drugih spisa.

─îlanak 117.
─îuvanje kod prestanka notarske djelatnosti

Ako notar prestaje sa radom du┼żan je o tome odmah obavijestiti kantonalni organ za upravu, a istovremeno je du┼żan poduzeti sve potrebne radnje radi ─Źuvanja notarskih spisa, predmeta, poslovnih knjiga, pe─Źata i štambilja i druge dokumentacije odnosno novca i drugih vrijednosnih papira koji se kod njega nalaze na ─Źuvanju.
Kantonalni organ za upravu rješenjem ─çe odrediti osobe za preuzimanje spisa i druge dokumentacije iz stavka 1. ovog ─Źlanka i odrediti mjesto ─Źuvanja tih spisa i dokumentacije. Pri obavljanju poslova iz stavka 1. ovog ─Źlanka, ove osobe postupaju sukladno odredbama ovog zakona i propisu iz ─Źlanka 118. ovog zakona.

─îlanak 118.
Propisi o postupku

Federalni ministar pravde propisat ─çe postupak preuzimanja, ─Źuvanja i korištenja spisa, dokumentacije, novca, vrijedonosnih papira i drugih pismena iz ─Źlanka 117. ovog zakona.

IX – DISCIPLINSKA ODGOVORNOST NOTARA

─îlanak 119.
Disciplinska odgovornost

Notar disciplinski odgovara za povrede slu┼żbene du┼żnosti koje u─Źini svojom krivicom.
Notar disciplinski odgovara samo za radnje utvr─Ĺene ovim zakonom.
Odgovornost za kazneno djelo i prekršaj ne isklju─Źuje disciplinsku odgovornost notara, ako vrsta povrede predstavlja i povredu slu┼żbene du┼żnosti notara.

─îlanak 120.
Povrede slu┼żbene du┼żnosti

Notar ─Źini povrede slu┼żbene du┼żnosti:
1. ako se pri sastavljanju notarskih isprava i poduzimanja drugih slu┼żbenih radnji ne pridr┼żava odredaba ovog zakona,
2. ako potvrdi da se dogodila ─Źinjenica koja se nije dogodila u njegovom prisustvu,
3. ako protivno tarifi zara─Źunava ili tra┼żi ve─çu nagradu, ili ako kao sudski povjerenik vrši pritisak na stranke da ga postave za svog zastupnika,
4. ako uz obe─çanje da ─çe sniziti nagradu, preko posrednika ili na drugi nedoli─Źan na─Źin tra┼żi stranke,
5. ako zastupa stranku ili sastavlja isprave u slu─Źajevima u kojima mu je to zakonom zabranjeno,
6. ako ne postupi po pravomo─çnim odlukama sudova i nadzornih tijela,
7. ako neuredno vodi poslovne knjige,
8. ako na javnoj licitaciji, ili tijekom kojeg drugog postupka koji vodi kao notar, ili kao povjerenik suda, ili kao zastupnik stranaka, kupi za sebe ili za svoje srodnike stvar koja se prodaje ili kupi stvari, nasljedna ili druga prava,
9. ako obavlja za platu dr┼żavnu ili koju drugu stalnu javnu ili privatnu slu┼żbu, ako se bavi trgovinom ili posredni─Źkim poslovima, ili zanimanjem koje nije sukladno ugledu, ─Źaš─çu ili nezavisnoš─çu notara,
10. ako sklapa poslove pod svojim imenom za druge ili pod tu─Ĺim imenom za sebe ili ako je stranka u poslovima u kojima poduzima slu┼żbene radnje kao notar ili sudski povjerenik,
11. ako novac koji mu je povjeren na ─Źuvanje, ulo┼żi na svoje ime protivno odredbama ovoga zakona,
12. ako preuzme obavezu jemstva ili odgovornosti u poslovima koji se zaklju─Źuju uz njegovo sudjelovanje u svojstvu notara,
13. ako za vrijeme udaljenosti od obavljanja slu┼żbe obavlja poslove notara,
14. ako ne osigurava rad notarskog pomo─çnika, sukladno ovom zakonu.

─îlanak 121.
Disciplinske kazne

Za povredu slu┼żbene du┼żnosti notaru se mogu izre─çi sljede─çe dsciplinske kazne:
1. pismeni ukor,
2. nov─Źana kazna u visini od 2.500 KM do 25.000 KM,
3. privremeno oduzimanje prava na obavljanje slu┼żbe notara u trajanju do godinu dana.

─îlanak 122.
Disciplinski postupak

Postupak za utvr─Ĺivanje disciplinske odgovornosti notara pokre─çe kantonalni organ za upravu.
Za provo─Ĺenje disciplinskog postupka nadle┼żna je Notarska komora.
U svrhu sprovo─Ĺenja disciplinskog postupka formiraju se disciplinska vije─ça prvog i drugog stupnja. Sastav i na─Źin izbora prvostupanjskog i drugostupanjskog disciplinskog vije─ça, kao i njihov metod rada propisuje Notarska komora.
Postupak disciplinske odgovornosti vodi se po pravilima, koja utvrdi Notarska komora.

─îlanak 123.
┼Żalba protiv rješenja o disciplinskoj kazni

Disciplinske kazne izri─Źe rješenjem prvostupanjsko disciplinsko vije─çe Notarske komore.
Na rješenje iz stavka 1. ovog ─Źlanka mo┼że se izjaviti ┼żalba drugostupanjskom disciplinskom vije─çu Notarske komore.
┼Żalba se izjavljuje u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.
Rješenje doneseno po ┼żalbi je kona─Źno.

─îlanak 124.
Privremeno udaljavanje notara iz slu┼żbe

Ako je protiv notara pokrenut disciplinski postupak mo┼że se donijeti rješenje o njegovom privremenom udaljenju iz slu┼żbe, ako je to nu┼żno radi zaštite ─Źasti i ugleda slu┼żbe ili radi osiguranja interesa stranaka.
Notar ─çe biti privremeno udaljen iz slu┼żbe ako je protiv njega podignuta optu┼żnica ili odre─Ĺen pritvor zbog kaznenog djela po─Źinjenog s umišljajem, ili ako izdr┼żava kaznu zatvora do šest mjeseci.
Rješenje o privremenom udaljenju, sukladno odredbama st. 1. i 2. ovog ─Źlanka, donosi prvostupanjsko disciplinsko vije─çe.
Protiv rješenja o udaljenju, iz slu┼żbe notar mo┼że izjaviti ┼żalbu drugostupanjskom disciplinskom vije─çu u roku od 15 dana od dana prijama rješenja o udaljenju iz slu┼żbe.
Izjavljena ┼żalba ne odga─Ĺa izvršenje rješenja.
Drugostupanjsko disciplinsko vije─çe obvezno je odlu─Źiti po ┼żalbi najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema ┼żalbe.
Rješenje drugostupanjskog disciplinskog vije─ça doneseno po ┼żalbi je kona─Źno.

─îlanak 125.
Disciplinska odgovornost osoba uposlenih kod notara

Odredbe ovog zakona o disciplinskoj odgovornosti notara shodno se primjenjuju i na disciplinsku odgovornost notarskog pomo─çnika, zamjenika notara, vršitelja du┼żnosti notara i stru─Źnog suradnika.

─îlanak 126.
Op─ça mogu─çnost vo─Ĺenja postupka pred sudom

Protiv kona─Źnih odluka disciplinskih organa Notarske komore mo┼że se voditi postupak pred nadle┼żnim sudom u roku od 30 dana od dana prijama kona─Źne odluke.

X – NAGRADA ZA RAD I NAKNADA TROŠKOVA

─îlanak 127.
Nagrada za rad i naknada troškova

Notari imaju pravo na nagradu za svoj rad i naknadu troškova u svezi sa obavljenim radom, sukladno tarifi o naknadama i nagradama.
Tarifu o nagradama i naknadama notara utvr─Ĺuje Federalno ministarstvo, na prijedlog Notarske komore.

─îlanak 128.
Dospjelost nagrade i naknade troškove

Pla─çanje nagrade za rad i naknade troškova notaru vrši se odmah po obavljenom poslu, a notar mo┼że tra┼żiti i da stranka plati primjereni iznos predujma u momentu preuzimanja posla.
Notar je obvezan stranci izdati potvrdu o pla─çenoj nagradi i troškovima.

─îlanak 129.
Solidarna odgovornost

Ako je više stranaka u─Źestvovalo u zaklju─Źivanju pravnog posla pred notarom, ili je notar izvršio jednu radnju za više stranaka, sve te stranke solidarno duguju nagradu i troškove notaru, ako se stranke druga─Źije ne dogovore.

XI – NADZOR NAD SPROVO─ÉENJEM OVOG ZAKONA

─îlanak 130.
Nadzor nad sprovo─Ĺenjem ovog zakona

Nadzor nad sprovo─Ĺenjem ovog zakona vrši Federalno ministarstvo, a nadzor nad radom notara u vršenju slu┼żbe vrši kantonalni organ za upravu i Federalno ministarstvo.
Notar je du┼żan omogu─çiti vršenje nadzora i staviti na raspolaganje sve spise, izvornike, dokumentaciju i prostor koji se odnosi na poslove notara u vršenju slu┼żbe notara predvi─Ĺene ovim zakonom i postupiti po rješenju organa koji vrši nadzor.

XII – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

─îlanak 131.
Provedbeni propisi

Federalni ministar pravde donije─çe propise za koje je ovlašten ovim zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

─îlanak 132.
Pripremni seminari za notarski ispit

U roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ─Źlanka 131. ovog zakona, Federalno ministarstvo du┼żno je organizirati posebne seminare radi pripreme kandidata za polaganje notarskog ispita, po programu koji utvrdi to ministarstvo. U programu se utvr─Ĺuje bli┼żi sadr┼żaj gradiva za svaki predmet posebno koji su predvi─Ĺeni u ─Źlanu 10. ovog zakona.
Federalno ministarstvo je obvezno u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona osigurati da se organiziraju seminari za usavršavanje notara u smislu ─Źlanka 32. stavak 1. to─Źka 7. ovog zakona.
Federalno ministarstvo na prijedlog Notarske komore utvr─Ĺuje uvjete pod kojim se seminari za daljnju edukaciju notara smatraju kao seminari u smislu ─Źlanka 32. stavak 1. to─Źka 7. ovog zakona.

 

─îlanak 133.
Konstituiranje Notarske komore

U roku od tri mjeseca od dana završenog imenovanja prvih notara na teritoriji Federacije mora se organizirati i konstituirati Notarska komora. Aktivnost na organiziranju Notarske komore sprovodi Federalno ministarstvo u saradnji sa kantonalnim organima za upravu.

 

─îlanak 134.
Prestanak va┼żenja

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da va┼żi Zakon o javnom bilje┼żništvu ("Slu┼żbene novine Federacije BiH", broj 49/99).

─îlanak 135.
Stupanje na snagu

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Slu┼żbenim novinama Federacije BiH“, a po─Źet ─çe se primjenjivati nakon proteka roka od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
prof. dr. Ivo Komši─ç, v.r.

Predsjedatelj
Zastupni─Źkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Ismet Briga, v.r.

 

Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 856 recenzija