Advokatska kancelarija

weight
"Na┼ía za┼ítita nije u na┼íem oru┼żju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein
AP

Naknada štete u sudskoj praksi

OBIM NAKNADE MATERIJALNE ŠTETE NASTALE NA OBJEKTU
Zakon o obligacionim odnosima

─Źlan 189

Kada je objekat o┼íte─çen u tolikoj mjeri da se ne mo┼że koristiti i da se mo┼że samo poru┼íiti, o┼íte─çeni ima pravo na visinu naknade ┼ítete prema vrijednosti tog objekta u vrijeme provo─Ĺenja vje┼íta─Źenja, imaju─çi u vidu njegovu starost i stanje u kojem se nalazio, kao i vrstu materijala od kojeg je bio izgra─Ĺen.

Obrazlo┼żenje:

"Pobijana presuda je pravilna i revizijama tu┼żioca i drugotu┼żenog se ne dovodi u pitanje.

Naknada materijalne štete predstavlja obavezu odgovornog lica da naknadi štetu prouzrokovanu imovini oštećenog, a naspram te obaveze stoji pravo oštećenog kao povjerioca da zahtijeva naknadu štete.

Odredbom ─Źlana 185. ZOO propisano je da je odgovorno lice du┼żno uspostaviti stanje koje je bilo prije nego ┼íto je ┼íteta nastala, a ukoliko uspostavljanje ranijeg stanja ne uklanja ┼ítetu potpuno, odgovorno lice je du┼żno da ostatak ┼ítete da u novcu. U slu─Źaju kad uspostavljanje ranijeg stanja nije mogu─çe, sud ─çe odrediti da odgovorno lice isplati o┼íte─çeniku odgovaraju─çu svotu novca na ime naknade ┼ítete. ZOO u ovoj odredbi predvi─Ĺa dva na─Źina naknade materijalne ┼ítete: prvi, uspostavljanjem ranijeg stanja i drugi, naknadom u novcu. Zavisno od okolnosti konkretnog slu─Źaja sud cijeni kojim od ova dva na─Źina se ┼íteta mo┼że nadoknaditi, da bi se o┼íte─çenikova materijalna situacija dovela u stanje u kome je bio prije naknade ┼ítete.

Odredbom ─Źlana 189. ZOO (stav 1. i 2.) propisano je da se visina obi─Źne ┼ítete odre─Ĺuje u novcu na osnovu vrijednosti o┼íte─çenog dobra prije i poslije prouzrokovanja ┼ítete, a prema cijenama u vrijeme dono┼íenja sudske odluke, tako da razlika izme─Ĺu ove dvije nov─Źane vrijednosti predstavlja visinu obi─Źne ┼ítete izra┼żene u novcu, te istovremeno i visinu naknade ┼ítete na koju ima pravo o┼íte─çeni. U situaciji kada je stvar o┼íte─çena u tolikoj mjeri da se ne mo┼że koristiti i da se ista mo┼że samo poru┼íiti, kao ┼íto je ovdje slu─Źaj, o┼íte─çeni ima pravo na visinu naknade ┼ítete prema vrijednosti objekta u vrijeme provo─Ĺenja vje┼íta─Źenja, imaju─çi u vidu njegovu starost i s tim u vezi stanje u kojem se nalazio, te vrstu materijala od kojeg je bio izgra─Ĺen. Ovo iz razloga, ┼íto i prema odredbi ─Źlana 190. ZOO, sud o┼íte─çenom dosu─Ĺuje naknadu ┼ítete u iznosu koji je potreban da se materijalna situacija o┼íte─çenog dovede u stanje u kome bi se nalazio da nije bilo ┼ítetne radnje ili propu┼ítanja."

(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, 71 0 P 067582 19 Rev od 19.2.2020. godine)

 

<------->

 

Odgovornost dr┼żave za ┼ítetu nastalu realizacijom kona─Źne i pravosna┼żne odluke nadle┼żnog organa entiteta i distrikta

Postupanje po kona─Źnoj odluci nadle┼żnog organa entiteta ili distrikta ne mo┼że biti osnov odgovornosti Bosne i Hercegovine za ┼ítetu prouzrokovanu tre─çim licima, jer odluka koja se realizovala nije donesena u okviru nadle┼żnosti dr┼żavnih organa, tijela ili institucija.

Iz obrazlo┼żenja:
Tu┼żitelju je oduzeta licenca i zabranjen rad odlukom nadle┼żnog odjeljenja Vlade Br─Źko distrikta od 23.01.2014.g., koja odluka predstavlja kona─Źni upravni akt koji je stekao pravnu snagu danom dono┼íenja. U momentu kada je tu┼żitelj skinut sa liste visoko┼íkolskih ustanova u BiH, tu┼żena koja vodi informacije iz oblasti visokog obrazovanja, postupala je po kona─Źnoj odluci nadle┼żnog organa.
Zakonitost odluke o oduzimanju licence i zabrani rada ne preispituje se u odnosu na postupanje tu┼żene jer ova odluka nije u vezi s djelokrugom postupanja tu┼żene. ─îinjenica da je rje┼íenje o zabrani rada poni┼íteno presudom Apelacionog suda Br─Źko distrikta od 17.09.2015. g. i da je predmet vra─çen Odjeljenju na ponovno rje┼íavanje, da je u ponovnom postupku Odjeljenje za obrazovanje donijelo rje┼íenje 13.10.2016.g. sa nalogom za otklanjanje nedostataka, koje je poni┼ítila kancelarija gradona─Źelnika odlukom od 15.11.2016.g., tako─Ĺer nije u vezi s djelokrugom rada tu┼żene.
Odjeljenje za obrazovanje Vlade Br─Źko distrikta pokrenulo je postupak Upravnog nadzora nad tu┼żiteljem u pogledu ispunjavanja uslova za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja. Sve radnje preduzete u postupku upravnog nadzora i tim povodom donesne odluke, kao i postupci koji su pokrenuti po tim odlukama, u vezi su s postupanjem Odjeljenja za obrazovanje Vlade Br─Źko distrikta. Stoga ovo vije─çe prihvata zaklju─Źak prvostepenog suda da je tu┼żena postupala po zakonu jer je primijenila kona─Źan akt nadle┼żnog tijela kada je brisala tu┼żitelja s liste visoko┼íkolskih ustanova u BiH i da nije odgovorna za ┼ítetu koja je nastala u vezi s realizacijom odluke koju je donio drugi organ u okviru svojih nadle┼żnosti. Time nisu ispunjeni uslovi propisani u ─Źlanu 172. stav 1. ZOO, po┼íto tu┼żena nije ni odlu─Źivala o tu┼żiteljevoj dozvoli za rad.
Ukazivanje ┼żalbe da tu┼żena nije postupila po zahtjevu i obavijesti tu┼żitelja da ga vrati na listu licenciranih visoko┼íkolskih ustanova ne uti─Źe na zaklju─Źak da tu┼żena nije odgovorna za utu┼żenu ┼ítetu. Ovo iz razloga jer je tu┼żena mogla postupati samo na osnovu informacije dostavljene od tijela nadle┼żnog po zakonu, ┼íto je i u─Źinila nakon prispje─ça dopisa Odjeljenja za obrazovanje Vlade Br─Źko distrikta koji navodi da tu┼żitelj ima validnu dozvolu za rad. Ukazivanje ┼żalbe da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju Br─Źko distrikta (Sl. glasnik BD broj 28/18 od 09.07.2018. g.) potvr─Ĺuju da je tu┼żitelj ispunjavao uslove i da je u utu┼żenom periodu imao valjanju licencu, nemaju zna─Źaj jer ovaj Zakon tu┼żena nije ni primjenjivala nego nadle┼żni organ Vlade Br─Źko distrikta.

(Presuda vije─ça Apelacionog odjeljenja broj: S1 3 P 026630 19 G┼ż od 05.06.2019. g.)

 

<------->

 

Odgovornost za ┼ítetu prema odredbama Zakona o za┼ítiti li─Źnih podataka

Osnov odgovornosti primjenom ─Źlana 32. Zakona o za┼ítiti li─Źnih podataka ostvari─çe se ukoliko je nastupila ┼íteta koja je u uzro─Źnoj vezi s radnjom kontrolora podataka kojom je podatak iz li─Źne sfere pojedinca ili na osnovu kojeg podatka se pojedinac mo┼że identifikovati, u─Źinjen dostupnim, bez odobrenja ili nezakonito, javnosti ili drugim pojedincima.
Uskra─çivanje davanja podataka ima za posljedicu povredu zakonom propisanog prava na informaciju i ne mo┼że biti osnov za naknadu ┼ítete zbog povrede prava na privatnost.

Iz obrazlo┼żenja:
Odredba ─Źlana 32. Zakona o za┼ítiti li─Źnih podataka propisuje odgovornost kontrolora podataka da nadoknadi materijalnu i nematerijalnu ┼ítetu nosiocu podataka ako mu je nanesena zbog povrede prava na privatnost. Ovu odredbu prvostepeni sud je primijenio kod utvr─Ĺenja odgovornosti prvotu┼żene samo na osnovu ─Źinjenice dono┼íenja rje┼íenja kojim je usvojen prigovor tu┼żiteljice, a bez utvr─Ĺenja u ─Źemu se ogleda povreda prava na privatnost.
Definicija privatnosti podrazumijeva podru─Źje koje nije javno, koje se odnosi na odre─Ĺene aktivnosti i uz njih vezane predmete, mi┼íljenja ili osje─çanja koji se zadr┼żavaju za sebe, za koje se ne dopu┼íta da ih doznaju drugi pojedinci, organizacije ili dijelovi dru┼ítva. To je osnovno ljudsko pravo koje ozna─Źava podatke u duhovnoj, materijalnoj, intelektualnoj i kulturnoj sferi koji su za┼íti─çeni od uznemiravanja drugih i u su┼ítini je poznato kao ljudsko dostojanstvo koje se kao pravno priznat oblik nematerijalne ┼ítete nadokna─Ĺuje prema odredbi ─Źlana 200. ZOO za du┼íevne bolove zbog povrede ugleda, ─Źasti i prava li─Źnosti.
Dakle bitno obilje┼żje povrede prava na privatnost jeste da podatak, koji predstavlja li─Źnu sferu pojedinca ili se na osnovu tog podatka pojedinac mo┼że identifikovati ÔÇô u─Źini, bez odobrenja ili nezakonito, dostupnim javnosti ili drugim pojedincima. U konkretnom sporu nije nastupila ovakva posljedica budu─çi da pravosna┼żna i kona─Źna odluka Agencije nije utvrdila povredu prava na za┼ítitu li─Źnih podataka dostavljanjem tre─çim licima, nego upravo suprotno uskra─çivanjem ovih podataka i samoj tu┼żiteljici. Uskra─çivanjem podataka o bolovanju koje prvotu┼żena kao poslodavac vodi po samom zakonu, ima za posljedicu povredu zakonom propisano pravo na informaciju, ali je bez uticaja na tu┼żiteljicin privatni ┼żivot jer takvu informaciju tu┼żiteljica nije ni tra┼żila za potrebe privatnog ┼żivota, nego radi pokretanja novog sudskog postupka kako je to i navela u zahtjevu prvotu┼żenoj od 20.07.2015. g..
Stoga drugostepeno vije─çe zaklju─Źuje da je prvostepeni sud pogre┼íno primijenio odredbu ─Źlana 32. stav 1. Zakona o za┼ítiti li─Źnih podataka kada je bez utvr─Ĺenja povrede prava na privatnost utvrdio odgovornost prvotu┼żene za utu┼żenu nematerijalnu ┼ítetu. Ovo je imalo za posljedicu i pogre┼ínu primjenu ─Źlana 154. stav
1. ZOO jer je izostalo utvr─Ĺenje ostvarivanja osnovnog na─Źela o┼ítetnog prava, a to je utvr─Ĺenje postojanja ┼ítete koje je u uzro─Źno posljedi─Źnoj vezi s radnjama prvotu┼żene.

(Presuda vije─ça Apelacionog odjeljenja broj: S1 3 P 022278 17 G┼ż od 29.01.2018. g.)

<------->

 

Odgovornost za ┼ítetu koju pretrpi u─Źesnik u vojnoj misiji

Za nastalu štetu u vojnoj misiji odgovara poslodavac po principu objektivne odgovornosti.

Iz obrazlo┼żenja:
Pobijana presuda drugostepenog vije─ça, kojom je u pogledu glavne stvari (zahtjev za naknadu materijalne i nematerijalne ┼ítete) potvr─Ĺena prvostepena presuda, zasnovana je na pravilnom utvr─Ĺenju da za nastalu ┼ítetu u vojnoj misiji odgovara poslodavac po principu objektivne odgovornosti. Ovo iz razloga jer se vojna misija odvija pod okolnostima sa pove─çanim rizikom od opasnosti nastupanja ┼ítete, slijedom ─Źega se poziv pripadnika oru┼żanih snaga BiH koji su poslani u vojnu misiju, ima definisati kao opasna djelatnost iz ─Źlana 173. ZOO-a za koju poslodavac, shodno odredbi ─Źlana 154. stav 2. ZOO-a, odgovara bez obzira na krivicu.
Kako je do povrede tu┼żitelja do┼ílo za vrijeme trajanja misije u koju je odlukom poslodavca upu─çen, u kompleksu tu┼żene u kojem je boravak tu┼żitelja za vrijeme trajanje misije, pa ─Źak i u neradne dane obavezan, a cijene─çi i da je u vrijeme povre─Ĺivanja tu┼żitelj nosio obu─çu i odje─çu koju je zadu┼żio od tu┼żene, ni┼żestepeni sudovi su pravilno zaklju─Źili da tu┼żena strana nije oborila nazna─Źenu pretpostavku uzro─Źnosti, pa postoji njena gra─Ĺansko-pravna odgovornost, a shodno tome i obaveza da tu┼żitelju nadoknadi ┼ítetu.

(Presuda vije─ça Apelacionog odjeljenja broj S1 3 P028324 19 Rev od 17.07.2019. g.)

 

<------->

 

─îlan 137. stav 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH
─îlan 154. stav 1. i ─Źlan 170. Zakona o obligacionim odnosima

MEDICINSKA GREŠKA PODRAZUMJEVA NESAVJESNO POSTUPANJE LJEKARA, MEDICINSKE SESTRE, FARMACEUTA, ZDRAVSTVENIH TERAPEUTA I DRUGIH MEDICINSKIH RADNIKA KOJI SE BRINU O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI PACIJENATA, ODNOSNO GRA─ÉANA.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 43 0 P 019379 13 Rev od 23.03.2015. godine)

 

<------->

 

─îlan 155. u vezi sa ─Źlanom 172. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima ─îlan 40. Zakona o rudarstvu

 

OP─ćINA ODGOVARA ZA ŠTETU PROUZROKOVANU OŠTE─ćENJEM GRA─ÉEVINSKIH OBJEKATA USLJED IZVO─ÉENJA RUDARSKIH RADOVA, PO NA─îELU ODGOVORNOSTI ZA POSTUPKE ORGANA AKO JE NJEN ORGAN IZDAO GRA─ÉEVINSKU DOZVOLU, UPRKOS TOME ŠTO JE ZNAO, ILI PREMA OKOLNOSTIMA MOGAO ZNATI, DA SE ZAHTJEV INVESTITORA ODNOSI NA GRA─ÉENJE NA RUDARSKOM EKSPLOATACIONOM POLJU, A PRETHODNO NIJE PRIBAVIO MIŠLJENJE RUDARSKE ORGANIZACIJE O MOGU─ćNOSTI PODIZANJA GRA─ÉEVINSKIH OBJEKATA, S OBZIROM NA RUDARSKE RADOVE, KADA SE TAKVO MIŠLJENJE TRA┼ŻILO PO ZAKONU. U TOM SLU─îAJU, ODGOVORNOST RUDNIKA JE ISKLJU─îENA.

 

Iz obrazlo┼żenja:

 

Protivno stanovištu revizije, ni┼żestepeni sudovi su pravilno ocijenili da postoji odgovornost I-tu┼żene op─çine za spornu štetu na ku─çi tu┼żitelja s obzirom da je nadle┼żni organ njenog prednika izdao (05.03.1986.g.) odobrenje za gra─Ĺenje na zemljištu u granicama eksploatacionog polja, a predhodno da nije pribavljeno mišljenje rudarske organizacije shodno ─Źlanu 40. stav 1. Zakona o rudarstvu1 (na pravnoj snazi u vrijeme davanja odobrenja za gra─Ĺenje). Ovo, neovisno od toga što tu┼żitelji, kao investitori nisu prilo┼żili mišljenje rudarske organizacije, jer op─çinski organ nije to od njih zahtijevao naknadno, a prije izdavanja odobrenja za gra─Ĺenje znao je za ranije proglašeno eksploataciono polje (10.08.1962.g.). Da je to mišljenje pribavio, znao bi da li je mogu─çe izdati odobrenje za gra─Ĺenje i zavisno od toga donio bi odgovaraju─çu odluku koja je mogla biti i druga─Źija od donijete, i ne mo┼że stoga odgovornost prebaciti na II- tu┼żenog, a kako to pravilno zaklju─Źuje drugostepeni sud.

Ne mogu se prihvatiti kao osnovane tvrdnje revizije I-tu┼żene da je drugostepeni sud propustio sankcionisati pogrešnu primjenu materijalnog prava od strane prvostepenog suda kroz navode da je gra─Ĺevinskim vješta─Źenjem utvr─Ĺeno da su tu┼żitelji odstupili od projekta za kojeg su dobili gra─Ĺevinsku dozvolu.

Ovo, jer pojašnjem tog nalaza i mišljenja na glavnoj raspravi (18.04.2014.g.) vještak gra─Ĺevinske struke je zaklju─Źio da bespravno dogra─Ĺeni dio objekta (gra┼ża i terasa) nemaju uticaja na nastanak ošte─çenja. Tako─Ĺe, iako je ta─Źno, da nakon završetka stambenog objekta tu┼żitelji nisu pribavili upotrebnu dozvolu, to samo po sebi, ne mo┼że biti osnov njihove subjektivne odgovornosti, a kako to revizija neosnovano smatra.

Protivno stanovištu revizije, po mišljenju i ovog suda, pitanje odgovornosti za štetu prouzrokovanu izvo─Ĺenjem rudarskih radova na gra─Ĺevinskim objektima izgra─Ĺenim na eksplatacionom rudnom polju, od perioda kada, prema pozitivnim propisima, je bila predvi─Ĺena obaveza pribavljanja gra─Ĺevinske dozvole za njihovu izgradnju, treba prosu─Ĺivati prema tome, da li je nadle┼żni organ u vrijeme izdavanja te dozvole, znao, ili je prema konkretnim okolnostima mogao znati da se zahtjev investitora odnosi na gra─Ĺenje na eksplatacionom polju. U slu─Źaju da je znao, op─çina odgovara za štetu po na─Źelu odgovornosti za postupke organa (─Źl.172.st.1. ZOO). Kako se nadle┼żni organ pasivno dr┼żao uprkos izri─Źite obaveze da mora, prije izdavanja odobrenja za izgradnju gra─Ĺevinskog objekta, pribaviti mišljenje rudarske organizacije o mogu─çnosti podizanja gra─Ĺevinskog objekta s obzirom na rudarske radove (─Źl. 40. st. 1. Zakona o rudarstvu), to je tim propustom op─çina preuzla rizik za ošte─çenja objekta uslijed izvo─Ĺenja rudarskih radova i stoga je odgovorna za naknadu te štete, a odgovornost II-tu┼żenog (rudnika) je isklju─Źena. Zakonodavac je izri─Źito odredio da nadle┼żeni organ ne─çe izdati odobrenje za izgradnju gra─Ĺevinskog objekta ako prema obrazlo┼żenom mišljenju rudarske organizacije mo┼że nastati šteta uslijed izvo─Ĺenja rudarskih radova (─Źl. 40. st. 2. Zakona o rudarstvu), pa iako su ta─Źni navodi revizije I-tu┼żene da su rudarski radovi uzrok ošte─çenja stambenog objekta tu┼żitelja, to u okolnostima predmetnog slu─Źaja, ne zna─Źi da postoji odštetna odgovornost II-tu┼żenog, a kako su to pravilno zaklju─Źili ni┼żestepeni sudovi.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 32 0 P 042962 15 Rev od 13.10.2015. godine)

 

 

<------->

 

Odgovornost dr┼żave za štetu

Bosna i Hercegovina je du┼żna da nadoknadi štetu, ako je šteta nastala pri vršenju poslova organa uprave BiH, drugih institucija BiH i slu┼żbenih lica tih organa i institucija, te se njena odgovornost ne mo┼że protezati na radnje koje su preduzete od strane organa druge dr┼żave.

 

Iz obrazlo┼żenja:

Drugostepeno vije─çe je pravilno obrazlo┼żilo da je u konkretnom slu─Źaju, za odlu─Źivanje o prigovoru pasivne legitimacije, relevanto po ─Źijem nalogu su prvo i šesto tu┼żitelj pritvoreni i dr┼żani u pritvoru od 20.01.2002. godine do 13.12.2008. godine, te koji sud je u kona─Źnici donio osloba─Ĺaju─çu presudu. Kako su radnje pritvaranja i dr┼żanja u pritvoru u bazi Gvantanamo Bay, a u kona─Źnici i donošenja osloba─Ĺaju─çe presude, poduzete od strane organa SAD, revizione navode kojima se ukazuje da je ─Źin predaje prvo i šesto tu┼żitelja vojnim snagama SAD-a uzrokovao štetnu posljedicu, je valjalo odbiti. Ovo iz razloga što tu┼żene, shodno ─Źlanu 172. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima odgovaraju samo za štetu koja je u uzro─Źno-posljedi─Źnoj vezi sa radom njenih organa, pa se odgovornost ne mo┼że protezati na radnje koje su uslijedile od organa druge dr┼żave, jer sa istima ne postoji pravno relevantna uzro─Źnost. Slijedom navedenog, prigovor kojim se ukazuje na proizvoljnu primjenu materijalnog prava, tj. odredbe ─Źlana 172. stav 1 Zakona o obligacionim odnosima, je valjalo odbiti.
Revizijsko vije─çe zapa┼ża da su odlukom o prihvatljivosti i meritumu Doma za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu, broj CH/02/8961 od 04.04.2003. godine, u predmetu podnosioca prijave Mustafa Ait Idir (prvotu┼żitelj) protiv BiH i FBiH, tu┼żene strane obavezane na isplatu nematerijalne štete podnosiocu prijave, a koju

štetu su prouzrokovali njeni organi vršenjem svojih funkcija. Navedenom odlukom je utvr─Ĺeno da su organi Bosne i Hercegovine i Federacije BiH vršenjem svojih funkcija povrijedili prava podnosioca prijave da kao dr┼żavljanin Bosne i Hercegovine ne bude protjeran, povrijedili pravo na slobodu i li─Źnu sigurnost u vremenskom periodu od 17. januara 2002. godine, kada je rješenje Vrhovnog suda Federacije BiH o puštanju iz pritvora stupilo na snagu, do predaje podnosioca prijave snagana SAD-a, te u kona─Źnici do njegovog odvo─Ĺenja sa teritorije Bosne i Hercegovine. Navedenom odlukom tako─Ĺer je utvr─Ĺena i povreda prava podnosioca prijave da ne bude izlo┼żen riziku od smrtne kazne, obzirom da tu┼żene nisu preduzele sve neophodne radnje da prije izru─Źenja podnosioca prijave tra┼że garanciju da mu smrtna kazna ne mo┼że biti izre─Źena. Zbog utvr─Ĺenih povreda prvotu┼żiteljevih prava, tu┼żene su, izme─Ĺu ostalog, obavezane na isplatu nematerijalne štete u iznosu od 15.000,00 KM sa zakonskim zateznim kamatama.
Iz navedene odluke je vidljivo koliko nepravilnosti, propusta i povreda je u─Źinjeno od strane Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, u ovom predmetu, ali iz iste
tako─Ĺer proizilazi da se utvr─Ĺena odgovornost odnosi na radnje koji su poduzeli
njeni organi u vršenju svojih funkcija, te da se odgovornost ne mo┼że protezati na radnje koje su preduzete od strane organa druge dr┼żave. Cijene─çi sve navedeno, ovo vije─çe smatra da nema osnova za odgovornost Bosne i Hercegovine i Federacije BiH za štetu nastalu zbog nezakonitig pritvaranja prvo i šesto tu┼żitelja u bazu Gvantanamo Bay.

 

(Presuda vije─ça Apelacionog odjeljenja Suda BiH broj: S1 3 P 008266 14 Rev od 17.12.2014. godine)

 

<------->

 

Pravo na nov─Źanu naknadu za vrijeme trajanja krivi─Źnih mjera zabrane

 

Ukoliko je neopravdano donesena mjera zabrane u krivi─Źnom postupku povrijedila prava li─Źnosti, ošte─çenom pripada pravo na nov─Źanu naknadu primjenom ─Źlana 200. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima, ukoliko du┼żina trajanja i intenzitet duševnih bolova to opravdavaju.

 

Iz obrazlo┼żenja:

 

Tu┼żitelju je mjera pritvora zamijenjena mjerama zabrane koje su trajale 21 mjesec. Kako je tu┼żitelj oslobo─Ĺen optu┼żbe, izre─Źena mjera pokazala se neopravdanom. Izre─Źena mjera sadr┼żavala je zabranu napuštanja mjesta prebivališta, zabranu promjene mjesta prebivališta bez odobrenja suda, obavezno svakodnevno javljanje u Stanicu javne bezbjednosti, što sve predstavlja ograni─Źenje slobode koje je
prvostepeni sud cijenio kod dosu─Ĺenja jedinstvene naknade nematerijalane štete. Me─Ĺutim, uz izre─Źene mjere tu┼żitelju je zabranjeno da prisustvuje bilo kakvom javnom ili privatnom okupljanju, posje─çivanje ugostiteljskih i drugih objekata na podru─Źju opštine P. gdje se odvijaju društvene aktivnosti. Neopravdano izre─Źena mjera tu┼żitelju je na du┼żi vremenski period zabranila bilo kakav društveni ┼żivot, prisustvo porodi─Źnim i prijateljskim susretima, da samostalno kontroliše sa kime ─çe i o ─Źemu razgovarati, socijalno ga marginalizovala u tolikoj mjeri da je narušila samo središte privatnog ┼żivota tu┼żitelja na na─Źin koji je nedopustiv sa stanovišta poštovanja ljudskog dostojanstva. Iako je tu┼żitelj proveo mjere zabrane u ku─çnim uslovima, bio je potpuno izopšten iz svoje sredine, sa manje poštovanja li─Źnih prava nego tokom pritvora, kome je mjera alternativa. Ugro┼żena li─Źna prava manifestovana kroz povredu psihi─Źkog i fizi─Źkog integriteta, te dostojanstva ─Źovjeka, pema ocjeni drugostepenog vije─ça opravdavaju dosu─Ĺenje nov─Źane naknade ukoliko to intenzitet i du┼żina trajanja duševnih bolova opravdavaju.

Cijene─çi da je povreda prava li─Źnosti tu┼żitelja bila neopravdana, da je trajala 21 mjesec i da je prema nalazu vještaka za svo vrijeme trajanja imala za posljedicu duševne bolove teškog stepena, drugostepeno vije─çe je, djelimi─Źno usvojilo ┼żalbu tu┼żitelja i preina─Źilo prvostepenu presudu u pogledu visine naknade nematerijalne štete.

 

(Presuda vije─ça Apelacionog odjeljenja Suda BiH broj: S1 3 P 010764 14 od
03.02.2015. godine)


<------->

 

Presu─Ĺena stvar u slu─Źaju postojanja odluke me─Ĺunarodnog suda

 

Naknada nematerijalne štete za povredu prava li─Źnosti dosu─Ĺena odlukom Evropskog suda za ljudska prava koja po sadr┼żaju odgovara vidovima nematerijalne štete propisane odredbom ─Źlana 200. Zakona o obligacionim odnosima, ima karakter presu─Ĺene stvari.

 

Iz obrazlo┼żenja:

 

Odlu─Źuju─çi o zahtjevu za naknadu nematerijalne štete za duševne bolove i patnje zbog kršenja prava na li─Źnu slobodu i sigurnost, te nezakonitog dr┼żanja u Kazneno popravnom zavodu Zenica-Odjel za forenziku u periodu od 21.02.2003. do 13.08.2008. godine, prvostepeni sud je pravilnom primjenom odredbi ─Źlana 34 stav 1 ta─Źka 4. Zakona o parni─Źnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, donio pobijano rješenje o odbacivanju tu┼żbe.

Iz predmeta spisa proizilazi da je tu┼żitelj naknadu nematerijalne štete zbog povrede prava na li─Źnu slobodu i sigurnost u iznosu od 9.000,00 eura za period 21.02.2003. do 31.12.2005. godine, ostvario na osnovu prijateljske nagodbe koju je zaklju─Źio sa tu┼żenom pred Evropskim sudom u Strazburu kojom se odrekao daljih potra┼żivanja od Bosne i Hercegovine u pogledu ─Źinjenica koje su dovele do predmetne aplikacije. Od navedenog datuma pa do prestanka primjenjivanja mjera sigurnosti 13.08.2008. godine, tu┼żitelj je naknadu nematerijalne štete ostvario na osnovu odluke Evropskog suda u Strazburu od 07.06.2011. godine u iznosu od 15.000,00 eura. Me─Ĺu parni─Źnim strankama je nesporno da su navedeni iznosi ispla─çeni tu┼żitelju.

Dakle, tu┼żitelj je zahtjev za naknadu nematerijalne štete zasnovan na istom ┼żivotnom doga─Ĺaju i identi─Źnoj povredi prava, podnio ovom sudu tu┼żbom od 21.08.2007. godine i Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu dana 06.01.2006. i 30.06.2008. godine aplikacijama broj 39446/06 i 33849/08. Odlukom donesenom po navedenim aplikacijama od 07.06.2011. godine, Evropski sud je dosudio nematerijalnu štetu na osnovu utvr─Ĺenja da je tu┼żitelj pretrpio znatnu bol kao rezultat utvr─Ĺenih povreda, kao i ─Źinjenice da odlukom Ustavnog sud BiH broj AP-2271/05 od 21.12.2006. godine nije dosu─Ĺena pravi─Źna naknada, da nije okon─Źan konkretni parni─Źni postupak, te da ne postoji konzistentna sudska praksa u odnosu na zahtjeve za naknadu štete zbog nezakonitog lišavanja slobode u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima.

Time je za cio period koji je predmet konkretne parnice, tu┼żitelj ostvario naknadu nematerijalne štete za povredu prava li─Źnosti koje po sadr┼żaju odgovara vidu nematerijalne štete propisane odredbom ─Źlana 200. Zakona o obligacionim odnosima. S toga su neprihvatljivi navodi ┼żalbe tu┼żitelja da je odlukom Evropskog suda za ljudska prava ostvario pravo na naknadu za poseban vid štete u odnosu na onaj koji potra┼żuje u konkretnom parni─Źnom postupku.

Evropski sud za ljudska prava je donio odluku o tu┼żiteljevom zahtjevu za naknadu nematerijalne štete primjenom ─Źlana 41 Evropske konvencije. Dosu─Ĺena naknada, primjenom citirane odredbe, predstavlja pravi─Źno zadovoljenje tu┼żitelja kao ošte─çene strane usljed utvr─Ĺene povrede ─Źlana 5. stav 1. Evropske konvencije, ─Źijim donošenjem je okon─Źano raspravljanje o zahtjevu za naknadu nematerijalne štete.

Kako je odluka Evropskog suda za ljudska prava kona─Źna i obavezuju─ça, shodno ─Źlanu 44 i 46 Evropske konvencije, u odnosu na konketni spor ima karakter presu─Ĺene stvari, usljed postojanja identiteta stranaka, tu┼żbenog zahtjeva i ─Źinjeni─Źnog osnova. Ove ─Źinjenice prvostepeni sud je pravilno cijenio odlu─Źuju─çi o prigovoru presu─Ĺene stvari i primjenom odgovaraju─çih procesnih odredbi, odbacio tu┼żbu.

 

(Rješenje vije─ça Apelacionog odjeljenja Suda BiH broj: S1 3 P 003916 14 G┼ż od
07.05.2014. godine)

 

<------->

 

 

Obaveza isplate zakonskih zateznih kamata kod povrata oduzetog novca

 

Danom donošenja drugostepene odluke u prekršajnom postupku kojom je pravosna┼żno obustavljen prekršajni postupak protiv tu┼żitelja i nalo┼żeno vra─çanje privremeno oduzetih predmeta, odluka o oduzimanju predmeta je ostala bez pravnog osnova i zasnovan je obligaciono pravni odnos izme─Ĺu tu┼żitelja i tu┼żene.
Zakašnjenje u vra─çanju oduzetog novca i obaveza na pla─çanje zakonske zatezne kamate, nastupa pravosna┼żnoš─çu odluke u sudskom postupku, kojom je nalo┼żen povrat oduzetog novca.

 

Iz obrazlo┼żenja:

 

Presudom drugostepenog vije─ça ovog suda, broj i datum naveden u uvodu, ┼żalba tu┼żitelja je odbijena, a ┼żalba tu┼żene je djelimi─Źno uva┼żena, te je prvostepena presuda preina─Źena u dosu─Ĺuju─çem dijelu tako što je odbijen tu┼żbeni zahtjev kojim je tra┼żeno da se tu┼żena obave┼że isplatiti tu┼żitelju iznos od 35.537,15 KM na ime obra─Źunate zatezne kamate na iznos od 99.076,24 KM. Presuda je tako─Ĺer preina─Źena i u djelu odluke o troškovima parni─Źnog postupka tako da se tu┼żitelj obavezuje tu┼żenoj nadoknaditi troškove parni─Źnog postupka u iznosu od 2.867,00 KM u roku od 30 dana od dana prijema drugostepene presude.

U preostalom dijelu kojim je tu┼żitelj odbijen sa tu┼żbenim zahtjevom kojim tra┼żi da se tu┼żena obave┼że da isplati iznos od 331.779,10 KM na ime razlike cijene oduzete koli─Źine zlata, sa obra─Źunatim zateznim kamatama u iznosu od 119.004,16 KM, prvostepena presuda je potvr─Ĺena.

Prvostepenom presudom broj: S1 3 P 010188 12 P od 21.05.2014. godine tu┼żena je obavezana da tu┼żitelju isplati iznos od 35.537,15 KM na ime obra─Źuna zatezne kamate na iznos od 99.076,24 KM, obra─Źunat za razdoblje od 05.07.2007. do 11.06.2010. godine, u roku od 15 dana, od dana prijema presude. Tu┼żitelj je odbijen sa dijelom tu┼żbenog zahtjeva za isplatu iznosa od 331.779,10 KM, na ime

razlike cijene oduzete koli─Źine zlata, kao i sa obra─Źunatom zateznom kamatom na isti iznos, u visini od 119.004,16 KM, zbog neosnovanosti i obavezan da tu┼żenoj nadoknadi troškove parni─Źnog postupka u iznosu od 1.800,00 KM u roku od 15 dana od dana prijema presude.

Revizija tu┼żitelja je djelimi─Źno osnovana.

Iz utvr─Ĺenog ─Źinjeni─Źnog stanja proizilazi da je tu┼żena Uprava za inidirektno oporezivanje BiH, Regionalni centar Mostar, dana 05.07.2007. godine, od tu┼żitelja privremeno oduzela zlatni nakit u koli─Źini od 9.909,80 grama i novac u razli─Źitim valutama i apoenima koji izra┼żen u doma─çoj valuti iznosi ukupno 99.076,24 KM, na osnovu ─Źlana 65. u vezi sa ─Źlanom 219. Zakona o krivi─Źnom postupku BiH. Tu┼żena je pokrenula prekršajni postupak protiv tu┼żitelja zahtjevom od 14.05.2008. godine, a koji je rješenjem Opštinskog suda Mostar, broj: Pr-810/08 od 06.05.2009. godine, obustavljen, te je nalo┼żeno vra─çanje privremeno oduzetih predmeta. Kantonalni sud u Mostaru je rješenjem, broj: 007-0-P┼żp-09-000 214 od 29.12.2009. godine, odbio ┼żalbu ovlaštenog organa i potvrdio prvostepeno rješenje. Dana 11.06.2010. godine izvršeno je vra─çanje-primopredaja privremeno oduzetih predmeta tu┼żitelju.

Po shvatanju revizijskog vije─ça, danom pravosna┼żnosti navedenog rješenja Opštinskog suda Mostar, kojim je obustavljen prekršajni postupak protiv tu┼żitelja i nalo┼żeno vra─çanje privremeno oduzetih stvari, zasnovan je obligaciono pravni odnos izme─Ĺu tu┼żitelja i tu┼żene na koji se upravo ima primjeniti odredba ─Źlana 277. stav 1. ZOO-a. U smislu citirane odredbe, kod obaveza koje za svoj predmet imaju predaju odre─Ĺene sume novca koji je u zakonitom opticaju, va┼żi opšte pravilo da du┼żnik koji je u docnji, pored glavnice duguje i zakonsku zateznu kamatu, bez obzira da li je povjerilac zbog toga pretrpio štetu. Dakle, u konkretnom slu─Źaju, sporno je bilo odrediti vrijeme kada je tu┼żena pala u docnju. Naime, revizijsko vije─çe smatra da su ni┼żestepeni sudovi pravilno utvrdili da je tu┼żena oduzela od tu┼żitelja zlatni nakit i novac u proceduri koju predvi─Ĺa Zakon o krivi─Źnom postupku BiH.

U slu─Źaju kada na temelju zakonske osnove nadle┼żni organ privremeno oduzme predmete, revizijsko vije─çe nalazi da tada njihov rad nije bio nezakonit, pa ni protupravan, jer je postojao valjan pravni osnov za dr┼żanje privremeno oduzetih stvari.

Danom donošenja drugostepene odluke u prekršajnom postupku kojom je pravosna┼żno utvr─Ĺeno da tu┼żitelj nije po─Źinio predmetni prekršaj, odluka o oduzimanju predmeta je ostala bez pravnog osnova, pa je tu┼żena bila u obavezi vratiti oduzeti novac.

Dakle, zakašnjenje u vra─çanju oduzetog novca i obaveza na pla─çanje zakonske zatezne kamate, nastupa pravosna┼żnoš─çu odluke u sudskom postupku, kojom je nalo┼żen povrat novca. Kako je drugostepena odluka donesena dana 29.12.2009. godine, a novac tu┼żitelju vra─çen 5 mjeseci i 14 dana nakon, tj. dana 11.06.2010. godine, revizijsko vije─çe zaklju─Źuje da je tu┼żeni pao u docnju sa izvršenjem nov─Źane obaveze i da mu, shodno gore citiranoj odredbi pripadaju zakonske zatezne kamate za predmetni period, zbog ─Źega je tu┼żiteljev zahtjev kojim potra┼żuje zakonske zatezne kamate na oduzeti iznos od 99.076,24 KM djelimi─Źno osnovan.

 

(Presuda vije─ça Apelacionog odjeljenja Suda BiH, broj: S1 3 P 010188 15 Rev od
14.10.2015. godine).

 

<------->

 

─îlan 200. Zakona o obligacionim odnosima

KAD RADNIKU PRESTANE RADNI ODNOS NAKON OTVARANJA STE─îAJNOG POSTUPKA NAD PREDUZE─ćEM ODLUKOM STE─îAJNOG UPRAVNIKA I KADA MU SE U STE─îAJNOM POSTUPKU PRIZNAJU POTRA┼ŻIVANJA NA IME NEISPLA─ćENIH PLA─ćA RADNIK NE MO┼ŻE OSNOVANO TU┼ŻBOM PRED NADLE┼ŻNIM SUDOM POTRA┼ŻIVATI NAKNADU ZA NEMATERIJALNU ŠTETU U OBLIKU PRETRPLJENIH DUŠEVNIH BOLOVA ZBOG UMANJENJA OP─ćE ┼ŻIVOTNE AKTIVNOSTI ZBOG PRESTANKA RADNOG ODNOSA.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 65 0 P 049949 13 Rev od 14.01.2014. godine).

 

<------->

 

─îlan 154., 158. i 173. Zakona o obligacionim odnosima

POZIVANJE NA SLU┼ŻENJE VOJNOG ROKA ILI SAMO SLU┼ŻENJE VOJNOG ROKA NE MO┼ŻE SE SMATRATI ŠTETNOM RADNJOM, KAO ŠTO NI OKOLNOST DA SE DUŠEVNA BOLEST KOD TU┼ŻITELJA ISPOLJILA ZA VRIJEME SLU┼ŻENJA VOJNOG ROKA, SAMA PO SEBI, NE MO┼ŻE ZASNOVATI ODŠTETNU ODGOVORNOST FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE, UKOLIKO TA BOLEST NIJE PROUZROKOVANA ODNOSOM NADLE┼ŻNIH PREMA OŠTE─ćENOM ZA VRIJEME SLU┼ŻENJA VOJNOG ROKA ILI NEKOM TRAUMOM ODNOSNO STRESNOM SITUACIJOM ZA KOJU BI ODGOVARALA FEDERACIJA.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 39 0 P 002222 14 Rev od 10.07.2014. godine).

 

<------->

 

─îlan 172. Zakona o obligacionim odnosima
─îlan 78. Zakona o upravi
─îlan 108. Zakona o radnim odnosima i pla─çama slu┼żbenika organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine

NITI JEDNA ODREDBA NAŠEG POZITIVNOG PRAVA, PA TAKO NI ODREDBA ─îLANA 172. ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA, NE PROPISUJE NAMJERU ILI GRUBU NEPA┼ŻNJU KAO POSEBNU PRETPOSTAVKU ZA POSTOJANJE NEZAKONITOG ILI NEPRAVILNOG RADA TIJELA ORGANA UPRAVE.

NEZAKONIT ILI NEPRAVILAN RAD TREBA SHVATITI KAO PONAŠANJE SUPROTNO ZAHTJEVU KOJI BI U JAVNOM INTERESU VALJALO OSTVARITI NORMALNIM OBAVLJANJEM SLU┼ŻBE ILI DJELATNOSTI, ILI KAO ONAJ RAD KOD KOGA POSTOJI ZNA─îAJNO ODSTUPANJE OD UOBI─îAJENOG POSTUPANJA, PRI ─îEMU NIJE NEOPHODNO POSTOJANJE VOLJE ILI PRISTANKA NA NANOŠENJE ŠTETE TRE─ćIM LICIMA.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 53 0 P 006887 13 Rev od 15.07.2014. godine).

 

<------->

 

─îlan 180. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima

ODLU─îNA ─îINJENICA ZA UTVR─ÉIVANJE PASIVNE LEGITIMACIJE PO ODREDBI ─îLANA 180. STAV 1. ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA JE ─îIJI SU ORGANI PO VA┼ŻE─ćIM PROPISIMA BILI DU┼ŻNI DA SPRIJE─îE AKTE TERORA I NASILJA.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 56 0 P 019968 12 Rev od 12.12.2013. godine).

 

<------->

 

─îlan 185. u vezi sa ─Źlanom 189. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima

UKOLIKO JE PRILIKOM GRADNJE GRA─ÉEVINA DOŠLA DO PROTIVPRAVNOG ZADIRANJA U TU─ÉI ZRA─îNI PROSTOR, USLJED ─îEGA VLASNIK KRIVICOM GRADITELJA NIJE MOGAO KORISTITI SVOJU NEKRETNINU U PUNOM OBIMU, VLASNIKU PRIPADA PRAVO NA NAKNADU ŠTETE ZBOG UMANJENJA VRIJEDNOSTI NJEGOVE NEKRETNINE ILI ZBOG GUBITKA KORISTI KOJU BI ON OSTVARIO PO REDOVNOM TOKU STVARI.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 68 0 P 004072 13 Rev od 11.02.2014. godine).

 

<------->

 

─îlan 201. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima

PRILIKOM ODRE─ÉIVANJA VISINE PRAVI─îNE NOV─îANE NAKNADE ZA DUŠEVNE BOLOVE KOJE DJECA TRPE ZBOG SMRTI RODITELJA RELEVANTNO JE DA LI SU SE U MOMENTU SAZNANJA ZA SMRT RODITELJA NALAZILI NA VASPITANJU I IZDR┼ŻAVANJU KOD RODITELJA.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 33 0 P 031903 14 Rev od 03.07.2014. godine).

 

 

<------->

 

─îlan 154. i ─Źlan 172. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima
KOD UTVR─ÉENIH ─îINJENICA DA NA NEKRETNINAMA TU┼ŻITELJA NIJE PROUZROKOVANA ŠTETA I DA TU┼ŻITELJU KAO VLASNIKU NIKO NE OSPORAVA PRAVO VLASNIŠTVA NA NEKRETNINAMA KOJE SU TREBALE BITI PREDMET EKSPROPRIJACIJE, NITI GA BILO KO LIŠAVA TOG PRAVA, TE DA ON I DALJE NA PREDMETNIM NEKRETNINAMA IMA ISTI OBIM PRAVA, KOJE JE IMAO I PRIJE NEGO ŠTO JE ZAKLJU─îEN DJELIMI─îNI SPORAZUM, DA MO┼ŻE MIRNO U┼ŻIVATI NEKRETNINE NA ISTI NA─îIN KAKO JE TO ─îINIO I RANIJE, TADA NEMA OSNOVA ZA ODGOVORNOST TU┼ŻENIH NITI PO PRAVILIMA O PREDPOSTAVLJENOJ KRIVICI PO ─îLANU 154. ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA, NITI PO OSNOVU ODGOVORNOSTI PRAVNOG LICA ZA ŠTETU KOJU JE NEZAKONITIM I NEPRAVILNIM RADOM PROUZROKOVAO NJEGOV ORGAN PO ─îLANU 172. STAV 1. ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 33 0 P 003007 12 Rev od 18.06.2013. god.)

 

 

<------->

 

Odgovornost Bosne i Hercegovine za štetu proisteklu iz djelovanja NATO snaga

Imunitet me─Ĺunarodnih snaga ne osloba─Ĺa dr┼żavne vlasti od odgovornosti za štetu ukoliko me─Ĺunarodne snage djeluju kao predstavnici dr┼żave u odr┼żavanju mira i sigurnosti ili implementaciji me─Ĺunarodnog sporazuma.

 

Iz obrazlo┼żenja:

Tokom prvostepenog postupka nije bila sporna ─Źinjenica da su pripadnici NATO snaga u sastavu jedinice SFOR-a tokom izvedene akcije nanijeli prvo i drugotu┼żitelju tvrdim predmetima, mehani─Źkim oru─Ĺem i dijelovima ljudskog tijela, teške tjelesne povrede opasne po ┼żivot koje su ostavile teške i trajne posljedice po zdravlje, a tre─çetu┼żiteljici jake duševne bolove i strah za njihov ┼żivot i oporavak.

Odlu─Źuju─çi o zahtjevu za naknadu štete nastale iz osnova navedenog doga─Ĺaja, prvostepni sud je izveo pravilan zaklju─Źak o pasivnoj legitimaciji i odgovornosti tu┼żene Bosne i Hercegovine koja je svojim gra─Ĺanima garant za ostvarivanje najvišeg nivoa me─Ĺunarodno priznatih prava i osnovnih sloboda. Ustav BiH i Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda štite izme─Ĺu ostalih i pravo na ┼żivot, poštivanje privatnog i porodi─Źnog ┼żivota i doma, te zabranjuje da se bilo ko podvrgne torturi i neljudskom postupanju.

I prema shvatanju drugostepnog vije─ça, Bosna i Hercegovina je potpisivanjem Sporazuma o statusu zaštitnih snaga UN zaklju─Źenog sa UN 15.05.1993. godine i kasnije aneksa sporazuma - Tehni─Źki sporazum od 23.12.1995. godine, dala privilegije i imunitet pripadnicima NATO snaga u pogledu nadle┼żnosti za pokretanje i vo─Ĺenje krivi─Źnih i prekršajnih postupaka za djela koja eventualno po─Źine pripadnici tih snaga. ─îlanom 3. Sporazuma predvi─Ĺeno je da ─çe osoblje koje u┼żiva privilegije i imunitet u okviru sporazuma, poštovati zakone BiH dok su oni u skladu sa zadacima/mandatom i suzdr┼żava─çe se od aktivnosti koje nisu u skladu sa prirodom operacije.

Imunitet me─Ĺunarodnih snaga prema me─Ĺunarodnim propisima ne osloba─Ĺa dr┼żave od odgovornosti ukoliko me─Ĺunarodne snage djeluju kao predstavnici dr┼żave u odr┼żavanju mira i sigurnosti ili, kao u ovom slu─Źaju, u implementaciji Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Svi aneksi Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH imaju jednaku va┼żnost i ne dopuštaju da se naruši princip zaštite i ostvarivanja najvišeg nivoa ljudskih prava i osnovnih sloboda, ─Źiji je garant tu┼żena.

 

(Presuda Aplacionog odjeljenja Suda BiH broj: G┼ż-159/10 od 15.03.2011. godine)

 

<------->

 

Osnov odgovornosti za štetu nastalu od minskoeksplozivnih sredstava

Za štetu nastalu u procesu uklanjanja minskoeksplozivnih sredstava koju provodi Centar za uklanjanje mina u BiH, Bosna i Hercegovina odgovara po principu objektivne odgovornosti, jer taj proces ima karakter opasne djelatnosti.
Za štetu koja nije nastala u vezi sa tim procesom, Bosna i Hercegovina odgovara po principu subjektivne odgovornosti, odnosno krivice.

 

Iz obrazlo┼żenja

Neosnovano tu┼żitelji u ┼żalbi ukazuju na odgovornosti tu┼żene primjenom ─Źlana 173. i 174. Zakona o obligacionim odnosima. Po principu objektivne odgovornosti za štetu odgovara imalac opasne stvari ili lice koje se bavi opasnom djelatnoš─çu. Tu┼żena nije imalac mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava, pa nema osnova za odgovornost primjenom citirane odredbe koju je prvostepeni sud pravilno primijenio i izveo zaklju─Źak da je objektivna odgovornost uspostavljena isklju─Źivo prema osobama uklju─Źenim u proces deminiranja.

Prednik tu┼żitelja smrtno je stradao prilikom sje─Źe ogrijevnog drveta u obilje┼żenom minskom polju te time štetni doga─Ĺaj nije u vezi procesima koje je iz svoje nadle┼żnosti preduzimao Centar za uklanjanje mina u BiH.

Za štetu prouzrokovanu tre─çim licima u vršenju svojih funkcija, Bosna i Hercegovina, odgovara prema ─Źlanu 172. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima. Me─Ĺutim, za postojanje osnova odgovornosti primjenom navedene odredbe nu┼żno je utvr─Ĺenje uzro─Źno posljedi─Źne veze izme─Ĺu štete i radnje tu┼żene. U konkretnom sporu nisu se ostvarili propisani uslovi za utvr─Ĺenje odgovornosti tu┼żene za štete, s obzirom da nije utvr─Ĺeno postojanje propusta u radnjama tu┼żene. Provedeni dokazi potvr─Ĺuju da je tu┼żena izvršila sve potrebne radnje u izvršenju zakonom propisanih zadataka. Naime, tu┼żena je nakon izvi─Ĺanja utvrdila da se radi o zoni visokog rizika, dala prijedlog o stavljanju na listu prioriteta, izvršila je definisanje rizi─Źne površine, postavila vidljiva obilje┼żja upozorenja na mine, vršila reizvi─Ĺanja na terenu, koordinirala aktivnost deminiranja i kona─Źno vršila edukaciju stanovništva.

Time je tu┼żena postupala na zakonom propisan na─Źin i nije odgovorna za štetu koja je nastupila isklju─Źivom krivicom prednika tu┼żitelja, usljed ─Źega je i prema ocjeni drugostepenog vije─ça tu┼żbeni zahtjev neosnovan.

 

(Presuda Apelacionog odjeljenja Suda BiH broj: S1 3 P 007844 13 G┼ż od 06.09.2013.godine)

 

<------->

 

Naknada nematerijalne štete zbog neosnovanog lišenja slobode

─îinjenica da je tu┼żitelj prije odre─Ĺivanja pritvora zauzimao visokorangirane pozicije u organima vlasti nije poseban osnov za naknadu štete, nego je okolnost koja se cijeni u odnosu na ugled koji je u┼żivao u javnosti prije pritvaranja.
Intenzivno medijsko pra─çenje krivi─Źnog postupka u kome je tu┼żitelj bio jedan od okrivljenih, broj i sadr┼żaj napisa, nisu poseban osnov za odmjeravanje visine naknade štete, nego okolnost koja se cijeni u sklopu duševnog bola pretrpljenog zbog objavljivanja li─Źnog imena okrivljenog.

 

Iz obrazlo┼żenja:

Prvostepenom presudom obavezana je tu┼żena Bosna i Hercegovina - Ministarstvo pravde BiH, da tu┼żitelju naknadi nematerijalnu štetu zbog neosnovanog lišenja slobode u trajanju od 331. dan odre─Ĺenog u krivi─Źnom postupku u kome je tu┼żitelj pravosna┼żnom presudom oslobo─Ĺen optu┼żbe da je po─Źinio krivi─Źno djelo zloupotrebe polo┼żaja ili ovlaštenja, udru┼żivanja radi vršenja krivi─Źnih djela i krivi─Źno djelo organizovanog kriminala.

U vrijeme odre─Ĺivanja pritvora tu┼żitelj je bio bivši ─Źlan Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Me─Ĺutim, ova ─Źinjenica se cijeni isklju─Źivo u odnosu na ugled koji je tu┼żitelj u┼żivao u javnosti prije pritvaranja i ne mo┼że biti poseban osnov koji uti─Źe na visinu naknade. Broj i sadr┼żaj napisa u medijima nisu poseban osnov za odmjeravanje visine naknade nematerijalne štete, nego okolnost koja se cijeni u sklopu duševnih bolova koje je tu┼żitelj trpio zbog objavljivanja li─Źnog imena u sredstvima informisanja.

 

(Presuda Apelacionog odjeljnja Suda BiH broj: G┼ż-161/10 od 09.03.2011.godine)

 

<------->

 

─îlan 172. Zakona o obligacionim odnosima
NEZAKONIT ILI NEPRAVILAN RAD TREBA SHVATITI KAO PONAŠANJE SUPROTNO ZAHTJEVU KOJI BI U JAVNOM INTETRESU VALJALO OSTVARITI NORMALNIM OBAVLJANJEM SLU┼ŻBE ILI DJELATNOSTI, ODNOSNO KAO ONAJ RAD KOD KOGA POSTOJI ZNA─îAJNO ODSTUPANJE OD UOBI─îAJENOG POSTUPANJA, PRI ─îEMU NIJE NEOPHODNO POSTOJANJE „VOLJE ILI PRISTANKA NA NANOŠENJE ŠTETE TRE─ćIM LICIMA“. SADAŠNJA SUBJEKTIVNA KONCEPCIJA ODGOVONROSTI DR┼ŻAVE, ENTITETA ILI KANTONA ZA NEZAKONIT ILI NEPRAVILAN RAD SUDA SUPROTNA JE NA─îELU PRAVNE DR┼ŻAVE I JAVNOG INTERESA.


(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 65 0 Ps 077856 11 Rev od 25.12.2012. god.)

 

<------->

 

─îlan 154. stav 2. u vezi sa ─Źlanom 173. i 174. Zakona o obligacionim odnosima
─îlan 206. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima
DJELATNOST MEDICINARA, U PRAVILU, SE NE MO┼ŻE SMATRATI OPASNOM DJELATNOŠ─ćU.


(Rješenje Vrhovnog suda FBiH broj: 17 0 P 045329 12 Rev od 02.07.2013. god.)

 

<------->


─îlan 173. Zakona o obligacionim odnosima
OŠTE─ćENI NE MORA DOKAZIVATI DA ŠTETA KOJU JE PRETRPIO POTJE─ćE OD OPASNE STVARI, ODNOSNO OPASNE DJELATNOSTI, AKO DOKA┼ŻE DA SU TE STVARI ODNOSNO DJELATNOSTI SUDJELOVALE U ŠTETNOM DOGA─ÉAJU.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 43 0 Ps 024729 11 Rev od 16.05.2013. god.)

 

<------->

 

─îlan 173. Zakona o obligacionim odnosima
STEPENICE SE PO REDOVNOM TOKU STVARI NE MOGU SMATRATI OPASNOM STVARI, ALI JE TO MOGU─ćE U ODRE─ÉENIM SLU─îAJEVIMA OBZIROM NA KONSTRUKCIJU, NJIHOVA SVOJSTVA, TE NA─îIN I MJESTO NJIHOVE UPOTREBE.


(Presuda Vrhovnogt suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 36 0 P 005651 12 Rev od 26.03. 2013. god.)

 

<------->

 

─îlan 175. Zakona o obligacionim odnosima
POD PROTIVPRAVNIM DR┼ŻAOCEM SE SMATRA SVAKO ONO LICE KOJE NA PROTIVPRAVAN NA─îIN ODUZME FAKTI─îKU VLAST NAD STVARI VLASNIKU, ODNOSNO LICE KOJE JE PROTIV VOLJE IMAOCA DOŠLO U POSJED STVARI. STOGA SVOJSTVO NEOVLAŠTENOG VOZA─îA U SMISLU ─îLANA 175. ZOO IMA ONO LICE KOJE JE VOZILO OTU─ÉILO U NAMJERI DA STEKNE SVOJINU NAD NJIM ILI SAMO RADI PRIVREMENE UPOTREBE.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 51 0 P 016150 11 Rev od 13.11.2012. god.)

 

<------->

 

─îlan 177. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima
KOD UTVR─ÉENJA ODGOVORNOSTI U SAOBRA─ćAJNOJ NEZGODI TREBA IMATI U VIDU ─îINJENICU DA JE PROPUST VOZA─îA KADA UPRAVLJA MOTORNIM VOZILOM, BUDU─ćI DA JE U PITANJU OPASNA STVAR ZNA─îAJNIJA U POGLEDU NASTANKA POSLJEDICA OD PROPUSTA BICIKLISTE.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 32 0 P 122350 12 Rev od 09.07.2013. god.)

 

<------->

 

─îlan 192. Zakona o obligacionim odnosima
KADA JE TU┼ŻITELJ U DU┼ŻEM VREMENSKOM PERIODU (4 god.) RADIO KAO RUKOVAOC MAŠINE, BIO UPOZNAT SA PRAVILNIM NA─îINOM RADA NA MAŠINI, A NE RADI SE O NARO─îITO KOMPLIKOVANOJ MAŠINI U SITUACIJI KADA TU┼ŻITELJ DO┼ŻIVI POVREDU NA RADU, RADE─ćI NA TOJ MAŠINI, ON SE U PARNI─îNOM POSTUPKU POKRENUTOM NJEGOVOM TU┼ŻBOM RADI NAKNADE ŠTETE OD POSLODAVCA NE MO┼ŻE SA USPJEHOM POZIVATI NA ─îINJENICU DA GA JE POSLODAVAC RASPOREDIO NA RAD NA MAŠINI ZA KOJU SE TRA┼ŻI ŠKOLSKA SPREMA KOJU ON NIJE POSJEDOVAO.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 36 0 P 002943 11 Rev od 28.02.2013. god.)

 

<------->

 

─îlan 200. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima
SAMA ─îINJENICA DA JE OTKAZ UGOVORA O RADU BIO NEZAKONIT, NE PREDSTAVLJA VALJAN PRAVNI OSNOV ZA DOSU─ÉENJE NAKNADE NEMATERIJALNE ŠTETE ZA PRETRPLJENE DUŠEVNE BOLOVE ZBOG UMANJENJA ┼ŻIVOTNE AKTIVNOSTI, POVREDE UGLEDA I ─îASTI, TE PRETRPLJENOG STRAHA, VE─ć SE ISTA PRIZNAJE SAMO AKO JE POSTUPAK PROTIV ZAPOSLENIKA VO─ÉEN ZLONAMJERNO I ŠIKANOZNO, TJ. DA JE U POSTUPKU NEZAKONITOG OTKAZIVANJA ZAPOSLENIK BIO IZLO┼ŻEN VRIJE─ÉANJU, UMANJENJU NJEGOVOG UGLEDA, DOSTOJANSTVA I SL.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 51 0 P 005925 12 Rev od 25.07.2013. god.)

 

<------->

 

─îlan 200. Zakona o obligacionim odnosima
SAMA ─îINJENICA DA JE JEDAN OD ZAKONSKIH USLOVA ZA ODRE─ÉIVANJE PRITVORA TU┼ŻITELJU BILA I ODREDBA ─îLANA 146. STAV 1. TA─îKA a) ZKP FBIH, A TO JE DA SE KRIJE I DA POSTOJE DRUGE OKOLNOSTI KOJE UKAZUJU NA OPASNOST OD BJEKSTVA (PRITVOR ODRE─ÉEN OSIM IZ TOG RAZLOGA I PO TA─îKAMA b) i d) ISTOG ─îLANA ZKP FBIH) NE ZNA─îI, DA JE ISPUNJEN USLOV IZ ─îLANA 439. STAV 3. ZKP FBIH DA TU┼ŻITELJU NE PRIPADA NAKNADA ŠTETE JER DA JE SVOJIM NEDOPUŠTENIM POSTUPCIMA PROUZROKOVAO LIŠENJE SLOBODE. NEDOPUŠTENI POSTUPCI PRITVORENOG MORAJU BITI POSEBNO DOKAZANI U PARNICI ZA NAKNADU ŠTETE I NJIH MORA DOKAZATI TU┼ŻENA STRANA, KOJA SE NA ISTE I POZIVA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 43 0 P 004484 11 Rev od 20.05.2013. god.)

 

<------->

 

─îlan 200. Zakona o obligacionim odnosima
OŠTE─ćENI SE MO┼ŻE PUNOVA┼ŻNO U VANSUDSKOJ NAGODBI ODRE─îI SAMO ONE ŠTETE (POTRA┼ŻIVANJA) KOJA JE BILA POZNATA ILI JE PO REDOVNOM TOKU STVARI BILA PREDVIDLJIVA U MOMENTU ZAKLJU─îENJA VANSUDSKE NAGODBE.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 32 0 P 043202 12 Rev od 07.02.2013. god.)

 

<------->

 

─îlan 712. Zakona o obligacionim odnosima
ZA OŠTE─ćENJE I PROPAST STVARI OSTAVOPRIMAC ODGOVARA PO PRINCIPU PREDPOSTAVLJENE KRIVICE (PREDPOSTAVLJA SE DA JE KRIV DOK SUPROTNO NE DOKA┼ŻE).


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 17 0 P 047965 13 Rev od 11.04.2013. god.)

 

<------->

 

Primjena odredaba ─Źlana 277. u vezi sa ─Źlanom 186. Zakona o obligacionim odnosima (''Slu┼żbeni list'' SFRJ br. 27/78 do 57/89 i ''Slu┼żbeni glasnik'' RS br. 17/93, 3/96 i 39/03)

 

„ZATEZNE KAMATE NA NOV─îANO POTRA┼ŻIVANJE NAKNADE NENOV─îANE MATERIJALNE ŠTETE TEKU OD TRENUTKA ŠTETE“.

 

Zaklju─Źak Gra─Ĺansko-upravnog odjeljenja Vrhovnog suda Republike Srpske od 01.10.2012. godine

 

<------->

 

─îlan 154. stav 2. i ─îlan 173. stav 4. Zakona o obligacionim odnosima
GRAD MOSTAR, KOJI JE BIO UKLJUCEN U ORGANIZOVANI POVRATAK MJEŠTANA NA PODRUCJU PODVELE┼ŻJA, POZIVAJUCI ISTE PUTEM SREDSTAVA JAVNOG INFORMISANJA DA SE SLOBODNO VRATE SVOJIM KUCAMA JER JE PODRUCJE BEZBJEDNO, ODGOVORAN JE ZA ŠTETU KOJU POVRATNIK PRETRPI USLIJED EKSPLOZIJE MINE, JER JE PREUZIMAJUCI KONTROLU NAD TIM PODRUCJEM BIO DU┼ŻAN PREDUZETI NEOPHODNE MJERE RADI ZAŠTITE I OSIGURANJA POVRATKA NA PODRUCJE PODVELE┼ŻJA.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 58 0 P 000657 11
Rev od 05.04.2012. god.)

 

<------->

 

─îlan 154. Zakona o obligacionim odnosima
─îlan 1. i ─îlan 2. Zakona o utvr─Ĺivanju ratne štete
NEMATERIJALNA ŠTETA PROUZROKOVANA ZA VRIJEME RATA PROTIVZAKONITIM ODVODENJEM CIVILA U LOGORE ILI NJIHOVIM DRUGIM PROTIVZAKONITIM ZATVARANJEM NE MO┼ŻE SE SMATRATI RATNOM ŠTETOM.


(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 68 0 P 001956 11
Rev od 15.11.2011. god.)

 

<------->

 

─îlan 154. i ─îlan 200. Zakona o obligacionim odnosima
S OBZIROM DA NISU DONESENI POSEBNI PROPISI KOJIMA BI DR┼ŻAVA BIH ILI NJEN ENTITET FEDERACIJA BIH, NA NACELIMA DRUŠTVENE SOLIDARNOSTI, RAVNOMJERNOG SNOŠENJA JAVNOG TERETA TE PRAVICNOG I BRZOG OBEŠTECENJA, REGULISALA PITANJE OBEŠTECENJA GRADANA ZA ŠTETE IZ RATNOG PERIODA, TO SE U POSTUPCIMA ZA NAKNADU TAKVE NEMATERIJALNE ŠTETE IMAJU PRIMJENITI OPCA PRAVILA ODŠTETNOG PRAVA SADR┼ŻANA U ODREDBAMA ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA. TA ŠTETA DOSUDUJE SE, U PRAVILU, U JEDNSTVENOM IZNOSU PRAVICNE NAKNADE, A PRI ODMJERAVANJU NJENE VISINE IMAJU SE PRIMJENITI KRITERIJI PROPISANI ODREDBOM ─îLANA 200. ZOO.

 

(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 68 0 P 001956 11
Rev od 15.11.2011. god.)

 

<------->

 

─îlan 154. Zakona o obligacionim odnosima
─îlan 308. Zakona o dr┼żavnoj upravi
NEMATERIJALNU ŠTETU KOJU JE GRADANINU PROTIVZAKONITIM ODVODENJEM U LOGORE ILI DRUGIM PROTIVZAKONITIM ZATVARANJEM U TOKU RATNOG PERIODA, NA PODRUCJU FEDERACIJE BIH POD KONTROLOM HVO ILI ARMIJE BIH, PROUZROKOVAO PRIPADNIK ORU┼ŻANIH SNAGA, DU┼ŻNA JE NAKNADITI FEDERACIJA BIH, OSIM AKO DOKA┼ŻE DA JE U DATIM OKOLNOSTIMA PRIPADNIK ORU┼ŻANIH SNAGA POSTUPAO ONAKO KAKO JE TREBALO.


(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 68 0 P 001956 11
Rev od 15.11.2011. god.)

 

<------->


─îlan 170. Zakona o obligacionim odnosima
ODGOVORNOST ZDRAVSTVENE USTANOVE ZA ŠTETU PROUZROKOVANU MEDICINSKOM INTERVENCIJOM JE SUBJEKTIVNE A NE OBJEKTIVNE PRIRODE.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 32 0 P 091661 11
Rev od 21.05.2012. god.).

 

<------->

 

─îlan 172. Zakona o obligacionim odnosima
EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA PRILIKOM RAZMATRANJA PITANJA ODGOVORNOSTI DR┼ŻAVE ZA RAD NJEZINIH SUDSKIH TIJELA NE NAVODI KRIVICU KAO POSEBNU PRETPOSTAVKU ODGOVORNOSTI, ALI JE KRIVICA IPAK JEDAN OD FAKTORA KOJI SE UZIMA U OBZIR PRI PROCJENI DA LI JE SUDSKA VLAST OCITO I TEŠKO PREKORACILA GRANICE SVOJE DISKRECIJE, ODNOSNO DA LI JE „POVREDA DOVOLJNO OZBILJNA“.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 45 0 P 013093 10
Rev od 26.04.2012. god.)

 

<------->

 

─îlan 173. ─îlan 174. i ─îlan 177. Zakona o obligacionim odnosima
─îlan 74. Zakona o rudarstvu
POSTOJI ISKLJUCIVA ODŠTETNA ODGOVORNOST RUDARSKE ORGANIZACIJE U SLUCAJU KADA JE OŠTECENI OTPOCEO GRADNJU SVOGA STAMBENOG OBJEKTA PRIJE NEGO ŠTO JE SPORNO PODRUCJE PROGLAŠENO RUDNIM POLJEM, A RUDARSKA ORGANIZACIJA GA NI NAKNADNO NIJE UPOZORILA DA GRADI NA EKSPLOATACIONOM RUDNOM POLJU.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 32 0 P 054938 11
Rev od 26.07.2012. god.)

 

<------->

 

─îlan 178. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima
U SAOBRACAJNOJ NEZGODI SUDJELUJE SVAKO VOZILO KOJE JE DOPRINIJELO RAZVOJU SITUACIJE KOJA JE DOVELA DO NEZGODE. KADA JE ŠTETA NA VOZILU TU┼ŻITELJA PROUZROKOVANA SKRIVLJENIM POSTUPANJEM IMALACA DVA RAZLICITA MOTORNA VOZILA, TADA TU┼ŻITELJU NE PRIPADA PRAVO NA POTPUNU NAKNADU ŠTETE SAMO OD JEDNOG IMAOCA VOZILA, VEC SAMO U DIJELU U KOJEM JE ON DOPRINIJEO PROUZROKOVANOJ ŠTETI.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 Ps 022929 11
Rev od 22.05.2012. god.)

 

<------->

 

─îlan 192. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima
POSTOJI DOPRINOS OŠTECENOG ZA NASTALU ŠTETU U SITUACIJI KADA JE ON, U ┼ŻIVOTNOJ DOBI OD SEDAM GODINA I BEZ NADZORA RODITELJA ILI ODRASLE OSOBE, IZNENADA ISTRCAO IZA NATOVARENIH ZAPRE┼ŻNIH KOLA NA KOLOVOZ, NAKON CEGA GA JE UDARILO PUTNICKO MOTORNO VOZILO OSIGURANIKA TU┼ŻENOG.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 43 0 P 013587 11
Rev od 12.07.2012. god.)

 

<------->


─îlan 192. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima
OŠTECENI JE DU┼ŻAN DA NASTOJI SMANJITI ŠTETU, ALI SE NE MO┼ŻE ZAHTIJEVATI DA NJEGOV ANGA┼ŻMAN U TOM PRAVCU NOVCANO, FIZICKI ILI PSIHICKI PRELAZI RAZUMNU MJERU.


Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 70 0 P 000815 10 Rev
od 06.12.2011. god.

 

<------->

 


─îlan 195. Zakona o obligacionim odnosima
─îlan 16. tacka 8. Zakona o zdravstvenoj zaštiti
─îlan 3. stav 2., ─îlan 9. i ─îlan 10. Zakona o zdravstvenom osiguranju
UKOLIKO TU┼ŻILAC, KAO OSIGURANIK, NE ISKORISTI PRAVO NA LIJECENJE U DOMACOJ ZDRAVSTVENOJ USTANOVI, VEC SAMOINCIJATIVNO OBAVI LIJECENJE U STRANOJ ZDRAVSTVEOJ USTANOVI, U KOJOJ I SNOSI TROŠKOVE LIJECENJA, NEMA PRAVO ZAHTIJEVATI REGRES ISPLACENOG IZNOSA OD TU┼ŻENOG.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 58 0 P 001418 11
Rev od 29.05.2012. god.)

 

<------->

 

─îlan 197. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima
NENASLJEDIVO JE PRAVO NA RENTU ZBOG SMRTI BLISKOG LICA ILI USLJED POVREDE TIJELA ILI OŠTECENJA ZDRAVLJA, IZUZEV DOSPJELIH IZNOSA UTVRDENIH PRAVOSNA┼ŻNOM PRESUDOM ILI PISMENIM SPORAZUMOM.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 63 0 P 006450 11
Rev od 22.05.2012. god.)

 

<------->

 

─îlan 201. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima
TRAJNIJA ZAJEDNICA ┼ŻIVOTA NIJE ZAKONSKA PRETPOSTAVKA ZA DOSUDENJE PRAVICNE NOVCANE NAKNADE RODITELJIMA ZA NJIHOVE DUŠEVNE BOLOVE ZBOG NAROCITO TEŠKOG INVALIDITETA NJIHOVOG SINA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 32 0 P 057263 11
Rev od 03.04.2012. god.)

 

<------->

 

─îlan 154. Zakona o obligacionim odnosima
─îlan 124. i ─îlan 144. Zakona o prostornom uredenju
─îlan 5. stav 2. tacka 9. i ─îlan 24. stav 3. Zakona o sigurnosti ┼żeljeznickog prometa
VLASNIKU OBJEKTA IZGRADENOG U ZAŠTITNOM PRU┼ŻNOM POJASU, BEZ SAGLASNOSTI ┼ŻELJEZNICKOG PREDUZECA, NE MO┼ŻE SE PRU┼ŻITI ZAŠTITA POVODOM ŠTETE NASTALE USLIJED SVAKODNEVNIH PROLAZAKA ┼ŻELJEZNICKIH KOMPOZICIJA, PROIZVEDENIH VIBRACIJA I IZGRADNJE PRU┼ŻNOG PRELAZA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 70 0 P 000301 09
Rev od 30.03.2011. god.)

 

<------->

 

─îlan 154. Zakona o obligacionim odnosima
─îlan 1. i ─îlan 2. Zakona o utvr─Ĺivanju ratne štete
OŠTECENJA PARCELA KOJA SU NASTALA PRILIKOM DEMONTA┼ŻE PRIVREMENIH VOJNIH OBJEKATA U TOKU 1997. god., SAGRADENIH OD STRANE ARMIJE BIH U PERIODU 1994. – 1995. GODINA, NE MOGU SE SMATRATI RATNOM ŠTETOM.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 70 0 P 000110 09
Rev od 01.02.2011. god.)

 

<------->

 

─îlan 154. stav 2. i 173. Zakona o obligacionim odnosima
─îlan 2. Zakona o prometu eksplozivnih materija i zapaljivih tecnosti i gasova
BRZOGORECI ŠTAPIN (C-10), KOJI SADR┼ŻI EKSPLOZIVNI PRAH, PREDSTAVLJA OPASNU STVAR.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 63 0 P 004119 10
Rev od 16.08.2011. god.)

 

<------->

 

─îlan 154. i ─îlan 201. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima
DA BI SUD IZVEO ZAKLJUCAK O POSTOJANJU UZROCNE VEZE IZMEDU TJELESNOG OZLJEDIVANJA I KASNIJE NASTUPJELOG SMRTNOG ISHODA POTREBNO JE POSTOJANJE DOKAZANOG KONTINUITETA PREDVIDIVIH MEDICINSKIH UZROKA I POSLJEDICA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 33 0 P 001236 09
Rev od 18.01.2011. god.)

 

<------->

 

─îlan 170. stav 1. i ─îlan 171. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima
KADA VOZAC KOJI JE ZAPOSLEN KOD PREDUZECA ILI PRAVNOG LICA PROUZROKUJE ŠTETU UPOTREBOM VOZILA KOJE MU JE POVJERENO, ODŠTETNA ODGOVORNOST JE NA PREDUZECU ODNOSNO PRAVNOM LICU.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 70 0 P 000437 10
Rev od 29.03.2011. god.)

 

<------->

 

─îlan 172. Zakona o obligacionim odnosima
PROPUST NADLE┼ŻNIH POLICIJSKIH SNAGA DA NA ODGOVARAJUCI NACIN ZAŠTITE RASKRSNICU NA KOJOJ JE TU┼ŻITELJ ZADOBIO TJELESNU POVREDU USLIJED AKATA NASILJA ZASNIVA ODŠTETNU ODGOVORNOST KANTONA I USLIJED NEPRAVILNOG RADA NJEGOVOG ORGANA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 70 0 P 000261 09
Rev od 17.02.2011. god.)

 

<------->

 

─îlan 173. i ─îlan 177. Zakona o obligacionim odnosima
POSLOVI ─îIŠCENJA RUDNICKE JAME RADI NJENE REKONSTRUKCIJE, TOKOM KOJIH JE DOŠLO DO PADA GROMADE UGLJA I TJELESNOG POVRJEDIVANJA TU┼ŻITELJA, PREDSTAVLJAJU OPASNU DJELATNOST OD KOJE POTICE POVECAN RIZIK NASTANKA ŠTETE.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 70 0 Rs 000521 10
Rev od 07.04.2011. god.)

 

<------->


─îlan 173. i ─îlan 174. Zakona o obligacionim odnosima
OBJEKTIVNA ODŠTETNA ODGOVORNOST OPCINE NE MO┼ŻE SE ZASNOVATI NA CINJENICI DA JE ONA BILA NARUCILAC RADOVA TOKOM KOJIH JE IZVODAC KORISTIO SVOJ EKSPLOZIVNI MATERIJAL, A PO ZAVRŠETKU RADOVA NEUPOTRIJEBLJENI EKSPLOZIVNI MATERIJAL PROPUSTIO UNIŠTITI, ŠTO JE BILO U UZROCNOJ VEZI SA ŠTETNIM DOGADAJEM KOJI SE DESIO SEDAM GODINA NAKON OKONCANJA RADOVA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 070-0-Rev-07-
001563 od 17.02.2009. god. i Odluka o dopustivosti Ustavnog suda BiH broj AP-964/09
od 25.10.2011. god.)

 

─îlan 177. stav 4. i ─îlan 404. Zakona o obligacionim odnosima
DJELIMICNI DOPRINOS TRECE OSOBE NASTANKU ŠTETE NE OSLOBADA IMAOCA OPASNE STVARI OD ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU BUDUCI DA ISTI U TOM SLUCAJU ODGOVARA SOLIDARNO S TRECOM OSOBOM, A TO ZNACI DA ODGOVARA ZA CIJELU ŠTETU UKOLIKO JE OŠTECENI NAKNADU ŠTETE ZAHTIJEVAO SAMO OD NJEGA. KAD IMALAC OPASNE STVARI NAKNADI CJELOKUPNU ŠTETU OŠTECENOM STICE REGRESNO PRAVO PREMA TRECOJ OSOBI KOJA JE DJELIMICNO DOPRINIJELA NASTANKU ŠTETE, SRAZMJERNO UDJELIMA U NASTANKU ŠTETE.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 25 0 P 012679 10
Rev od 17.05.2011. god.)

 

<------->

 

─îlan 177. Zakona o obligacionim odnosima
─îlan 74. stav 1. Osnovnog zakona o rudarstvu
─îlan 22. stav 1. Zakona o izgradnji stambenih i gospodarskih objekata na selu
NE POSTOJI ODŠTETNA ODGOVORNOST RUDNIKA UKOLIKO JE STAMBENI OBJEKAT, BEZ PRIBAVLJENOG MIŠLJENJA RUDARSKOG PREDUZECA O MOGUCNOSTI PREDUZIMANJA GRADNJE OBJEKTA, SAGRADEN NA PODRUCJU KOJE JE U VRIJEME GRADNJE VEC BILO PROGLAŠENO RUDNIM POLJEM.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 70 0 P 000460 10
Rev od 24.02.2011. god.)

 

<------->

 

─îlan 178. Zakona o obligacionim odnosima
ODREDBE ─îLANA 178. ZOO PROPISUJU MJEŠOVIT SISTEM REGULISANJA 
ODGOVORNOSTI ZA ŠTETE NASTALE U SLUCAJU UDESA IZAZVANOG MOTORNIM VOZILIMA U POKRETU.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 64 0 P 005900 09 Rev
od 11.01.2011. god.)

 

<------->

─îlan 180. Zakona o obligacionim odnosima
ODGOVORNOST FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA ŠTETU NASTALU USLIJED TERORISTICKIH AKATA JE IZVORNA, PRIMARNA I NEPOSREDNA, TAKO DA ONA POSTOJI NEOVISNO O TOME DA LI JE ŠTETNIK POZNAT, DOSTUPAN ORGANIMA GONJENJA, KRIVICNO GONJEN ILI OGLAŠEN KRIVIM.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 53 0 P 001538 09
Rev od 22.02.2011. god.)

 

<------->

 

─îlan 195. Zakona o obligacionim odnosima
OŠTECENI IMA PRAVO NA NAKNADU ŠTETE ZA TUDU NJEGU I POMOC I UKOLIKO MU JE TA POMOC PRU┼ŻENA BESPLATNO OD STRANE ─îLANOVA NJEGOVE PORODICE.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 70 0 P 000319 09
Rev od 08.03.2011. god.)

 

<------->

 

─îlan 200. Zakona o obligacionim odnosima
ORIJENTACIONI KRITERIJI VRHOVNOG SUDA F BIH NISU MATEMATICKA FORMULA KOJA PUKIM AUTOMATIZMOM SLU┼ŻI ZA UTVRDIVANJE I IZRACUNAVANJE PRAVICNE NOVCANE NAKNADE, JER ODLUCIVANJE O IZNOSU NEMATERIJALNE ŠTETE JESTE SUDENJE U KOJEM SE PRIMJENJUJE PRAVNI STANDARD PRAVICNOSTI PRI ODMJERAVANJU NOVCANE ODŠTETE.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 36 0 P 005883 10
Rev od 08.09.2011. god.)

 

<------->

 

─îlan 200. Zakona o obligacionim odnosima
LI─îNA PRIMANJA TU┼ŻITELJA PO OSNOVU IZUZETNOG MATERIJALNOG OBEZBJEDENJA NE URACUNAVAJU SE U PRAVICNU NOVCANU NAKNADU ZA PRETRPLJENE DUŠEVNE BOLOVE ZBOG UMANJENJA ┼ŻIVOTNE AKTIVNOSTI.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 28 0 P 000269 11
Rev od 08.09.2011. god.)

 

<------->

 

─îlan 200. Zakona o obligacionim odnosima
U SPOROVIMA ZA NAKNADU ŠTETE ZBOG NEOSNOVANOG PRITVARANJA PRIMJENJUJE SE ZAKON O KRIVI─îNOM POSTUPKU KOJI JE U PRIMJENI U VRIJEME OKONCANJA KRIVICNOG POSTUPKA, A NE ZAKON KOJI JE BIO U PRIMJENI U VRIJEME LIŠAVANJA SLOBODE, JER SE OSNOVANOST LIŠAVANJA SLOBODE OCJENJUJE PREMA KRAJNJEM ISHODU KRIVICNOG POSTUPKA.


(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 70 0 P 000995 10
Rev od 27.09.2011. god.)

 

<------->

 

─îlan 206. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima
KAD JE VIŠE LICA SVOJIM RADNJAMA PROUZROKOVALO ŠTETNU POSLJEDICU, ALI NI JEDNA OD TIH RADNJI SAMA ZA SEBE NE BI DOVELA DO NASTANKA UKUPNE ŠTETE, ŠTETNICI ODGOVARAJU SOLIDARNO AKO SU ŠTETU PROUZROKOVALI DJELUJUCI ZAJEDNO ILI NEZAVISNO JEDAN OD DRUGOGA, AKO SE NE MOGU UTVRDITI NJIHOVI UDJELI U UZROKOVANOJ ŠTETI.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 56 0 P 017502 10
Rev od 12.07.2011. god.)

 

<------->

 

─îlan 376. i ─îlan 377. Zakona o obligacionim odnosima
ZASTARJELOST ZAHTJEVA ZA NAKNADU ŠTETE CIJENI SE PREMA PROPISU IZ ─îLANA 376. I ─îLANA 377. ZOO BEZ OBZIRA DA LI SE NAKNADA ZAHTIJEVA ZA VEC NASTALU ŠTETU ILI ZA ŠTETU ZA KOJU JE PO REDOVNOM TOKU STVARI IZVJESNO DA CE SUKCESIVNO NASTAJATI U BUDUCNOSTI, KAO I BEZ OBZIRA DA LI SE NAKNADA BUDUCE ŠTETE ZAHTIJEVA U OBLIKU NOVCANE RENTE ILI U JEDNOKRATNOM IZNOSU. NAKNADU ŠTETE KOJA CE SUKCESIVNO NASTAJATI U BUDUCNOSTI (IZGUBLJENO IZDR┼ŻAVANJE, IZGUBLJENA ZARADA, NAKNADA ZA TUDU POMOC I NJEGU I SL.) OŠTECENI MO┼ŻE OSTVARIVATI I SUKCESIVNIM UTU┼ŻIVANJEM NAKNADE ZA PROTEKLI PERIOD, A NE SAMO U VIDU RENTE. U TOM SLUCAJU ROKOVI ZASTARJELOSTI ZA PRVO UTU┼ŻENO POTRA┼ŻIVANJE RACUNAJU SE PO ODREDBAMA ─îLANA 376. ODNOSNO ─îLANA 377 ZOO, A ZA SVAKO SLIJEDECE UTU┼ŻENO POTRA┼ŻIVANJE TECE NOVI ROK ZASTARJELOSTI OD DANA KAD JE PRETHODNI SPOR OKONCAN (─îLAN 392. STAV 3. ZOO).


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 53 0 P 001561 09
Rev od 27.01.2011. god.)

 

<------->

 

─îlan 377. Zakona o obligacionim odnosima
PRIMJENI ODREDBE ─îLANA 377. ZOO IMA MJESTA SAMO KADA JE KRIVICNI POSTUPAK VODEN PROTIV ŠTETNIKA, A NE I U SLUCAJU VODENJA KRIVICNOG POSTUPKA PROTIV OŠTECENOG.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 64 0 P 006689 11
Rev od 23.08.2011. god.)

 

<------->

 

─îlan 388. Zakona o obligacionim odnosima
TOK ZASTARJELOSTI, U PRAVILU, PREKIDAJU SAMO ONA PRAVNA SREDSTVA KOJA ISTOVREMENO OKONCAVAJU SPORNI MATERIJALNOPRAVNI ODNOS I OMOGUCAVAJU OSTVARENJE PRAVA ZA KOJE JE ZASTARJELOST BILA U TOKU.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 58 0 Ps 902484 09
Rev od 27.09.2011. god.)

 

<------->

 

─îlan 6. stav 2. Zakona o zaštiti od klevete
KAD JE TU┼ŻENI, KAO GRADANIN, DAO IZJAVU U NOVINAMA I PRI TOME LICNO POTPISAO SPORNI TEKST, ONDA SE TAKVO DAVANJE IZJAVE IZJEDNACAVA S PISANJEM U NOVINAMA I IMA SMATRATI KLEVETOM IZNESENOM U SREDSTVIMA JAVNOG INFORMISANJA, PA SE TAKVO LICE IMA SMATRATI I AUTOROM U SMISLU ─îLANA 6. STAV 2. Z AKONA O ZAŠTITI OD KLEVETE.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 22 0 P 014430 11
Rev od 16.06.2011. god.)

 

<------->

 

─îlan 154. Zakona o obligacionim odnosima
─îlan 89. stav 1. Zakona o slu┼żbi u oru┼żanim snagama HR HB

ODREDBE ZAKONA O SLU┼ŻBI U ORU┼ŻANIM SNAGAMA, KOJE REGULIŠU ODGOVORNOST TU┼ŻENE ZA RADNJE VOJNE OSOBE U VEZI S OBAVLJANJEM SLU┼ŻBE, NE ISKLJU─îUJU SVE OSTALE ZAKONSKE OSNOVE ODGOVORNOSTI, PA TAKO NI ODGOVORNOST TU┼ŻENE KAO IMAOCA OPASNE STVARI.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 070-0-Rev-09-000522 od 04.05.2010. god.)

 

<------->

 

─îlan 155. i ─Źlan 189. Zakona o obligacionim odnosima

DA BI OSNOVANO MOGAO OSTVARITI PRAVO NA NAKNADU IZMAKLE KORISTI OŠTE─ćENI U POSTUPKU MORA DOKAZATI IZMAKLI DOBITAK KOJI SE MOGAO OSNOVANO O─îEKIVATI PREMA REDOVNOM TOKU STVARI ILI POSEBNIM OKOLNOSTIMA, TAKO DA ZA OSTVARIVANJE NAKNADE ŠTETE SA OSNOVA IZMAKLE KORISTI NIJE DOVOLJNO SAMO POSTOJANJE MOGU─ćNOSTI OSTVARIVANJA KORISTI, VE─ć I NAMJERA I IZVJESNOST OSTVARIVANJA KORISTI.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 070-0-Rev-09-001190 od 01.04.2010. god.)

 

<------->

 

─îlan 172. Zakona o obligacionim odnosima

DA BI OSTVARIO PRAVO NA NAKNADU ŠTETE OD PRAVNOG LICA, PO PRAVILIMA O ODGOVORNOSTI ZA DRUGOG, OŠTE─ćENI MORA DA DOKA┼ŻE, PORED OPŠTIH USLOVA ZA GRA─ÉANSKO PRAVNU ODGOVORNOST, DA JE ŠTETU PRI─îINIO ORGAN PRAVNOG LICA NEZAKONITIM ILI NEPRAVILNIM RADOM U VRŠENJU SVOJIH FUNKCIJA. DGOVORNOST PRAVNOG LICA USLOVLJENA JE NEPRIMJENJIVANJEM ILI POGREŠNIM PRIMJENJIVANJEM ODRE─ÉENIH PROPISA, OSIM AKO JE RIJE─î O POGREŠNOM TUMA─îENJU PROPISA.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 58 0 P 900874 08 Rev od
01.12.2009.god.)

 

<------->

 

─îlan 172. i ─Źlan 207. Zakona o obligacionim odnosima

UKOLIKO JE ORGAN OP─ćINE SVOJIM PONAŠANJEM (─îINJENJEM ILI NE─îINJENJEM) DOVEO DO TOGA DA INVESTITORU DOZVOLI IZGRADNJU BEZ ODOBRENJA ZA GRA─ÉENJE I BEZ PROVEDENOG GEOTEHNI─îKOG ISPITIVANJA LOKACIJE PREDVI─ÉENE ZA GRADNJU, IAKO JE PREMA OKOLNOSTIMA SLU─îAJA ZNAO DA SE TA LOKACIJA NALAZI U ZONI UMIRENOG KLIZIŠTA I DA JE STOGA POTREBNO IZVRŠITI GEOMEHANI─îKA ISPITIVANJA SVOJSTAVA TLA NA KOME SE GRADI, PA U TOKU GRADNJE DO─ÉE DO OŠTE─ćENJA IMOVINE TRE─ćIH LICA, POSTOJI ODGOVORNOST OP─ćINE ZBOG NEZAKONITOG I NEPRAVILNOG RADA NJENIH ORGANA U SMISLU ─îLANA 172. STAV 1. ZOO.
POSTOJANJE ODŠTETNE ODGOVORNOSTI INVESTITORA I IZVO─ÉA─îA RADOVA U SMISLU ─îLANA 207. ZOO NE OSLOBA─ÉA OP─ćINU NJENE ODŠTETNE ODGOVORNOSTI U SMISLU ─îLANA 172. STAV 1. ZOO.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 070-0-Rev-09-001482 od
28.01.2010.god.)

 

<------->

 

 

─îlan 174. i ─Źlan 176. Zakona o obligacionim odnosima

LICE KOME JE VLASNIK IZNAJMIO SVOJE TERETNO MOTORNO VOZILO I KOJE JE TO VOZILO KORISTILO U SVOJE IME I ZA SVOJ RA─îUN, SMATRA SE IMAOCEM TOG VOZILA, KAO OPASNE STVARI, NEOVISNO O TOME DA LI SE RADILO O IZNAJMLJIVANJU NA KRA─ćE ILI DU┼ŻE VRIJEME.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 070-0-Rev-08-000191 od 12.03.2009.god.)

 

<------->

 

─îlan 177. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima

VISINA DOPRINOSA OŠTE─ćENOG U NASTALOJ ŠTETI SE CIJENI S OBZIROM NA SVE UTVR─ÉENE OKOLNOSTI SLU─îAJA, A POSEBNO NA OKOLNOST DA LI JE OŠTE─ćENI POSTUPAO U SKLADU SA ZAKONSKIM OBAVEZAMA.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 58 0 Ps 901071 08 Rev od 11.02.2010. god.)

 

<------->

 

─îlan 178. stav 4. Zakona o obligacionim odnosima

TRE─ćA LICA, KOJA PRETRPE ŠTETU U SUDARU DVA ILI VIŠE MOTORNIH VOZILA U POKRETU, NAKNADU ŠTETE MOGU DA TRA┼ŻE OD SVAKOG IMAOCA MOTORNOG VOZILA POJEDINA─îNO ILI OD SVIH IMALACA SOLIDARNO, BEZ OBZIRA NA NJIHOVU KRIVICU ZA ŠTETNI DOGA─ÉAJ, OSIM UKOLIKO POSTOJE OKOLNOSTI KOJE ISKLJU─îUJU NJIHOVU OBJEKTIVNU ODGOVORNOST.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 56 0 P 012963 09 Rev od 25.03.2010. god.)

 

<------->

 

─îlan 185. stav 3. i ─Źlan 190. Zakona o obligacionim odnosima

OŠTE─ćENI KOME JE UNIŠTEN STAMBENI OBJEKAT U KOJEM JE ┼ŻIVIO PRIJE ŠTETNOG DOGA─ÉAJA IMA PRAVO DA MU SE PRI NAKNADE ŠTETE USPOSTAVI MATERIJALNA I STAMBENA SITUACIJA KAKVA JE POSTOJALA PRIJE PROUZROKOVANJA ŠTETE.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 51 0 P 002180 09 Rev od 25.03.2010. god.)

 

<------->

 

─îlan 189. Zakona o obligacionim odnosima

NAKNADU ŠTETE SA OSNOVA IZGUBLJENE KORISTI ZBOG NEMOGU─ćNOSTI KORIŠTENJA POSLOVNOG PROSTORA TU┼ŻITELJ MO┼ŻE OSNOVANO ZAHTIJEVATI SAMO OD MOMENTA KADA JE TU┼ŻENI POSTAO NESAVJESTAN POSJEDNIK TOG POSLOVNOG PROSTORA.
UKOLIKO STRANKE NISU UGOVORILE ROK VRA─ćANJA POSLOVNOG PROSTORA, TU┼ŻENI JE SAVJESTAN POSJEDNIK SVE DO MOMENTA DOK GA TU┼ŻITELJ NE POZOVE DA MU PREDA U POSJED POSLOVNI PROSTOR.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 070-0-Rev-07-000995-10/08 od 19.05.2009. god.)

 

<------->

 

─îlan 192. Zakona o obligacionim odnosima

PRIGOVOR ISKLJU─îIVE ODGOVORNOSTI OŠTE─ćENOG ZA ŠTETNI DOGA─ÉAJ UKLJU─îUJE U SEBI I PRIGOVOR PODJELJENE ODGOVORNOSTI.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 070-0-Rev-09-000131 od 30.03.2010. god.)

 

<------->

 

─îlan 192. Zakona o obligacionim odnosima

ZAKLJU─îAK O POSTOJANJU I OMJERU PODIJELJENE ODGOVORNOSTI ZAUZET U RANIJOJ PRAVOMO─ćNOJ PRESUDI NEMA ZNA─îAJ PRESU─ÉENE STVARI U POGLEDU TOG PRAVNOG PITANJA U DRUGOJ KASNIJOJ PARNICI, PA I UKOLIKO SE RADI O SPORU IZME─ÉU ISTIH STRANAKA I POVODOM ZAHTJEVA IZ ISTOG ŠTETNOG DOGA─ÉAJA.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 070-0-Rev-09-000049 od 02.02.2010. god.)

 

<------->

 

─îlan 194. Zakona o obligacionim odnosima
─îlan 13. stav 1. i ─Źlan 33. stav 1. Sporazuma izme─Ĺu Bosne i Hercegovine i Republike Austrije o socijalnom osiguranju

KADA USTANOVA SOCIJALNOG OSIGURANJA (ZAVOD ZA PENZIONO OSIGURANJE IZ AUSTRIJE, KAO REGIONALNA BOLESNI─îKA KASA NADLE┼ŻNA PREMA MJESTU PREBIVALIŠTA ILI BORAVKA OSIGURANIKA) POTRA┼ŻUJE OD ŠTETNIKOVOG BOSANSKO-HERCEGOVA─îKOG OSIGURAVATELJA U─îINJENE IZDATKE U VEZI SA PRIPADAJU─ćIM PRAVIMA ZA SLU─îAJ SMRTI SVOGA OSIGURANIKA (ISPLA─ćENE PORODI─îNE PENZIJE), ONDA SE U SMISLU ─îLANA 33. STAV 1. SPORAZUMA IZME─ÉU BOSNE I HERCEGOVINE I REPUBLIKE AUSTRIJE O SOCIJALNOM OSIGURANJU PRAVO OŠTE─ćENOG OCJENJUJE PO BOSANSKO-HERCEGOVA─îKIM PROPISIMA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 070-0-Rev-08-000868 od 08.09.2009. god.)

 

<------->

 

─îlan 195. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima

DA BI TU┼ŻITELJ MOGAO OSNOVANO POTRA┼ŻIVATI NAKNADU TROŠKOVA LIJE─îENJA DU┼ŻAN JE U POSTUPKU DOKAZATI DA SU POTRA┼ŻIVANI TROŠKOVI NASTALI TOKOM LIJE─îENJA KOJIM SE OTKLANJAJU POSLJEDICE TJELESNE POVREDE (ILI NARUŠENOG ZDRAVLJA) KOJU MU JE PROUZROKOVAO ŠTETNIK.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 070-0-Rev-08-000632 od
13.10.2009.god.)

 

<------->

 

─îlan 195. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima

ODGOVORNO LICE (DRUŠTVO ZA OSIGURANJE) DU┼ŻNO JE TU┼ŻITELJU NAKNADITI MATERIJALNU ŠTETU ZBOG MANJE OSTVARENE ZARADE NA DRUGOM RADNOM MJESTU, KOJA JE POSLJEDICA TJELESNE POVREDE USLIJED KOJE TU┼ŻITELJ NE MO┼ŻE VIŠE OBAVLJATI SVOJE DOTADAŠNJE POSLOVE VARIOCA, I U SITUACIJI AKO JE TU┼ŻITELJU NAKNADNO PRESTAO RADNI ODNOS ZBOG TE┼ŻE POVREDE RADNE DU┼ŻNOSTI KOD POSLODAVCA KOD KOGA JE BIO ZAPOSLEN U VRIJEME NASTANKA ŠTETNOG DOGA─ÉAJA, A U ME─ÉUVREMENU JE ZASNOVAO RADNI ODNOS KOD DRUGOG POSLODAVCA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 070-0-Rev-08-001255 od 10.03.2010. god.)

 

<------->

 

─îlan 200. Zakona o obligacionim odnosima

PRAVO NA NAKNADU ZA TJELESNO OŠTE─ćENJE, KOJU OŠTE─ćENI PRIMA PO OSNOVU INVALIDSKOG OSIGURANJA, UTI─îE NA ODRE─ÉIVANJE VISINE IZNOSA PRAVI─îNE NOV─îANE NAKNADE ZA DUŠEVNE BOLOVE ZBOG UMANJENJA ┼ŻIVOTNE AKTIVNOSTI, ALI NE ISKLJU─îUJE PRAVO OŠTE─ćENOG NA OVAJ VID NEMATERIJALNE ŠTETE.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 070-0-Rev-09-000019 od 04.03.2010. god.)

 

<------->

 

─îlan 376. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima

NA PITANJE ZASTARE NAKNADE ŠTETE NASTALE POVREDOM UGOVORNE OBAVEZE PRIMJENJUJU SE ZASTARNI ROKOVI ODRE─ÉENI ZA ZASTARU OBAVEZE ─îIJOM JE POVREDOM ŠTETA NASTALA.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 070-0-Rev-09-001190 od 01.04.2010. god.)

 

<------->

 

─îlan 82. Zakona o osiguranju imovine i lica

OKOLNOST DA JE OŠTE─ćENI PRIJAVU ZA ŠTETU PROUZROKOVANU KRIVICOM NEOSITURANOG MOGORNOG VOZILA PODNIO JEDNOM OSIGURAVAJU─ćEM DRUŠTVU, A TU┼ŻBU ZA NAKNADU ŠTETE POVODOM ISTOG ŠTETNOG DOGA─ÉAJA KASNIJE PODNIO PROTIV DRUGOG OSIGURAVAJU─ćEG DRUŠTVA, NE ─îINI, SAMA PO SEBI, OSNOVANI TU┼ŻENIKOV PRIGOVOR NEDOSTATKA PASIVNE LEGITIMACIJE.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 51 0 P 019366 09 Rev od 20.05.2010. god.)

 

<------->

 

─îlan 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda

OŠTE─ćENJE ILI UNIŠTENJE IMOVINE KOJE JE PROUZROKOVANO ISLJU─îIVO DJELOVANJEM VIŠE SILE NIJE ZAŠTI─ćENO PRAVOM NA MIRNO U┼ŻIVANJE IMOVINE IZ ─îLANA 6. EVROPSKE KONVENCIJE ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA TE ─îLANA 1. PROTOKOLA 1. UZ EVROPSKU KONVENCIJU.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 070-0-Rev-08-001072 od
17.12.2009.god.)

 

<------->

 

─îlan 156. Zakona o obligacionim odnosima
VLASNIK NEKRETNINE KOJA JE IZLO┼ŻENA NEGATIVNIM UTICAJIMA SA SUSJEDNE NEKRETNINE (SMANJENJE OSUNCANOSTI I PREGLEDNOSTI) IMA PRAVO NA NAKNADU ŠTETE SAMO U SLUCAJU AKO TI UTICAJI PO SVOM INTENZITETU U ZNATNOJ MJERI OGRANICAVAJU NJEGOVA VLASNICKA PRAVA, ODNOSNO PRELAZE UOBICAJENE GRANICE. POD ŠTETOM KOJA PRELAZI UOBICAJNE GRANICE, KADA JE U PITANJU
PORODICNA KUCA, PODRAZUMIJEVA SE TAKAV OBIM ŠTETNIH POSLJEDICA KOJE POD KONKRETNIM OKOLNOSTIMA DJELUJU TAKO DA UGRO┼ŻENIOBJEKAT ZA VLASNIKA GUBI SVOJU UPOTREBNU VRIJEDNOST, ILI ZNATNO SMANJUJU NJEGOVU PROMETNU VRIJEDNOST.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-Rev-09-
000477 od 01.07.2010. god.)

 

<------->

 

─îlan 173. i ─îlan 174. Zakona o obligacionim odnosima
─îlan 202. stav 1. i 2. Zakona o odbrani Federacije Bosne i Hercegovine
─îlan 110. Zakona o radnim odnosima i placama slu┼żbenika organa uprave
VOJNA MISIJA SE ODVIJA POD OKOLNOSTIMA SA POVECANIM RIZIKOM OD OPASNOSTI NASTUPANJA ŠTETE, PA FEDERACIJA BIH ODGOVARA ZA ŠTETU NASTALU PRIPADNIKU VOJSKE F BIH, KAO UCESNIKU VOJNE MISIJE, PO PRAVILIMA OBJEKTIVNE ODGOVORNOSTI ZA OPASNU DJELATNOST.


(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 64 0 P 001136 09
Rev od 23.11.2010. god.)

 

<------->

 

─îlan 201. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima
NAROCITO TEŠKI INVALIDITET PRETPOSTAVLJA TEŠKO I TRAJNO TJELESNO ILI DUŠEVNO OŠTECENJE ZDRAVLJA NEKE OSOBE ZBOG KOJEG TA OSOBA NIJE SPOSOBNA SAMOSTALNO OBAVLJATI OSNOVNE ┼ŻIVOTNE POTREBE.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-Rev-09-
000882 od 06.07.2010. god.)

 

<------->


─îlan 206. stav 1. i 3. Zakona o obligacionim odnosima
─îlan 73. i ─îlan 82. Zakona o osiguranju imovine i osoba
POSTOJI SOLIDARNA ODGOVORNOST ZA ŠTETU UCESNIKA U SAOBRACAJNOJ NEZGODI KOJI SU ŠTETU PROUZROKOVALI TRECEM LICU RADECI NEZAVISNO JEDAN OD DRUGOG, A NJIHOVI UDJELI U PROUZROKOVANOJ ŠTETI SE NE MOGU UTVRDITI. PRI TOME, ODŠTETNA ODGOVORNOST JEDNOG OSIGURAVAJUCEG DRUŠTVA SA OSNOVA ODREDBE ─îLANA 82. ZAKONA O OSIGURANJU IMOVINE I OSOBA NE ISKLJUCUJE ODŠTETNU ODGOVORNOST DRUGOG OSIGURAVAJUCEG DRUŠTVA SA OSNOVA ODREDBE ─îLANA 73. ISTOG ZAKONA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-Rev-09-
000354 od 21.06.2010. god.)

 

<------->

 

─îlan 76. i ─îlan 82. Zakona o osiguranju imovine i osoba
ZA ODŠTETNU ODGOVORNOST ZAJEDNICE OSIGURANJA, I U SLUCAJU KADA JE ŠTETU PROUZROKOVALO NEOSIGURANO VOZILO, ODLUCNA JE VISINA SUME OSIGURANJA KOJA BI MORALA BITI UGOVORENA ZA PUTNICKO MOTORNO VOZILO U CASU ŠTETNOG DOGADAJA.

 

(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-Rev-09-
000718 od 14.09.2010. god.)

 

<------->

 

Otklanjanje izvora opasnosti
─îlan 16. u vezi sa ─Źlanom 156. Zakona o obligacionim odnosima.
KORIŠTENJE VLASTITOG PRAVA (DOZVOLJENO KORIŠTENJE JAVNOG PUTA) MO┼ŻE PREDSTAVLJATI ŠTETNU RADNJU UKOLIKO TO VRŠENJE PRAVA 39 PREDSTAVLJA IZVOR OPASNOSTI ŠTETE I AKO JE LICE KOJE SE KORISTILO SVOJIM PRVOM PROPUSTILO PREDUZETI MJERE ZA ZAŠTITU IMOVINE DRUGIH LICA.


Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-Rev-08-000498 od 02.06.2009. god.)

 

<------->

 

Naknada štete – obra─Źun amortizacije
─îlan 154. i ─Źlan 190 ZOO
OD UTVR─ÉENOG IZNOSA TOTALNE MATERIJALNE ŠTETE ODBIJA SE IZNOS AMORTIZACIJE UNIŠTENOG GRA─ÉEVINSKOG OBJEKTA UKOLIKO SE RADI O OBJEKTU KOJI NE PREDSTAVLJA DOM OŠTE─ćENOG.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-Rev-08-000185 od 26.03.2009. god.)

 

<------->

 

Naknada štete – odobrenje za gra─Ĺenje
─îlan 172. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima.
IZDAVANJEM ODOBRENJA ZA GRA─ÉENJE NADLE┼ŻNI ORGAN UPRAVE GARANTUJE SIGURNOST GRA─ÉENJA NA ODOBRENOJ LOKACIJI, PA PROPUST NADLE┼ŻNOG ORGANA UPRAVE DA U POSTUPKU IZDAVANJA NAVEDENOG ODOBRENJA ZATRA┼ŻI PREDUZIMANJE ISTRA┼ŻIVA─îKIH RADOVA RADI UTVR─ÉIVANJA GEOLOŠKOG SASTAVA TLA I NJEGOVE NOSIVOSTI I STABILNOSTI (GEOMEHANI─îKO ISPITIVANJE TLA) PREDSTAVLJA NEZAKONIT I NEPRAVILAN RAD U SMISLU ODREDBE ─îLANA 172. STAV 1. ZOO.

 

( Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-Rev-08-000552 od 03.09.2009. god.)

 

<------->

 

Opasna stvar
─îlan 173. ZOO
ELEKTRI─îNA MAŠINA ZA MLJEVENJE MESA PREDSTAVLJA OPASNU STVAR PA ZA ŠTETU KOJA POTI─îE OD TE MAŠINE ODGOVARA NJEN IMALAC (VLASNIK MESNICE) PO PRINCIPU OBJEKTIVNE ODGOVORNOSTI.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-Rev-08-000194 od 23.04.2009. god.)

 

<------->

 

Doprinos maloljetnog ošte─çenika
─îlan 177. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima.
OŠTE─ćENI, KOJI JE POVRIJE─ÉEN UDAROM LOKOMOTIVE ZA VRIJEME DOK JE PRELAZIO PRUGU NA FREKVENTNOJ ┼ŻELJEZNI─îKOJ STANICI, NA MIJESTU KOJE NIJE PREDVI─ÉENO KAO PRU┼ŻNI PROLAZ, DOPRINIO JE NASTANKU ŠTETNOG DOGA─ÉAJA JER JE U ┼ŻIVOTNOJ DOBI OD 11 GODINA MOGAO JE ZAKLJU─îITI DA PRELAZI PRUGU NA NEDOZVOLJENOM MJESTU OD KOGA POSTOJI POVE─ćAN RIZIK NASTANKA ŠTETE, TIM VIŠE ŠTO JE OD OSOBLJA ŠKOLE, KAO I OSTALI U─îENICI, BIO UPOZNAT I UPOZORAVAN NA RIZIKE TAKVOG PONAŠANJA.

( Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-Rev-08-001649 od 10.02.2009. god.)

 

<------->

 

Posebni slu─Źajevi odgovornosti
─îlan 180. Zakona o obligacionim odnosima.
SVAKI AKT NASILJA, U KOJI SVAKAKO SPADA I PODMETANJE PO┼ŻARA, NE MO┼ŻE SE SMATRATI AKTOM NASILJA ILI TERORA U SMISLU ODREDBE ─îLANA 180. ZOO IZ KOJEG BI PROIZILAZILA POSEBNA ODGOVORNOST FEDERACIJE BIH, TAKO DA ISTA NE ODGOVARA ZA ŠTETU NASTALU PO┼ŻAROM PODMETNUTIM OD STRANE NEPOZNATOG LICA UKOLIKO TAKAV AKT NASILJA NIJE USMJEREN NA RUŠENJE FEDERACIJE, NJENOG USTAVNOG PORETKA ILI NJENIH NAJVIŠIH ORGANA, ODNOSNO UKOLIKO TAKAV AKT NASILJA NIJE MOTIVISAN POLITI─îKIM POBUDAMA.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-Rev-08-000558 od 07.05.2009. god.)

 

<------->

 

Naknada štete – tjelesna povreda
─îlan 195. Zakona o obligacionim odnosima.
DOKAZANA OKOLNOST DA TU┼ŻITELJ ZBOG POVREDE NIJE U MOGU─ćNOSTI OBAVLJATI TE┼ŻE POLJOPRIVREDNE POSLOVE, KOJIMA SE NESPORNO BAVIO KAO DOPUNSKIM RADOM PRIJE POVRIJE─ÉIVANJA, SAME PO SEBI, U ODSUSTVU GUBITKA ZARADE ILI IZDATAKA IZ IMOVINE, NE STVARAJU OSNOV ZA DOSU─ÉENJE NAKNADE MATERIJALNE ŠTETE PO ODREDBI ─îLANA 195. STAV 2. ZOO-A.

 

( Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-Rev-08-000438 od 09.04.2009. god.)

 

<------->

 

Odgovornost naru─Źioca posla
─îlan 207. Zakona o obligacionim odnosima.
ZA MOGU─ćNOST UTVR─ÉIVANJA ─îINJENICE KOJE LICE JE BILO NARU─îILAC ODNOSNO IZVO─ÉA─î IZVEDENIH GRA─ÉEVINSKIH RADOVA NIJE NEOPHODAN USLOV POSTOJANJE PISMENOG UGOVORA O GRA─ÉENJU U SMISLU ─îLANA 630. ZOO, VE─ć SE TA ─îINJENICA, U ODSUSTVU PISMENOG UGOVORA O GRA─ÉENJU, KAO FAKTI─îKO PITANJE MO┼ŻE UTVRDITI I DRUGIM DOKAZNIM SREDSTVIMA.
ZA PRAVILNU PRIMJENU ODREDBE ─îLANA 207. ZOO ODLU─îNO JE SAMO DA LI JE ŠTETA NA NEKRETNINI NASTALA U VEZI SA IZVO─ÉENJEM RADOVA, PA SE PRVOTU┼ŻENA, KAO STVARNI NARU─îILAC TIH RADOVA, NE MO┼ŻE OSLOBODITI OBAVEZE NAKNADE ŠTETE OKOLNOŠ─ćU DA SU RADOVI EVENTUALNO IZVEDENI NA REGIONALNOJ CESTI ZA ─îIJE ODR┼ŻAVANJE I REKONSTRUKCIJU SU NADLE┼ŻNI KANTONALNI ORGANI.

 

( Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-Rev-07-001839 od 05.02.2009. god.)

 

<------->

 

Odgovornost izvo─Ĺa─Źa radova
─îlan 207. Zakona o obligacionim odnosima.
ZA POSTOJANJE ODŠTETNE ODGOVORNOSTI IZVO─ÉA─îA RADOVA ZA ŠTETU NASTALU NA NEKRETNINI BEZ UTICAJA JE OKOLNOST DA LI JE IZVO─ÉA─î REGISTROVAN ZA IZVO─ÉENJE GRA─ÉEVINSKIH RADOVA I DA LI JE TE RADOVE OBAVIO BEZ ODOBRENJA NEKOG NJEMU NADRE─ÉENOG ORGANA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-Rev-07-001839 od 05.02.2009. god.)

 

<------->

 

Gra─Ĺansko pravni imunitet
TU┼ŻBA RADI NAKNADE ŠTETE PROTIV SUDIJE ZBOG NEZAKONITOG ILI NEPRAVILNOG RADA IMA SE ODBACITI KAO NEDOPUŠTENA.

(Zaklju─Źak Gra─Ĺanskog odjeljenja Vrhovnog suda FBiH sa sjednice od 26.10.2009. god.)

 

<------->

 

─îlan 154. stav 1. u vezi sa ─Źlanom 158. Zakona o obligacionim odnosima
KOD UTVR─ÉENJA DA JE PRVOTU┼ŻENI, KAO FIZI─îKO LICE, IZVRŠIO SJE─îU TA─îNO OZNA─îENIH STABALA NA OSNOVU ODOBRENJA DRUGOTU┼ŻENOG, KAO OVLAŠTENOG JAVNOG PREDUZE─ćA ZA GAZDOVANJE ŠUMOM, NA STRANI PRVOTU┼ŻENOG NEMA ODGOVORNOSTI PO OSNOVU KRIVICE ZA PROUZROKOVANU ŠTETU.

(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj:070-0-Rev-07-000570 od 15.07.2008. god.)

 

<------->

 

─îlan 154., 155. i 200. Zakona o obligacionim odnosima u vezi sa ─Źlanom 437. stav 3. i 439. stav 1 a) Zakona o krivi─Źnom postupku
ŠTETA ZBOG NEOSNOVANOG LIŠENJA SLOBODE UVIJEK POTI─îE IZ NEOPRAVDANOG PRITVORA, PA UKOLIKO TU┼ŻITELJ NIJE BIO U PRITVORU TO MU NE PRIPADA NAKNADA ŠTETE PO OSNOVU ODREDBE ─îLANA 439. STAV 1. A) ZKP.


(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj: 070-0-Rev-07-001068 od 08.05.2008. god.)

 

<------->

 

─îlan 154., 155., 158., 206., 946. stav 3., 954. stav 3. 957. stav 2. i 959. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima.
UGOVARA─î OSIGURANJA NE MO┼ŻE TRA┼ŻITI OTKUPNU VRIJEDNOST POLICE OSIGURANJA BEZ ZNANJA I PRISTANKA OSIGURANIKA AKO JE ODRE─ÉIVANJE KORISNIKA POSTALO NEOPOZIVO. PRI TOME JE NEBITNO IZ ─îIJIH SREDSTAVA SU PLA─ćANE PREMIJE.


(Presuda Vrhovnog suda FBiH broj: 070-0-Rev-07-001079 od 11.9.2008. god.)

 

<------->

 

─îlan 154. stav 2. i ─Źlan 174. Zakona o obligacionim odnosima
─îlan 53. i ─Źlan 87. Uredbe o kriterijima i normativima raspore─Ĺivanja gra─Ĺana i materijalnih sredstava u oru┼żane snage i druge potrebe odbrane
NE RADI SE O RATNOJ ŠTETI UKOLIKO JE TU┼ŻIO─îEVA PORODI─îNA KU─ćA MOBILISANA TOKOM RATA ZA POTREBE ARMIJE R BIH, KOJA JE PORED TE KU─ćE ZA VRIJEME RATA I IZVO─ÉENJA BORBENIH DEJSTAVA POSTAVILA TENK, USLIJED ─îIJEG JE DJELOVANJA PORODI─îNA KU─ćA POSTALA STATI─îKI NESTABILNA I FIZI─îKI OŠTE─ćENA.

(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj: 070-0-Rev-06-000265 od 26.02.2008. god.)

 

<------->

 

─îlan 173. i 174. Zakona o obligacionim odnosima
MINA PREDSTAVLJA OPASNU STVAR, PA PROPUST IMAOCA TE STVARI DA UKLONI IZVOR OPASNOSTI NASTANKA ŠTETE KOJA POTI─îE OD TE STVARI ─îINI ISTOG OBJEKTIVNO ODGOVORNIM ZA NAKNADU ŠTETE. SMATRA SE DA ŠTETA POTI─îE OD OPASNE STVARI, IZUZEV AKO SE DOKA┼ŻE DA TA STVAR NIJE PROUZROKOVALA ŠTETU.


(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj:070-0-Rev-07-001228 od 07.10.2008. god.)

 

<------->

 

─îlan 173., 174. stav 1. i 177. stav 2. i 3. Zakona o obligacionim odnosima
UZRO─îNOST KAO PRETPOSTAVKA ODŠTETNE ODGOVORNOSTI NE MORA POSTOJATI SAMO I ISKLJU─îIVO KAO NEPOSREDNA VEZA IZME─ÉU POSLJEDNJEG UZROKA I ŠTETNE POSLJEDICE, JER JE MOGU─ćE DA JE TAJ POSLJEDNJI UZROK, ZBOG KOJEG ŠTETNIK INA─îE NE BI SNOSIO ODGOVORNOST ZA ŠTETU, IZAZVAN ONIM UZROKOM ZBOG ─îIJEG U─îINKA ŠTETNIK ODGOVARA ZA ŠTETU.


(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj: 070-0-Rev-07-000098 od 22.05.2008. god.)

 

<------->

 

─îlan 178., 206. i 414 Zakona o obligacionim odnosima
U SLU─îAJU UDESA IZAZVANOG MOTORNIM VOZILIMA U POKRETU IMAOCI MOTORNIH VOZILA ODGOVARAJU JEDAN DRUGOM ZA PROUZROKOVANU ŠTETU SRAZMJERNO SVOJIM SKRIVLJENIM DOPRINOSIMA. MOTORNO VOZILO ZAUSTAVLJENO U SAOBRA─ćAJU RADI IZBJEGAVANJA SUDARA SA DRUGIM MOTORNIM VOZILOM U POKRETU JESTE TAKO─ÉER MOTORNO VOZILO U POKRETU, JER SE VOZILO UPOTREBLJAVA UKLJU─îIVANJEM U JAVNI SAOBRA─ćAJ, PRI ─îEMU NIJE ODLU─îNO DA LI JE ONO U POKRETU ILI MIRUJE. STOGA SE VLASNIK TAKVOG MOTORNOG VOZILA, KOJE JE TAKO─ÉER SUDJELOVALO U SAOBRA─ćAJNOJ NEZGODI, NE MO┼ŻE PREMA DRUGIM IMAOCIMA MOTORNIH VOZILA, U─îESNICIMA ISTE SAOBRA─ćAJNE NEZGODE, SMATRATI TRE─ćIM LICEM, KOJEM BI DRUGI U─îESNICI SAOBRA─ćAJNE NEZGODE ODGOVARALI PO PRINCIPU UZRO─îNOSTI I SOLIDARNOSTI.


(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj:070-0-Rev-07-001548 od 02.12.2008. god.)

 

<------->

 

─îlan 185. i 189. Zakona o obligacionim odnosima
─îlan 59. Osnovnog zakona o rudarstvu
RIZIK GRA─ÉENJA NA LOKACIJI KOJA SE NALAZI U OKVIRU PROGLAŠENOG EKSPLOATACIONOG POLJA, BEZ PRETHODNO PRIBAVLJENOG MIŠLJENJA RUDARSKOG PREDUZE─ćA O MOGU─ćNOSTI GRA─ÉENJA OBJEKTA S OBZIROM NA RUDARSKE RADOVE, PRELAZI SA GRADITELJA I NA LICE KOJE JE TAKAV OBJEKAT STEKLO PRAVNIM POSLOM OD GRADITELJA.

 

(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj: 070-0-Rev-07-000559 od 03.07.2008. god.)

 

<------->

 

─îlan 200. Zakona o obligacionim odnosima
─îlan 8. i 10. Zakona o zaštiti od klevete Federacije Bosne i Hercegovine
NEPOSTUPANJE PO ODREDBI ─îLANA 8. ZAKONA O ZAŠTITI OD KLEVETE FBiH PRIJE PODNOŠENJA TU┼ŻBE NE ZNA─îI GUBITAK PRAVA NA SUDSKU ZAŠTITU.

(Presuda Vrhovnog suda FBiH broj: 070-0-Rev-07-000954 od 23.10.2008.god.)

 

<------->

 

─îlan 154. i 180. Zkona o obligacionim odnosima
─îlan 7., 9. i 11. Zakona o privremeno napuštenim nekretninama u svojini gra─Äana
─îlan 17. d. stav 3. Zakona o prestanku primjene Zakona o privremeno napuštenim nekretninama u svojini gra─Äana
ZA ŠTETU NA IMOVINI, KOJU JE VLASNIK NAPUSTIO 1996. god. USLJED NESIGURNIH PORATNIH OKOLNOSTI, NASTALU KRA─ÉOM I RAZBOJNIŠTVOM OD STRANE NEPOZNATNIH LICA, NE ODGOVARAJU NI FEDERACIJA, NI KANTON, NI OP─ćINA.


(Presuda Vrhovnog suda FBiH broj: 070–0–Rev–06–000859 od 08.05.2007. god.)

 

<------->

 

─îlan 173., 174., 177. stav 1., 2. i 3. Zakona o obligacionim odnosima
VOZILO „PAUK“ U RADU I NJEGOVA KLIZAVA PLATFORMA PREDSTAVLJAJU OPASNU STVAR, PA JE NJEGOV VLASNIK ODGOVORAN ZA ŠTETU PO PRINCIPU OBJEKTIVNE ODGOVORNOSTI.


(Presuda Vrhovnog suda FBiH broj: 070–0–Rev–06–000939 od 23.08.2007. god.)

 

<------->

 

─îlan 262. Zakona o obligacionim odnosima
─îlan 5. stav 1. poglavlje IX Ustava Federacije BiH
─îlan 60. stav 1. Zakona o putevima
─îlan 18. stav 1. Uredbe o cestama HZ HB
ZA ŠTETU U SAOBRA─ćAJNOM UDESU NASTALU ZBOG ZALE─ÉENOG KOLOVOZA ODGOVARAJU SOLIDARNO PREDUZE─ćE ZA ODR┼ŻAVANJE PUTEVA I DIREKCIJA CESTA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE.


(Presuda Vrhovnog suda FBiH broj: 070–0–Rev–06–000659 od 10.07.2007. god.)

 

<------->

 

─îlan 154. stav 1. i 2, 173. i 174. Zakona o obligacionim odnosima.
─îlan 85. Zakona o radu.
ZA ŠTETU NA RADU PO ODREDBAMA ─îLANA 154. STAV 1. ZOO POSLODAVAC ODGOVARA ZAPOSLENIKU AKO JE ŠTETA POSLJEDICA PROPUSTA U ZAŠTITI NA RADU ILI NEKOJ DRUGOJ PROTUPRAVNOJ RADNJI POSLODAVCA, A ZA ŠTETU PO ODREDBAMA ─îLANA 154. STAV 2. ZOO POSLODAVAC ODGOVORA U SLU─îAJU KADA JE ŠTETA NASTALA U VEZI SA OPASNOM STVARI, ODNOSNO OPASNOM DJELATNOŠ─ćU.


(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj: Rev–1172/05 od 03.10.2006. god.)

 

<------->

 

─îlan 155, 372, 376, 377. i 388. Zakona o obligacionim odnosima.
POTRA┼ŻIVANJE NAKNADE SUKCESIVNO NASTALE ŠTETE ZASTARJEVA U USLOVIMA IZ ─îLANA 376. I 377. ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA


(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj: Rev–1169/05 od 14.09.2006. god.).

 

<------->

 

─îlan 156. Zakona o obligacionim odnosima.
─îlan 9. Zakona o vlasni─Źko-pravnim odnosima.
OSOBA KOJA PRETRPI ŠTETU ZBOG VRŠENJA OPŠTE-KORISNE DJELATNOSTI ZA KOJU JE DOBIJENA DOZVOLA OD NADLE┼ŻNOG ORGANA, MO┼ŻE TRA┼ŻITI NAKNADU ŠTETE KOJA PRELAZI NORMALNE GRANICE.

(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj: Rev–663/04 od 22.11.2005. god.).

 

<------->

 

─îlan 195. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima.
OŠTE─ćENIKU PRIPADA PRAVO NA NAKNADU ŠTETE U VIDU IZGUBLJENE ZARADE AKO ZBOG NESPOSOBNOSTI ZA RAD IZAZVANE POVREDOM NIJE U MOGU─ćNOSTI OSTVARITI ONU MATERIJALNU KORIST OD POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI KOJU BI IZVJESNO OSTVARIO DA NIJE NASTUPILA NESPOSOBNOST ZA RAD.

(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj: Rev–512/05 od 13.06.2006. god.)

 

<------->

 

─îlan 200. Zakona o obligacionim odnosima.
UTVR─ÉIVANJE VISINE NOV─îANE NAKNADE (SATISFAKCIJE) ZA NEIMOVINSKU ŠTETU PREDSTAVLJA PRIMJENU MATERIJALNOG PRAVA.

 

(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj: 070–0–Rev–06–000380 od 15.03.2007. god.).

 

<------->

 

─îlan 204. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima
PRAVO NA NAKNADU NEIMOVINSKE ŠTETE JE LI─îNO PRAVO OŠTE─ćENOG I PRELAZI NA NASLJEDNIKE SAMO AKO JE PRIZNATO PRAVOSNA┼ŻNOM PRESUDOM.

(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj: Rev–619/05 od 22.08.2006. god.)

 

<------->

 

─îlan 4. ta─Źka d) i ─Źlan 6. stav 2. Zakona o zaštiti od klevete FBiH
TU┼ŻENI KOJI NIJE AUTOR TEKSTA NIJE PASIVNO LEGITIMISAN U SLU─îAJU KADA JE KLEVETNI─îKO IZRA┼ŻAVANJE IZNESENO PUTEM SREDSTVA JAVNOG INFORMISANJA. (POD AUTOROM SE NE SMATRA LICE KOJE JE DALO INFORMACIJU ILI IZJAVU SREDSTVIMA JAVNOG INFORMISANJA, VE─ć SE POD AUTOROM PREMA SAMOM TEKSTU ZAKONA, PODRAZUMIJEVA LICE KOJE OBRA─ÉUJE ODRE─ÉENU TEMU U OBJAVLJENOJ INFORMACIJI.)

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: G┼ż–155/05 od 22.12.2005. god.)

 

<------->

 

─îlan 10. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda
─îlan 3. i 4. ta─Źka d) Zakona o zaštiti od klevete FBiH
DA BI IZNOŠENJE ILI PRONOŠENJE IZRA┼ŻAVANJA U SMISLU ODREDBE ─îLANA 4. TA─îKA d) ZAKONA O ZAŠTITI OD KLEVETE FBIH PREDSTAVLJALO DJELO KLEVETE, NU┼ŻNO JE DA SE ISTINITOST ILI NEISTINITOST IZNESENE ─îINJENICE, ODNOSNO ─îINJENI─îNOG TVR─ÉENJA MO┼ŻE DOKAZIVATI.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: G┼ż–125/05 od 29.09.2005. god.)

 

<------->

 

─îlan 222. i 191. Zakona o obligacionim odnosima
SUD MO┼ŻE SMANJITI OBAVEZU NAKNADE ŠTETE ILI GESTORA POTPUNO OSLOBODITI OD OBAVEZE AKO NJEGOVA ODGOVORNOST NIJE TE┼ŻA OD NJEGOVE OBI─îNE NEPA┼ŻNJE.

 

(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj: Rev-479/03 od 24.6.2004. god.)

 

<------->

 

─îlan 4. ta─Źka d), ─Źlan 6. i 10. stav 1. Zakona o zaštiti od klevete FBiH
─îlan 10. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda
─îlan 31. Zakona o javnom informisanju
KOD DOSU─ÉENJA NAKNADE ŠTETE ZBOG KLEVETE NIJE POTREBNO UTVR─ÉIVATI INTENZITET I DU┼ŻINU PRETRPLJENOG DUŠEVNOG BOLA OŠTE─ćENOG, VE─ć KOLIKO IZNESENA KLEVETA MO┼ŻE ŠKODITI ─îASTI I UGLEDU TOG LICA PO SHVATANJIMA SREDINE U KOJOJ ┼ŻIVI I OP─ćE USVOJENIM DRUŠTVENIM NORMAMA.
DOSU─ÉENJEM NAKNADE ŠTETE ZBOG KLEVETE NE UVODI SE CENZURA ŠTAMPE, JER JE PRAVO NA SLOBODU IZRA┼ŻAVANJA I PRENOŠENJA INFORMACIJA IZ ─îLANA 10. STAV 1. EVROPSKE KONVENCIJE O ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA OGRANI─îENO, IZME─ÉU OSTALOG, I ZAŠTITOM UGLEDA I PRAVA DRUGIH.

 

(Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj: G┼ż–37/04 od 15.6.2004. god.)

 

<------->

P R E S U D A

 

Revizija tu┼żenog se djelimi─Źno usvaja i obje ni┼żestepene presude djelimi─Źno preina─Źavaju tako da se odbija zahtjev tu┼żitelja da se obave┼że tu┼żeni da mu na ime naknade štete isplati iznos od 7.500,00 KM sa zateznom kamatom, dok se u preostalom dijelu (u pogledu odluke kojom je tu┼żeni obavezan da izmjesti kablovski snop i betonski stub, ogradi trafo-stanicu i otvori prilaz istoj sa druge strane i isplati tu┼żitelju iznos od 2.800,00 KM, sa pripadaju─çom kamatom) revizija odbija, te se obavezuje tu┼żeni da tu┼żitelju naknadi troškove parni─Źnog postupka u ukupnom iznosu od 3.945,00 KM.

O b r a z l o ┼ż e n j e

Presudom Osnovnog suda u Bijeljini broj: 80 0 P 015970 01 P od 28.1.2010. godine obavezan je tu┼żeni da sa zemljišta tu┼żitelja, ozna─Źenog kao k─Ź. br. 2324 i k─Ź. broj 2325, upisanog u zk. ul. broj 1482 k.o. B. II (ranije u kk. ul. br. 1531 k.o. B. II) izmjesti izvan dvorišta vazdušni i podzemni kablovski snop koji vodi od trafo-stanice do stuba, kao i sam stub, i da zagradi trafo-stanicu BTS 10/04 kw T.3, tako što ─çe ogradu postaviti dvoritšem tu┼żioca na udaljenosti od 1 metar od pomenute trafo- stanice i otvoriti prilaz istoj s druge strane, sa sporednog puta.
Stavom drugim iste presude obavezan je tu┼żeni da tu┼żitelju naknadi štetu u ukupnom iznosu od 10.300,00 KM, sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja tu┼żbe do isplate i da mu naknadi troškove parni─Źnog postupka u iznosu od 7.170,00 KM.

Presudom Okru┼żnog suda u Bijeljini broj: 80 0 P 015970 10 G┼ż od 21.4.2010. godine ┼żalba tu┼żenog je odbijena i prvostepena presuda potvr─Ĺena, te tu┼żeni obavezan da tu┼żitelju na ime troškova ┼żalbenog postupka isplati iznos od 720,00 KM.

Blagovremenom revizijom tu┼żeni pobija drugostepenu odluku zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predla┼że da se revizija uva┼żi i osporena presuda ukine, te predmet vrati drugostepenom sudu na ponovno su─Ĺenje.

 

U odgovoru na reviziju tu┼żitelj pobija njene navode i predla┼że da se ista odbije kao neosnovana.

Revizija je djelimi─Źno osnovana.

Tokom postupka pokazalo se nespornim da je tu┼żitelj dana 27.6.2001. godine zaklju─Źio ugovor o zamjeni nekretnina sa H. I. ro─Ĺena S., na osnovu kojeg je svoje nekretnine u V. zamijenio za nekretnine u B. Temeljem ovog ugovora tu┼żitelj je postao vlasnik nekretnina u B., koje su predmet ovoga spora. Predmetne nekretnine ranija vlasnica je napustila 1995. godine. U me─Ĺuvremenu je tu┼żeni na tim nekretninama izgradio trafo-stanicu nakon što je od Odjeljenja za ... Opštine B. dobio rješenje – odobrenje za izgradnju broj: 014/03-360-10/97 od 7.3.1997. godine. Potom je dobio i odobrenje za upotrebu izgra─Ĺene trafo-stanice (rješenje broj: 014/03-360- 7/98 od 11.2.1998. godine). Tu┼żeni ranijem imaocu, H. I. nije, isplatio naknadu za zemljište na kojem je izgra─Ĺena trafo-stanica, iako je naprijed spomenutim rješenjem broj: 014/03-360-10/97 od 7.3.1997. godine bio obavezan da, kao investitor, riješi sve imovinsko-pravne odnose, niti je ona za tu izgradnju znala.

Kod takvog stanja stvari ni┼żestepeni sudovi su udovoljili tu┼żbenom zahtjevu, uz obrazlo┼żenje da je izgradnjom trafo-stanice tu┼żitelj ometan u korištenju predmetnih nekretnina koje je stekao na pravno valjan na─Źin (pravnim poslom - ugovorom o razmjeni), pa da slijedom toga, u smislu odredbe ─Źlana 42. stav 1. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim dnosima (“Slu┼żbeni list SFRJ”, br. 6/80 i 36/90, te “Slu┼żbeni glasnik RS”, br. 38/03 – u daljem tekstu: ZOSPO) ima pravo zahtjevati da to ometanje, odnosno uznemiravanje prestane, na na─Źin da se izmjesti betonski stub i kablovski snop i otvori prilaz trafo-stanici sa druge strane, kako se istoj ne bi prilazilo kroz dvorište tu┼żitelja. Pored toga su, udovoljili i zahtjevu za naknadu vrijednosti zemljišta koje zauzima predmetna trafo-stanica u iznosu od 2.800,00 KM, primjenom odredbe ─Źlana 52. stav 1. Zakona o gra─Ĺevinskom zemljištu („Slu┼żbeni list SR BiH“, br. 34/86, 1/90, 29/90, te „Slu┼żbeni glasnik RS“, br. 29/94, 23/98 i 5/99 – u daljem tekstu: ZGZ), koji je u to vrijeme bio na snazi, te zahtjevu za naknadu štete u iznosu od 7.500,00 KM, temeljem odredbe ─Źlana 154. Zakona o obligacionim odnosima („Slu┼żbeni list SFRJ“, br. 29/79 do 57/89, te „Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske“, br. 17/93 do 74/04 – u daljem tekstu: ZOO), zbog smanjene vrijednosti nekretnine u slu─Źaju prodaje jer da je za tu štetu odgovoran tu┼żeni. O visini naknade za zauzeto zemljište i za pri─Źinjenu štetu, sudili su na osnovu podataka utvr─Ĺenih vješta─Źenjem po vještaku gra─Ĺevinske struke, D. L.

Odluke ni┼żestepenih sudova su pravilne, osim u dijelu kojim je odlu─Źeno o naknadi štete.

Odredbom ─Źlana 42. stav 1. ZOSPO je propisano da ako tre─çe lice neosnovano uznemiri vlasnika ili pretpostavljenog vlasnika na drugi na─Źin, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik mo┼że tu┼żbom zahtjevati da to uznemiravanje prestane.
Tu┼żitelj je u k.k. ulošku br. 1531 k.o. B. II nakon provo─Ĺenja ugovora o zamjeni nekretnina upisan kao nosilac trajnog prava korištenja na parcelama ozna─Źenim kao k.─Ź. br. 2324 i 2325. Stupanjem na snagu Zakona o gra─Ĺevinskom zemljištu Republike Srpske („Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske“, br. 112/06 – ─Źlan 46.), on je postao vlasnik tog zemljišta na kojem je podignuta trafo-stanica i betonski stub i preko kojeg i iznad kojeg ide kablovski snop, pa je slijedom toga aktivno legitimisan u ovom sporu, bez obzira što je njihova izgradnja uslijedila prije nego što je on preuzeo u posjed predmetne nekretnine. Radi se o uznemiravanju koje traje.

Prema nalazu vještaka elektroenergetske struke, M. G. uznemiravanje tu┼żitelja u korištenju predmetne nekretnine mogu─çe je riješiti ogra─Ĺivanjem trafo-stanice, kako bi je tu┼żeni nesmetano koristio (odr┼żavao i intervenisao u svako doba) i otvaranjem prilaza sa sporednog puta, te izmještanjem betonskog stuba i kablovskog snopa van dvorišta tu┼żitelja. Nalazu vještaka u ovom dijelu (prema navodima sa ro─Źišta odr┼żanog 11.5.2005. godine, strana 2. zapisnika) tu┼żeni nije prigovarao. Štaviše, tu┼żeni je, nude─çi poravnanje tu┼żitelju (do ─Źijeg zaklju─Źenja nije došlo) i sam naveo, na ro─Źištu odr┼żanom 22.9.2005. godine, da ─çe sa tehni─Źkim slu┼żbama razmotriti mogu─çnost razmještanja kabla, ali se dalje o tome nije izjašnjavao niti osporavao mogu─çnost izmještanja betonskog stuba i kablovskog snopa.

Iz prednjih razloga ni┼żestepeni sudovi nisu pogriješili kada su, pozivom na odredbu ─Źlana 42. stav 1. ZOSPO, radi prestanka uznemiravanja vlasništva tu┼żitelja, nalo┼żili izmještanje betonskog stuba i kablovskog snopa uz ogra─Ĺivanje trafo-stanice na na─Źin opisan u izreci prvostepene presude.

Pozivanje tu┼żenog na okolnost da je za izgradnju predmetne trafo-stanice dobio odobrenje od nadle┼żnog organa i upotrebnu dozvolu, nije od uticaja na rješenje ovoga spora. Trafo-stanica, kao elektroenergetsko postrojenje je, istina, izgra─Ĺena u skladu sa gra─Ĺevinskom dozvolom, ali ni┼żestepenim presudama nije ni nalo┼żeno njeno uklanjanje, nego samo ogra─Ĺivanje i otvaranje prilaza sa druge strane.

Prema odredbi ─Źlana 46. stav 1. Zakona o elektroprivredi („Slu┼żbeni glasnik RS“, br. 10/97) koji je bio na snazi u vrijeme gra─Ĺenja predmetnog elektroenergetskog postrojenja ( istu odredbu – ─Źlan 93. (na koju se poziva tu┼żeni tokom postupka) sadr┼żi i sada va┼że─çi Zakon o elektri─Źnoj energiji, „Slu┼żbeni glasnik RS“, br. 66/02), elektroprivredno preduze─çe ima pravo prolaza preko zemljišta na kome druga lica imaju pravo vlasništva, odnosno korištenja radi izgradnje i odr┼żavanja elektroenergetskih objekata, izgra─Ĺenih na nekretnini koja nema direktan pristup sa javnog puta. Me─Ĺutim, ova odredba nije relevantna za rješenje ovoga spora kod ─Źinjenice da parcela na kojoj je izgra─Ĺena trafo-stanica ima pristup sa javnog puta zbog ─Źega je i obavezan tu┼żeni da istu ogradi i otvori ulaz sa tog sporednog javnog puta kako ne bi morao prolaziti kroz dvorište tu┼żitelja. Osim toga, i pod uslovom da tog drugog pristupa nema, pravo iz citirane zakonske odredbe tu┼żeni bi mogao, saglasno stavu 2. iste zakonske odredbe, ostvariti samo na osnovu rješenja nadle┼żnog opštinskog organa, za koje nije utvr─Ĺeno da postoji.

Na zemljištu ─Źiji vlasnik je postao tu┼żitelj, temeljem ugovora o razmjeni izgra─Ĺena je trafo-stanica i ona zauzima 15 m2 tog zemljišta koje sada pripada tu┼żenom kao vlasniku trafo-stanice koja je tu izgra─Ĺena. Naknada za to zemljište nije ispla─çena ranijoj vlasnici H. I. Tu┼żeni je suprotno tvrdio, ali to tokom postupka nije dokazao. Ona, prema utvr─Ĺenom ─Źinjeni─Źnom stanju – koje se saglasno odredbi ─Źlana
240. stav 2. Zakona o parni─Źnom postupku (“Slu┼żbeni glasnik RS”, br. 58/03 do 49/09
– u daljem tekstu: ZPP) ne mo┼że preispitivati u postupku po reviziji – nije ni znala za tu izgradnju sve do razmjene koja je obavljena zaklju─Źenjem ugovora od 27.6.2001. godine. Sa prenosom prava vlasništva na nekretnini na novog sticaoca se prenose i

odre─Ĺena prava i obaveze vezane za tu nekretninu. Prema tome tu┼żitelj je, kao novi sticalac, ovlašten da zahtjeva isplatu te naknade i tu┼żeni je, kao lice kojem je dozvoljena izgradnja na tom zemljištu uz uslov da riješi imovinsko-pravne odnose, du┼żan tu naknadu isplatiti, temeljem odredbe ─Źlana 52. stav 1. u vezi sa ─Źlanom 44. stav 1. ZGZ.
Pri re─Źenom valja istaknuti da ovo potra┼żivanje nije zastarilo, jer se prema odredbi ─Źlana 27. stav 1. ZGZ, pravo zahtjevati naknadu za gradsko gra─Ĺevinsko zemljište koje je bez pravnog osnova prešlo u posjed društvenog pravnog lica (a ovdje se radi o takvoj situaciji, jer nema dokaza da je u konkretnom slu─Źaju provedena zakonom propisana procedura o preuzimanju ovog zemljišta i njegovoj dodjeli tu┼żenom) gasi protekom roka od pet godina od dana saznanja za gubitak posjeda (tu┼żitelj i H. I. to saznali prilikom zaklju─Źenja ugovora o razmjeni od 27.6.2001. godine, a tu┼żba podnesena 25.10.2001. godine).

Kada se ima u vidu da ─çe tu┼żitelj pored naprijed spomenutih 15 m2, biti uskra─çen za još 13 m2 predmetne parcele, zbog ogra─Ĺivanja trafo-stanice (ukupno 28 m2), uz ─Źinjenicu da je na osnovu vješta─Źenja (kojem stranke u ovom dijelu nisu prigovarale) utvr─Ĺeno da na ovom lokalitetu tr┼żišna cijena 1 m2 zamljišta iznosi 100,00 KM, ni┼żestepeni sudovi su pravilno obavezali tu┼żenog da tu┼żitelju na ime naknade za zauzeto zemljište isplati iznos od 2.800,00 KM, sa pripadaju─çom zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja tu┼żbe.

Nasuprot prednjem, ni┼żestepene odluke u dijelu kojim je obavezan tu┼żeni da tu┼żitelju naknadi štetu u iznosu od 7.500,00 KM, koja se ogleda u manjoj kupoprodajnoj cijeni u slu─Źaju eventualne prodaje predmetnih nekretnina, nisu zasnovane na pravilnoj primjeni materijalnog prava.

Da bi nastao obligacioni odnos iz osnova prouzrokovanja štete potrebno je da nastane šteta kao posljedica štetne radnje. Odredbom ─Źlana 155. ZOO materijalna šteta, o kojoj je u ovom postupku rije─Ź, je definisana kao umanjenje ne─Źije imovine (obi─Źna šteta) i sprije─Źavanje njenog pove─çanja (izmakla korist). Šteta se izra─Źunava tako što se postoje─ça imovina uspore─Ĺuje sa stanjem kakvo bi postojalo da nije bilo štetnog doga─Ĺaja, jer je odredbom ─Źlana 190. ZOO propisano da ─çe sud, uzimaju─çi u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije uzrokovanja štete, dosuditi naknadu u svoti koja je potrebna da se ošte─çenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

Tu┼żitelj je predmetne nekretnine stekao na osnovu ugovora o razmjeni koji je zaklju─Źio sa H. I. dana 27.6.2001. godine, valjano ovjerenog kod nadle┼żnog suda. Ugovor je zaklju─Źen u vrijeme kada je na nekretninama u B. ve─ç bila sagra─Ĺena trafo- stanica. Tu┼żitelj je za nekretnine u B. dao svoje nekretnine u V. I pored saznanja da su nekretnine u B. optere─çene izgra─Ĺenom trafo-stanicom ugovara─Źi su, odredbom ─Źlana 3. tog ugovora, utvrdili da je vrijednost razmjenjenih nekretnina jednaka, da je svaka strana jednako dala i jednako primila i da niko nikome nema šta da dopla─çuje, to jeste da postoji potpuni ekvivalent davanja i primanja. Dakle, prilikom sticanja nekretnina u B. tu┼żitelj nije pretrpio nikakvu štetu, jer je za njih drugoj ugovornoj strani predao nekretnine u V. iste vrijednosti. Ako je izgradnjom predmetne trafo-stanice i smanjena vrijednost nekretnina u B. to se moglo odraziti samo na smanjenje imovine H. I. koja zbog toga iste nije mogla mijenjati za nekretnine ve─çe vrijednosti od onih koje joj je u razmjeni predao tu┼żitelj. Prema tome, tim prometovanjem materijalna situacija tu┼żitelja

je ostala ista. I u slu─Źaju eventualne prodaje ste─Źenih nekretnina u B. stanje bi bilo isto, jer bi za nekretnine u B. mogao tra┼żiti i dobiti iznos ─Źiju visinu odre─Ĺuje stanje tih nekretnina, uzimaju─çi u obzir i postojanje trafo-stanice koja je njihovu vrijednost odredila i kada ih je on pribavljao. Tu┼żitelj, naime, nikako ne mo┼że osnovano ra─Źunati i o─Źekivati da ─çe za nekretnine koje je dobio razmjenom, u slu─Źaju eventualne dalje prodaje, ostvariti ve─çu vrijednost (─Źlan 189. stav 3. ZOO), od one koju je sam za njih dao, odnosno da ─çe ih prodati kao da trafo-stanica ne postoji. Druga─Źiji stav, koji zagovara tu┼żitelj, bi zna─Źio da bi svaki novi sticalac ovih nekretnina mogao od tu┼żenog tra┼żiti naknadu štete zbog smanjenja njihove vrijednosti uzrokovane izgradnjom trafo- stanice. Stanje nekretnina odre─Ĺuje njihovu vrijednost u momentu prometovanja, pa ─Źinjenica da je ta vrijednost ranije smanjena nekom štetnom radnjom tre─çeg lica ne daje pravo novom sticaocu da tra┼żi naknadu štete od štetnika i pod uslovom da ona nije ispla─çena ranijem imaocu tih nekretnina.

Iz prednjih razloga se zahtjev tu┼żitelja za naknadu štete u iznosu od 7.500,00 KM ukazuje neosnovanim.

Tu┼żitelj je u ovoj parnici uspio u sporu u procentu od oko 50% pa mu je shodno odredbi ─Źlana 386. stav 2. ZPP, u vezi sa ─Źlanom 397. stav 2. istog zakona, na ime troškova postupka dosu─Ĺen iznos od 3.945,00 KM. Troškove potrebne za vo─Ĺenje ove parnice (─Źlan 387. stav 1. ZPP) pravilno je utvrdio prvostepeni sud, a obra─Źunati su saglasno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad advokata (─Źlan 387. stav 2. ZPP). Ukupni nu┼żni troškovi, nastali u toku postupka, ra─Źunaju─çi i troškove ┼żalbenog postupka, iznose 7.890,00 KM, od ─Źega je tu┼żitelju dosu─Ĺen iznos kao u izreci, saglasno uspjehu u sporu.

Slijedom svega izlo┼żenog odlu─Źeno je kao u izreci, na osnovu odredbe ─Źlana 250. stav 1. ZPP i ─Źlana 248. istog zakona.

 

 

<------->

 

 

 

Nastavak na: naknada štete

Nazad na: sudska praksa BiH

 

Da bi ste na┼íli obrazlo┼żenje od odabrane setence iz oblasti naknade ┼ítete potrebno je da koristite Bilten sudske prakse Suda BiH, Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine / Vrhovnog suda Republike Srpske / Brcko distrikt BiH za odre─Ĺenu godinu.

 

Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 856 recenzija