Advokatska kancelarija

weight
"Na┼ía za┼ítita nije u na┼íem oru┼żju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein

AP

Dioba nekretnina po posjedovnom stanju

 


BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
VRHOVNI SUD
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Broj: 55 0 V 001609 19 Spp
Sarajevo, 21.05.2019. godine


Vrhovni sud Federacije u Sarajevu, odlu─Źuju─çi o zahtjevu Op─çinskog suda u ─îitluku, za rješavanje spornog pravnog pitanja, u predmetu broj: 55 0 V 001609 17 V, na osnovu odredbe ─Źlana 61a. Zakona o parni─Źnom postupku (dalje: ZPP - Slu┼żbene novine Federacije BiH broj 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) u vezi s odredbom ─Źlana 2. stav 2. Zakona o vanparni─Źnom postupku (dalje: ZVP - Slu┼żbene novine Federacije BiH broj 2/98, 39/04 i 73/05), te odredbe ─Źlana 18. Pravilnika o unutrašnjem sudskom poslovanju Federacije Bosne i Hercegovine i Br─Źko Distrikta (Slu┼żbeni glasnik BiH broj 66/12 i 40/14) u sjednici Gra─Ĺanskog odjeljenja odr┼żanoj dana 21.05.2019. godine donio je:


O D L U K U

Usvaja se zahtjev Op─çinskog suda u ─îitluku za rješavanje spornog pravnog pitanja koje glasi:

„Postoji li pravni osnov za vo─Ĺenje vanparni─Źnog postupka postupka, odnosno meritorno odlu─Źivanje u vanparni─Źnom postupku, o prijedlogu za diobu zajednice nekretnina prema „posjedovnom stanju“, gdje bi eventualna odluka o diobi zajednice nekretnina bila provodiva samo u katastarskoj evidenciji (ne i zemljišnoknji┼żnoj), tj. da li je uredan prijedlog za diobu zajednice nekretnina u kojem se dioba zahtjeva isklju─Źivo prema katastarskim podacima o nekretnini (ne navode─çi zemljišnoknji┼żne oznake parcela) uz navo─Ĺenje katastarskih podataka o nositelju „prava“ na nekretnini (a ne zemljišnoknji┼żnim podacima o suvlasnicima, i nositeljima drugih stvarnih prava), a ovo sve na teritoriju gdje, iako zemljišnoknji┼żna evidencija nije uvijek a┼żurna, ista postoji za sve nekretnine, tj.
Ukratko: Postoji li dioba nekretnina „samo po posjedovnom stanju“?


Gra─Ĺansko odjeljenje Vrhovnog suda Federacije BiH izra┼żava:


PRAVNO SHVATANJE


Postoji pravni osnov za vo─Ĺenje vanparni─Źnog postupka, odnosno meritorno odlu─Źivanje u vanparni─Źnom postupku o prijedlogu za diobu zajednice nekretnina prema posjedovnom stanju, gdje bi eventualna odluka bila provodiva samo u katastarskoj evidenciji (ne i zemljišnoknji┼żnoj).

Uredan je prijedlog za diobu zajednice nekretnina u kojem se dioba zahtijeva isklju─Źivo prema katastarskim podacima o nekretnini (ne navode─çi zemljišnoknji┼żne oznake parcela), uz navo─Ĺenje katastarskih podataka o nositelju “prava” na nekretnini (a ne zemljišnoknji┼żnim podacima o suvlasnicima i nositeljima drugih stvarnih prava), a sve ovo na teritoriju gdje, iako zemljišnoknji┼żna evidencija nije a┼żurna, ista postoji za sve nekretnine.

Ako usljed raskoraka izme─Ĺu zemljišnoknji┼żnog i stvarnog pravnog stanja nema mogu─çnosti da se razvrgne suvlasni─Źka zajednica nekretnine, mo┼że se, po pravilima vanparni─Źnog postupka, izvršiti dioba posjeda.


O b r a z l o ┼ż e n j e

Dopisom od 07.03.2019. godine (primljen u ovaj sud 11.03.2019. godine) Op─çinski sud u ─îitluku, po slu┼żbenoj du┼żnosti, podnio je ovom sudu zahtjev za rješavanje spornog pravnog pitanja u smislu odredbe ─Źlana 61. a) Zakona o parni─Źnom postupku (dalje: ZPP).

U obrazlo┼żenju zahtjeva navodi da je predlagatelj pokrenuo vanparni─Źni postupak diobe zajednice nekretnina protiv protivnika predlagatelja kao nasljednika iza upisanih suposjednika na nekretninama iz p.l. broj 236/03 K.O. Me─Ĺugorje i p.l. broj 166/02 K.O. Slu┼żanj; da su stranke stvarni vlasnici i suposjednici nekretnina iz tih posjedovnih listova (ukupno 33 nekretnine); da se predla┼że da sud iza─Ĺe na lice mjesta, izda nalog vještaku geometru i vještaku gra─Ĺevinske struke i izvrši fizi─Źku diobu nekretninama; da u spisu ne postoji podatak o kojim nekrentinama iz zemljišnoknji┼żne evidencije se radi, a da bi se mogli utvrditi podaci o oznaci nekretnina prema zemljišnoknji┼żnom stanju, uklju─Źuju─çi i podatke o zemljišnoknji┼żnim suvlasnicima nekretnina, odnosno nositeljima drugih stvarnih prava na nekretninama; da je predmet tom sudu dostavljen od drugog suda (Op─çinskog iz Mostar broj: 58 0 V 172995 15 V); da je u dilemi kako postupati po prijedlogu za diobu.

Definiše sporno pravno pitanje na na─Źin kao što je navedeno u izreci ove odluke.

Dao je vlastito tuma─Źenje spornog pravnog pitanja navode─çi odredbe ─Źl. od 161. do 167. ZVP i ─Źl. od 37. do 42. Zakona o stvarnim pravima Federacije BiH (dalje: ZSP - Slu┼żbene novine Federacije BiH broj 66/13 i 100/13). Pri tome, istaknuo da dilemu u primjeni tih odredbi predstavlja dio ─Źlana 162. stav 2. ZVP koji glasi: „Za nepokretnost moraju se navesti zemljišnoknji┼żni ili katastarski podaci…“ s obzirom da u sudskoj praksi postoje razli─Źita tuma─Źenja, pa i takvo da je osnov za provo─Ĺenje diobe prema katastarskim podacima, tzv. dioba nekretnina prema posjedovnom stanju u katastru, tj. dioba suposjeda. Op─çinski sud u ─îitluku tuma─Źe─çi odredbu ─Źlana 162. stav 2. ZVP u njenoj ukupnosti i u kontekstu odredbi ZSP i Zakona o zemljišnim knjigama Federacije BiH (dalje: ZZK - Slu┼żbene novine Federacije BiH broj 58/02, 19/03 i 54/04) zaklju─Źio je da u prijedlogu za diobu nekretnina u suvlasništvu katastarski podaci se navode gdje zemljišna knjiga ne postoji, tj. gdje nekretnine nisu upisane u zemljišnu knjigu; a gdje postoji zemljišna knjiga, bez obzira što nije 100% a┼żurna uslovi za provo─Ĺenje diobe postoje samo ukoliko su u prijedlogu navedeni zemljišnoknji┼żni podaci o nekretninama i pravima na nekretninama, odnosno ukoliko su prijedlogom obuhva─çeni svi suvlasnici iz zemljišnoknji┼żnog uloška za odre─Ĺenu nekretninu; da prijedlog treba vratiti predlagatelju da se uredi ozna─Źavaju─çi nekretnine prema podacima zemljišne knjige, da se njime obuhvate svi zemljišnoknji┼żni suvlasnici, kao i nositelji ostalih prava na nekretninama. Obrazla┼że razloge sa konteksta odredbi ZZK prema kojima se nekretnina u pravnom prometu ozna─Źava prema podacima iz zemljišne knjige; da je izvadak iz zemljišne knjige javna isprava i dokaz vlasništva/drugog stvarnog prava na nekretnini; da se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odra┼żava pravno stanje nekretnine; da bez obzira na to što bi se odluka o diobi suposjeda provodila samo u katastru nekretnina a ne i u zemljišnoj knjizi, samim dopuštanjem ne doprinosi se afirmaciji i a┼żuriranju zemljišnoknji┼żne evidencije, što je o─Źigledna tendencija ZSP. Kad, do tada jedinstvena nekretnina, fizi─Źki se podijeli na dva ili više dijelova me─Ĺu suposjednicima tu promjenu ne─çe biti mogu─çe evidentirati u zemljišnoj knjizi (ex officio) što negativno djeluje na istinitost i potpunost stanja zemljišne knjige. Dopuštanjem diobe posjeda, bez da se nekretnina ozna─Źi prema podacima zemljišne knjige i bez da se u postupak uklju─Źe svi suvlasnici nekretnine i nositelji drugih stvarnih prava, vrije─Ĺa njihovo pravo na mirno u┼żivanje imovine iz ─Źlanka 1. Protokola broj 1 na Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Prvostepeni sud upu─çuje i na suprotstavljenu sudsku praksu ovog suda (prije stupanja na snagu ZSP) koja „afirmira“ diobu nekretnina u suposjedu kroz parni─Źni postupak ukoliko predlaga─Ź ne tra┼żi da se ista provede u zemljišnoj knjizi; i stariju praksu koja negira diobu nekretnina u vanparni─Źnom postupku prema „posjedovnom“ stanju. Isti─Źe da postoji praksa Kantonalnog suda Mostar koji ima razli─Źite stavove: potvr─Ĺuje „posjedovnu“ diobu nekretnina, a u nekim predmetima smatra da nije uredan prijedlog za diobu nekretnina samo prema oznakama katastarske evidencije bez navo─Ĺenja zemljišnoknji┼żnih podataka.

Na kraju, prvostepeni sud navodi da ima 11 predmeta radi diobe zajednica nekretnina; da u 10 predmeta se predla┼że dioba „na temelju posjedovnog stanja“, bez dostavljanja podataka o nekretninama iz zemljišnoknji┼żne evidencije; da u svim postupcima u kojima je zadu┼żio predmete u fazi prethodnog ispitivanja prijedloga je donio rješenja kojim je prijedlog vratio radi dopune u smislu ─Źlana 162. stav 1. i 2. ZVP; da u me─Ĺuvremenu niti jedan nije ure─Ĺen, da se ili tra┼żi produljenje roka za postupanje po tra┼żenju suda, ili se insistira na rješavanju predmeta „prema posjedovnom stanju“; da u postupcima koji su pokrenuti u periodu od 2015. do 2017. godine, a ti predmeti mu dostavljeni u kasnijoj fazi postupka nije tra┼żeno ure─Ĺenje prijedloga.

Gra─Ĺansko odjeljenje Vrhovnog suda Federacije BiH, nakon što je razmatrao predmetni zahtjev cijeni da sporno pravno pitanje nije neprecizano niti nedozvoljeno, da je definisano na jasan i nedvosmislen na─Źin, da je od zna─Źaja za odlu─Źivanje u ve─çem broju predmeta pred prvostepenim sudom, što opravdava zahtjev za njegovo razmatranje i zauzimanje pravnog stava u smislu odredbe ─Źlana 61a. – 61e ZPP, u svrhu osiguranja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

Cilj rješavanja spornog pravnog pitanja je da Vrhovni sud se izjasni o primjeni propisa u slu─Źaju njihove nepreciznosti, kontradiktornosti ili razli─Źite primjene u praksi.

Osnovni razlozi za navedeno pravno shvatanje su slijede─çi:

U odnosu na sporno pitanje: “postoji li pravni osnov za vo─Ĺenje vanparni─Źnog postupka postupka, odnosno meritorno odlu─Źivanje u vanparni─Źnom postupku, o prijedlogu za diobu zajednice nekretnina prema „posjedovnom stanju“, gdje bi eventualna odluka o diobi zajednice nekretnina bila provodiva samo u katastarskoj evidenciji (ne i zemljišnoknji┼żnoj)“, u izravnom odgovoru, valja re─çi - suvlasnici nakon stupanja na snagu ZSP pravni osnov za me─Ĺusobnu podjelu posjeda (bez razvrgnu─ça suvlasništva) imaju jedino u odredbi ─Źl. 28. st. 2. tog zakona, kao na─Źinu korištenja zajedni─Źkim stvarima, a po pravilima vanparni─Źnog postupaka iz odredbi ─Źl. 152-160. ZVP (upravljanje i korištenje zajedni─Źkim stvarima) u vezi sa ─Źl. 31. st. 2. ZSP.

Svaki suvlasnik je potpuni vlasnik onog idealnog dijela stvari koji odgovara njegovom suvlasni─Źkom dijelu, pa u odnosu na taj dio ima sva suvlasni─Źka ovlaštenja koja pripadaju vlasniku (st. 1. ─Źl. 26. ZSP). Jedno od osnovnih ovlaštenja koje izvire iz sadr┼żaja prava vlasništva jeste pravo na posjed stvari. Kod suvlasništva je svaki suvlasnik ovlašten na posjed suvlasni─Źke stvari, ali samo u opsegu svog idealnog dijela. Dakle, posjed suvlasni─Źke stvari pripada samo svim suvlasnicima zajedno, pa mo┼żemo govoriti samo o suposjedu (st.1. ─Źl. 28. ZSP). Mogu─çnosti za podjelu posjeda u izvršavanju vlasni─Źkih ovlaštenja suvlasnika su mnogobrojne, jer suvlasnik smije sa svojom stvari ─Źiniti sve to je mogu─çe, a nije nedopušteno. Na─Źin na koji ─çe se izvršavati pravo na posjed zajedni─Źke stvari je pitanje internog sporazuma me─Ĺu suvlasnicima, ili kako to ka┼że ZSP (st. 2. ─Źl. 28.): „Suvlasnici mogu odlu─Źiti da ─çe me─Ĺusobno podijeliti posjed stvari i izvršavanje svih ili nekih suvlasni─Źkih ovlaštenja. Ova odluka, kao i njeno poziv ili izmjena, spada u poslove redovnog upravljanja.“

Pravo suvlasnika na „me─Ĺusobnu podjelu posjeda stvari“ je u tom okviru ustanovila naprijed citirana odredba ─Źlana 28. stav 2. ZSP. Nezadovoljni suvlasnik mo┼że jedino zahtijevati razvrgnu─çe suvlasništva. Naime, sve preko toga, ipso iure, je domen (drugog) prava ustanovljeno odredbom ─Źlana 37. ZSP.

Pravo suvlasnika da zahtjeva razvrgnu─çe suvlasništva (preobra┼żajno nezastarivo pravo), sa stanovišta izvršavanja vlasni─Źkih ovlaštenja je posao suvlasnika koji premašuje okvir redovnog upravljanja i u domenu je okvira vanrednog upravljanja.

U smislu navedenog je i pravni stav Vrhovnog suda BiH objavljen u Biltenu sudske prakse, a koji glasi:

„Dopuštena je dioba zakonitog posjeda i bez razvrgnu─ça suvlasni─Źke zajednice, ali samo kao na─Źin ure─Ĺenja odnosa me─Ĺu suvlasnicima u pogledu koriš─çenja zajedni─Źkih nekretnina“
(VSBIH, G┼ż: 416/76 od 3.6.1976.godine, Bilten broj: 32/1976, str. 31; Isto navedeno i u Komentaru ZVP, Sarajevo 2011.g., prof. Jozo ─îizmi─ç i Haso Taji─ç, str. 420.).

Tako─Ĺe, u tom smislu je i pravni stav razmotren na regionalnim savjetovanjima oktobar - decembar 1987. godine, a usvojen na sjednici Gra─Ĺansko-privrednog odjeljenja Vrhovnog suda BiH od 26.02.1988. godine, objavljen u Biltenu broj: 1/1988, odl. 149., a koji glasi:

„Ako uslijed raskoraka izme─Ĺu zemljišnoknji┼żnog i stvarnog pravnog stanja nema mogu─çnosti da se razvrne suvlasni─Źka zajednica nekretnina, mo┼że se, po pravilima vanparni─Źnog postupka, izvršiti dioba posjeda (paragraf 266. stav 3. Zakona o sudskom vanparni─Źnom postupku).

U slu─Źaju spora o pravnom osnovu posjeda izme─Ĺu posjednika, odnosno lica koja se pozivaju na zakoniti osnov sticanja, sud ─çe uputiti predlaga─Źa na parnicu (paragraf 267. stav 2. ta─Źka 2. i 268.) radi utvr─Ĺenja ja─Źeg prava na posjed shodnom primjenom odredaba iz ─Źlana 41. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima“.

U vezi naprijed citiranog pravnog stava, za pomenuti je da se paragraf 266. navedenog zakona odnosio na vanparni─Źni postupak o ure─Ĺenju odnosa me─Ĺu suvlasnicima pod nazivom “Ure─Ĺenje odnošaja me─Ĺu suvlasnicima“, dok paragraf 267. i 268. na vanparni─Źni postupak pod nazivom „Raskidanje (razvrgnu─ça) zajednice“.

U odnosu na daljnje sporno pravno pitanje o urednosti prijedloga ozna─Źavanjem nekretnine prema katastarskim podacima, odgovor je potvrdan, a uz podatke koje ima u vidu odredba ─Źlana 155. stav 2. ZVP. Podjela posjeda me─Ĺu suvlasnicima je na─Źin ure─Ĺenja odnosa o koriš─çenju suvlasni─Źke stvari po pravilima vanparni─Źnog postupka koje regulišu odredbe ─Źlanova 152-160. ZVP. Pravni u─Źinak odluke ovog vanparni─Źnog postupka ne dovodi do preobra┼żajnog prava (što je slu─Źaj pravnog u─Źinaka razvrgnu─ça suvlasništva). Nakon njene pravomo─çnosti izvršenje mo┼że zahtjevati svaki suvlasnik koji je sudjelovao u postupku bez obzira ko ga je pokrenuo.

Gra─Ĺansko odjeljenje Vrhovnog suda Federacije BiH u odnosu na navode iz predmetnog zahtjeva o postojanju nea┼żurne zemljišne knjige, shvatanja je, ako zbog te okolnosti nema mogu─çnosti da se razvrgne suvlasni─Źka zajednica nekretnine, suvlasnicima ostaje jedino pravni put o me─Ĺusobnoj podjeli posjeda suvlasni─Źke stvari (─Źl. 28. st. 2. ZSP) u ve─ç pomenutom vanparni─Źnom postupku (─Źl. 152-160. ZVP), a o ─Źemu je naprijed ve─ç bilo rije─Źi.

Ne┼żeljena situacija u pogledu eventualne nea┼żurnosti zemljišne knjige, nakon donošenja ZSP i ZZK, po shvatanju Gra─Ĺanskog odjeljenja Vrhovnog suda FBiH, upu─çuje na zaklju─Źak da je u odnosu na nekretnine potrebno navesti i zemljišnoknji┼żne (stari premjer) i katastarske podatke (novi premjer). Naime, za ostvarenje prava suvlasnika na suvlasni─Źkoj stvari to se ne mo┼że smatrati prevelikim teretom kad se ima u vidu zakonsko odre─Ĺenje o obavezi uknji┼żbe stvarnih prava (─Źl. 361. st. 1. ZSP). Prema ovoj odredbi izvanknji┼żni nosioci stvarnih prava bili du┼żni da svoje stanje urede u zemljišnoj knjizi, kroz pokretanje postupka za upis stvarnih prava u pogledu nekretnina i svih promjena na njima. ─îlanom 55. ZSP definisano je na─Źelo povjerenja u zemljišnu knjigu prema kojem zemljišna knjiga istinito i potpuno odra┼żava ─Źinjeni─Źno i pravno stanje nekretnine. U protivnom ne doprinosi se afirmaciji zemljišne knjige (─Źl. 5., ─Źl. 6. ─Źl. 8., ─Źl. 9. ─Źl. 10. ZZK) i a┼żuriranju zemljišnoknji┼żne evidencije, niti na─Źelima istinitosti i potpunosti zemljišne knjige; zaštiti povjerenja u zemljišne knjige, a što je o─Źigledna tendencija ZZK i ZSP.

Pri ovom, Gra─Ĺansko odjeljenje ima u vidu i odredbe ZZK a koje se odnose na a┼żuriranje zemljišne knjige iz glave VIII pod naslovom „Novo uspostavljanje, zamjena i postupak uspostavljanja zemljišnih knjiga (─Źl. 63-72.); odredbe ─Źl. 87. ZZK - na─Źin prelaska zemljišne knjige na novo pravo i va┼żenje dosadašnjih upisa; ─Źl. 88. ZZK - novi premjer. Stanje, eventualne nea┼żurnosti zemljišne knjige prevazilaze se i po zahtjevu zainteresovane osobe (─Źl. 66. ZZK) prioritetno u odnosu na uspostavljanje po slu┼żbenoj du┼żnosti (─Źl. 13. st. 2. Pravilnika o postupanju u zemljišnoknji┼żnim stvarima (Slu┼żbene novine Federacije BiH broj 53/03 i 10/07).

U kontekstu rješavanja ovog spornog pitanja, naglašavamo i slijede─çe:

Imaju─çi u vidu navode iz predmetnog zahtjeva proizilazi o─Źitim da prvostepeni sud ima polazno stanovište da u svim vanparni─Źnim predmetima diobe je tra┼żeno razvrgnu─çe suvlasništva fizi─Źkom podjelom nepokretnosti; da su nekretnine ozna─Źene prema katastarskoj evidenciji; da je za dokaz prilo┼żen posjedovni list; da dilemu u primjeni odredbi ─Źl. 161-167. ZVP i ─Źl. 37-42 ZSP predstavlja tuma─Źenje ─Źl. 162. st. 2. ZVP u drugoj re─Źenici u dijelu koji glasi „Za nepokretnost se moraju navesti zemljišnoknji┼żni ili katastarski podaci...“ (dalje: sporna odredba).

Cijene─çi navode opravdanim u pogledu tuma─Źenja pomenute odredbe ─Źlana 162. stav 2. ZVP, sa stanovišta istorijskih okolnosti iz vremena njenog donošenja i daljnjih okolnosti nakon ZZK i ZSP, valja re─çi slijede─çe:

Ta odredba je na pravnoj snazi od 1998. godine. Na prostoru njenog va┼żenja (FBiH) u vrijeme njenog donošenja bilo je više situacija u odnosu na evidencije stvarnih prava na nekretninama. Naime, postojala su pojedina podru─Źja bez zemljišne knjige (uništena); sa zemljišnom knjigom (po starom premjeru/austrougarskom; naslje─Ĺena iz sistema društvenog vlasništva bivše dr┼żave u kojem je zanemareno njeno odr┼żavanje iz brojnih razloga); a i podru─Źja na kojima je bio uspostavljen katastar nekretnina (novi premjer) prema Zakonu o premjeru i katastru nekretnina (Sl.novine SRBiH 22/84). Taj zakon imao je za cilj da zamijeni zemljišnu knjigu (jedinstvenim) katastrom nekretnina koji obuhvata ne samo podatke o premjeru i katastru zemljišta, zgrada i drugih objekata ve─ç i upis stvarnih prava na nekretninama (─Źl. 202. istog zakona propisano je da na podru─Źjima na kojima je uspostavljen katastar nekretnina“ prestaje da va┼żi za to podru─Źje ... zemljišna knjiga”).

U takvim okolnostima, proizilazi da je zakonodavac u spornoj odredbi sa odrednicom „ili“ pokrio tadašnje postoje─çe stanje u odnosu na javne registre o evidencijama stvarnih pravima na nekretninama ( a što je uslov za urednost prijedloga diobe nekretnina u suvlasništvu).

Me─Ĺutim, ta situacija se mijenja sa ZZK (primjena 2003.) pošto je ─Źl. 93. tog zakona propisano: „Danom stupanja na snagu ovog zakona odredbe Zakona o premjeru i katastru nekretnina ostaju na snazi osim u dijelu koji se odnosi na evidenciju i upis prava vlasništva i drugih stvarnih i obligacionih prava na nekretninama. Upis prava na nekretninama izvršen po odredbama Zakona o premjeru i katastru nekretnina na podru─Źju op─çina na kojima je uspostavljen katastar nekretnina po odredbama tog zakona, preuze─çe se u zemljišnu knjigu.“

Imaju─çi u vidu da je katastarska evidencija, a koju navodi citirana odredba, u me─Ĺuvremenu, predata nadle┼żnim zemljišnoknji┼żnim sudovima (protekao dvogodišnji rok iz ─Źl. 84. ZZK), to proizilazi da u dijelu teksta „ili po katastru“ sporna odredba nema izgleda da bude prakti─Źno primjenjena po proteku tog prelaznog perioda.

Dakle, nakon stupanja na snagu ZZK za meritorno odlu─Źivanje u vanparni─Źnom postupku po prijedlogu za diobu nekretnina u suvlasništvu, za nekretnine koje su predmet diobe, u smislu ─Źlana 162. stav 2. ZVP moraju se navesti zemljišnoknji┼żni podaci uz prilaganje odgovaraju─çeg zemljišnoknji┼żnog ulo┼żaka. Na onome ko tra┼żi razvrgnu─çe suvlasništva je teret da doka┼że da je suvlasnik odnosne nekretnine (vlasnik svog idealnog dijela), a što je osnovna predpostavka za meritorno vo─Ĺenje i okon─Źanja vanparni─Źnog postupka diobe nekretnina u suvlasništvu i meritornu odluku.

Ako vanparni─Źni sud primi prijedlog za diobu nekretnina u suvlasništvu u kojem su navedeni samo podaci o nekretninama iz evidencije katastra, odnosno predlagatelj i protivnik(ci) predlagatelja ozna─Źeni samo kao suposjednici i prilo┼żeni (samo) pismeni dokazi o posjedu nepokretnosti (posjedovni list u kojem je upisana nekretnina ─Źija se dioba tra┼żi) prijedlog ne sadr┼żi sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, i sud je u obavezi vratiti ga radi ispravke i dopune. Pri tome tra┼żiti da se prijedlog uredi ozna─Źavanjem nekretnine prema podacima zemljišne knjige, da se njime obuhvate svi suvlasnici (jedinstveni suparni─Źari), kao i nositelji ostalih stvarnih prava na nekretninama, pod prijetnjom odbacivanja, odnosno smatranja prijedloga povu─Źenim - ─Źlan 336. stav 1-3. ZPP u vezi sa ─Źlanom 2. stav 2. ZVP

Odredbama ZSP propisano je pravo suvlasnika na razvrnu─çe suvlasništva (─Źl. 37. i 38. st. 2.), a po pravilima vanparni─Źnog postupka iz ─Źlana 161-167 ZVP (dioba stvari i nekretnina u suvlasništvu). Pravni u─Źinak razvrgnu─ça suvlasništva je uvijek stvarnopravne prirode – prestanak suvlasništva i nastanak prava vlasništva iz suvlasni─Źkog dijela. Odre─Ĺivanje na─Źina razvrgnu─ça je redovno dio odluke koju sud donosi u vanparni─Źnom, kojim odlu─Źuje o razvrgnu─çu. Kad ta odluka stekne pravomo─çnost (postane izvršna), razvrgnu─çe ─çe se provesti na na─Źin kako je njome odre─Ĺeno a prema pravilima izvršnog postupka, samo na prijedlog stranke, a ne provodi sud po slu┼żbenoj du┼żnosti. Izvršenje sudske odluke o razvrgnu─çu suvlasništva mo┼że zahtjevati svaki suvlasnik koji je sudjelovao u postupku bez obzira ko ga je pokrenuo.

Imaju─çi u vidu izlo┼żeno Gra─Ĺansko odjeljenje Vrhovnog suda Federacije BiH je primjenom odredbe ─Źlana 61d. stav 1. ZPP donijelo odluku kao u izreci.



Predsjednica Gra─Ĺanskog odjeljenja
Zdravka Grebo Jevti─ç





DNA!
Spis iskazati završen – meritorna odluka

- Odluku dostaviti predsjednici i svim sudijama Gra─Ĺanskog odjeljenja
- Odluku uz dopis i spis predmeta dostaviti Op─çinskom sudu u ─îitluku
- Odluku dostaviti i Višem stru─Źnom saradniku za informisanje
- Odluku dostaviti i Sudskom stru─Źnom savjetniku gra─Ĺanskog odjeljenja Lejli Jusi─ç

P.O. spis u a/a


Sudija-izvjestilac
Enisa Bilajac

 

Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 856 recenzija