Advokatska kancelarija

Advokat Prnjavorac
"Naša zaštita nije u našem oružju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein
Naknada štete

Sudska praksa

Naknada štete · Bosna i Hercegovina

Naknada štete - sudska praksa Bosne i Hercegovine, prvi dio

  • SudoviVrhovni sud Republike Srpske, Vrhovni sud Federacije BiH, Sud Bosne i Hercegovine, Kantonalni sud u Tuzli
  • Stavova125 stavova sa sentencom i izvorom odluke
  • Period odluka2004. do 2024. godine
  • OblastNaknada štete: odgovornost, opasna stvar, visina naknade, zastara
Sažetak

Odštetno pravo pred sudovima Bosne i Hercegovine

Prvi dio pregleda sudske prakse iz naknade štete u Bosni i Hercegovini, 125 stavova (Vrhovni sud Federacije BiH, Vrhovni sud Republike Srpske, Sud Bosne i Hercegovine, Kantonalni sud u Tuzli, odluke od 2004. do 2024. godine): obim i visina naknade materijalne štete, odgovornost države, entiteta, kantona i općine za nezakonit ili nepravilan rad organa, objektivna odgovornost za opasnu stvar i opasnu djelatnost, medicinska greška, saobraćajne nezgode i osiguranje, ratna šteta i akti terora, nematerijalna šteta i pravična novčana naknada, izgubljena korist, doprinos oštećenog, zastara potraživanja naknade štete, kleveta i odgovornost za štetu od građenja i rudarskih radova.

Ključne tačke

  • Visina naknade: za objekat koji se može samo porušiti naknada se određuje prema vrijednosti objekta u vrijeme vještačenja; ko sam sanira štetu, dobija iznos koji je utrošio; amortizacija se odbija samo ako objekat nije dom oštećenog.
  • Odgovornost države i organa: nezakonit ili nepravilan rad ne traži namjeru ni grubu nepažnju; BiH odgovara za štetu koju pričine njeni organi, ne i organi druge države; tužba protiv sudije zbog nepravilnog rada se odbacuje.
  • Opasna stvar i djelatnost: oštećeni dokazuje samo da šteta potiče od opasne stvari; mina, brzogoreći štapin, mašina za mljevenje mesa i vozilo "pauk" su opasne stvari; djelatnost medicinara u pravilu nije.
  • Medicinska greška je nesavjesno postupanje zdravstvenih radnika, a odgovornost zdravstvene ustanove je subjektivna, ne objektivna.
  • Nematerijalna šteta: orijentacioni kriteriji nisu matematička formula; nezakonit otkaz sam po sebi ne daje pravo na naknadu duševnih bolova; pravo na naknadu prelazi na nasljednike samo ako je priznato pravosnažnom presudom.
  • Doprinos i zastara: prigovor isključive odgovornosti oštećenog obuhvata i prigovor podijeljene odgovornosti; sukcesivna šteta zastarijeva po članu 376. i 377. ZOO, a duži rok iz člana 377. važi samo kad je krivični postupak vođen protiv štetnika.
  • Ratna šteta i terorizam: odvođenje civila u logore nije ratna šteta nego se naknađuje po ZOO; odgovornost Federacije za akte terora je izvorna i ne zavisi od toga da li je štetnik poznat; podmetnut požar bez političkog motiva nije akt terora.
  • Kleveta: autor je onaj ko obrađuje temu, ne davalac izjave, osim kad građanin lično potpiše tekst; propuštanje zahtjeva iz člana 8. Zakona o zaštiti od klevete ne znači gubitak prava na sudsku zaštitu.

Rad kancelarije: Advokatska kancelarija Prnjavorac iz Tuzle zastupa oštećene u postupcima naknade štete u cijeloj Bosni i Hercegovini: saobraćajne nezgode, povrede na radu, nematerijalna i materijalna šteta, regresni zahtjevi osiguravača. Pregled usluga: naknada štete · sudski postupci i rješavanje sporova · advokat za sporove i parnice.

Bilteni Vrhovnog suda: 6.314 odluka Vrhovnog suda BiH i FBiH iz 66 svezaka biltena (1984. do 2026.), sa pretragom po pojmu, propisu i članu i pregledom vanrednih revizija iz 2026. Za ovu temu: odluke Vrhovnog suda: naknada štete · Sudska praksa uz ZOO, naknada štete · registar propisa po članu.

Pregled pripremila Advokatska kancelarija Prnjavorac (Tuzla, Bosna i Hercegovina). Sadržaj je informativne prirode i ne predstavlja pravni savjet; za konkretan predmet preporučuje se konsultacija s advokatom.

Stavovi sudske prakse: Naknada štete

Svaki stav sadrži pravni osnov, sentencu prenesenu iz odluke, obrazloženje suda u izvodu (gdje je dostupno) i podatke o odluci.

Stav 01 Visina i obim naknade

Obim naknade štete na objektu koji se može samo porušiti: vrijednost objekta u vrijeme vještačenja

Pravni osnovČlan 189. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Kada je objekat oštećen u tolikoj mjeri da se ne može koristiti i da se može samo porušiti, oštećeni ima pravo na visinu naknade štete prema vrijednosti tog objekta u vrijeme provođenja vještačenja, imajući u vidu njegovu starost i stanje u kojem se nalazio, kao i vrstu materijala od kojeg je bio izgrađen.

Iz obrazloženja

"Pobijana presuda je pravilna i revizijama tužioca i drugotuženog se ne dovodi u pitanje.

Naknada materijalne štete predstavlja obavezu odgovornog lica da naknadi štetu prouzrokovanu imovini oštećenog, a naspram te obaveze stoji pravo oštećenog kao povjerioca da zahtijeva naknadu štete.

Odredbom člana 185. ZOO propisano je da je odgovorno lice dužno uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, a ukoliko uspostavljanje ranijeg stanja ne uklanja štetu potpuno, odgovorno lice je dužno da ostatak štete da u novcu. U slučaju kad uspostavljanje ranijeg stanja nije moguće, sud će odrediti da odgovorno lice isplati oštećeniku odgovarajuću svotu novca na ime naknade štete. ZOO u ovoj odredbi predviđa dva načina naknade materijalne štete: prvi, uspostavljanjem ranijeg stanja i drugi, naknadom u novcu. Zavisno od okolnosti konkretnog slučaja sud cijeni kojim od ova dva načina se šteta može nadoknaditi, da bi se oštećenikova materijalna situacija dovela u stanje u kome je bio prije naknade štete.

Odredbom člana 189. ZOO (stav 1. i 2.) propisano je da se visina obične štete određuje u novcu na osnovu vrijednosti oštećenog dobra prije i poslije prouzrokovanja štete, a prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, tako da razlika između ove dvije novčane vrijednosti predstavlja visinu obične štete izražene u novcu, te istovremeno i visinu naknade štete na koju ima pravo oštećeni. U situaciji kada je stvar oštećena u tolikoj mjeri da se ne može koristiti i da se ista može samo porušiti, kao što je ovdje slučaj, oštećeni ima pravo na visinu naknade štete prema vrijednosti objekta u vrijeme provođenja vještačenja, imajući u vidu njegovu starost i s tim u vezi stanje u kojem se nalazio, te vrstu materijala od kojeg je bio izgrađen. Ovo iz razloga, što i prema odredbi člana 190. ZOO, sud oštećenom dosuđuje naknadu štete u iznosu koji je potreban da se materijalna situacija oštećenog dovede u stanje u kome bi se nalazio da nije bilo štetne radnje ili propuštanja."

Izvor odluke

Vrhovni sud Republike SrpskePresuda broj 71 0 P 067582 19 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Republike Srpske, Presuda broj 71 0 P 067582 19 Rev od 19.02.2020. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 02 Visina i obim naknade

Kad oštećeni sam sanira štetu, naknada je iznos koji je utrošio

Sentenca

U slučaju kada oštećeni o svom trošku sanira oštećenje, visina naknade štete određuje se u visini novca koji je oštećeni utrošio za saniranje štete.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHOdluka broj 29 0 P 036918 24 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Odluka broj 29 0 P 036918 24 Rev od 09.12.2024. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 03 Odgovornost države i organa

Odgovornost države za štetu nastalu izvršenjem pravosnažne odluke organa entiteta i distrikta

Sentenca

Postupanje po konačnoj odluci nadležnog organa entiteta ili distrikta ne može biti osnov odgovornosti Bosne i Hercegovine za štetu prouzrokovanu trećim licima, jer odluka koja se realizovala nije donesena u okviru nadležnosti državnih organa, tijela ili institucija.

Iz obrazloženja

Postupanje po konačnoj odluci nadležnog organa entiteta ili distrikta ne može biti osnov odgovornosti Bosne i Hercegovine za štetu prouzrokovanu trećim licima, jer odluka koja se realizovala nije donesena u okviru nadležnosti državnih organa, tijela ili institucija.

Tužitelju je oduzeta licenca i zabranjen rad odlukom nadležnog odjeljenja Vlade Brčko distrikta od 23.01.2014.g., koja odluka predstavlja konačni upravni akt koji je stekao pravnu snagu danom donošenja. U momentu kada je tužitelj skinut sa liste visokoškolskih ustanova u BiH, tužena koja vodi informacije iz oblasti visokog obrazovanja, postupala je po konačnoj odluci nadležnog organa.

Zakonitost odluke o oduzimanju licence i zabrani rada ne preispituje se u odnosu na postupanje tužene jer ova odluka nije u vezi s djelokrugom postupanja tužene. Činjenica da je rješenje o zabrani rada poništeno presudom Apelacionog suda Brčko distrikta od 17.09.2015. g. i da je predmet vraćen Odjeljenju na ponovno rješavanje, da je u ponovnom postupku Odjeljenje za obrazovanje donijelo rješenje 13.10.2016.g. sa nalogom za otklanjanje nedostataka, koje je poništila kancelarija gradonačelnika odlukom od 15.11.2016.g., također nije u vezi s djelokrugom rada tužene.

Odjeljenje za obrazovanje Vlade Brčko distrikta pokrenulo je postupak Upravnog nadzora nad tužiteljem u pogledu ispunjavanja uslova za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja. Sve radnje preduzete u postupku upravnog nadzora i tim povodom donesne odluke, kao i postupci koji su pokrenuti po tim odlukama, u vezi su s postupanjem Odjeljenja za obrazovanje Vlade Brčko distrikta. Stoga ovo vijeće prihvata zaključak prvostepenog suda da je tužena postupala po zakonu jer je primijenila konačan akt nadležnog tijela kada je brisala tužitelja s liste visokoškolskih ustanova u BiH i da nije odgovorna za štetu koja je nastala u vezi s realizacijom odluke koju je donio drugi organ u okviru svojih nadležnosti. Time nisu ispunjeni uslovi propisani u članu 172. stav 1. ZOO, pošto tužena nije ni odlučivala o tužiteljevoj dozvoli za rad.

Ukazivanje žalbe da tužena nije postupila po zahtjevu i obavijesti tužitelja da ga vrati na listu licenciranih visokoškolskih ustanova ne utiče na zaključak da tužena nije odgovorna za utuženu štetu. Ovo iz razloga jer je tužena mogla postupati samo na osnovu informacije dostavljene od tijela nadležnog po zakonu, što je i učinila nakon prispjeća dopisa Odjeljenja za obrazovanje Vlade Brčko distrikta koji navodi da tužitelj ima validnu dozvolu za rad. Ukazivanje žalbe da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju Brčko distrikta (Sl. glasnik BD broj 28/18 od 09.07.2018. g.) potvrđuju da je tužitelj ispunjavao uslove i da je u utuženom periodu imao valjanju licencu, nemaju značaj jer ovaj Zakon tužena nije ni primjenjivala nego nadležni organ Vlade Brčko distrikta.

Izvor odluke

Sud Bosne i HercegovinePresuda broj S1 3 P 026630 19 Gž od godine

Citat za podnesak

Sud Bosne i Hercegovine, Presuda broj S1 3 P 026630 19 Gž od 05.06.2019. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 04 Odgovornost države i organa

Odgovornost kontrolora za štetu zbog nezakonitog otkrivanja ličnih podataka

Pravni osnovČlan 32. Zakona o zaštiti ličnih podataka

Sentenca

Osnov odgovornosti primjenom člana 32. Zakona o zaštiti ličnih podataka ostvariće se ukoliko je nastupila šteta koja je u uzročnoj vezi s radnjom kontrolora podataka kojom je podatak iz lične sfere pojedinca ili na osnovu kojeg podatka se pojedinac može identifikovati, učinjen dostupnim, bez odobrenja ili nezakonito, javnosti ili drugim pojedincima.

Iz obrazloženja

Uskraćivanje davanja podataka ima za posljedicu povredu zakonom propisanog prava na informaciju i ne može biti osnov za naknadu štete zbog povrede prava na privatnost.

Odredba člana 32. Zakona o zaštiti ličnih podataka propisuje odgovornost kontrolora podataka da nadoknadi materijalnu i nematerijalnu štetu nosiocu podataka ako mu je nanesena zbog povrede prava na privatnost. Ovu odredbu prvostepeni sud je primijenio kod utvrđenja odgovornosti prvotužene samo na osnovu činjenice donošenja rješenja kojim je usvojen prigovor tužiteljice, a bez utvrđenja u čemu se ogleda povreda prava na privatnost.

Definicija privatnosti podrazumijeva područje koje nije javno, koje se odnosi na određene aktivnosti i uz njih vezane predmete, mišljenja ili osjećanja koji se zadržavaju za sebe, za koje se ne dopušta da ih doznaju drugi pojedinci, organizacije ili dijelovi društva. To je osnovno ljudsko pravo koje označava podatke u duhovnoj, materijalnoj, intelektualnoj i kulturnoj sferi koji su zaštićeni od uznemiravanja drugih i u suštini je poznato kao ljudsko dostojanstvo koje se kao pravno priznat oblik nematerijalne štete nadoknađuje prema odredbi člana 200. ZOO za duševne bolove zbog povrede ugleda, časti i prava ličnosti.

Dakle bitno obilježje povrede prava na privatnost jeste da podatak, koji predstavlja ličnu sferu pojedinca ili se na osnovu tog podatka pojedinac može identifikovati - učini, bez odobrenja ili nezakonito, dostupnim javnosti ili drugim pojedincima. U konkretnom sporu nije nastupila ovakva posljedica budući da pravosnažna i konačna odluka Agencije nije utvrdila povredu prava na zaštitu ličnih podataka dostavljanjem trećim licima, nego upravo suprotno uskraćivanjem ovih podataka i samoj tužiteljici. Uskraćivanjem podataka o bolovanju koje prvotužena kao poslodavac vodi po samom zakonu, ima za posljedicu povredu zakonom propisano pravo na informaciju, ali je bez uticaja na tužiteljicin privatni život jer takvu informaciju tužiteljica nije ni tražila za potrebe privatnog života, nego radi pokretanja novog sudskog postupka kako je to i navela u zahtjevu prvotuženoj od 20.07.2015. g.

Stoga drugostepeno vijeće zaključuje da je prvostepeni sud pogrešno primijenio odredbu člana 32. stav 1. Zakona o zaštiti ličnih podataka kada je bez utvrđenja povrede prava na privatnost utvrdio odgovornost prvotužene za utuženu nematerijalnu štetu. Ovo je imalo za posljedicu i pogrešnu primjenu člana 154. stav

1. ZOO jer je izostalo utvrđenje ostvarivanja osnovnog načela oštetnog prava, a to je utvrđenje postojanja štete koje je u uzročno posljedičnoj vezi s radnjama prvotužene.

Izvor odluke

Sud Bosne i HercegovinePresuda broj S1 3 P 022278 17 Gž od godine

Citat za podnesak

Sud Bosne i Hercegovine, Presuda broj S1 3 P 022278 17 Gž od 29.01.2018. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 05 Opasna stvar i opasna djelatnost

Za štetu koju pretrpi učesnik vojne misije poslodavac odgovara objektivno

Sentenca

Za nastalu štetu u vojnoj misiji odgovara poslodavac po principu objektivne odgovornosti.

Iz obrazloženja

Pobijana presuda drugostepenog vijeća, kojom je u pogledu glavne stvari (zahtjev za naknadu materijalne i nematerijalne štete) potvrđena prvostepena presuda, zasnovana je na pravilnom utvrđenju da za nastalu štetu u vojnoj misiji odgovara poslodavac po principu objektivne odgovornosti. Ovo iz razloga jer se vojna misija odvija pod okolnostima sa povećanim rizikom od opasnosti nastupanja štete, slijedom čega se poziv pripadnika oružanih snaga BiH koji su poslani u vojnu misiju, ima definisati kao opasna djelatnost iz člana 173. ZOO-a za koju poslodavac, shodno odredbi člana 154. stav 2. ZOO-a, odgovara bez obzira na krivicu.

Kako je do povrede tužitelja došlo za vrijeme trajanja misije u koju je odlukom poslodavca upućen, u kompleksu tužene u kojem je boravak tužitelja za vrijeme trajanje misije, pa čak i u neradne dane obavezan, a cijeneći i da je u vrijeme povređivanja tužitelj nosio obuću i odjeću koju je zadužio od tužene, nižestepeni sudovi su pravilno zaključili da tužena strana nije oborila naznačenu pretpostavku uzročnosti, pa postoji njena građansko-pravna odgovornost, a shodno tome i obaveza da tužitelju nadoknadi štetu.

Izvor odluke

Sud Bosne i HercegovinePresuda broj S1 3 P028324 19 Rev od godine

Citat za podnesak

Sud Bosne i Hercegovine, Presuda broj S1 3 P028324 19 Rev od 17.07.2019. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 06 Medicinska greška

Pojam medicinske greške: nesavjesno postupanje zdravstvenih radnika

Pravni osnovČlan 137. stav 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH; Član 154. stav 1. i član 170. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Medicinska greška podrazumjeva nesavjesno postupanje ljekara, medicinske sestre, farmaceuta, zdravstvenih terapeuta i drugih medicinskih radnika koji se brinu o zdravstvenoj zaštiti pacijenata, odnosno građana.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 43 0 P 019379 13 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 43 0 P 019379 13 Rev od 23.03.2015. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 07 Građenje i rudarstvo

Općina odgovara za štetu od rudarskih radova ako je izdala građevinsku dozvolu bez mišljenja rudnika

Pravni osnovČlan 155. u vezi sa članom 172. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima; Član 40. Zakona o rudarstvu

Sentenca

Općina odgovara za štetu prouzrokovanu oštećenjem građevinskih objekata usljed izvođenja rudarskih radova, po načelu odgovornosti za postupke organa ako je njen organ izdao građevinsku dozvolu, uprkos tome što je znao, ili prema okolnostima mogao znati, da se zahtjev investitora odnosi na građenje na rudarskom eksploatacionom polju, a prethodno nije pribavio mišljenje rudarske organizacije o mogućnosti podizanja građevinskih objekata, s obzirom na rudarske radove, kada se takvo mišljenje tražilo po zakonu. U tom slučaju, odgovornost rudnika je isključena.

Iz obrazloženja

Protivno stanovištu revizije, nižestepeni sudovi su pravilno ocijenili da postoji odgovornost I-tužene općine za spornu štetu na kući tužitelja s obzirom da je nadležni organ njenog prednika izdao (05.03.1986.g.) odobrenje za građenje na zemljištu u granicama eksploatacionog polja, a predhodno da nije pribavljeno mišljenje rudarske organizacije shodno članu 40. stav 1. Zakona o rudarstvu1 (na pravnoj snazi u vrijeme davanja odobrenja za građenje). Ovo, neovisno od toga što tužitelji, kao investitori nisu priložili mišljenje rudarske organizacije, jer općinski organ nije to od njih zahtijevao naknadno, a prije izdavanja odobrenja za građenje znao je za ranije proglašeno eksploataciono polje (10.08.1962.g.). Da je to mišljenje pribavio, znao bi da li je moguće izdati odobrenje za građenje i zavisno od toga donio bi odgovarajuću odluku koja je mogla biti i drugačija od donijete, i ne može stoga odgovornost prebaciti na II- tuženog, a kako to pravilno zaključuje drugostepeni sud.

Ne mogu se prihvatiti kao osnovane tvrdnje revizije I-tužene da je drugostepeni sud propustio sankcionisati pogrešnu primjenu materijalnog prava od strane prvostepenog suda kroz navode da je građevinskim vještačenjem utvrđeno da su tužitelji odstupili od projekta za kojeg su dobili građevinsku dozvolu.

Ovo, jer pojašnjem tog nalaza i mišljenja na glavnoj raspravi (18.04.2014.g.) vještak građevinske struke je zaključio da bespravno dograđeni dio objekta (graža i terasa) nemaju uticaja na nastanak oštećenja. Takođe, iako je tačno, da nakon završetka stambenog objekta tužitelji nisu pribavili upotrebnu dozvolu, to samo po sebi, ne može biti osnov njihove subjektivne odgovornosti, a kako to revizija neosnovano smatra.

Protivno stanovištu revizije, po mišljenju i ovog suda, pitanje odgovornosti za štetu prouzrokovanu izvođenjem rudarskih radova na građevinskim objektima izgrađenim na eksplatacionom rudnom polju, od perioda kada, prema pozitivnim propisima, je bila predviđena obaveza pribavljanja građevinske dozvole za njihovu izgradnju, treba prosuđivati prema tome, da li je nadležni organ u vrijeme izdavanja te dozvole, znao, ili je prema konkretnim okolnostima mogao znati da se zahtjev investitora odnosi na građenje na eksplatacionom polju. U slučaju da je znao, općina odgovara za štetu po načelu odgovornosti za postupke organa (čl.172.st.1. ZOO). Kako se nadležni organ pasivno držao uprkos izričite obaveze da mora, prije izdavanja odobrenja za izgradnju građevinskog objekta, pribaviti mišljenje rudarske organizacije o mogućnosti podizanja građevinskog objekta s obzirom na rudarske radove (čl. 40. st. 1. Zakona o rudarstvu), to je tim propustom općina preuzla rizik za oštećenja objekta uslijed izvođenja rudarskih radova i stoga je odgovorna za naknadu te štete, a odgovornost II-tuženog (rudnika) je isključena. Zakonodavac je izričito odredio da nadleženi organ neće izdati odobrenje za izgradnju građevinskog objekta ako prema obrazloženom mišljenju rudarske organizacije može nastati šteta uslijed izvođenja rudarskih radova (čl. 40. st. 2. Zakona o rudarstvu), pa iako su tačni navodi revizije I-tužene da su rudarski radovi uzrok oštećenja stambenog objekta tužitelja, to u okolnostima predmetnog slučaja, ne znači da postoji odštetna odgovornost II-tuženog, a kako su to pravilno zaključili nižestepeni sudovi.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 32 0 P 042962 15 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 32 0 P 042962 15 Rev od 13.10.2015. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 08 Odgovornost države i organa

Bosna i Hercegovina odgovara za rad svojih organa, ne i za radnje organa druge države

Sentenca

Bosna i Hercegovina je dužna da nadoknadi štetu, ako je šteta nastala pri vršenju poslova organa uprave BiH, drugih institucija BiH i službenih lica tih organa i institucija, te se njena odgovornost ne može protezati na radnje koje su preduzete od strane organa druge države.

Iz obrazloženja

Drugostepeno vijeće je pravilno obrazložilo da je u konkretnom slučaju, za odlučivanje o prigovoru pasivne legitimacije, relevanto po čijem nalogu su prvo i šesto tužitelj pritvoreni i držani u pritvoru od godine do godine, te koji sud je u konačnici donio oslobađajuću presudu. Kako su radnje pritvaranja i držanja u pritvoru u bazi Gvantanamo Bay, a u konačnici i donošenja oslobađajuće presude, poduzete od strane organa SAD, revizione navode kojima se ukazuje da je čin predaje prvo i šesto tužitelja vojnim snagama SAD-a uzrokovao štetnu posljedicu, je valjalo odbiti. Ovo iz razloga što tužene, shodno članu 172. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima odgovaraju samo za štetu koja je u uzročno-posljedičnoj vezi sa radom njenih organa, pa se odgovornost ne može protezati na radnje koje su uslijedile od organa druge države, jer sa istima ne postoji pravno relevantna uzročnost. Slijedom navedenog, prigovor kojim se ukazuje na proizvoljnu primjenu materijalnog prava, tj. odredbe člana 172. stav 1 Zakona o obligacionim odnosima, je valjalo odbiti.

Revizijsko vijeće zapaža da su odlukom o prihvatljivosti i meritumu Doma za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu, broj CH/02/8961 od godine, u predmetu podnosioca prijave Mustafa Ait Idir (prvotužitelj) protiv BiH i FBiH, tužene strane obavezane na isplatu nematerijalne štete podnosiocu prijave, a koju

štetu su prouzrokovali njeni organi vršenjem svojih funkcija. Navedenom odlukom je utvrđeno da su organi Bosne i Hercegovine i Federacije BiH vršenjem svojih funkcija povrijedili prava podnosioca prijave da kao državljanin Bosne i Hercegovine ne bude protjeran, povrijedili pravo na slobodu i ličnu sigurnost u vremenskom periodu od 17. januara 2002. godine, kada je rješenje Vrhovnog suda Federacije BiH o puštanju iz pritvora stupilo na snagu, do predaje podnosioca prijave snagana SAD-a, te u konačnici do njegovog odvođenja sa teritorije Bosne i Hercegovine. Navedenom odlukom također je utvrđena i povreda prava podnosioca prijave da ne bude izložen riziku od smrtne kazne, obzirom da tužene nisu preduzele sve neophodne radnje da prije izručenja podnosioca prijave traže garanciju da mu smrtna kazna ne može biti izrečena. Zbog utvrđenih povreda prvotužiteljevih prava, tužene su, između ostalog, obavezane na isplatu nematerijalne štete u iznosu od 15.000,00 KM sa zakonskim zateznim kamatama.

Iz navedene odluke je vidljivo koliko nepravilnosti, propusta i povreda je učinjeno od strane Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, u ovom predmetu, ali iz iste

također proizilazi da se utvrđena odgovornost odnosi na radnje koji su poduzeli

njeni organi u vršenju svojih funkcija, te da se odgovornost ne može protezati na radnje koje su preduzete od strane organa druge države. Cijeneći sve navedeno, ovo vijeće smatra da nema osnova za odgovornost Bosne i Hercegovine i Federacije BiH za štetu nastalu zbog nezakonitig pritvaranja prvo i šesto tužitelja u bazu Gvantanamo Bay.

Izvor odluke

Sud Bosne i HercegovinePresuda broj S1 3 P 008266 14 Rev od godine

Citat za podnesak

Sud Bosne i Hercegovine, Presuda broj S1 3 P 008266 14 Rev od 17.12.2014. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 09 Pritvor i lišenje slobode

Novčana naknada za neopravdanu mjeru zabrane u krivičnom postupku

Pravni osnovČlan 200. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Ukoliko je neopravdano donesena mjera zabrane u krivičnom postupku povrijedila prava ličnosti, oštećenom pripada pravo na novčanu naknadu primjenom člana 200. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima, ukoliko dužina trajanja i intenzitet duševnih bolova to opravdavaju.

Iz obrazloženja

Tužitelju je mjera pritvora zamijenjena mjerama zabrane koje su trajale 21 mjesec. Kako je tužitelj oslobođen optužbe, izrečena mjera pokazala se neopravdanom. Izrečena mjera sadržavala je zabranu napuštanja mjesta prebivališta, zabranu promjene mjesta prebivališta bez odobrenja suda, obavezno svakodnevno javljanje u Stanicu javne bezbjednosti, što sve predstavlja ograničenje slobode koje je

prvostepeni sud cijenio kod dosuđenja jedinstvene naknade nematerijalane štete. Međutim, uz izrečene mjere tužitelju je zabranjeno da prisustvuje bilo kakvom javnom ili privatnom okupljanju, posjećivanje ugostiteljskih i drugih objekata na području opštine P. gdje se odvijaju društvene aktivnosti. Neopravdano izrečena mjera tužitelju je na duži vremenski period zabranila bilo kakav društveni život, prisustvo porodičnim i prijateljskim susretima, da samostalno kontroliše sa kime će i o čemu razgovarati, socijalno ga marginalizovala u tolikoj mjeri da je narušila samo središte privatnog života tužitelja na način koji je nedopustiv sa stanovišta poštovanja ljudskog dostojanstva. Iako je tužitelj proveo mjere zabrane u kućnim uslovima, bio je potpuno izopšten iz svoje sredine, sa manje poštovanja ličnih prava nego tokom pritvora, kome je mjera alternativa. Ugrožena lična prava manifestovana kroz povredu psihičkog i fizičkog integriteta, te dostojanstva čovjeka, pema ocjeni drugostepenog vijeća opravdavaju dosuđenje novčane naknade ukoliko to intenzitet i dužina trajanja duševnih bolova opravdavaju.

Cijeneći da je povreda prava ličnosti tužitelja bila neopravdana, da je trajala 21 mjesec i da je prema nalazu vještaka za svo vrijeme trajanja imala za posljedicu duševne bolove teškog stepena, drugostepeno vijeće je, djelimično usvojilo žalbu tužitelja i preinačilo prvostepenu presudu u pogledu visine naknade nematerijalne štete.

Izvor odluke

Sud Bosne i HercegovinePresuda broj S1 3 P 010764 14 od godine

Citat za podnesak

Sud Bosne i Hercegovine, Presuda broj S1 3 P 010764 14 od 03.02.2015. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 10 Nematerijalna šteta

Naknada dosuđena odlukom Evropskog suda za ljudska prava ima karakter presuđene stvari

Pravni osnovČlan 200. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Naknada nematerijalne štete za povredu prava ličnosti dosuđena odlukom Evropskog suda za ljudska prava koja po sadržaju odgovara vidovima nematerijalne štete propisane odredbom člana 200. Zakona o obligacionim odnosima, ima karakter presuđene stvari.

Iz obrazloženja

Odlučujući o zahtjevu za naknadu nematerijalne štete za duševne bolove i patnje zbog kršenja prava na ličnu slobodu i sigurnost, te nezakonitog držanja u Kazneno popravnom zavodu Zenica-Odjel za forenziku u periodu od 21.02.2003. do godine, prvostepeni sud je pravilnom primjenom odredbi člana 34 stav 1 tačka 4. Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, donio pobijano rješenje o odbacivanju tužbe.

Iz predmeta spisa proizilazi da je tužitelj naknadu nematerijalne štete zbog povrede prava na ličnu slobodu i sigurnost u iznosu od 9.000,00 eura za period 21.02.2003. do godine, ostvario na osnovu prijateljske nagodbe koju je zaključio sa tuženom pred Evropskim sudom u Strazburu kojom se odrekao daljih potraživanja od Bosne i Hercegovine u pogledu činjenica koje su dovele do predmetne aplikacije. Od navedenog datuma pa do prestanka primjenjivanja mjera sigurnosti godine, tužitelj je naknadu nematerijalne štete ostvario na osnovu odluke Evropskog suda u Strazburu od godine u iznosu od 15.000,00 eura. Među parničnim strankama je nesporno da su navedeni iznosi isplaćeni tužitelju.

Dakle, tužitelj je zahtjev za naknadu nematerijalne štete zasnovan na istom životnom događaju i identičnoj povredi prava, podnio ovom sudu tužbom od godine i Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu dana 06.01.2006. i godine aplikacijama broj 39446/06 i 33849/08. Odlukom donesenom po navedenim aplikacijama od godine, Evropski sud je dosudio nematerijalnu štetu na osnovu utvrđenja da je tužitelj pretrpio znatnu bol kao rezultat utvrđenih povreda, kao i činjenice da odlukom Ustavnog sud BiH broj AP-2271/05 od godine nije dosuđena pravična naknada, da nije okončan konkretni parnični postupak, te da ne postoji konzistentna sudska praksa u odnosu na zahtjeve za naknadu štete zbog nezakonitog lišavanja slobode u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima.

Time je za cio period koji je predmet konkretne parnice, tužitelj ostvario naknadu nematerijalne štete za povredu prava ličnosti koje po sadržaju odgovara vidu nematerijalne štete propisane odredbom člana 200. Zakona o obligacionim odnosima. S toga su neprihvatljivi navodi žalbe tužitelja da je odlukom Evropskog suda za ljudska prava ostvario pravo na naknadu za poseban vid štete u odnosu na onaj koji potražuje u konkretnom parničnom postupku.

Evropski sud za ljudska prava je donio odluku o tužiteljevom zahtjevu za naknadu nematerijalne štete primjenom člana 41 Evropske konvencije. Dosuđena naknada, primjenom citirane odredbe, predstavlja pravično zadovoljenje tužitelja kao oštećene strane usljed utvrđene povrede člana 5. stav 1. Evropske konvencije, čijim donošenjem je okončano raspravljanje o zahtjevu za naknadu nematerijalne štete.

Kako je odluka Evropskog suda za ljudska prava konačna i obavezujuća, shodno članu 44 i 46 Evropske konvencije, u odnosu na konketni spor ima karakter presuđene stvari, usljed postojanja identiteta stranaka, tužbenog zahtjeva i činjeničnog osnova. Ove činjenice prvostepeni sud je pravilno cijenio odlučujući o prigovoru presuđene stvari i primjenom odgovarajućih procesnih odredbi, odbacio tužbu.

Izvor odluke

Sud Bosne i HercegovineRješenje broj S1 3 P 003916 14 Gž od godine

Citat za podnesak

Sud Bosne i Hercegovine, Rješenje broj S1 3 P 003916 14 Gž od 07.05.2014. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 11 Zatezne kamate

Zatezna kamata na povrat oduzetog novca nakon obustave prekršajnog postupka

Sentenca

Danom donošenja drugostepene odluke u prekršajnom postupku kojom je pravosnažno obustavljen prekršajni postupak protiv tužitelja i naloženo vraćanje privremeno oduzetih predmeta, odluka o oduzimanju predmeta je ostala bez pravnog osnova i zasnovan je obligaciono pravni odnos između tužitelja i tužene.

Iz obrazloženja

Zakašnjenje u vraćanju oduzetog novca i obaveza na plaćanje zakonske zatezne kamate, nastupa pravosnažnošću odluke u sudskom postupku, kojom je naložen povrat oduzetog novca.

Presudom drugostepenog vijeća ovog suda, broj i datum naveden u uvodu, žalba tužitelja je odbijena, a žalba tužene je djelimično uvažena, te je prvostepena presuda preinačena u dosuđujućem dijelu tako što je odbijen tužbeni zahtjev kojim je traženo da se tužena obaveže isplatiti tužitelju iznos od 35.537,15 KM na ime obračunate zatezne kamate na iznos od 99.076,24 KM. Presuda je također preinačena i u djelu odluke o troškovima parničnog postupka tako da se tužitelj obavezuje tuženoj nadoknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.867,00 KM u roku od 30 dana od dana prijema drugostepene presude.

U preostalom dijelu kojim je tužitelj odbijen sa tužbenim zahtjevom kojim traži da se tužena obaveže da isplati iznos od 331.779,10 KM na ime razlike cijene oduzete količine zlata, sa obračunatim zateznim kamatama u iznosu od 119.004,16 KM, prvostepena presuda je potvrđena.

Prvostepenom presudom broj: S1 3 P 010188 12 P od godine tužena je obavezana da tužitelju isplati iznos od 35.537,15 KM na ime obračuna zatezne kamate na iznos od 99.076,24 KM, obračunat za razdoblje od 05.07.2007. do godine, u roku od 15 dana, od dana prijema presude. Tužitelj je odbijen sa dijelom tužbenog zahtjeva za isplatu iznosa od 331.779,10 KM, na ime

razlike cijene oduzete količine zlata, kao i sa obračunatom zateznom kamatom na isti iznos, u visini od 119.004,16 KM, zbog neosnovanosti i obavezan da tuženoj nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.800,00 KM u roku od 15 dana od dana prijema presude.

Revizija tužitelja je djelimično osnovana.

Iz utvrđenog činjeničnog stanja proizilazi da je tužena Uprava za inidirektno oporezivanje BiH, Regionalni centar Mostar, dana godine, od tužitelja privremeno oduzela zlatni nakit u količini od 9.909,80 grama i novac u različitim valutama i apoenima koji izražen u domaćoj valuti iznosi ukupno 99.076,24 KM, na osnovu člana 65. u vezi sa članom 219. Zakona o krivičnom postupku BiH. Tužena je pokrenula prekršajni postupak protiv tužitelja zahtjevom od godine, a koji je rješenjem Opštinskog suda Mostar, broj: Pr-810/08 od godine, obustavljen, te je naloženo vraćanje privremeno oduzetih predmeta. Kantonalni sud u Mostaru je rješenjem, broj: 007-0-Pžp-09-000 214 od godine, odbio žalbu ovlaštenog organa i potvrdio prvostepeno rješenje. Dana godine izvršeno je vraćanje-primopredaja privremeno oduzetih predmeta tužitelju.

Po shvatanju revizijskog vijeća, danom pravosnažnosti navedenog rješenja Opštinskog suda Mostar, kojim je obustavljen prekršajni postupak protiv tužitelja i naloženo vraćanje privremeno oduzetih stvari, zasnovan je obligaciono pravni odnos između tužitelja i tužene na koji se upravo ima primjeniti odredba člana 277. stav 1. ZOO-a. U smislu citirane odredbe, kod obaveza koje za svoj predmet imaju predaju određene sume novca koji je u zakonitom opticaju, važi opšte pravilo da dužnik koji je u docnji, pored glavnice duguje i zakonsku zateznu kamatu, bez obzira da li je povjerilac zbog toga pretrpio štetu. Dakle, u konkretnom slučaju, sporno je bilo odrediti vrijeme kada je tužena pala u docnju. Naime, revizijsko vijeće smatra da su nižestepeni sudovi pravilno utvrdili da je tužena oduzela od tužitelja zlatni nakit i novac u proceduri koju predviđa Zakon o krivičnom postupku BiH.

U slučaju kada na temelju zakonske osnove nadležni organ privremeno oduzme predmete, revizijsko vijeće nalazi da tada njihov rad nije bio nezakonit, pa ni protupravan, jer je postojao valjan pravni osnov za držanje privremeno oduzetih stvari.

Danom donošenja drugostepene odluke u prekršajnom postupku kojom je pravosnažno utvrđeno da tužitelj nije počinio predmetni prekršaj, odluka o oduzimanju predmeta je ostala bez pravnog osnova, pa je tužena bila u obavezi vratiti oduzeti novac.

Dakle, zakašnjenje u vraćanju oduzetog novca i obaveza na plaćanje zakonske zatezne kamate, nastupa pravosnažnošću odluke u sudskom postupku, kojom je naložen povrat novca. Kako je drugostepena odluka donesena dana godine, a novac tužitelju vraćen 5 mjeseci i 14 dana nakon, tj. dana godine, revizijsko vijeće zaključuje da je tuženi pao u docnju sa izvršenjem novčane obaveze i da mu, shodno gore citiranoj odredbi pripadaju zakonske zatezne kamate za predmetni period, zbog čega je tužiteljev zahtjev kojim potražuje zakonske zatezne kamate na oduzeti iznos od 99.076,24 KM djelimično osnovan.

Izvor odluke

Sud Bosne i HercegovinePresuda broj S1 3 P 010188 15 Rev od godine

Citat za podnesak

Sud Bosne i Hercegovine, Presuda broj S1 3 P 010188 15 Rev od 14.10.2015. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 12 Nematerijalna šteta

Prestanak radnog odnosa u stečaju nije osnov za naknadu duševnih bolova

Pravni osnovČlan 200. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Kad radniku prestane radni odnos nakon otvaranja stečajnog postupka nad preduzećem odlukom stečajnog upravnika i kada mu se u stečajnom postupku priznaju potraživanja na ime neisplaćenih plaća radnik ne može osnovano tužbom pred nadležnim sudom potraživati naknadu za nematerijalnu štetu u obliku pretrpljenih duševnih bolova zbog umanjenja opće životne aktivnosti zbog prestanka radnog odnosa.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 65 0 P 049949 13 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 65 0 P 049949 13 Rev od 14.01.2014. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 13 Odgovornost države i organa

Služenje vojnog roka nije štetna radnja; duševna bolest ispoljena u vojsci ne zasniva odgovornost Federacije

Pravni osnovČlan 154., 158. i 173. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Pozivanje na služenje vojnog roka ili samo služenje vojnog roka ne može se smatrati štetnom radnjom, kao što ni okolnost da se duševna bolest kod tužitelja ispoljila za vrijeme služenja vojnog roka, sama po sebi, ne može zasnovati odštetnu odgovornost Federacije Bosne i Hercegovine, ukoliko ta bolest nije prouzrokovana odnosom nadležnih prema oštećenom za vrijeme služenja vojnog roka ili nekom traumom odnosno stresnom situacijom za koju bi odgovarala federacija.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 39 0 P 002222 14 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 39 0 P 002222 14 Rev od 10.07.2014. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 14 Odgovornost države i organa

Nezakonit ili nepravilan rad organa uprave ne traži namjeru ili grubu nepažnju

Pravni osnovČlan 172. Zakona o obligacionim odnosima; Član 78. Zakona o upravi; Član 108. Zakona o radnim odnosima i plaćama službenika organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine

Sentenca

Niti jedna odredba našeg pozitivnog prava, pa tako ni odredba člana 172. Zakona o obligacionim odnosima, ne propisuje namjeru ili grubu nepažnju kao posebnu pretpostavku za postojanje nezakonitog ili nepravilnog rada tijela organa uprave. Nezakonit ili nepravilan rad treba shvatiti kao ponašanje suprotno zahtjevu koji bi u javnom interesu valjalo ostvariti normalnim obavljanjem službe ili djelatnosti, ili kao onaj rad kod koga postoji značajno odstupanje od uobičajenog postupanja, pri čemu nije neophodno postojanje volje ili pristanka na nanošenje štete trećim licima.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 53 0 P 006887 13 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 53 0 P 006887 13 Rev od 15.07.2014. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 15 Ratna šteta i akti terora

Pasivna legitimacija za štetu od akata terora: čiji su organi bili dužni spriječiti nasilje

Pravni osnovČlan 180. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Odlučna činjenica za utvrđivanje pasivne legitimacije po odredbi člana 180. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima je čiji su organi po važećim propisima bili dužni da spriječe akte terora i nasilja.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 56 0 P 019968 12 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 56 0 P 019968 12 Rev od 12.12.2013. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 16 Građenje i rudarstvo

Protivpravno zadiranje u tuđi zračni prostor pri gradnji: naknada zbog umanjenja vrijednosti nekretnine

Pravni osnovČlan 185. u vezi sa članom 189. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Ukoliko je prilikom gradnje građevina došla do protivpravnog zadiranja u tuđi zračni prostor, usljed čega vlasnik krivicom graditelja nije mogao koristiti svoju nekretninu u punom obimu, vlasniku pripada pravo na naknadu štete zbog umanjenja vrijednosti njegove nekretnine ili zbog gubitka koristi koju bi on ostvario po redovnom toku stvari.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 68 0 P 004072 13 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 68 0 P 004072 13 Rev od 11.02.2014. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 17 Nematerijalna šteta

Naknada djeci za duševne bolove zbog smrti roditelja: značaj vaspitanja i izdržavanja kod roditelja

Pravni osnovČlan 201. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Prilikom određivanja visine pravične novčane naknade za duševne bolove koje djeca trpe zbog smrti roditelja relevantno je da li su se u momentu saznanja za smrt roditelja nalazili na vaspitanju i izdržavanju kod roditelja.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 33 0 P 031903 14 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 33 0 P 031903 14 Rev od 03.07.2014. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 18 Opšta pravila odgovornosti

Nema odgovornosti kad nekretnine nisu oštećene niti je vlasnik lišen prava vlasništva

Pravni osnovČlan 154. i član 172. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Kod utvrđenih činjenica da na nekretninama tužitelja nije prouzrokovana šteta i da tužitelju kao vlasniku niko ne osporava pravo vlasništva na nekretninama koje su trebale biti predmet eksproprijacije, niti ga bilo ko lišava tog prava, te da on i dalje na predmetnim nekretninama ima isti obim prava, koje je imao i prije nego što je zaključen djelimični sporazum, da može mirno uživati nekretnine na isti način kako je to činio i ranije, tada nema osnova za odgovornost tuženih niti po pravilima o predpostavljenoj krivici po članu 154. Zakona o obligacionim odnosima, niti po osnovu odgovornosti pravnog lica za štetu koju je nezakonitim i nepravilnim radom prouzrokovao njegov organ po članu 172. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 33 0 P 003007 12 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 33 0 P 003007 12 Rev od 18.06.2013. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 19 Odgovornost države i organa

Imunitet međunarodnih snaga ne oslobađa državu odgovornosti za štetu iz njihovog djelovanja

Sentenca

Imunitet međunarodnih snaga ne oslobađa državne vlasti od odgovornosti za štetu ukoliko međunarodne snage djeluju kao predstavnici države u održavanju mira i sigurnosti ili implementaciji međunarodnog sporazuma.

Iz obrazloženja

Tokom prvostepenog postupka nije bila sporna činjenica da su pripadnici NATO snaga u sastavu jedinice SFOR-a tokom izvedene akcije nanijeli prvo i drugotužitelju tvrdim predmetima, mehaničkim oruđem i dijelovima ljudskog tijela, teške tjelesne povrede opasne po život koje su ostavile teške i trajne posljedice po zdravlje, a trećetužiteljici jake duševne bolove i strah za njihov život i oporavak.

Odlučujući o zahtjevu za naknadu štete nastale iz osnova navedenog događaja, prvostepni sud je izveo pravilan zaključak o pasivnoj legitimaciji i odgovornosti tužene Bosne i Hercegovine koja je svojim građanima garant za ostvarivanje najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i osnovnih sloboda. Ustav BiH i Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda štite između ostalih i pravo na život, poštivanje privatnog i porodičnog života i doma, te zabranjuje da se bilo ko podvrgne torturi i neljudskom postupanju.

I prema shvatanju drugostepnog vijeća, Bosna i Hercegovina je potpisivanjem Sporazuma o statusu zaštitnih snaga UN zaključenog sa UN godine i kasnije aneksa sporazuma - Tehnički sporazum od godine, dala privilegije i imunitet pripadnicima NATO snaga u pogledu nadležnosti za pokretanje i vođenje krivičnih i prekršajnih postupaka za djela koja eventualno počine pripadnici tih snaga. Članom 3. Sporazuma predviđeno je da će osoblje koje uživa privilegije i imunitet u okviru sporazuma, poštovati zakone BiH dok su oni u skladu sa zadacima/mandatom i suzdržavaće se od aktivnosti koje nisu u skladu sa prirodom operacije.

Imunitet međunarodnih snaga prema međunarodnim propisima ne oslobađa države od odgovornosti ukoliko međunarodne snage djeluju kao predstavnici države u održavanju mira i sigurnosti ili, kao u ovom slučaju, u implementaciji Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Svi aneksi Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH imaju jednaku važnost i ne dopuštaju da se naruši princip zaštite i ostvarivanja najvišeg nivoa ljudskih prava i osnovnih sloboda, čiji je garant tužena.

Izvor odluke

Sud Bosne i HercegovinePresuda broj Gž-159/10 od godine

Citat za podnesak

Sud Bosne i Hercegovine, Presuda broj Gž-159/10 od 15.03.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 20 Opasna stvar i opasna djelatnost

Uklanjanje minskoeksplozivnih sredstava je opasna djelatnost za koju BiH odgovara objektivno

Sentenca

Za štetu nastalu u procesu uklanjanja minskoeksplozivnih sredstava koju provodi Centar za uklanjanje mina u BiH, Bosna i Hercegovina odgovara po principu objektivne odgovornosti, jer taj proces ima karakter opasne djelatnosti.

Iz obrazloženja

Za štetu koja nije nastala u vezi sa tim procesom, Bosna i Hercegovina odgovara po principu subjektivne odgovornosti, odnosno krivice.

Neosnovano tužitelji u žalbi ukazuju na odgovornosti tužene primjenom člana 173. i 174. Zakona o obligacionim odnosima. Po principu objektivne odgovornosti za štetu odgovara imalac opasne stvari ili lice koje se bavi opasnom djelatnošću. Tužena nije imalac mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava, pa nema osnova za odgovornost primjenom citirane odredbe koju je prvostepeni sud pravilno primijenio i izveo zaključak da je objektivna odgovornost uspostavljena isključivo prema osobama uključenim u proces deminiranja.

Prednik tužitelja smrtno je stradao prilikom sječe ogrijevnog drveta u obilježenom minskom polju te time štetni događaj nije u vezi procesima koje je iz svoje nadležnosti preduzimao Centar za uklanjanje mina u BiH.

Za štetu prouzrokovanu trećim licima u vršenju svojih funkcija, Bosna i Hercegovina, odgovara prema članu 172. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima. Međutim, za postojanje osnova odgovornosti primjenom navedene odredbe nužno je utvrđenje uzročno posljedične veze između štete i radnje tužene. U konkretnom sporu nisu se ostvarili propisani uslovi za utvrđenje odgovornosti tužene za štete, s obzirom da nije utvrđeno postojanje propusta u radnjama tužene. Provedeni dokazi potvrđuju da je tužena izvršila sve potrebne radnje u izvršenju zakonom propisanih zadataka. Naime, tužena je nakon izviđanja utvrdila da se radi o zoni visokog rizika, dala prijedlog o stavljanju na listu prioriteta, izvršila je definisanje rizične površine, postavila vidljiva obilježja upozorenja na mine, vršila reizviđanja na terenu, koordinirala aktivnost deminiranja i konačno vršila edukaciju stanovništva.

Time je tužena postupala na zakonom propisan način i nije odgovorna za štetu koja je nastupila isključivom krivicom prednika tužitelja, usljed čega je i prema ocjeni drugostepenog vijeća tužbeni zahtjev neosnovan.

Izvor odluke

Sud Bosne i HercegovinePresuda broj S1 3 P 007844 13 Gž od godine

Citat za podnesak

Sud Bosne i Hercegovine, Presuda broj S1 3 P 007844 13 Gž od 06.09.2013. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 21 Opasna stvar i opasna djelatnost

Dokazivanje štete od opasne stvari: dovoljno je dokazati štetu i da potiče od opasne stvari

Pravni osnovČlan 173. i 174. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Za štetu izazvanu opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću se odgovornost zasniva na stvorenom riziku, a ne na krivici, pa je, da bi oštećeni ostvario pravo na naknadu te štete, dovoljno da dokaže da je pretrpio štetu i da ona potiče od opasne stvari ili opasne djelatnosti.

Iz obrazloženja

"S tog razloga, kako tuženi tokom postupka nije dokazao činjenične tvrdnje da se tužitelj prilikom silaska niz mašinske stepenice nije pridržavao za rukohvat, a niti da se njegova "nedovoljna pažanja i neopreznost" ogleda u nekim drugim postupcima tužitelja, to se pravilnim ukazuje utvrđenje suda, da na strani tužitelja ne postoje propusti koji se mogu isključivo ili barem djelimično dovesti u vezu sa nastalom povrede, nego da se povreda tužitelja može vezati isključivo za okolnosti radnog mjesta i sredine u kojoj se obavlja (prisutna ugljena prašina i vlaga), kao i karakteristike mašinskog stepeništa (koje je visoko, od čelika, strmo sa djelimično iskrivljenim gazištima) kojim se kretao tužitelj, a koje zbog svojih osobina predstavljaju opasnu stvar, čiji je imalac tuženi.

Slijedom navedenog, pravilno prvostepeni sud utvrđuje da je za nastanak povrede na radu tužitelja, a time i štete, isključivo odgovoran tuženi, jer se za štetu izazvanu opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnosti, odgovornost zasniva na stvorenom riziku (a ne na krivici). S toga, da bi oštećeni ostvario pravo na naknadu štete, u smislu odredbe člana 173. i člana 174. ZOO, dovoljno je da dokaže da je pretrpio štetu i da ona potiče od opasne stvari ili opasne djelatnosti, a što je tužitelj u konkretnom slučaju dokazao."

Izvor odluke

Kantonalni sud u TuzliPresuda broj 32 0 Rs 399217 22 Rsž od godine

Citat za podnesak

Kantonalni sud u Tuzli, Presuda broj 32 0 Rs 399217 22 Rsž od 11.07.2023. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 22 Pritvor i lišenje slobode

Ranije visoke funkcije nisu poseban osnov naknade za neosnovano lišenje slobode

Sentenca

Činjenica da je tužitelj prije određivanja pritvora zauzimao visokorangirane pozicije u organima vlasti nije poseban osnov za naknadu štete, nego je okolnost koja se cijeni u odnosu na ugled koji je uživao u javnosti prije pritvaranja.

Iz obrazloženja

Intenzivno medijsko praćenje krivičnog postupka u kome je tužitelj bio jedan od okrivljenih, broj i sadržaj napisa, nisu poseban osnov za odmjeravanje visine naknade štete, nego okolnost koja se cijeni u sklopu duševnog bola pretrpljenog zbog objavljivanja ličnog imena okrivljenog.

Prvostepenom presudom obavezana je tužena Bosna i Hercegovina - Ministarstvo pravde BiH, da tužitelju naknadi nematerijalnu štetu zbog neosnovanog lišenja slobode u trajanju od 331. dan određenog u krivičnom postupku u kome je tužitelj pravosnažnom presudom oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlaštenja, udruživanja radi vršenja krivičnih djela i krivično djelo organizovanog kriminala.

U vrijeme određivanja pritvora tužitelj je bio bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Međutim, ova činjenica se cijeni isključivo u odnosu na ugled koji je tužitelj uživao u javnosti prije pritvaranja i ne može biti poseban osnov koji utiče na visinu naknade. Broj i sadržaj napisa u medijima nisu poseban osnov za odmjeravanje visine naknade nematerijalne štete, nego okolnost koja se cijeni u sklopu duševnih bolova koje je tužitelj trpio zbog objavljivanja ličnog imena u sredstvima informisanja.

Izvor odluke

Sud Bosne i HercegovinePresuda broj Gž-161/10 od godine

Citat za podnesak

Sud Bosne i Hercegovine, Presuda broj Gž-161/10 od 09.03.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 23 Odgovornost države i organa

Nezakonit ili nepravilan rad suda: subjektivna koncepcija odgovornosti suprotna je načelu pravne države

Pravni osnovČlan 172. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Nezakonit ili nepravilan rad treba shvatiti kao ponašanje suprotno zahtjevu koji bi u javnom intetresu valjalo ostvariti normalnim obavljanjem službe ili djelatnosti, odnosno kao onaj rad kod koga postoji značajno odstupanje od uobičajenog postupanja, pri čemu nije neophodno postojanje „Volje ili pristanka na nanošenje štete trećim licima“. Sadašnja subjektivna koncepcija odgovonrosti države, entiteta ili kantona za nezakonit ili nepravilan rad suda suprotna je načelu pravne države i javnog interesa.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHRješenje broj 65 0 Ps 077959 11 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Rješenje broj 65 0 Ps 077959 11 Rev od 25.12.2012. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 24 Medicinska greška

Djelatnost medicinara u pravilu nije opasna djelatnost

Pravni osnovČlan 154. stav 2. u vezi sa članom 173. i 174. Zakona o obligacionim odnosima; Član 206. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Djelatnost medicinara, u pravilu, se ne može smatrati opasnom djelatnošću.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHRješenje broj 17 0 P 045329 12 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Rješenje broj 17 0 P 045329 12 Rev od 02.07.2013. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 25 Opasna stvar i opasna djelatnost

Oštećeni ne dokazuje da šteta potiče od opasne stvari ako dokaže da je stvar sudjelovala u štetnom događaju

Pravni osnovČlan 173. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Oštećeni ne mora dokazivati da šteta koju je pretrpio potjeće od opasne stvari, odnosno opasne djelatnosti, ako dokaže da su te stvari odnosno djelatnosti sudjelovale u štetnom događaju.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 43 0 Ps 024729 11 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 43 0 Ps 024729 11 Rev od 16.05.2013. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 26 Izgubljena korist

Izgubljena korist zbog protivpravnog oduzimanja posjeda nekretnina

Pravni osnovČlan 154., 155. i član 189. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Kako je tužitelj protivpravnim oduzimanjem posjeda na nepokretnostima od strane tuženih bio onemogućen da ostvari dobit izdavanjem tih nekretnina u zakup, postoji uzročna veza između navedenog protivpravnog postupanja tuženih i štete koja je usljed toga nastala za tužitelja pa su ostvarene pretpostavke za obavezivanje tuženih da tužitelju naknade nastalu štetu u vidu izgubljene koristi.

Izvor odluke

Vrhovni sud Republike SrpskePresuda broj 71 0 P 211126 22 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Republike Srpske, Presuda broj 71 0 P 211126 22 Rev od 19.08.2022. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 27 Opasna stvar i opasna djelatnost

Stepenice po redovnom toku stvari nisu opasna stvar, ali to mogu biti

Pravni osnovČlan 173. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Stepenice se po redovnom toku stvari ne mogu smatrati opasnom stvari, ali je to moguće u određenim slučajevima obzirom na konstrukciju, njihova svojstva, te način i mjesto njihove upotrebe.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 36 0 P 005651 12 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 36 0 P 005651 12 Rev od 26.03.2013. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 28 Opasna stvar i opasna djelatnost

Pojam protivpravnog držaoca i neovlaštenog vozača motornog vozila

Pravni osnovČlan 175. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Pod protivpravnim držaocem se smatra svako ono lice koje na protivpravan način oduzme faktičku vlast nad stvari vlasniku, odnosno lice koje je protiv volje imaoca došlo u posjed stvari. Stoga svojstvo neovlaštenog vozača u smislu člana 175. ZOO ima ono lice koje je vozilo otuđilo u namjeri da stekne svojinu nad njim ili samo radi privremene upotrebe.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 51 0 P 016150 11 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 51 0 P 016150 11 Rev od 13.11.2012. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 29 Saobraćajne nezgode i osiguranje

Propust vozača motornog vozila značajniji je od propusta bicikliste

Pravni osnovČlan 177. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Kod utvrđenja odgovornosti u saobraćajnoj nezgodi treba imati u vidu činjenicu da je propust vozača kada upravlja motornim vozilom, budući da je u pitanju opasna stvar značajnija u pogledu nastanka posljedica od propusta bicikliste.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 32 0 P 122350 12 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 32 0 P 122350 12 Rev od 09.07.2013. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 30 Šteta na radu

Iskusni rukovalac mašine ne može se pozivati na to da nema školsku spremu za rad na njoj

Pravni osnovČlan 192. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

KADA JE TUŽITELJ U DUŽEM VREMENSKOM PERIODU (4 god.) RADIO KAO RUKOVAOC MAŠINE, BIO UPOZNAT SA PRAVILNIM NAČINOM RADA NA MAŠINI, A NE RADI SE O NAROČITO KOMPLIKOVANOJ MAŠINI U SITUACIJI KADA TUŽITELJ DOŽIVI POVREDU NA RADU, RADEĆI NA TOJ MAŠINI, ON SE U PARNIČNOM POSTUPKU POKRENUTOM NJEGOVOM TUŽBOM RADI NAKNADE ŠTETE OD POSLODAVCA NE MOŽE SA USPJEHOM POZIVATI NA ČINJENICU DA GA JE POSLODAVAC RASPOREDIO NA RAD NA MAŠINI ZA KOJU SE TRAŽI ŠKOLSKA SPREMA KOJU ON NIJE POSJEDOVAO.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 36 0 P 002943 11 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 36 0 P 002943 11 Rev od 28.02.2013. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 31 Šteta na radu

Nezakonit otkaz sam po sebi nije osnov za naknadu nematerijalne štete

Pravni osnovČlan 200. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Sama činjenica da je otkaz ugovora o radu bio nezakonit, ne predstavlja valjan pravni osnov za dosuđenje naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog umanjenja životne aktivnosti, povrede ugleda i časti, te pretrpljenog straha, već se ista priznaje samo ako je postupak protiv zaposlenika vođen zlonamjerno i šikanozno, tj. da je u postupku nezakonitog otkazivanja zaposlenik bio izložen vrijeđanju, umanjenju njegovog ugleda, dostojanstva i SL.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 51 0 P 005925 12 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 51 0 P 005925 12 Rev od 25.07.2013. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 32 Pritvor i lišenje slobode

Pritvor zbog opasnosti od bjekstva ne isključuje naknadu; nedopuštene postupke pritvorenog dokazuje tužena

Pravni osnovČlan 200. Zakona o obligacionim odnosima; Član 439. stav 3. Zakona o krivičnom postupku FBiH

Sentenca

SAMA ČINJENICA DA JE JEDAN OD ZAKONSKIH USLOVA ZA ODREĐIVANJE PRITVORA TUŽITELJU BILA I ODREDBA ČLANA 146. STAV 1. TAČKA a) ZKP FBIH, A TO JE DA SE KRIJE I DA POSTOJE DRUGE OKOLNOSTI KOJE UKAZUJU NA OPASNOST OD BJEKSTVA (PRITVOR ODREĐEN OSIM IZ TOG RAZLOGA I PO TAČKAMA b) i d) ISTOG ČLANA ZKP FBIH) NE ZNAČI, DA JE ISPUNJEN USLOV IZ ČLANA 439. STAV 3. ZKP FBIH DA TUŽITELJU NE PRIPADA NAKNADA ŠTETE JER DA JE SVOJIM NEDOPUŠTENIM POSTUPCIMA PROUZROKOVAO LIŠENJE SLOBODE. NEDOPUŠTENI POSTUPCI PRITVORENOG MORAJU BITI POSEBNO DOKAZANI U PARNICI ZA NAKNADU ŠTETE I NJIH MORA DOKAZATI TUŽENA STRANA, KOJA SE NA ISTE I POZIVA.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 43 0 P 004484 11 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 43 0 P 004484 11 Rev od 20.05.2013. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 33 Opšta pravila odgovornosti

Vansudskom nagodbom oštećeni se odriče samo poznate ili predvidljive štete

Pravni osnovČlan 200. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Oštećeni se može punovažno u vansudskoj nagodbi odreči samo one štete (potraživanja) koja je bila poznata ili je po redovnom toku stvari bila predvidljiva u momentu zaključenja vansudske nagodbe.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 32 0 P 043202 12 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 32 0 P 043202 12 Rev od 07.02.2013. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 34 Opšta pravila odgovornosti

Ostavoprimac za oštećenje i propast stvari odgovara po pretpostavljenoj krivici

Pravni osnovČlan 712. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Za oštećenje i propast stvari ostavoprimac odgovara po principu predpostavljene krivice (predpostavlja se da je kriv dok suprotno ne dokaže).

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 17 0 P 047965 13 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 17 0 P 047965 13 Rev od 11.04.2013. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 35 Zatezne kamate

Zatezne kamate na naknadu nenovčane materijalne štete teku od trenutka štete

Pravni osnovČlan 277. u vezi sa članom 186. Zakona o obligacionim odnosima (''Službeni list'' SFRJ br. 29/78 do 57/89 i ''Službeni glasnik'' RS br. 17/93, 3/96 i 39/03)

Sentenca

Zatezne kamate na novčano potraživanje naknade nenovčane materijalne štete teku od trenutka štete.

Izvor odluke

Vrhovni sud Republike SrpskeZaključak od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Republike Srpske, Zaključak od 01.10.2012. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 36 Ratna šteta i akti terora

Grad Mostar odgovara povratniku za štetu od mine na području koje je proglasio bezbjednim

Pravni osnovČlan 154. stav 2. i član 173. stav 4. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Grad Mostar, koji je bio ukljucen u organizovani povratak mještana na podrucju podveležja, pozivajuci iste putem sredstava javnog informisanja da se slobodno vrate svojim kucama jer je podrucje bezbjedno, odgovoran je za štetu koju povratnik pretrpi uslijed eksplozije mine, jer je preuzimajuci kontrolu nad tim podrucjem bio dužan preduzeti neophodne mjere radi zaštite i osiguranja povratka na podrucje podveležja.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 58 0 P 000657 11 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 58 0 P 000657 11 Rev od 05.04.2012. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 37 Ratna šteta i akti terora

Nematerijalna šteta zbog odvođenja civila u logore nije ratna šteta

Pravni osnovČlan 154. Zakona o obligacionim odnosima; Član 1. i 2. Zakona o utvrđivanju ratne štete

Sentenca

Nematerijalna šteta prouzrokovana za vrijeme rata protivzakonitim odvodenjem civila u logore ili njihovim drugim protivzakonitim zatvaranjem ne može se smatrati ratnom štetom.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHRješenje broj 68 0 P 001956 11 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Rješenje broj 68 0 P 001956 11 Rev od 15.11.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 38 Ratna šteta i akti terora

Šteta iz ratnog perioda naknađuje se po opštim pravilima ZOO, u jedinstvenom iznosu pravične naknade

Pravni osnovČlan 154. i 200. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

S obzirom da nisu doneseni posebni propisi kojima bi država BiH ili njen entitet federacija BiH, na nacelima društvene solidarnosti, ravnomjernog snošenja javnog tereta te pravicnog i brzog obeštecenja, regulisala pitanje obeštecenja gradana za štete iz ratnog perioda, to se u postupcima za naknadu takve nematerijalne štete imaju primjeniti opca pravila odštetnog prava sadržana u odredbama Zakona o obligacionim odnosima. Ta šteta dosuduje se, u pravilu, u jednstvenom iznosu pravicne naknade, a pri odmjeravanju njene visine imaju se primjeniti kriteriji propisani odredbom člana 200. ZOO.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHRješenje broj 68 0 P 001956 11 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Rješenje broj 68 0 P 001956 11 Rev od 15.11.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 39 Ratna šteta i akti terora

Federacija BiH odgovara za odvođenje u logore od strane pripadnika oružanih snaga

Pravni osnovČlan 154. Zakona o obligacionim odnosima; Član 308. Zakona o državnoj upravi

Sentenca

Nematerijalnu štetu koju je gradaninu protivzakonitim odvodenjem u logore ili drugim protivzakonitim zatvaranjem u toku ratnog perioda, na podrucju federacije BiH pod kontrolom hvo ili armije BiH, prouzrokovao pripadnik oružanih snaga, dužna je naknaditi federacija BiH, osim ako dokaže da je u datim okolnostima pripadnik oružanih snaga postupao onako kako je trebalo.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHRješenje broj 68 0 P 001956 11 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Rješenje broj 68 0 P 001956 11 Rev od 15.11.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 40 Medicinska greška

Odgovornost zdravstvene ustanove za medicinsku intervenciju je subjektivna

Pravni osnovČlan 170. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Odgovornost zdravstvene ustanove za štetu prouzrokovanu medicinskom intervencijom je subjektivne a ne objektivne prirode.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 32 0 P 091661 11 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 32 0 P 091661 11 Rev od 21.05.2012. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 41 Odgovornost države i organa

Krivica kao faktor odgovornosti države za rad sudova prema praksi Evropskog suda

Pravni osnovČlan 172. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Evropski sud za ljudska prava prilikom razmatranja pitanja odgovornosti države za rad njezinih sudskih tijela ne navodi krivicu kao posebnu pretpostavku odgovornosti, ali je krivica ipak jedan od faktora koji se uzima u obzir pri procjeni da li je sudska vlast ocito i teško prekoracila granice svoje diskrecije, odnosno da li je „Povreda dovoljno ozbiljna“.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 45 0 P 013093 10 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 45 0 P 013093 10 Rev od 26.04.2012. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 42 Građenje i rudarstvo

Isključiva odgovornost rudnika kad je gradnja započeta prije proglašenja rudnog polja

Pravni osnovČlan 173., 174. i 177. Zakona o obligacionim odnosima; Član 74. Zakona o rudarstvu

Sentenca

Postoji iskljuciva odštetna odgovornost rudarske organizacije u slucaju kada je ošteceni otpoceo gradnju svoga stambenog objekta prije nego što je sporno podrucje proglašeno rudnim poljem, a rudarska organizacija ga ni naknadno nije upozorila da gradi na eksploatacionom rudnom polju.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 32 0 P 054938 11 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 32 0 P 054938 11 Rev od 26.07.2012. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 43 Saobraćajne nezgode i osiguranje

Šteta od dva vozila: naknada od jednog imaoca samo u dijelu njegovog doprinosa

Pravni osnovČlan 178. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

U saobracajnoj nezgodi sudjeluje svako vozilo koje je doprinijelo razvoju situacije koja je dovela do nezgode. Kada je šteta na vozilu tužitelja prouzrokovana skrivljenim postupanjem imalaca dva razlicita motorna vozila, tada tužitelju ne pripada pravo na potpunu naknadu štete samo od jednog imaoca vozila, vec samo u dijelu u kojem je on doprinijeo prouzrokovanoj šteti.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 65 0 Ps 022929 11 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 65 0 Ps 022929 11 Rev od 22.05.2012. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 44 Doprinos oštećenog

Doprinos sedmogodišnjeg djeteta koje je bez nadzora istrčalo na kolovoz

Pravni osnovČlan 192. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Postoji doprinos oštecenog za nastalu štetu u situaciji kada je on, u životnoj dobi od sedam godina i bez nadzora roditelja ili odrasle osobe, iznenada istrcao iza natovarenih zaprežnih kola na kolovoz, nakon cega ga je udarilo putnicko motorno vozilo osiguranika tuženog.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 43 0 P 013587 11 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 43 0 P 013587 11 Rev od 12.07.2012. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 45 Doprinos oštećenog

Oštećeni je dužan smanjiti štetu, ali samo u razumnoj mjeri

Pravni osnovČlan 192. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Ošteceni je dužan da nastoji smanjiti štetu, ali se ne može zahtijevati da njegov angažman u tom pravcu novcano, fizicki ili psihicki prelazi razumnu mjeru.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 70 0 P 000815 10 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 70 0 P 000815 10 Rev od 06.12.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 46 Saobraćajne nezgode i osiguranje

Samoinicijativno liječenje u inostranstvu: nema regresa troškova od osiguravača

Pravni osnovČlan 195. Zakona o obligacionim odnosima; Član 16. tačka 8. Zakona o zdravstvenoj zaštiti; Član 3. stav 2., 9. i 10. Zakona o zdravstvenom osiguranju

Sentenca

Ukoliko tužilac, kao osiguranik, ne iskoristi pravo na lijecenje u domacoj zdravstvenoj ustanovi, vec samoincijativno obavi lijecenje u stranoj zdravstveoj ustanovi, u kojoj i snosi troškove lijecenja, nema pravo zahtijevati regres isplacenog iznosa od tuženog.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 58 0 P 001418 11 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 58 0 P 001418 11 Rev od 29.05.2012. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 47 Nematerijalna šteta

Pravo na rentu je nenasljedivo, osim dospjelih iznosa iz presude ili sporazuma

Pravni osnovČlan 197. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Nenasljedivo je pravo na rentu zbog smrti bliskog lica ili usljed povrede tijela ili oštecenja zdravlja, izuzev dospjelih iznosa utvrdenih pravosnažnom presudom ili pismenim sporazumom.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 63 0 P 006450 11 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 63 0 P 006450 11 Rev od 22.05.2012. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 48 Nematerijalna šteta

Naknada roditeljima za naročito teški invaliditet sina ne traži trajniju zajednicu života

Pravni osnovČlan 201. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Trajnija zajednica života nije zakonska pretpostavka za dosudenje pravicne novcane naknade roditeljima za njihove duševne bolove zbog narocito teškog invaliditeta njihovog sina.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 32 0 P 057263 11 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 32 0 P 057263 11 Rev od 03.04.2012. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 49 Građenje i rudarstvo

Vlasnik objekta u zaštitnom pružnom pojasu bez saglasnosti željeznice nema zaštitu od vibracija

Pravni osnovČlan 154. Zakona o obligacionim odnosima; Član 124. i 144. Zakona o prostornom uređenju; Član 5. stav 2. tačka 9. i član 24. stav 3. Zakona o sigurnosti željezničkog prometa

Sentenca

Vlasniku objekta izgradenog u zaštitnom pružnom pojasu, bez saglasnosti željeznickog preduzeca, ne može se pružiti zaštita povodom štete nastale uslijed svakodnevnih prolazaka željeznickih kompozicija, proizvedenih vibracija i izgradnje pružnog prelaza.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 70 0 P 000301 09 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 70 0 P 000301 09 Rev od 30.03.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 50 Ratna šteta i akti terora

Oštećenja parcela pri demontaži vojnih objekata 1997. nisu ratna šteta

Pravni osnovČlan 154. Zakona o obligacionim odnosima; Član 1. i 2. Zakona o utvrđivanju ratne štete

Sentenca

OŠTECENJA PARCELA KOJA SU NASTALA PRILIKOM DEMONTAŽE PRIVREMENIH VOJNIH OBJEKATA U TOKU 1997. god., SAGRADENIH OD STRANE ARMIJE BIH U PERIODU 1994. - 1995. GODINA, NE MOGU SE SMATRATI RATNOM ŠTETOM.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 70 0 P 000110 09 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 70 0 P 000110 09 Rev od 01.02.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 51 Opasna stvar i opasna djelatnost

Brzogoreći štapin je opasna stvar

Pravni osnovČlan 154. stav 2. i 173. Zakona o obligacionim odnosima; Član 2. Zakona o prometu eksplozivnih materija i zapaljivih tečnosti i gasova

Sentenca

Brzogoreci štapin (c-10), koji sadrži eksplozivni prah, predstavlja opasnu stvar.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 63 0 P 004119 10 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 63 0 P 004119 10 Rev od 16.08.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 52 Opšta pravila odgovornosti

Uzročna veza između povrede i kasnije smrti traži dokazani kontinuitet medicinskih uzroka

Pravni osnovČlan 154. i član 201. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Da bi sud izveo zakljucak o postojanju uzrocne veze izmedu tjelesnog ozljedivanja i kasnije nastupjelog smrtnog ishoda potrebno je postojanje dokazanog kontinuiteta predvidivih medicinskih uzroka i posljedica.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 33 0 P 001236 09 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 33 0 P 001236 09 Rev od 18.01.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 53 Saobraćajne nezgode i osiguranje

Za štetu koju vozač zaposlenik prouzrokuje povjerenim vozilom odgovara pravno lice

Pravni osnovČlan 170. stav 1. i član 171. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Kada vozac koji je zaposlen kod preduzeca ili pravnog lica prouzrokuje štetu upotrebom vozila koje mu je povjereno, odštetna odgovornost je na preduzecu odnosno pravnom licu.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 70 0 P 000437 10 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 70 0 P 000437 10 Rev od 29.03.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 54 Odgovornost države i organa

Propust policije da zaštiti raskrsnicu od akata nasilja zasniva odgovornost kantona

Pravni osnovČlan 172. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Propust nadležnih policijskih snaga da na odgovarajuci nacin zaštite raskrsnicu na kojoj je tužitelj zadobio tjelesnu povredu uslijed akata nasilja zasniva odštetnu odgovornost kantona i uslijed nepravilnog rada njegovog organa.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 70 0 P 000261 09 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 70 0 P 000261 09 Rev od 17.02.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 55 Opasna stvar i opasna djelatnost

Čišćenje rudničke jame radi rekonstrukcije je opasna djelatnost

Pravni osnovČlan 173. i 177. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Poslovi čišcenja rudnicke jame radi njene rekonstrukcije, tokom kojih je došlo do pada gromade uglja i tjelesnog povrjedivanja tužitelja, predstavljaju opasnu djelatnost od koje potice povecan rizik nastanka štete.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 70 0 Rs 000521 10 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 70 0 Rs 000521 10 Rev od 07.04.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 56 Opasna stvar i opasna djelatnost

Općina kao naručilac radova ne odgovara objektivno za eksploziv koji izvođač nije uništio

Pravni osnovČlan 173. i 174. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Objektivna odštetna odgovornost opcine ne može se zasnovati na cinjenici da je ona bila narucilac radova tokom kojih je izvodac koristio svoj eksplozivni materijal, a po završetku radova neupotrijebljeni eksplozivni materijal propustio uništiti, što je bilo u uzrocnoj vezi sa štetnim dogadajem koji se desio sedam godina nakon okoncanja radova.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-07- 001563 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-07- 001563 od 17.02.2009. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 57 Opasna stvar i opasna djelatnost

Doprinos trećeg lica ne oslobađa imaoca opasne stvari: solidarna odgovornost i regres

Pravni osnovČlan 177. stav 4. i član 404. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Djelimicni doprinos trece osobe nastanku štete ne oslobada imaoca opasne stvari od odgovornosti za štetu buduci da isti u tom slucaju odgovara solidarno s trecom osobom, a to znaci da odgovara za cijelu štetu ukoliko je ošteceni naknadu štete zahtijevao samo od njega. Kad imalac opasne stvari naknadi cjelokupnu štetu oštecenom stice regresno pravo prema trecoj osobi koja je djelimicno doprinijela nastanku štete, srazmjerno udjelima u nastanku štete.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 25 0 P 012679 10 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 25 0 P 012679 10 Rev od 17.05.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 58 Građenje i rudarstvo

Nema odgovornosti rudnika za objekat sagrađen na već proglašenom rudnom polju bez mišljenja rudnika

Pravni osnovČlan 177. Zakona o obligacionim odnosima; Član 74. stav 1. Osnovnog zakona o rudarstvu; Član 22. stav 1. Zakona o izgradnji stambenih i gospodarskih objekata na selu

Sentenca

Ne postoji odštetna odgovornost rudnika ukoliko je stambeni objekat, bez pribavljenog mišljenja rudarskog preduzeca o mogucnosti preduzimanja gradnje objekta, sagraden na podrucju koje je u vrijeme gradnje vec bilo proglašeno rudnim poljem.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 70 0 P 000460 10 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 70 0 P 000460 10 Rev od 24.02.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 59 Saobraćajne nezgode i osiguranje

Član 178. ZOO propisuje mješoviti sistem odgovornosti za udes motornih vozila u pokretu

Pravni osnovČlan 178. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Odredbe člana 178. ZOO propisuju mješovit sistem regulisanja odgovornosti za štete nastale u slucaju udesa izazvanog motornim vozilima u pokretu.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 64 0 P 005900 09 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 64 0 P 005900 09 Rev od 11.01.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 60 Ratna šteta i akti terora

Odgovornost Federacije za štetu od terorističkih akata je izvorna i ne zavisi od toga da li je štetnik poznat

Pravni osnovČlan 180. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Odgovornost Federacije Bosne i Hercegovine za štetu nastalu uslijed teroristickih akata je izvorna, primarna i neposredna, tako da ona postoji neovisno o tome da li je štetnik poznat, dostupan organima gonjenja, krivicno gonjen ili oglašen krivim.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 53 0 P 001538 09 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 53 0 P 001538 09 Rev od 22.02.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 61 Visina i obim naknade

Naknada za tuđu njegu i pomoć pripada i kad je pomoć pružena besplatno od porodice

Pravni osnovČlan 195. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Ošteceni ima pravo na naknadu štete za tudu njegu i pomoc i ukoliko mu je ta pomoc pružena besplatno od strane članova njegove porodice.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 70 0 P 000319 09 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 70 0 P 000319 09 Rev od 08.03.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 62 Nematerijalna šteta

Orijentacioni kriteriji nisu matematička formula: odlučivanje o nematerijalnoj šteti je suđenje po pravičnosti

Pravni osnovČlan 200. Zakona o obligacionim odnosima; Orijentacioni kriteriji Vrhovnog suda Federacije BiH za naknadu nematerijalne štete

Sentenca

Orijentacioni kriteriji Vrhovnog suda f BiH nisu matematicka formula koja pukim automatizmom služi za utvrdivanje i izracunavanje pravicne novcane naknade, jer odlucivanje o iznosu nematerijalne štete jeste sudenje u kojem se primjenjuje pravni standard pravicnosti pri odmjeravanju novcane odštete.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 36 0 P 005883 10 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 36 0 P 005883 10 Rev od 08.09.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 63 Nematerijalna šteta

Primanja po osnovu izuzetnog materijalnog obezbjeđenja ne uračunavaju se u pravičnu naknadu

Pravni osnovČlan 200. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Lična primanja tužitelja po osnovu izuzetnog materijalnog obezbjedenja ne uracunavaju se u pravicnu novcanu naknadu za pretrpljene duševne bolove zbog umanjenja životne aktivnosti.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 28 0 P 000269 11 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 28 0 P 000269 11 Rev od 08.09.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 64 Pritvor i lišenje slobode

Za naknadu zbog neosnovanog pritvora mjerodavan je ZKP u primjeni pri okončanju krivičnog postupka

Pravni osnovČlan 200. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

U sporovima za naknadu štete zbog neosnovanog pritvaranja primjenjuje se Zakon o krivičnom postupku koji je u primjeni u vrijeme okoncanja krivicnog postupka, a ne zakon koji je bio u primjeni u vrijeme lišavanja slobode, jer se osnovanost lišavanja slobode ocjenjuje prema krajnjem ishodu krivicnog postupka.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHRješenje broj 70 0 P 000995 10 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Rješenje broj 70 0 P 000995 10 Rev od 27.09.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 65 Opšta pravila odgovornosti

Solidarna odgovornost više štetnika kad se udjeli u šteti ne mogu utvrditi

Pravni osnovČlan 206. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Kad je više lica svojim radnjama prouzrokovalo štetnu posljedicu, ali ni jedna od tih radnji sama za sebe ne bi dovela do nastanka ukupne štete, štetnici odgovaraju solidarno ako su štetu prouzrokovali djelujuci zajedno ili nezavisno jedan od drugoga, ako se ne mogu utvrditi njihovi udjeli u uzrokovanoj šteti.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 56 0 P 017502 10 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 56 0 P 017502 10 Rev od 12.07.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 66 Zastara

Zastara sukcesivne štete: naknada se može tražiti i utuživanjem za protekli period, ne samo rentom

Pravni osnovČlan 376. i 377. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Zastarjelost zahtjeva za naknadu štete cijeni se prema propisu iz člana 376. i člana 377. ZOO bez obzira da li se naknada zahtijeva za vec nastalu štetu ili za štetu za koju je po redovnom toku stvari izvjesno da ce sukcesivno nastajati u buducnosti, kao i bez obzira da li se naknada buduce štete zahtijeva u obliku novcane rente ili u jednokratnom iznosu. Naknadu štete koja ce sukcesivno nastajati u buducnosti (izgubljeno izdržavanje, izgubljena zarada, naknada za tudu pomoc i njegu i SL.) ošteceni može ostvarivati i sukcesivnim utuživanjem naknade za protekli period, a ne samo u vidu rente. U tom slucaju rokovi zastarjelosti za prvo utuženo potraživanje racunaju se po odredbama člana 376. odnosno člana 377 ZOO, a za svako slijedece utuženo potraživanje tece novi rok zastarjelosti od dana kad je prethodni spor okoncan (član 392. stav 3. ZOO).

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 53 0 P 001561 09 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 53 0 P 001561 09 Rev od 27.01.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 67 Zastara

Duži zastarni rok iz člana 377. ZOO samo kad je krivični postupak vođen protiv štetnika

Pravni osnovČlan 377. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Primjeni odredbe člana 377. ZOO ima mjesta samo kada je krivicni postupak voden protiv štetnika, a ne i u slucaju vodenja krivicnog postupka protiv oštecenog.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 64 0 P 006689 11 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 64 0 P 006689 11 Rev od 23.08.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 68 Zastara

Zastaru prekidaju samo pravna sredstva koja okončavaju sporni materijalnopravni odnos

Pravni osnovČlan 388. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Tok zastarjelosti, u pravilu, prekidaju samo ona pravna sredstva koja istovremeno okoncavaju sporni materijalnopravni odnos i omogucavaju ostvarenje prava za koje je zastarjelost bila u toku.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 58 0 Ps 902484 09 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 58 0 Ps 902484 09 Rev od 27.09.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 69 Kleveta

Građanin koji lično potpiše izjavu u novinama smatra se autorom klevete

Pravni osnovČlan 6. stav 2. Zakona o zaštiti od klevete

Sentenca

Kad je tuženi, kao gradanin, dao izjavu u novinama i pri tome licno potpisao sporni tekst, onda se takvo davanje izjave izjednacava s pisanjem u novinama i ima smatrati klevetom iznesenom u sredstvima javnog informisanja, pa se takvo lice ima smatrati i autorom u smislu člana 6. stav 2. z akona o zaštiti od klevete.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 22 0 P 014430 11 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 22 0 P 014430 11 Rev od 16.06.2011. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 70 Opasna stvar i opasna djelatnost

Zakon o službi u oružanim snagama ne isključuje odgovornost tužene kao imaoca opasne stvari

Pravni osnovČlan 154. Zakona o obligacionim odnosima; Član 89. stav 1. Zakona o službi u oružanim snagama HR HB

Sentenca

Odredbe Zakona o službi u oružanim snagama, koje regulišu odgovornost tužene za radnje vojne osobe u vezi s obavljanjem službe, ne isključuju sve ostale zakonske osnove odgovornosti, pa tako ni odgovornost tužene kao imaoca opasne stvari.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-09-000522 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-09-000522 od 04.05.2010. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 71 Izgubljena korist

Izmakla korist traži dokaz namjere i izvjesnosti ostvarenja dobitka, ne samo mogućnost

Pravni osnovČlan 155. i 189. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Da bi osnovano mogao ostvariti pravo na naknadu izmakle koristi oštećeni u postupku mora dokazati izmakli dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom toku stvari ili posebnim okolnostima, tako da za ostvarivanje naknade štete sa osnova izmakle koristi nije dovoljno samo postojanje mogućnosti ostvarivanja koristi, već i namjera i izvjesnost ostvarivanja koristi.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-09-001190 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-09-001190 od 01.04.2010. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 72 Odgovornost države i organa

Odgovornost pravnog lica za organ: nezakonit rad, ne i pogrešno tumačenje propisa

Pravni osnovČlan 172. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Da bi ostvario pravo na naknadu štete od pravnog lica, po pravilima o odgovornosti za drugog, oštećeni mora da dokaže, pored opštih uslova za građansko pravnu odgovornost, da je štetu pričinio organ pravnog lica nezakonitim ili nepravilnim radom u vršenju svojih funkcija. Dgovornost pravnog lica uslovljena je neprimjenjivanjem ili pogrešnim primjenjivanjem određenih propisa, osim ako je riječ o pogrešnom tumačenju propisa.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 58 0 P 900874 08 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 58 0 P 900874 08 Rev od 01.12.2009. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 73 Građenje i rudarstvo

Odgovornost općine za gradnju dopuštenu bez odobrenja u zoni klizišta

Pravni osnovČlan 172. i 207. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Ukoliko je organ općine svojim ponašanjem (činjenjem ili nečinjenjem) doveo do toga da investitoru dozvoli izgradnju bez odobrenja za građenje i bez provedenog geotehničkog ispitivanja lokacije predviđene za gradnju, iako je prema okolnostima slučaja znao da se ta lokacija nalazi u zoni umirenog klizišta i da je stoga potrebno izvršiti geomehanička ispitivanja svojstava tla na kome se gradi, pa u toku gradnje dođe do oštećenja imovine trećih lica, postoji odgovornost općine zbog nezakonitog i nepravilnog rada njenih organa u smislu člana 172. stav 1. ZOO. Postojanje odštetne odgovornosti investitora i izvođača radova u smislu člana 207. ZOO ne oslobađa općinu njene odštetne odgovornosti u smislu člana 172. stav 1. ZOO.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-09-001482 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-09-001482 od 28.01.2010. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 74 Opasna stvar i opasna djelatnost

Ko iznajmljeno teretno vozilo koristi u svoje ime i za svoj račun, imalac je opasne stvari

Pravni osnovČlan 174. i 176. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Lice kome je vlasnik iznajmio svoje teretno motorno vozilo i koje je to vozilo koristilo u svoje ime i za svoj račun, smatra se imaocem tog vozila, kao opasne stvari, neovisno o tome da li se radilo o iznajmljivanju na kraće ili duže vrijeme.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-08-000191 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-08-000191 od 12.03.2009. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 75 Doprinos oštećenog

Visina doprinosa oštećenog cijeni se prema svim okolnostima, posebno postupanju po zakonu

Pravni osnovČlan 177. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Visina doprinosa oštećenog u nastaloj šteti se cijeni s obzirom na sve utvrđene okolnosti slučaja, a posebno na okolnost da li je oštećeni postupao u skladu sa zakonskim obavezama.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 58 0 Ps 901071 08 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 58 0 Ps 901071 08 Rev od 11.02.2010. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 76 Saobraćajne nezgode i osiguranje

Treća lica u sudaru više vozila mogu tražiti naknadu od svakog imaoca pojedinačno ili solidarno

Pravni osnovČlan 178. stav 4. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Treća lica, koja pretrpe štetu u sudaru dva ili više motornih vozila u pokretu, naknadu štete mogu da traže od svakog imaoca motornog vozila pojedinačno ili od svih imalaca solidarno, bez obzira na njihovu krivicu za štetni događaj, osim ukoliko postoje okolnosti koje isključuju njihovu objektivnu odgovornost.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 56 0 P 012963 09 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 56 0 P 012963 09 Rev od 25.03.2010. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 77 Visina i obim naknade

Uništen stambeni objekat: uspostavljanje stambene situacije kakva je bila prije štete

Pravni osnovČlan 185. stav 3. i član 190. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Oštećeni kome je uništen stambeni objekat u kojem je živio prije štetnog događaja ima pravo da mu se pri naknade štete uspostavi materijalna i stambena situacija kakva je postojala prije prouzrokovanja štete.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 51 0 P 002180 09 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 51 0 P 002180 09 Rev od 25.03.2010. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 78 Izgubljena korist

Izgubljena korist od poslovnog prostora tek od kad posjednik postane nesavjestan

Pravni osnovČlan 189. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Naknadu štete sa osnova izgubljene koristi zbog nemogućnosti korištenja poslovnog prostora tužitelj može osnovano zahtijevati samo od momenta kada je tuženi postao nesavjestan posjednik tog poslovnog prostora. Ukoliko stranke nisu ugovorile rok vraćanja poslovnog prostora, tuženi je savjestan posjednik sve do momenta dok ga tužitelj ne pozove da mu preda u posjed poslovni prostor.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-07-000995-10/08 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-07-000995-10/08 od 19.05.2009. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 79 Doprinos oštećenog

Prigovor isključive odgovornosti oštećenog uključuje i prigovor podijeljene odgovornosti

Pravni osnovČlan 192. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Prigovor isključive odgovornosti oštećenog za štetni događaj uključuje u sebi i prigovor podjeljene odgovornosti.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-09-000131 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-09-000131 od 30.03.2010. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 80 Doprinos oštećenog

Omjer podijeljene odgovornosti iz ranije presude nije presuđena stvar u kasnijoj parnici

Pravni osnovČlan 192. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Zaključak o postojanju i omjeru podijeljene odgovornosti zauzet u ranijoj pravomoćnoj presudi nema značaj presuđene stvari u pogledu tog pravnog pitanja u drugoj kasnijoj parnici, pa i ukoliko se radi o sporu između istih stranaka i povodom zahtjeva iz istog štetnog događaja.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-09-000049 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-09-000049 od 02.02.2010. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 81 Saobraćajne nezgode i osiguranje

Regres austrijskog zavoda za socijalno osiguranje ocjenjuje se po propisima BiH

Pravni osnovČlan 194. Zakona o obligacionim odnosima; Član 13. stav 1. i član 33. stav 1. Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Austrije o socijalnom osiguranju

Sentenca

Kada ustanova socijalnog osiguranja (zavod za penziono osiguranje iz Austrije, kao regionalna bolesnička kasa nadležna prema mjestu prebivališta ili boravka osiguranika) potražuje od štetnikovog bosansko-hercegovačkog osiguravatelja učinjene izdatke u vezi sa pripadajućim pravima za slučaj smrti svoga osiguranika (isplaćene porodične penzije), onda se u smislu člana 33. stav 1. sporazuma između Bosne i Hercegovine i republike Austrije o socijalnom osiguranju pravo oštećenog ocjenjuje po bosansko-hercegovačkim propisima.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-08-000868 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-08-000868 od 08.09.2009. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 82 Visina i obim naknade

Troškovi liječenja se naknađuju ako su nastali otklanjanjem posljedica povrede koju je prouzrokovao štetnik

Pravni osnovČlan 195. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Da bi tužitelj mogao osnovano potraživati naknadu troškova liječenja dužan je u postupku dokazati da su potraživani troškovi nastali tokom liječenja kojim se otklanjaju posljedice tjelesne povrede (ili narušenog zdravlja) koju mu je prouzrokovao štetnik.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-08-000632 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-08-000632 od 13.10.2009. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 83 Izgubljena korist

Manja zarada na drugom radnom mjestu zbog povrede naknađuje se i nakon otkaza kod prvog poslodavca

Pravni osnovČlan 195. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Odgovorno lice (društvo za osiguranje) dužno je tužitelju naknaditi materijalnu štetu zbog manje ostvarene zarade na drugom radnom mjestu, koja je posljedica tjelesne povrede uslijed koje tužitelj ne može više obavljati svoje dotadašnje poslove varioca, i u situaciji ako je tužitelju naknadno prestao radni odnos zbog teže povrede radne dužnosti kod poslodavca kod koga je bio zaposlen u vrijeme nastanka štetnog događaja, a u međuvremenu je zasnovao radni odnos kod drugog poslodavca.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-08-001255 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-08-001255 od 10.03.2010. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 84 Nematerijalna šteta

Naknada za tjelesno oštećenje iz invalidskog osiguranja utiče na visinu, ali ne isključuje nematerijalnu štetu

Pravni osnovČlan 200. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Pravo na naknadu za tjelesno oštećenje, koju oštećeni prima po osnovu invalidskog osiguranja, utiče na određivanje visine iznosa pravične novčane naknade za duševne bolove zbog umanjenja životne aktivnosti, ali ne isključuje pravo oštećenog na ovaj vid nematerijalne štete.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-09-000019 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-09-000019 od 04.03.2010. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 85 Zastara

Zastara štete zbog povrede ugovora: rokovi za zastaru povrijeđene obaveze

Pravni osnovČlan 376. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Na pitanje zastare naknade štete nastale povredom ugovorne obaveze primjenjuju se zastarni rokovi određeni za zastaru obaveze čijom je povredom šteta nastala.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-09-001190 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-09-001190 od 01.04.2010. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 86 Saobraćajne nezgode i osiguranje

Prijava štete jednom osiguravaču ne čini tužbu protiv drugog osiguravača neosnovanom

Pravni osnovČlan 82. Zakona o osiguranju imovine i lica

Sentenca

Okolnost da je oštećeni prijavu za štetu prouzrokovanu krivicom neosituranog mogornog vozila podnio jednom osiguravajućem društvu, a tužbu za naknadu štete povodom istog štetnog događaja kasnije podnio protiv drugog osiguravajućeg društva, ne čini, sama po sebi, osnovani tuženikov prigovor nedostatka pasivne legitimacije.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 51 0 P 019366 09 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 51 0 P 019366 09 Rev od 20.05.2010. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 87 Opšta pravila odgovornosti

Šteta od više sile nije zaštićena pravom na mirno uživanje imovine

Pravni osnovČlan 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i član 1. Protokola 1

Sentenca

Oštećenje ili uništenje imovine koje je prouzrokovano isljučivo djelovanjem više sile nije zaštićeno pravom na mirno uživanje imovine iz člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, odnosno člana 1. protokola 1. uz evropsku konvenciju.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-08-001072 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-08-001072 od 17.12.2009. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 88 Građenje i rudarstvo

Štetni uticaji sa susjedne nekretnine: naknada samo ako prelaze uobičajene granice

Pravni osnovČlan 156. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Vlasnik nekretnine koja je izložena negativnim uticajima sa susjedne nekretnine (smanjenje osuncanosti i preglednosti) ima pravo na naknadu štete samo u slucaju ako ti uticaji po svom intenzitetu u znatnoj mjeri ogranicavaju njegova vlasnicka prava, odnosno prelaze uobicajene granice. Pod štetom koja prelazi uobicajne granice, kada je u pitanju porodicna kuca, podrazumijeva se takav obim štetnih posljedica koje pod konkretnim okolnostima djeluju tako da ugroženiobjekat za vlasnika gubi svoju upotrebnu vrijednost, ili znatno smanjuju njegovu prometnu vrijednost.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-09- 000477 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-09- 000477 od 01.07.2010. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 89 Opasna stvar i opasna djelatnost

Vojna misija je opasna djelatnost: Federacija odgovara pripadniku vojske objektivno

Pravni osnovČlan 173. i 174. Zakona o obligacionim odnosima; Član 202. stav 1. i 2. Zakona o odbrani Federacije Bosne i Hercegovine; Član 110. Zakona o radnim odnosima i plaćama službenika organa uprave

Sentenca

Vojna misija se odvija pod okolnostima sa povecanim rizikom od opasnosti nastupanja štete, pa federacija BiH odgovara za štetu nastalu pripadniku vojske f BiH, kao ucesniku vojne misije, po pravilima objektivne odgovornosti za opasnu djelatnost.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHRješenje broj 64 0 P 001136 09 Rev od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Rješenje broj 64 0 P 001136 09 Rev od 23.11.2010. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 90 Nematerijalna šteta

Pojam naročito teškog invaliditeta

Pravni osnovČlan 201. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Narocito teški invaliditet pretpostavlja teško i trajno tjelesno ili duševno oštecenje zdravlja neke osobe zbog kojeg ta osoba nije sposobna samostalno obavljati osnovne životne potrebe.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-09- 000882 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-09- 000882 od 06.07.2010. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 91 Saobraćajne nezgode i osiguranje

Solidarna odgovornost učesnika nezgode prema trećem licu i odgovornost dva osiguravača

Pravni osnovČlan 206. stav 1. i 3. Zakona o obligacionim odnosima; Član 73. i 82. Zakona o osiguranju imovine i osoba

Sentenca

Postoji solidarna odgovornost za štetu ucesnika u saobracajnoj nezgodi koji su štetu prouzrokovali trecem licu radeci nezavisno jedan od drugog, a njihovi udjeli u prouzrokovanoj šteti se ne mogu utvrditi. Pri tome, odštetna odgovornost jednog osiguravajuceg društva sa osnova odredbe člana 82. Zakona o osiguranju imovine i osoba ne iskljucuje odštetnu odgovornost drugog osiguravajuceg društva sa osnova odredbe člana 73. istog zakona.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-09- 000354 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-09- 000354 od 21.06.2010. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 92 Saobraćajne nezgode i osiguranje

Šteta od neosiguranog vozila: mjerodavna je suma osiguranja koja bi morala biti ugovorena

Pravni osnovČlan 76. i 82. Zakona o osiguranju imovine i osoba

Sentenca

Za odštetnu odgovornost zajednice osiguranja, i u slucaju kada je štetu prouzrokovalo neosigurano vozilo, odlucna je visina sume osiguranja koja bi morala biti ugovorena za putnicko motorno vozilo u casu štetnog dogadaja.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHRješenje broj 070-0-Rev-09- 000718 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Rješenje broj 070-0-Rev-09- 000718 od 14.09.2010. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 93 Opšta pravila odgovornosti

Korištenje vlastitog prava može biti štetna radnja ako predstavlja izvor opasnosti

Pravni osnovČlan 16. u vezi sa članom 156. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Korištenje vlastitog prava (dozvoljeno korištenje javnog puta) može predstavljati štetnu radnju ukoliko to vršenje prava predstavlja izvor opasnosti štete i ako je lice koje se koristilo svojim prvom propustilo preduzeti mjere za zaštitu imovine drugih lica.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-08-000498 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-08-000498 od 02.06.2009. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 94 Visina i obim naknade

Amortizacija se odbija od totalne štete samo ako objekat nije dom oštećenog

Pravni osnovČlan 154. i 190. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Od utvrđenog iznosa totalne materijalne štete odbija se iznos amortizacije uništenog građevinskog objekta ukoliko se radi o objektu koji ne predstavlja dom oštećenog.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-08-000185 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-08-000185 od 26.03.2009. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 95 Građenje i rudarstvo

Odobrenje za građenje bez geomehaničkog ispitivanja tla je nepravilan rad organa uprave

Pravni osnovČlan 172. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Izdavanjem odobrenja za građenje nadležni organ uprave garantuje sigurnost građenja na odobrenoj lokaciji, pa propust nadležnog organa uprave da u postupku izdavanja navedenog odobrenja zatraži preduzimanje istraživačkih radova radi utvrđivanja geološkog sastava tla i njegove nosivosti i stabilnosti (geomehaničko ispitivanje tla) predstavlja nezakonit i nepravilan rad u smislu odredbe člana 172. stav 1. ZOO.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-08-000552 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-08-000552 od 03.09.2009. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 96 Opasna stvar i opasna djelatnost

Električna mašina za mljevenje mesa je opasna stvar

Pravni osnovČlan 173. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Električna mašina za mljevenje mesa predstavlja opasnu stvar pa za štetu koja potiče od te mašine odgovara njen imalac (vlasnik mesnice) po principu objektivne odgovornosti.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-08-000194 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-08-000194 od 23.04.2009. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 97 Doprinos oštećenog

Doprinos jedanaestogodišnjeg oštećenika koji je prelazio prugu na nedozvoljenom mjestu

Pravni osnovČlan 177. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Oštećeni, koji je povrijeđen udarom lokomotive za vrijeme dok je prelazio prugu na frekventnoj željezničkoj stanici, na mijestu koje nije predviđeno kao pružni prolaz, doprinio je nastanku štetnog događaja jer je u životnoj dobi od 11 godina mogao je zaključiti da prelazi prugu na nedozvoljenom mjestu od koga postoji povećan rizik nastanka štete, tim više što je od osoblja škole, kao i ostali učenici, bio upoznat i upozoravan na rizike takvog ponašanja.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-08-001649 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-08-001649 od 10.02.2009. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 98 Ratna šteta i akti terora

Podmetnut požar bez političkog motiva nije akt terora za koji odgovara Federacija

Pravni osnovČlan 180. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Svaki akt nasilja, u koji svakako spada i podmetanje požara, ne može se smatrati aktom nasilja ili terora u smislu odredbe člana 180. ZOO iz kojeg bi proizilazila posebna odgovornost federacije BiH, tako da ista ne odgovara za štetu nastalu požarom podmetnutim od strane nepoznatog lica ukoliko takav akt nasilja nije usmjeren na rušenje federacije, njenog ustavnog poretka ili njenih najviših organa, odnosno ukoliko takav akt nasilja nije motivisan političkim pobudama.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-08-000558 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-08-000558 od 07.05.2009. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 99 Izgubljena korist

Nemogućnost težih poljoprivrednih poslova bez gubitka zarade nije materijalna šteta

Pravni osnovČlan 195. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Dokazana okolnost da tužitelj zbog povrede nije u mogućnosti obavljati teže poljoprivredne poslove, kojima se nesporno bavio kao dopunskim radom prije povrijeđivanja, same po sebi, u odsustvu gubitka zarade ili izdataka iz imovine, ne stvaraju osnov za dosuđenje naknade materijalne štete po odredbi člana 195. stav 2. ZOO-a.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-08-000438 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-08-000438 od 09.04.2009. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 100 Građenje i rudarstvo

Naručilac radova utvrđuje se i bez pismenog ugovora o građenju

Pravni osnovČlan 207. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Za mogućnost utvrđivanja činjenice koje lice je bilo naručilac odnosno izvođač izvedenih građevinskih radova nije neophodan uslov postojanje pismenog ugovora o građenju u smislu člana 630. ZOO, već se ta činjenica, u odsustvu pismenog ugovora o građenju, kao faktičko pitanje može utvrditi i drugim dokaznim sredstvima. Za pravilnu primjenu odredbe člana 207. ZOO odlučno je samo da li je šteta na nekretnini nastala u vezi sa izvođenjem radova, pa se prvotužena, kao stvarni naručilac tih radova, ne može osloboditi obaveze naknade štete okolnošću da su radovi eventualno izvedeni na regionalnoj cesti za čije održavanje i rekonstrukciju su nadležni kantonalni organi.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-07-001839 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-07-001839 od 05.02.2009. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 101 Građenje i rudarstvo

Izvođač odgovara za štetu na nekretnini bez obzira na registraciju i odobrenja

Pravni osnovČlan 207. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Za postojanje odštetne odgovornosti izvođača radova za štetu nastalu na nekretnini bez uticaja je okolnost da li je izvođač registrovan za izvođenje građevinskih radova i da li je te radove obavio bez odobrenja nekog njemu nadređenog organa.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-07-001839 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-07-001839 od 05.02.2009. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 102 Odgovornost države i organa

Tužba za naknadu štete protiv sudije zbog nepravilnog rada odbacuje se kao nedopuštena

Sentenca

Tužba radi naknade štete protiv sudije zbog nezakonitog ili nepravilnog rada ima se odbaciti kao nedopuštena.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHZaključak od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Zaključak od 26.10.2009. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 103 Opšta pravila odgovornosti

Sječa stabala po odobrenju javnog preduzeća: nema krivice fizičkog lica

Pravni osnovČlan 154. stav 1. u vezi sa članom 158. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Kod utvrđenja da je prvotuženi, kao fizičko lice, izvršio sječu tačno označenih stabala na osnovu odobrenja drugotuženog, kao ovlaštenog javnog preduzeća za gazdovanje šumom, na strani prvotuženog nema odgovornosti po osnovu krivice za prouzrokovanu štetu.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-07-000570 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-07-000570 od 15.07.2008. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 104 Pritvor i lišenje slobode

Bez pritvora nema naknade štete zbog neosnovanog lišenja slobode

Pravni osnovČlan 154., 155. i 200. Zakona o obligacionim odnosima u vezi sa članom 437. stav 3. i 439. stav 1. a) Zakona o krivičnom postupku

Sentenca

Šteta zbog neosnovanog lišenja slobode uvijek potiče iz neopravdanog pritvora, pa ukoliko tužitelj nije bio u pritvoru to mu ne pripada naknada štete po osnovu odredbe člana 439. stav 1. a) ZKP.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-07-001068 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-07-001068 od 08.05.2008. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 105 Saobraćajne nezgode i osiguranje

Ugovarač osiguranja ne može tražiti otkupnu vrijednost police bez pristanka osiguranika

Pravni osnovČlan 154., 155., 158., 206., 946. stav 3., 954. stav 3., 957. stav 2. i 959. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Ugovarač osiguranja ne može tražiti otkupnu vrijednost police osiguranja bez znanja i pristanka osiguranika ako je određivanje korisnika postalo neopozivo. Pri tome je nebitno iz čijih sredstava su plaćane premije.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-07-001079 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-07-001079 od 11.09.2008. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 106 Ratna šteta i akti terora

Kuća oštećena djelovanjem tenka postavljenog pored nje nije ratna šteta

Pravni osnovČlan 154. stav 2. i član 174. Zakona o obligacionim odnosima; Član 53. i 87. Uredbe o kriterijima i normativima raspoređivanja građana i materijalnih sredstava u oružane snage i druge potrebe odbrane

Sentenca

Ne radi se o ratnoj šteti ukoliko je tužiočeva porodična kuća mobilisana tokom rata za potrebe armije r BiH, koja je pored te kuće za vrijeme rata i izvođenja borbenih dejstava postavila tenk, uslijed čijeg je djelovanja porodična kuća postala statički nestabilna i fizički oštećena.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-06-000265 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-06-000265 od 26.02.2008. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 107 Opasna stvar i opasna djelatnost

Mina je opasna stvar: propust uklanjanja izvora opasnosti čini imaoca objektivno odgovornim

Pravni osnovČlan 173. i 174. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Mina predstavlja opasnu stvar, pa propust imaoca te stvari da ukloni izvor opasnosti nastanka štete koja potiče od te stvari čini istog objektivno odgovornim za naknadu štete. Smatra se da šteta potiče od opasne stvari, izuzev ako se dokaže da ta stvar nije prouzrokovala štetu.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-07-001228 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-07-001228 od 07.10.2008. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 108 Opasna stvar i opasna djelatnost

Uzročnost ne mora biti samo neposredna veza posljednjeg uzroka i štete

Pravni osnovČlan 173., 174. stav 1. i 177. stav 2. i 3. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Uzročnost kao pretpostavka odštetne odgovornosti ne mora postojati samo i isključivo kao neposredna veza između posljednjeg uzroka i štetne posljedice, jer je moguće da je taj posljednji uzrok, zbog kojeg štetnik inače ne bi snosio odgovornost za štetu, izazvan onim uzrokom zbog čijeg učinka štetnik odgovara za štetu.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-07-000098 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-07-000098 od 22.05.2008. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 109 Saobraćajne nezgode i osiguranje

Vozilo zaustavljeno radi izbjegavanja sudara je vozilo u pokretu

Pravni osnovČlan 178., 206. i 414. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

U slučaju udesa izazvanog motornim vozilima u pokretu imaoci motornih vozila odgovaraju jedan drugom za prouzrokovanu štetu srazmjerno svojim skrivljenim doprinosima. Motorno vozilo zaustavljeno u saobraćaju radi izbjegavanja sudara sa drugim motornim vozilom u pokretu jeste također motorno vozilo u pokretu, jer se vozilo upotrebljava uključivanjem u javni saobraćaj, pri čemu nije odlučno da li je ono u pokretu ili miruje. Stoga se vlasnik takvog motornog vozila, koje je također sudjelovalo u saobraćajnoj nezgodi, ne može prema drugim imaocima motornih vozila, učesnicima iste saobraćajne nezgode, smatrati trećim licem, kojem bi drugi učesnici saobraćajne nezgode odgovarali po principu uzročnosti i solidarnosti.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-07-001548 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-07-001548 od 02.12.2008. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 110 Građenje i rudarstvo

Rizik građenja na eksploatacionom polju prelazi i na sticaoca objekta

Pravni osnovČlan 185. i 189. Zakona o obligacionim odnosima; Član 59. Osnovnog zakona o rudarstvu

Sentenca

Rizik građenja na lokaciji koja se nalazi u okviru proglašenog eksploatacionog polja, bez prethodno pribavljenog mišljenja rudarskog preduzeća o mogućnosti građenja objekta s obzirom na rudarske radove, prelazi sa graditelja i na lice koje je takav objekat steklo pravnim poslom od graditelja.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-07-000559 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-07-000559 od 03.07.2008. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 111 Kleveta

Propuštanje zahtjeva iz člana 8. Zakona o zaštiti od klevete ne znači gubitak sudske zaštite

Pravni osnovČlan 200. Zakona o obligacionim odnosima; Član 8. i 10. Zakona o zaštiti od klevete Federacije Bosne i Hercegovine

Sentenca

NEPOSTUPANJE PO ODREDBI ČLANA 8. ZAKONA O ZAŠTITI OD KLEVETE FBiH PRIJE PODNOŠENJA TUŽBE NE ZNAČI GUBITAK PRAVA NA SUDSKU ZAŠTITU.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-07-000954 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-07-000954 od 23.10.2008. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 112 Ratna šteta i akti terora

Za krađu na imovini napuštenoj 1996. ne odgovaraju ni Federacija, ni kanton, ni općina

Pravni osnovČlan 154. i 180. Zakona o obligacionim odnosima; Član 7., 9. i 11. Zakona o privremeno napuštenim nekretninama u svojini građana; Član 17. d. stav 3. Zakona o prestanku primjene Zakona o privremeno napuštenim nekretninama u svojini građana

Sentenca

ZA ŠTETU NA IMOVINI, KOJU JE VLASNIK NAPUSTIO 1996. god. USLJED NESIGURNIH PORATNIH OKOLNOSTI, NASTALU KRAĐOM I RAZBOJNIŠTVOM OD STRANE NEPOZNATNIH LICA, NE ODGOVARAJU NI FEDERACIJA, NI KANTON, NI OPĆINA.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-06-000859 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-06-000859 od 08.05.2007. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 113 Opasna stvar i opasna djelatnost

Vozilo "pauk" i njegova klizava platforma su opasna stvar

Pravni osnovČlan 173., 174. i 177. stav 1., 2. i 3. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Vozilo „Pauk“ u radu i njegova klizava platforma predstavljaju opasnu stvar, pa je njegov vlasnik odgovoran za štetu po principu objektivne odgovornosti.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-06-000939 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-06-000939 od 23.08.2007. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 114 Saobraćajne nezgode i osiguranje

Za udes zbog zaleđenog kolovoza solidarno odgovaraju održavalac puteva i direkcija cesta

Pravni osnovČlan 262. Zakona o obligacionim odnosima; Član 5. stav 1. poglavlje IX Ustava Federacije BiH; Član 60. stav 1. Zakona o putevima; Član 18. stav 1. Uredbe o cestama HZ HB

Sentenca

Za štetu u saobraćajnom udesu nastalu zbog zaleđenog kolovoza odgovaraju solidarno preduzeće za održavanje puteva i direkcija cesta Federacije Bosne i Hercegovine.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-06-000659 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-06-000659 od 10.07.2007. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 115 Šteta na radu

Odgovornost poslodavca za štetu na radu: krivica ili opasna stvar

Pravni osnovČlan 154. stav 1. i 2., 173. i 174. Zakona o obligacionim odnosima; Član 85. Zakona o radu

Sentenca

Za štetu na radu po odredbama člana 154. stav 1. ZOO poslodavac odgovara zaposleniku ako je šteta posljedica propusta u zaštiti na radu ili nekoj drugoj protupravnoj radnji poslodavca, a za štetu po odredbama člana 154. stav 2. ZOO poslodavac odgovora u slučaju kada je šteta nastala u vezi sa opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj Rev-1172/05 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj Rev-1172/05 od 03.10.2006. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 116 Zastara

Sukcesivna šteta zastarijeva pod uslovima iz člana 376. i 377. ZOO

Pravni osnovČlan 155., 372., 376., 377. i 388. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Potraživanje naknade sukcesivno nastale štete zastarjeva u uslovima iz člana 376. i 377. Zakona o obligacionim odnosima

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj Rev-1169/05 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj Rev-1169/05 od 14.09.2006. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 117 Građenje i rudarstvo

Šteta od opštekorisne djelatnosti s dozvolom naknađuje se samo iznad normalnih granica

Pravni osnovČlan 156. Zakona o obligacionim odnosima; Član 9. Zakona o vlasničko-pravnim odnosima

Sentenca

Osoba koja pretrpi štetu zbog vršenja opšte-korisne djelatnosti za koju je dobijena dozvola od nadležnog organa, može tražiti naknadu štete koja prelazi normalne granice.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj Rev-663/04 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj Rev-663/04 od 22.11.2005. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 118 Izgubljena korist

Izgubljena zarada od poljoprivrede zbog nesposobnosti za rad

Pravni osnovČlan 195. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Oštećeniku pripada pravo na naknadu štete u vidu izgubljene zarade ako zbog nesposobnosti za rad izazvane povredom nije u mogućnosti ostvariti onu materijalnu korist od poljoprivredne djelatnosti koju bi izvjesno ostvario da nije nastupila nesposobnost za rad.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj Rev-512/05 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj Rev-512/05 od 13.06.2006. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 119 Nematerijalna šteta

Utvrđivanje visine satisfakcije za neimovinsku štetu je primjena materijalnog prava

Pravni osnovČlan 200. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Utvrđivanje visine novčane naknade (satisfakcije) za neimovinsku štetu predstavlja primjenu materijalnog prava.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj 070-0-Rev-06-000380 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj 070-0-Rev-06-000380 od 15.03.2007. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 120 Nematerijalna šteta

Pravo na naknadu neimovinske štete prelazi na nasljednike samo ako je priznato pravosnažnom presudom

Pravni osnovČlan 204. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Pravo na naknadu neimovinske štete je lično pravo oštećenog i prelazi na nasljednike samo ako je priznato pravosnažnom presudom.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj Rev-619/05 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj Rev-619/05 od 22.08.2006. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 121 Kleveta

Autor klevete je onaj ko obrađuje temu, a ne davalac izjave mediju

Pravni osnovČlan 4. tačka d) i član 6. stav 2. Zakona o zaštiti od klevete FBiH

Sentenca

Tuženi koji nije autor teksta nije pasivno legitimisan u slučaju kada je klevetničko izražavanje izneseno putem sredstva javnog informisanja. (pod autorom se ne smatra lice koje je dalo informaciju ili izjavu sredstvima javnog informisanja, već se pod autorom prema samom tekstu zakona, podrazumijeva lice koje obrađuje određenu temu u objavljenoj informaciji.)

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj Gž-155/05 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj Gž-155/05 od 22.12.2005. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 122 Kleveta

Kleveta postoji samo ako se istinitost iznesene činjenice može dokazivati

Pravni osnovČlan 10. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda; Član 3. i 4. tačka d) Zakona o zaštiti od klevete FBiH

Sentenca

DA BI IZNOŠENJE ILI PRONOŠENJE IZRAŽAVANJA U SMISLU ODREDBE ČLANA 4. TAČKA d) ZAKONA O ZAŠTITI OD KLEVETE FBIH PREDSTAVLJALO DJELO KLEVETE, NUŽNO JE DA SE ISTINITOST ILI NEISTINITOST IZNESENE ČINJENICE, ODNOSNO ČINJENIČNOG TVRĐENJA MOŽE DOKAZIVATI.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj Gž-125/05 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj Gž-125/05 od 29.09.2005. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 123 Opšta pravila odgovornosti

Sud može smanjiti ili ukinuti obavezu naknade štete gestora kod obične nepažnje

Pravni osnovČlan 222. i 191. Zakona o obligacionim odnosima

Sentenca

Sud može smanjiti obavezu naknade štete ili gestora potpuno osloboditi od obaveze ako njegova odgovornost nije teža od njegove obične nepažnje.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj Rev-479/03 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj Rev-479/03 od 24.06.2004. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 124 Kleveta

Naknada za klevetu ne traži utvrđivanje intenziteta duševnog bola i nije cenzura štampe

Pravni osnovČlan 4. tačka d), član 6. i 10. stav 1. Zakona o zaštiti od klevete FBiH; Član 10. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda; Član 31. Zakona o javnom informisanju

Sentenca

Kod dosuđenja naknade štete zbog klevete nije potrebno utvrđivati intenzitet i dužinu pretrpljenog duševnog bola oštećenog, već koliko iznesena kleveta može škoditi časti i ugledu tog lica po shvatanjima sredine u kojoj živi i opće usvojenim društvenim normama. Dosuđenjem naknade štete zbog klevete ne uvodi se cenzura štampe, jer je pravo na slobodu izražavanja i prenošenja informacija iz člana 10. stav 1. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda ograničeno, između ostalog, i zaštitom ugleda i prava drugih.

Izvor odluke

Vrhovni sud Federacije BiHPresuda broj Gž-37/04 od godine

Citat za podnesak

Vrhovni sud Federacije BiH, Presuda broj Gž-37/04 od 15.06.2004. godine, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Stav 125 Visina i obim naknade

Novi sticalac nekretnine nema pravo na naknadu za umanjenje vrijednosti nastalo prije sticanja (presuda Vrhovnog suda Republike Srpske u cijelosti)

Presuda po reviziji protiv presude Okružnog suda u Bijeljini broj 80 0 P 015970 10 Gž od 21.04.2010. godine (naknada štete zbog izgradnje trafo-stanice na nekretnini). Broj i datum presude nisu navedeni u izvoru.

Izreka

Revizija tuženog se djelimično usvaja i obje nižestepene presude djelimično preinačavaju tako da se odbija zahtjev tužitelja da se obaveže tuženi da mu na ime naknade štete isplati iznos od 7.500,00 KM sa zateznom kamatom, dok se u preostalom dijelu (u pogledu odluke kojom je tuženi obavezan da izmjesti kablovski snop i betonski stub, ogradi trafo-stanicu i otvori prilaz istoj sa druge strane i isplati tužitelju iznos od 2.800,00 KM, sa pripadajućom kamatom) revizija odbija, te se obavezuje tuženi da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka u ukupnom iznosu od 3.945,00 KM.

Tekst odluke u cijelosti (2117 riječi)

Presudom Osnovnog suda u Bijeljini broj: 80 0 P 015970 01 P od godine obavezan je tuženi da sa zemljišta tužitelja, označenog kao kč. br. 2324 i kč. broj 2325, upisanog u zk. ul. broj 1482 k.o. B. II (ranije u kk. ul. br. 1531 k.o. B. II) izmjesti izvan dvorišta vazdušni i podzemni kablovski snop koji vodi od trafo-stanice do stuba, kao i sam stub, i da zagradi trafo-stanicu BTS 10/04 kw T.3, tako što će ogradu postaviti dvoritšem tužioca na udaljenosti od 1 metar od pomenute trafo- stanice i otvoriti prilaz istoj s druge strane, sa sporednog puta.

Stavom drugim iste presude obavezan je tuženi da tužitelju naknadi štetu u ukupnom iznosu od 10.300,00 KM, sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe do isplate i da mu naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 7.170,00 KM.

Presudom Okružnog suda u Bijeljini broj: 80 0 P 015970 10 Gž od godine žalba tuženog je odbijena i prvostepena presuda potvrđena, te tuženi obavezan da tužitelju na ime troškova žalbenog postupka isplati iznos od 720,00 KM.

Blagovremenom revizijom tuženi pobija drugostepenu odluku zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da se revizija uvaži i osporena presuda ukine, te predmet vrati drugostepenom sudu na ponovno suđenje.

U odgovoru na reviziju tužitelj pobija njene navode i predlaže da se ista odbije kao neosnovana.

Revizija je djelimično osnovana.

Tokom postupka pokazalo se nespornim da je tužitelj dana godine zaključio ugovor o zamjeni nekretnina sa H. I. rođena S., na osnovu kojeg je svoje nekretnine u V. zamijenio za nekretnine u B. Temeljem ovog ugovora tužitelj je postao vlasnik nekretnina u B., koje su predmet ovoga spora. Predmetne nekretnine ranija vlasnica je napustila 1995. godine. U međuvremenu je tuženi na tim nekretninama izgradio trafo-stanicu nakon što je od Odjeljenja za ... Opštine B. dobio rješenje - odobrenje za izgradnju broj: 014/03-360-10/97 od godine. Potom je dobio i odobrenje za upotrebu izgrađene trafo-stanice (rješenje broj: 014/03-360- 7/98 od godine). Tuženi ranijem imaocu, H. I. nije, isplatio naknadu za zemljište na kojem je izgrađena trafo-stanica, iako je naprijed spomenutim rješenjem broj: 014/03-360-10/97 od godine bio obavezan da, kao investitor, riješi sve imovinsko-pravne odnose, niti je ona za tu izgradnju znala.

Kod takvog stanja stvari nižestepeni sudovi su udovoljili tužbenom zahtjevu, uz obrazloženje da je izgradnjom trafo-stanice tužitelj ometan u korištenju predmetnih nekretnina koje je stekao na pravno valjan način (pravnim poslom - ugovorom o razmjeni), pa da slijedom toga, u smislu odredbe člana 42. stav 1. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim dnosima (“Službeni list SFRJ”, br. 6/80 i 36/90, te “Službeni glasnik RS”, br. 38/03 - u daljem tekstu: ZOSPO) ima pravo zahtjevati da to ometanje, odnosno uznemiravanje prestane, na način da se izmjesti betonski stub i kablovski snop i otvori prilaz trafo-stanici sa druge strane, kako se istoj ne bi prilazilo kroz dvorište tužitelja. Pored toga su, udovoljili i zahtjevu za naknadu vrijednosti zemljišta koje zauzima predmetna trafo-stanica u iznosu od 2.800,00 KM, primjenom odredbe člana 52. stav 1. Zakona o građevinskom zemljištu („Službeni list SR BiH“, br. 34/86, 1/90, 29/90, te „Službeni glasnik RS“, br. 29/94, 23/98 i 5/99 - u daljem tekstu: ZGZ), koji je u to vrijeme bio na snazi, te zahtjevu za naknadu štete u iznosu od 7.500,00 KM, temeljem odredbe člana 154. Zakona o obligacionim odnosima („Službeni list SFRJ“, br. 29/79 do 57/89, te „Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 17/93 do 74/04 - u daljem tekstu: ZOO), zbog smanjene vrijednosti nekretnine u slučaju prodaje jer da je za tu štetu odgovoran tuženi. O visini naknade za zauzeto zemljište i za pričinjenu štetu, sudili su na osnovu podataka utvrđenih vještačenjem po vještaku građevinske struke, D. L.

Odluke nižestepenih sudova su pravilne, osim u dijelu kojim je odlučeno o naknadi štete.

Odredbom člana 42. stav 1. ZOSPO je propisano da ako treće lice neosnovano uznemiri vlasnika ili pretpostavljenog vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može tužbom zahtjevati da to uznemiravanje prestane.

Tužitelj je u k.k. ulošku br. 1531 k.o. B. II nakon provođenja ugovora o zamjeni nekretnina upisan kao nosilac trajnog prava korištenja na parcelama označenim kao k.č. br. 2324 i 2325. Stupanjem na snagu Zakona o građevinskom zemljištu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 112/06 - član 46.), on je postao vlasnik tog zemljišta na kojem je podignuta trafo-stanica i betonski stub i preko kojeg i iznad kojeg ide kablovski snop, pa je slijedom toga aktivno legitimisan u ovom sporu, bez obzira što je njihova izgradnja uslijedila prije nego što je on preuzeo u posjed predmetne nekretnine. Radi se o uznemiravanju koje traje.

Prema nalazu vještaka elektroenergetske struke, M. G. uznemiravanje tužitelja u korištenju predmetne nekretnine moguće je riješiti ograđivanjem trafo-stanice, kako bi je tuženi nesmetano koristio (održavao i intervenisao u svako doba) i otvaranjem prilaza sa sporednog puta, te izmještanjem betonskog stuba i kablovskog snopa van dvorišta tužitelja. Nalazu vještaka u ovom dijelu (prema navodima sa ročišta održanog godine, strana 2. zapisnika) tuženi nije prigovarao. Štaviše, tuženi je, nudeći poravnanje tužitelju (do čijeg zaključenja nije došlo) i sam naveo, na ročištu održanom godine, da će sa tehničkim službama razmotriti mogućnost razmještanja kabla, ali se dalje o tome nije izjašnjavao niti osporavao mogućnost izmještanja betonskog stuba i kablovskog snopa.

Iz prednjih razloga nižestepeni sudovi nisu pogriješili kada su, pozivom na odredbu člana 42. stav 1. ZOSPO, radi prestanka uznemiravanja vlasništva tužitelja, naložili izmještanje betonskog stuba i kablovskog snopa uz ograđivanje trafo-stanice na način opisan u izreci prvostepene presude.

Pozivanje tuženog na okolnost da je za izgradnju predmetne trafo-stanice dobio odobrenje od nadležnog organa i upotrebnu dozvolu, nije od uticaja na rješenje ovoga spora. Trafo-stanica, kao elektroenergetsko postrojenje je, istina, izgrađena u skladu sa građevinskom dozvolom, ali nižestepenim presudama nije ni naloženo njeno uklanjanje, nego samo ograđivanje i otvaranje prilaza sa druge strane.

Prema odredbi člana 46. stav 1. Zakona o elektroprivredi („Službeni glasnik RS“, br. 10/97) koji je bio na snazi u vrijeme građenja predmetnog elektroenergetskog postrojenja ( istu odredbu - član 93. (na koju se poziva tuženi tokom postupka) sadrži i sada važeći Zakon o električnoj energiji, „Službeni glasnik RS“, br. 66/02), elektroprivredno preduzeće ima pravo prolaza preko zemljišta na kome druga lica imaju pravo vlasništva, odnosno korištenja radi izgradnje i održavanja elektroenergetskih objekata, izgrađenih na nekretnini koja nema direktan pristup sa javnog puta. Međutim, ova odredba nije relevantna za rješenje ovoga spora kod činjenice da parcela na kojoj je izgrađena trafo-stanica ima pristup sa javnog puta zbog čega je i obavezan tuženi da istu ogradi i otvori ulaz sa tog sporednog javnog puta kako ne bi morao prolaziti kroz dvorište tužitelja. Osim toga, i pod uslovom da tog drugog pristupa nema, pravo iz citirane zakonske odredbe tuženi bi mogao, saglasno stavu 2. iste zakonske odredbe, ostvariti samo na osnovu rješenja nadležnog opštinskog organa, za koje nije utvrđeno da postoji.

Na zemljištu čiji vlasnik je postao tužitelj, temeljem ugovora o razmjeni izgrađena je trafo-stanica i ona zauzima 15 m2 tog zemljišta koje sada pripada tuženom kao vlasniku trafo-stanice koja je tu izgrađena. Naknada za to zemljište nije isplaćena ranijoj vlasnici H. I. Tuženi je suprotno tvrdio, ali to tokom postupka nije dokazao. Ona, prema utvrđenom činjeničnom stanju - koje se saglasno odredbi člana

240. stav 2. Zakona o parničnom postupku (“Službeni glasnik RS”, br. 58/03 do 49/09

- u daljem tekstu: ZPP) ne može preispitivati u postupku po reviziji - nije ni znala za tu izgradnju sve do razmjene koja je obavljena zaključenjem ugovora od godine. Sa prenosom prava vlasništva na nekretnini na novog sticaoca se prenose i

određena prava i obaveze vezane za tu nekretninu. Prema tome tužitelj je, kao novi sticalac, ovlašten da zahtjeva isplatu te naknade i tuženi je, kao lice kojem je dozvoljena izgradnja na tom zemljištu uz uslov da riješi imovinsko-pravne odnose, dužan tu naknadu isplatiti, temeljem odredbe člana 52. stav 1. u vezi sa članom 44. stav 1. ZGZ.

Pri rečenom valja istaknuti da ovo potraživanje nije zastarilo, jer se prema odredbi člana 27. stav 1. ZGZ, pravo zahtjevati naknadu za gradsko građevinsko zemljište koje je bez pravnog osnova prešlo u posjed društvenog pravnog lica (a ovdje se radi o takvoj situaciji, jer nema dokaza da je u konkretnom slučaju provedena zakonom propisana procedura o preuzimanju ovog zemljišta i njegovoj dodjeli tuženom) gasi protekom roka od pet godina od dana saznanja za gubitak posjeda (tužitelj i H. I. to saznali prilikom zaključenja ugovora o razmjeni od godine, a tužba podnesena godine).

Kada se ima u vidu da će tužitelj pored naprijed spomenutih 15 m2, biti uskraćen za još 13 m2 predmetne parcele, zbog ograđivanja trafo-stanice (ukupno 28 m2), uz činjenicu da je na osnovu vještačenja (kojem stranke u ovom dijelu nisu prigovarale) utvrđeno da na ovom lokalitetu tržišna cijena 1 m2 zamljišta iznosi 100,00 KM, nižestepeni sudovi su pravilno obavezali tuženog da tužitelju na ime naknade za zauzeto zemljište isplati iznos od 2.800,00 KM, sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe.

Nasuprot prednjem, nižestepene odluke u dijelu kojim je obavezan tuženi da tužitelju naknadi štetu u iznosu od 7.500,00 KM, koja se ogleda u manjoj kupoprodajnoj cijeni u slučaju eventualne prodaje predmetnih nekretnina, nisu zasnovane na pravilnoj primjeni materijalnog prava.

Da bi nastao obligacioni odnos iz osnova prouzrokovanja štete potrebno je da nastane šteta kao posljedica štetne radnje. Odredbom člana 155. ZOO materijalna šteta, o kojoj je u ovom postupku riječ, je definisana kao umanjenje nečije imovine (obična šteta) i spriječavanje njenog povećanja (izmakla korist). Šteta se izračunava tako što se postojeća imovina uspoređuje sa stanjem kakvo bi postojalo da nije bilo štetnog događaja, jer je odredbom člana 190. ZOO propisano da će sud, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije uzrokovanja štete, dosuditi naknadu u svoti koja je potrebna da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

Tužitelj je predmetne nekretnine stekao na osnovu ugovora o razmjeni koji je zaključio sa H. I. dana godine, valjano ovjerenog kod nadležnog suda. Ugovor je zaključen u vrijeme kada je na nekretninama u B. već bila sagrađena trafo- stanica. Tužitelj je za nekretnine u B. dao svoje nekretnine u V. I pored saznanja da su nekretnine u B. opterećene izgrađenom trafo-stanicom ugovarači su, odredbom člana 3. tog ugovora, utvrdili da je vrijednost razmjenjenih nekretnina jednaka, da je svaka strana jednako dala i jednako primila i da niko nikome nema šta da doplaćuje, to jeste da postoji potpuni ekvivalent davanja i primanja. Dakle, prilikom sticanja nekretnina u B. tužitelj nije pretrpio nikakvu štetu, jer je za njih drugoj ugovornoj strani predao nekretnine u V. iste vrijednosti. Ako je izgradnjom predmetne trafo-stanice i smanjena vrijednost nekretnina u B. to se moglo odraziti samo na smanjenje imovine H. I. koja zbog toga iste nije mogla mijenjati za nekretnine veće vrijednosti od onih koje joj je u razmjeni predao tužitelj. Prema tome, tim prometovanjem materijalna situacija tužitelja

je ostala ista. I u slučaju eventualne prodaje stečenih nekretnina u B. stanje bi bilo isto, jer bi za nekretnine u B. mogao tražiti i dobiti iznos čiju visinu određuje stanje tih nekretnina, uzimajući u obzir i postojanje trafo-stanice koja je njihovu vrijednost odredila i kada ih je on pribavljao. Tužitelj, naime, nikako ne može osnovano računati i očekivati da će za nekretnine koje je dobio razmjenom, u slučaju eventualne dalje prodaje, ostvariti veću vrijednost (član 189. stav 3. ZOO), od one koju je sam za njih dao, odnosno da će ih prodati kao da trafo-stanica ne postoji. Drugačiji stav, koji zagovara tužitelj, bi značio da bi svaki novi sticalac ovih nekretnina mogao od tuženog tražiti naknadu štete zbog smanjenja njihove vrijednosti uzrokovane izgradnjom trafo- stanice. Stanje nekretnina određuje njihovu vrijednost u momentu prometovanja, pa činjenica da je ta vrijednost ranije smanjena nekom štetnom radnjom trećeg lica ne daje pravo novom sticaocu da traži naknadu štete od štetnika i pod uslovom da ona nije isplaćena ranijem imaocu tih nekretnina.

Iz prednjih razloga se zahtjev tužitelja za naknadu štete u iznosu od 7.500,00 KM ukazuje neosnovanim.

Tužitelj je u ovoj parnici uspio u sporu u procentu od oko 50% pa mu je shodno odredbi člana 386. stav 2. ZPP, u vezi sa članom 397. stav 2. istog zakona, na ime troškova postupka dosuđen iznos od 3.945,00 KM. Troškove potrebne za vođenje ove parnice (član 387. stav 1. ZPP) pravilno je utvrdio prvostepeni sud, a obračunati su saglasno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad advokata (član 387. stav 2. ZPP). Ukupni nužni troškovi, nastali u toku postupka, računajući i troškove žalbenog postupka, iznose 7.890,00 KM, od čega je tužitelju dosuđen iznos kao u izreci, saglasno uspjehu u sporu.

Slijedom svega izloženog odlučeno je kao u izreci, na osnovu odredbe člana 250. stav 1. ZPP i člana 248. istog zakona.

Izvor odluke

Vrhovni sud Republike SrpskePresuda

Citat za podnesak

Vrhovni sud Republike Srpske, Presuda, objavljeno na: advokat-prnjavorac.com

Nazad na pregled stavova

Izvori: stavovi potiču iz navedenih odluka (Vrhovni sud Republike Srpske, Vrhovni sud Federacije BiH, Sud Bosne i Hercegovine, Kantonalni sud u Tuzli), objavljenih u biltenima sudske prakse i na portalima sudova. Sentence su prenesene iz izvornih odluka, a obrazloženja su citirana u izvodu ili u cijelosti. Nositelj autorstva pravnog shvatanja je sud koji je odluku donio.

Kompletne zbirke: sudska praksa BiH po oblastima · stavovi sudske prakse BiH (256 stavova sa obrazloženjima) · pravni stavovi sudova BiH · naknada štete, drugi dio · naknada štete, treći dio · pravo osiguranja · orijentacioni kriteriji za nematerijalnu štetu.

Napomena: prikaz služi u informativne i edukativne svrhe i ne predstavlja pravni savjet. Primjena stava na konkretan slučaj zavisi od činjenica predmeta, važećih propisa i novije sudske prakse.

Često postavljana pitanja o naknadi štete

Koje vrste štete poznaje pravo u Bosni i Hercegovini?

Razlikuju se materijalna šteta, koja obuhvata stvarnu štetu i izmaklu korist, i nematerijalna šteta zbog povrede prava ličnosti. Za svaku vrstu vrijede posebna pravila o utvrđivanju i visini naknade.

Koji su uslovi za odgovornost za štetu?

Za odgovornost se u pravilu traže šteta, štetna radnja, uzročna veza i osnov odgovornosti, najčešće krivica. Kod opasnih stvari i djelatnosti odgovara se i bez krivice, po načelu objektivne odgovornosti.

Kako se dosuđuje naknada nematerijalne štete?

Naknada nematerijalne štete dosuđuje se u novcu za priznate oblike, poput pretrpljenih fizičkih i duševnih bolova ili straha, prema težini i trajanju povrede. Sud visinu određuje cijeneći okolnosti slučaja i ujednačenu sudsku praksu.

Odgovara li se za štetu koju prouzrokuje drugo lice?

U zakonom predviđenim slučajevima odgovara se i za drugoga, na primjer poslodavac za radnika ili roditelji za maloljetno dijete. Takva odgovornost počiva na posebnom odnosu i zakonom utvrđenim pretpostavkama.

U kojem roku zastarijeva potraživanje naknade štete?

Potraživanje naknade štete zastarijeva u subjektivnom roku računajući od saznanja za štetu i štetnika te u dužem objektivnom roku od nastanka štete. Ako šteta potiče od krivičnog djela, može vrijediti duži zastarni rok.

Mora li oštećeni dokazivati krivicu kad je štetu prouzrokovala opasna stvar?

Ne. Prema stavu Vrhovnog suda Federacije BiH, oštećeni ne mora dokazivati da šteta potiče od opasne stvari ili opasne djelatnosti ako dokaže da su te stvari odnosno djelatnosti sudjelovale u štetnom događaju. Imalac opasne stvari odgovara po principu objektivne odgovornosti i oslobađa se samo ako dokaže da šteta potiče od uzroka koji je bio izvan stvari.

Odgovara li zdravstvena ustanova za medicinsku grešku objektivno?

Ne. Odgovornost zdravstvene ustanove za štetu prouzrokovanu medicinskom intervencijom je subjektivne prirode, jer se djelatnost medicinara u pravilu ne smatra opasnom djelatnošću. Medicinska greška podrazumijeva nesavjesno postupanje ljekara, medicinske sestre, farmaceuta i drugih zdravstvenih radnika, što oštećeni mora dokazati.

Kako sud utvrđuje visinu naknade nematerijalne štete?

Orijentacioni kriteriji Vrhovnog suda Federacije BiH nisu matematička formula, nego pomoćno sredstvo. Sud primjenjuje pravni standard pravičnosti i cijeni sve okolnosti slučaja, uključujući trajanje i intenzitet bolova, a naknada za tjelesno oštećenje iz invalidskog osiguranja utiče na visinu, ali ne isključuje pravo na naknadu.

Pretrpjeli ste štetu i tražite naknadu? Advokatska kancelarija Prnjavorac zastupa oštećene u sporovima za naknadu materijalne i nematerijalne štete u Bosni i Hercegovini.

Zatražite pravnu pomoć

Najbliže ovoj oblasti

Ostale oblasti rada kancelarije