Advokatska kancelarija

weight
"Na┼ía za┼ítita nije u na┼íem oru┼żju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein

AP

 

 

ZAKON O VLASNI─îKO-PRAVNIM ODNOSIMA


(SLU┼ŻBENE NOVINE FBiH 06/98)

 

I - OSNOVNA NA─îELA, PREDMET I NOSIOCI PRAVA VLASNIŠTVA

1. Op─ça odredba

─îlan 1.

Ovim zakonom ure─Ĺuju se uvjeti i na─Źin stjecanja, korištenje zaštite i prestanak prava vlasništva na stvarima (pokretnim i nepokretnim), stvarne slu┼żnosti, pravo zaloga, posjed i prava stranih osoba na stvarima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

2. Osnovna na─Źela

─îlan 2.

Vlasništvo je pravo da se stvar posjeduje, koristi i da se njome raspola┼że, sukladno s njenom prirodom i namjenom. Svako je du┼żan da se uzdr┼żava od povrede prava vlasništva druge osobe.

─îlan 3.

Svako fizi─Źko ili pravno lice ima pravo na mirno u┼żivanje svog vlasništva, samostalno i u zajednici s drugima. Nikome se ne mo┼że oduzeti vlasništvo osim u javnom interesu i pod uvjetima predvi─Ĺenim zakonom i op─çim principima me─Ĺunarodnog prava.

─îlan 4.

Zakonom se, u javnom interesu, a naro─Źito radi zaštite prirodnih bogatstava, okoline i kulturno-historijske baštine, mo┼że ograni─Źiti ili posebno urediti na─Źin korištenja i raspolaganja odre─Ĺenim stvarima.

─îlan 5.

Zabranjeno je vršenje prava iz ovog zakona suprotno cilju zbog kojeg su ta prava ustanovljena ili priznata.

─îlan 6.

Pravo vlasništva mo┼że se ograni─Źiti ili oduzeti samo u javnom interesu, sukladno s ustavom, na na─Źin i pod uvjetima odre─Ĺenim zakonom. Vlasnik ima pravo na punu nadoknadu za ograni─Źeno ili oduzeto pravo vlasništva. Odredba stava 2. ovog ─Źlana ne odnosi se na slu─Źajeve odre─Ĺene zakonom, ako je do ograni─Źenja ili oduzimanja prava vlasništva došlo usljed protupravnog ponašanja vlasnika.

─îlan 7.

Stvari na kojima postoji pravo vlasništva su u prometu. Zakonom se mo┼że ograni─Źiti ili zabraniti promet odre─Ĺenih stvari ako za to postoje razlozi koji se u civiliziranom društvu smatraju opravdanim. Stvari u op─çoj upotrebi nisu u prometu.

─îlan 8.

Na stvari se mo┼że zasnovati pravo stvarne i osobne slu┼żnosti, pravo gra─Ĺenja, pravo stvarnog tereta i pravo zaloga. Stjecanje, sadr┼żaj, zaštita i prestanak prava iz stava 1. ovog ─Źlana ure─Ĺuje se zakonom.

─îlan 9.

Vlasnik stvari du┼żan je uzdr┼żavati se od radnji i otklanjati uzroke koji potje─Źu od njegove stvari, kojima se ote┼żava ili onemogu─çava korištenje tu─Ĺih stvari (prenošenja dima, neprijatnih mirisa, toplote, ─Źa─Ĺi, potresa, buke, oticanja otpadnih voda i sl.) preko mjere koja je uobi─Źajena s obzirom na prirodu i namjenu stvari i na mjesne prilike, ili kojima se prouzrokuje znatnija šteta. Bez posebnog pravnog osnova zabranjeno je vršenje smetnji iz stava 1. ovog ─Źlana, posebnim ure─Ĺajima. Zakonom se ure─Ĺuju prava i obveze vlasnika nekretnina koji proizilaze iz susjedskih odnosa.

3. Predmet prava vlasništva

─îlan 10.

Predmet prava vlasništva su pokretne i nepokretne stvari. Mineralne sirovine, vode, divlja─Ź, ribe i drugi slobodni dijelovi prirode smatraju se stvarima, u smislu ovog zakona, kada se nad njima stekne posjed. Zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona odre─Ĺuje se ko i pod kojim uvjetima zaposjedanjem (na osnovu koncesija, dozvola i sl.) stje─Źe pravo vlasništva na ovim stvarima. Pod nepokretnom stari (nekretnine), u smislu ovog zakona, smatraju se: zemljište, gra─Ĺevinski objekti namijenjeni trajnoj upotrebi, koji se ne mogu premještati bez ošte─çenja njihove suštine i posebni dijelovi zgrada (stanovi i poslovne prostorije), te pripatci ovih stvari dok, po zakonu ili po volji vlasnika, slu┼że iskorištavanju glavne stvari (nekretnine po namjeni). Posebnim zakonom se odre─Ĺuju stvari u op─çoj upotrebi i na─Źin njihovog korištenja. Stvari u op─çoj upotrebi, nakon promjene namjene, postaju vlasništvo Federacije, kantona, op─çine ili grada, sukladno zakonu iz stava 4. ovog ─Źlana, ako zakonom Bosne i Hercegovine nije druk─Źije odre─Ĺeno.

─îlan 11.

Zakonom se, u javnom interesu, mo┼że odrediti da odre─Ĺene stvari mogu biti samo vlasništvo Federacije ili drugog pravnog lica, a u vlasništvu fizi─Źkih osoba samo po odobrenju nadle┼żnog organa.

─îlan 12.

Vlasnik zgrade ima pravo vlasništva na zemljištu na kome je zgrada izgra─Ĺena i koje slu┼żi za redovnu upotrebu zgrade, ako zakonom nije druk─Źije odre─Ĺeno.

4. Nosioci prava vlasništva

─îlan 13.

Nosioci prava vlasništva su fizi─Źka i pravna lica. Ovim zakonom se ure─Ĺuju uvjeti pod kojima strana fizi─Źka i pravna lica, ─Źije je sjedište van teritorije Bosne i Hercegovine, mogu stjecati pravo vlasništva na teritoriji Federacije, odnosno Bosne i Hercegovine.

─îlan 14.

Tijela pravnih lica vrše vlasni─Źka ovlaštenja suglasno zakonu, odnosno statutu ili pravilima pravnog lica sukladno s zakonom. Zakonom se odre─Ĺuju pravna lica koja su nosioci pojedinih vlasni─Źkih ovlaštenja na stvarima u vlasništvu Federacije, odnosno u vlasništvu kantona, op─çine ili grada.

5. Suvlasništvo

─îlan 15.

Suvlasništvo postoji kada nepodijeljena stvar pripada dvjema ili više osoba, tako da je dio svake od njih odre─Ĺen srazmjerno cjelini (idealni dio). Svaki suvlasnik ima pravo da stvar posjeduje i da se njom koristi srazmjerno svom dijelu, ne povrije─Ĺuju─çi prava ostalih suvlasnika. Suvlasnik mo┼że raspolagati svojim dijelom bez suglasnosti ostalih suvlasnika. U slu─Źaju prodaje suvlasni─Źkog dijela, ostali suvlasnici imaju pravo pre─Źe kupovine samo ako je to zakonom odre─Ĺeno.

─îlan 16.

Suvlasnici stvari imaju pravo da njom zajedni─Źki upravljaju, a mogu povjeriti upravljanje jednom ili nekolicini suvlasnika ili tre─çoj osobi. Troškove korištenja, upravljanja i odr┼żavanja stvari i ostale terete koji se odnose na cijelu stvar, snose suvlasnici srazmjerno veli─Źini svojih dijelova.

─îlan 17.

Za poduzimanje poslova redovnog upravljanja stvarju potrebna je suglasnost suvlasnika ─Źiji dijelovi zajedno ─Źine više od jedne polovine vrijednosti stvari. Ako se ne postigne potrebna suglasnost, a poduzimanje posla je neophodno za redovno odr┼żavanje stvari, svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati da o tome odlu─Źi sud. Za poduzimanje poslova koji prelaze okvir redovnog upravljanja (promjena namjene stvari, otu─Ĺenje cijele stvari, izdavanje cijele stvari u zakup, zasnivanje hipoteke na cijeloj stvari, zasnivanje slu┼żnosti, ve─çe popravke ili prepravke stvari koje nisu nu┼żne za odr┼żavanje i sl.) potrebna je suglasnost svih suvlasnika. Ako se u slu─Źajevima iz stava 3. ovog ─Źlana, ne postigne suglasnost svih suvlasnika, a za poduzimanje posla postoje naro─Źito opravdani razlozi, svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati da o tome odlu─Źi sud.

─îlan 18.

Suvlasnik ima pravo da zahtjeva diobu stvari i to pravo ne zastarijeva. Ugovor kojim se suvlasnik trajno odri─Źe prava na diobu stvari je ništav.

─îlan 19.

Suvlasnici sporazumno odre─Ĺuju na─Źin diobe stvari. U slu─Źaju kada suvlasnici ne mogu posti─çi sporazum o na─Źinu diobe stvari o tome ─çe odlu─Źiti sud, na zahtjev svakog od suvlasnika.

─îlan 20.

Ako je fizi─Źka dioba stvari nemogu─ça ili je mogu─çe samo uz znatno smanjenje vrijednosti stvari, sud ─çe odlu─Źiti da se dioba izvrši prodajom stvari. Ako ne uspije dioba prodajom stvari, sud mo┼że stvar dosuditi u vlasništvo jednom ili više suvlasnika uz obavezu isplate ostalim suvlasnicima naknade prometne vrijednosti stvari, srazmjerno njihovim dijelovima. Suvlasniku kome je diobom pripala cijela stvar ili dio stvari, ostali suvlasnici jam─Źe za pravne i fizi─Źke nedostatke stvari do visine vrijednosti svojih suvlasni─Źkih dijelova. Pravo iz stava 3. ovog ─Źlana gasi se protekom tri godine od diobe stvari.

6. Zajedni─Źko vlasništvo

─îlan 21.

Zajedni─Źko vlasništvo postoji, u slu─Źajevima odre─Ĺenim zakonom, kada stvar pripada dvjema ili više osoba (zajedni─Źari) tako da njihovi udjeli nisu unaprijed odre─Ĺeni, ali su odredivi. Na zajedni─Źko vlasništvo shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o suvlasništvu, ako zakonom nije druk─Źije odre─Ĺeno.

7. Eta┼żno vlasništvo

─îlan 22.

Vlasnici posebnih dijelova zgrade (eta┼żni vlasnici) imaju nedjeljivo zajedni─Źko pravo vlasništva na zajedni─Źkim dijelovima zgrade koji slu┼że njihovim posebnim dijelovima i nedjeljivo zajedni─Źko pravo vlasništva ili trajnog korištenja na zemljištu pod zgradom i zemljištu koje slu┼żi za njenu redovnu upotrebu. Me─Ĺusobni odnosi, prava i obaveze eta┼żnih vlasnika zgrade ure─Ĺuju se zakonom.

II - STJECANJE PRAVA VLASNIŠTVA

1. Osnovi stjecanja prava vlasništva

─îlan 23.

Pravo vlasništva stje─Źe se po samom zakonu, na osnovu pravnog posla, odlukom nadle┼żnog organa i naslje─Ĺivanjem.

─îlan 24.

Po samom zakonu pravo vlasništva se stje─Źe stvaranjem nove stvari, spajanjem, miješanjem, gra─Ĺenjem na tu─Ĺem zemljištu, odvajanjem plodova, dosjeloš─çu, stjecanjem od nevlasnika, okupacijom i u drugim slu─Źajevima odre─Ĺenim zakonom.

2. Stjecanje prava vlasništva novoizra─Ĺene stvari

─îlan 25.

Osoba koja od svog materijala svojim radom izradi novu stvar stje─Źe na nju pravo vlasništva. Pravo vlasništva na novu stvar pripada vlasniku od ─Źijeg ju je materijala, na osnovu posla, izradila druga osoba. Ako je neko od tu─Ĺeg materijala svojim radom izradio novu stvar, ona mu i pripada ako je savjestan i ako je vrijednost rada ve─ça od vrijednosti materijala. U slu─Źaju iz stava 3. ovog ─Źlana, ako su vrijednost rada i vrijednost materijala jednake, nastaje suvlasništvo.

3. Stjecanje prava vlasništva spajanjem ili miješanjem stvari

─îlan 26.

Kada su stvari koje pripadaju raznim vlasnicima tako spojene ili pomiješane da se ne mogu razdvojiti bez znatne štete ili bez nesrazmjernih troškova, na novoj stvari nastaje suvlasništvo dotadaš njih vlasnika i to srazmjrno vrijednosti koju su pojedine stvari imale u trenutku spajanja ili miješanja. Ako je neko od vlasnika bio nesavjestan, savjestan vlasnik mo┼że zahtijevati, u roku od jedne godine od dana spajanja ili miješanja stvari, da mu cijela stvar pripadne u vlasništvo ili da cijela stvar pripadne u vlasništvo nesavjesnom vlasniku i da mu ovaj naknadi prometnu vrijednost njegove stvari. Ako od dviju spojenih ili pomiješanih stvari jedna ima neznatnu vrijednost u odnosu na drugu, vlasnik vrijednije stvari stje─Źe pravo vlasništva na novu stvar. U slu─Źaju iz stava 3. ovog ─Źlana, osoba koja je izgubila pravo vlasništva mo┼że, u roku od jedne godine od dana spajanja ili miješanja stvari, zahtijevati naknadu prometne vrijednosti svoje stvari.

4. Stjecanje prava vlasništva gra─Ĺenjem na tu─Ĺem zemljištu

─îlan 27.

Osoba koja izgradi gra─Ĺevinski objekat trajne namjene na zemljištu na kojem drugi ima pravo vlasništva (graditelj) stje─Źe pravo vlasništva i na zemljište na kojem je izgra─Ĺen gra─Ĺevinski objekat, kao i na zemljište koje je neophodno za njegovu upotrebu, ako nije znala niti je mogla znati da gradi na tu─Ĺem zemljištu, a vlasnik zemljišta je znao za izgradnju i nije se odmah usprotivio. U slu─Źaju iz stava 1. ovog ─Źlana, vlasnik zemljišta ima pravo, u roku od tri godine od dana saznanja za završenu izgradnju, a najkasnije do deset godina od završene izgradnje, zahtijevati da mu graditelj naknadi prometnu vrijednost zemljišta u vrijeme donošenja sudske odluke.

─îlan 28.

Ako je graditelj znao da gradi na tu─Ĺem zemljištu ili ako to nije znao, a vlasnik se odmah usprotivio gradnji, vlasnik zemljiš ta mo┼że zahtijevati da mu pripadne pravo vlasništva na gra─Ĺevinski objekat ili da graditelj poruši gra─Ĺevinski objekat i vrati zemljište u prvobitno stanje ili da mu graditelj isplati prometnu vrijednost zemljišta. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ─Źlana, sud mo┼że odlu─Źiti da se izgra─Ĺeni gra─Ĺevinski objekat ne poruši, ako njegovo rušenje, s obzirom na okolnosti slu─Źaja (vrijednost objekta, ponašanje vlasnika zemljišta i graditelja u toku izgradnje i sl.) ne bi bilo opravdano. U slu─Źaju iz stava 1. ovog ─Źlana, vlasnik zemljišta ima pravo i na naknadu štete. Ako vlasnik zemljišta zahtijeva da mu pripadne pravo vlasništva na gra─Ĺevinski objekat, du┼żan je graditelju naknaditi vrijednost objekta u visini prosje─Źne gra─Ĺevinske cijene objekta u mjestu gdje se nalazi, u vrijeme donošenja sudske odluke. Pravo izbora iz stava 1. ovog ─Źlana, vlasnik zemljišta mo┼że ostvariti u roku od tri godine od dana završetka izgradnje gra─Ĺevinskog objekta, a po proteku tog roka mo┼że zahtijevati isplatu prometne vrijednosti zemljišta.

─îlan 29.

Ako je graditelj savjestan, a vlasnik zemljišta nije znao za izgradnju, u slu─Źaju kada gra─Ĺevinski objekat vrijedi znatno više od zemljišta, gra─Ĺevinski objekat zajedno sa zemljištem pripada graditelju, a on za zemljište duguje vlasniku naknadu po prometnoj cijeni zemljišta. Ako je vrijednost zemljišta znatno ve─ça, sud ─çe na zahtjev vlasnika zemljišta gra─Ĺevinski objekat dosuditi njemu i obvezati ga da graditelju naknadi gra─Ĺevinsku vrijednost objekta u visini prosje─Źne gra─Ĺevinske cijene u mjestu gdje se objekat nalazi. Ovaj zahtjev vlasnik ima pravo podnijeti u roku od tri godine od dana završetka izgradnje gra─Ĺevinskog objekta. U slu─Źaju kada su vrijednost gra─Ĺevinskog zemljišta i vrijednost objekta pribli┼żno jednake, sud ─çe gra─Ĺevinski objekat, odnosno gra─Ĺevinski objekat i zemljište, dosuditi vlasniku zemljišta, odnosno graditelju, vode─çi ra─Źuna o njihovim potrebama i svim okolnostima slu─Źaja. Vlasniku zemljišta, odnosno graditelju pripada naknada za zemljište, odnosno gra─Ĺevinski objekat po prometnoj cijeni zemljiš ta, odnosno objekta.

─îlan 30.

U slu─Źaju kad su graditelj i vlasnik zemljišta nesavjesni, shodno ─çe se primjeniti pravila iz odredbe ─Źlana 28. ovog zakona.

5. Stjecanje prava vlasništva odvajanjem plodova

─îlan 31.

Pravo vlasništva na plodove koje stvar daje pripada vlasniku stvari. Savjestan posjednik, plodou┼żivatelj i zakupac stvari koja daje plodove stje─Źe pravo na plodove, u trenutku njihovog odvajanja. Plodovi iz stava 2. ovog ─Źlana do njihovog odvajanja sastavni su dio stvari i pripadaju njenom vlasniku.

6. Stjecanje prava vlasništva dosjeloš─çu

─îlan 32.

Posjednik stje─Źe dosjeloš─çu pravo vlasništva na nepokretnoj stvari koja je u vlasništvu druge osobe, protekom deset godina savjesnog i zakonitog posjeda. Posjednik stje─Źe dosjeloš─çu pravo vlasništva na nepokretnoj stvari koja je u vlasništvu druge osobe, proteklom dvadeset godina savjesnog posjeda.

─îlan 33.

Posjednik stje─Źe dosjeloš─çu pravo vlasništva na pokretnoj stvari koja je u vlasništvu druge osobe, proteklom tri godine savjesnog i zakonitog posjeda. Posjednik stje─Źe dosjeloš─çu pravo vlasništva na pokretnoj stvari koja je u vlasništvu druge osobe, protekom šest godina savjesnog posjeda.

─îlan 34.

Nasljednik stje─Źe savjestan posjed od trenutka otvaranja naslje─Ĺa i u slu─Źaju kada je ostaviteljev posjed bio nesavjestan, a nasljednik to nije znao niti je mogao znati. U slu─Źaju iz stava 1. ovog ─Źlanka, vrijeme za dosjelost po─Źinje te─çi od trenutka otvaranja naslje─Ĺa.

─îlan 35.

Vrijeme potrebno za dosjelost po─Źinje te─çi od dana kada je posjednik stupio u posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. U vrijeme posjeda ura─Źunava se i vrijeme za koje su prethodnici posjednika posjedovali stvar kao svjesni i zakoniti, odnosno savjesni posjednici. Na zastoj, odnosno prekid dosjelosti, shodno se primjenjuju zakonske odredbe o zastoju, odnosno prekidu zastarjelosti potra┼żivanja.

7. Stjecanje prava vlasništva od nevlasnika

─îlan 36.

Savjesna osoba stje─Źe pravo vlasništva na pokretnu stvar koju je pribavila uz naknadu od nevlasnika:

  1. koji u okviru svoje djelatnosti stavlja u promet takve stvari;
  2. kome je vlasnik predao stvar u posjed na osnovu pravnog posla koji nije osnov za pribavljanje prava vlasništva, i
  3. na javnoj prodaji. Raniji vlasnik, u roku od jedne godine od dana prestanka njegovog prava vlasništva, ima pravo na povrat stvari u vlasništvo, ako ta stvar za njega ima poseban zna─Źaj i ako stjecatelju plati naknadu u visini prometne vrijednosti stvari.

8. Stjecanje prava vlasništva na napuštenoj stvari

─îlan 37.

Na pokretnu stvar koju je njen vlasnik napustio, pravo vlasništva stje─Źe osoba koja je uzme u posjed sa namjerom da je prisvoji, ako zakonom nije druk─Źije odre─Ĺeno. Napuštena nekretnina postaje vlasništvo Federacije, ako posebnim zakonom nije odre─Ĺeno da postaje vlasništvo kantona, op─çine, ili grada.

9. Stjecanje prava vlasništva pravnim poslom

─îlan 38.

Pravo vlasništva na nekretnine, na osnovu pravnog posla stje─Źe se upisom u javne knjige o nekretninama, ako je nositelj savjestan. Savjesnost stjecatelja se pretpostavlja. U slu─Źaju više savjesnih stjecatelja, upis u javne knjige ima pravo zahtjevati stjecatelj kome je nekretnina predata u posjed, a dok je nekretnina u posjedu prenositelja, upis u javne knjige ima pravo zahtjevati stjecatelj koji je prvi stekao pravni osnov za prenos prava vlasništva.

─îlan 39.

Vlasništvo na pokretnoj stvari, na osnovu pravnog posla, stje─Źe se njenom predajom u posjed stjecatelja. Predaja pokretne stvari smatra se izvršenom i predajom isprave na osnovu koje stjecatelj mo┼że njome raspolagati, uru─Źenjem nekog dijela stvari, izdvajanjem ili drugim ozna─Źavanjem stvari koje zna─Źi njenu predaju i kada po shvatanju u prometu to proizlazi iz konkretnih okolnosti.

─îlan 40.

Izuzetno od odredbe ─Źlana 39. ovog zakona, pravo vlasništva na pokretnoj stvari, na osnovu pravnog posla, stje─Źe se u trenutku kada se sa vlasnikom zaklju─Źi pravni posao:

  1. ako se stvar ve─ç nalazi u posjedu stjecatelja po nekom drugom pravnom osnovu;
  2. ako stjecatelj ostavi stvar i dalje u posjedu prenositelja po nekom drugom pravnom osnovu, i
  3. ako se stvar nalazi u posjedu tre─çe osobe.

─îlan 41.

Kada je više osoba zaklju─Źilo posebne pravne poslove radi stjecanja prava vlasništva na istu pokretnu stvar koja je individualno odre─Ĺena, to pravo stje─Źe osoba kojoj je stvar predata, ako je savjesna. Ako postoji više savjesnih stjecatelja, pravo da zahtjeva predaju stvari u posjed ima stjecatelj koji je prvi stekao pravni osnov za prenos prava vlasništva.

10. Stjecanje prava vlasništva naslije─Ĺivanjem

─îlan 42.

Nasljednik stje─Źe pravo vlasništva na stvar u trenutku otvaranja naslje─Ĺa na imovini ostavitelja, ako zakonom nije druk─Źije odre─Ĺeno.

III - ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA

─îlan 43.

Vlasnik mo┼że tu┼żbom zahtjevati od posjednika povra─çaj individualno odre─Ĺene stvari. Vlasnik mora dokazati da na stvar ─Źiji povra─çaj tra┼żi ima pravo vlasništva, kao i da se ona nalazi u fakti─Źkoj vlasti tu┼żenog. Pravo na podnošenje tu┼żbe iz stava 1. ovog ─Źlana, ne zastarijeva.

─îlan 44.

Osoba ─Źiji je posjed savjestan u smislu ─Źlana 77. stav 2. ovog zakona (savjestan posjednik), du┼żna je vratiti stvar vlasniku sa plodovima koji nisu obrani. Savjestan posjednik ne odgovara za pogoršanje i propast stvari koji su nastali za vrijeme njegovog savjesnog posjeda. Savjestan posjednik ima pravo na naknadu nu┼żnih troškova za odr┼żavanje stvari, kao i na naknadu korisnih troškova u mjeri u kojoj je vrijednost stvari pove─çana. Savjestan posjednik ima pravo na naknadu troškova koje je u─Źinio radi svog zadovoljstva ili uljepšanja stvari samo ukoliko je time njena vrijednost pove─çana. Ako se ono što je u─Źinjeno radi zadovoljstva ili uljepšanja stvari mo┼że od nje odvojiti bez njenog ošte─çenja, savjestan posjednik ima pravo da to odvoji i zadr┼żi za sebe. Savjestan posjednik ima pravo zadr┼żavanja stvari dok mu se ne naknadi iznos nu┼żnih i korisnih troškova koje je imao u vezi s njenim odr┼żavanjem.

─îlan 45.

Osoba ─Źiji posjed nije savjestan (nesavjestan posjednik) du┼żna je stvar vratiti vlasniku sa svim plodovima koje je stvar dala za vrijeme njegovog posjeda. Nesavjestan posjednik du┼żan je naknaditi vlasniku vrijednost ubranih plodova koje je potrošio, otu─Ĺio ili uništio, kao i vrijednost plodova koje je propustio da ubere. Nesavjestan posjednik du┼żan je naknaditi štetu nastalu pogorš anjem ili propaš─çu stvari, osim ako bi ta šteta nastala i da se stvar nalazila kod vlasnika. Nesavjestan posjednik ima pravo zahtjevati naknadu nu┼żnih troškova koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega. Nesavjestan posjednik ima pravo zahtjevati naknadu korisnih troškova samo ako su korisni osobno za vlasnika. Nesavjestan posjednik nema pravo na naknadu troškova koje je u┼żinio radi svog zadovoljstva ili uljepšanja stvari. Ako se ono što je u─Źinjeno radi zadovoljstva ili uljepšanja stvari mo┼że odvojiti od stvari bez njenog ošte─çenja, nesavjestan posjednik ima pravo da to odvoji i zadr┼żi za sebe.

─îlan 46.

Savjestan posjednik postaje nesavjestan od trenutka kada mu je tu┼żba dostavljena, ali vlasnik mo┼że dokazivati da je savjestan posjednik postao nesavjestan i prije dostavljanja tu┼żbe.

─îlan 47.

Potra┼żivanja savjesnog posjednika iz ─Źlana 44. stav 3. ovog zakona, potra┼żivanje vlasnika iz ─Źlana 45. stav 2. ovog zakona i potra┼żivanje nesavjesnog posjednika iz ─Źlana 45. st. 4. i 5. ovog zakona, zastarijevaju u roku od tri godine od dana predaje stvari vlasniku. https://advokat-prnjavorac.com

─îlan 48.

Osoba koja je pribavila individualno odre─Ĺenu stvar po pravnom osnovu i na zakonit na─Źin, a nije znala, niti je mogla znati da nije postala vlasnik stvari (pretpostavljeni vlasnik), ima pravo zahtjevati njen povra─çaj i od savjesnog posjednika kod koga se ta stvar nalazi bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu. Kad se dvije osobe smatraju pretpostavljenim vlasnicima iste stvari, ja─Źi pravni osnov ima osoba koja je stvar stekla teretno u odnosu na osobu koja je stvar stekla besteretno, a ako su pravni osnovi ovih osoba iste ja─Źine, prvenstvo ima osoba kod koje se stvar nalazi. Pravo na podnošenje tu┼żbe iz stava 1. ovog ─Źlana, ne zastarijeva. Na odnose izme─Ĺu pretpostavljenog vlasnika i savjesnog i nesavjesnog posjednika primjenjuju se odredbe ─Źl. 44. do 47. ovog zakona.

─îlan 49.

Ako tre─ça osoba protivpravno uznemirava vlasnika ili pretpostavljenog vlasnika na drugi na─Źin, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik, odnosno pretpostavljeni vlasnik, imaju pravo tu┼żbom zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Kad je uznemiravanjem iz stava 1. ovog ─Źlana, prouzrokovana šteta, vlasnik i pretpostavljeni vlasnik imaju pravo zahtjevati naknadu štete po op─çim pravilima o naknadi štete. Pravo na podnošenje tu┼żbe iz stava 1. ovog ─Źlana, ne zastarijeva.

─îlan 50.

Suvlasnik, odnosno zajedni─Źar ima pravo na tu┼żbu za zaštitu prava vlasništva na cijelu stvar, a suvlasnik ima pravo na tu┼żbu za zaštitu svog prava vlasništva na dijelu stvari.

IV - PRESTANAK PRAVA VLASNIŠTVA

─îlan 51.

Pravo vlasništva koje odre─Ĺena osoba ima na stvar prestaje kad druga osoba stekne pravo vlasništva na tu stvar.

─îlan 52.

Pravo vlasništva prestaje napuštanjem stvari. Stvar se smatra napuštenom kad njen vlasnik na nesumnjiv na─Źin i slobodno izrazi volju da ne ┼żeli više da je ima u vlasništvu. Nadle┼żni organ, u postupku odre─Ĺenom zakonom, utvr─Ĺuje, u smislu stava 2. ovog ─Źlana, da je nepokretna stvar napuštena.

─îlan 53.

Pravo vlasništva prestaje propaš─çu stvari. Na ostatku propale stvari vlasnik zadr┼żava pravo vlasništva.

─îlan 54.

Pravo vlasništva prestaje i u drugim slu─Źajevima odre─Ĺenim zakonom.

V - PRAVO STVARNE SLU┼ŻNOSTI

1. Op─çe odredbe

─îlan 55.

Stvarna slu┼żnost je pravo vlasnika jedne nekretnine (povlasna nekretnina) da za potrebe te nekretnine vrši odre─Ĺene radnje na nekretnini drugog vlasnika (poslu┼żna nekretnina) ili da zahtjeva od vlasnika poslu┼żne nekretnine da se uzdr┼żava od vršenja odre─Ĺenih radnji koje bi ina─Źe imao pravo vršiti na svojoj nekretnini. Stvarna slu┼żnost se mo┼że ustanoviti na odre─Ĺeno vrijeme ili za odre─Ĺeno doba godine.

─îlan 56.

Stvarna slu┼żnost vrši se na na─Źin kojim se najmanje optere─ç uje poslu┼żna nekretnina. Ako je za vršenje stvarne slu┼żnosti potrebno korištenje nekog ure─Ĺaja ili poduzimanje neke radnje, troškove odr┼żavanja tog ure─Ĺaja i poduzimanja te radnje, snosi vlasnik povlasne nekretnine. Ako ure─Ĺaj ili radnja slu┼żi i interesima vlasnika poslu┼żne nekretnine, troškove odr┼żavanja tog ure─Ĺaja i troškove poduzimanja te radnje snose, srazmjerno koristi koju imaju, vlasnik povlasne i vlasnik poslu┼żne nekretnine.

2. Osnovi zasnivanja stvarne slu┼żnosti

─îlan 57.

Stvarna slu┼żnost zasniva se pravnim poslom, odlukom nadle┼żnog organa i dosjeloš─çu.

a) Zasnivanje stvarne slu┼żnosti pravnim poslom

─îlan 58.

Na osnovu pravnog posla stvarna slu┼żnost stje─Źe se upisom u javnu knjigu o nekretninama.

b) Zasnivanje stvarne slu┼żnosti odlukom nadle┼żnog organa

─îlan 59.

Odlukom suda ili drugog nadle┼żnog organa, stvarna slu┼żnost ustanovljava se kada se povlasna nekretnina u cjelini ili djelimi─Źno ne mo┼że koristiti bez odgovaraju─çeg korištenja poslu┼żne nekretnine, kao i u drugim slu─Źajevima odre─Ĺenim zakonom. Slu┼żnost iz stava 1. ovog ─Źlana, stje─Źe se danom pravomo─ç nosti odluke suda ili drugog nadle┼żnog organa, ako zakonom nije druk─Źije odre─Ĺeno. Na zahtjev vlasnika poslu┼żne nekretnine, nadle┼żni organ utvr─Ĺuje naknadu koju vlasnik povlasne nekretnine duguje vlasniku poslu┼żne nekretnine.

c) Zasnivanje stvarne slu┼żnosti dosjeloš─çu

─îlan 60.

Stvarna slu┼żnost stje─Źe se dosjeloš─çu kada je vlasnik povlasne nekretnine fakti─Źki ostvarivao slu┼żnost za vrijeme od dvadeset godina, a vlasnik poslu┼żne nekretnine se tome nije protivio. Stvarna slu┼żnost se ne mo┼że ste─çi dosjeloš─çu ako je vršena zloupotrebom povjerenja vlasnika ili posjednika poslu┼żne nekretnine, silom, prevarom ili ako je slu┼żnost ustupljena do opoziva.

3. Zaštita stvarne slu┼żnosti

─îlan 61.

Vlasnik povlasne nekretnine ima pravo tu┼żbom zahtjevati da se prema vlasniku poslu┼żne nekretnine utvrdi postojanje stvarne slu┼żnosti. Na tu┼żbu iz stava 1. ovog ─Źlana, shodno se primjenjuju odredbe ─Źlana 42. stav 2. ovog zakona.

─îlan 62.

Ako tre─ça osoba vlasnika povlasne nekretnine protivpravno ometa ili sprije─Źava u vršenju stvarne slu┼żnosti, vlasnik povlasne nekretnine ima pravo tu┼żbom zahtijevati da to ometanje ili spre─Źavanje prestane.

─îlan 63.

Vlasnik poslu┼żne nekretnine ima pravo zahtijevati da prestane pravo stvarne slu┼żnosti kada ona postane nepotrebna za korištenje povlasne nekretnine, kao i kad prestane razlog zbog koga je bila zasnovana.

4. Prestanak stvarne slu┼żnosti

─îlan 64.

Stvarna slu┼żnost prestaje:

  1. ako se vlasnik poslu┼żne nekretnine protivi njenom vršenju, a vlasnik povlasne nekretnine tri uzastopne godine nije vršio svoje pravo;
  2. ako se ne vrši za vrijeme potrebno za njeno stjecanje dosjeloš─çu;
  3. ako ista osoba postane vlasnik poslu┼żne i povlasne nekretnine, i
  4. ako propadne povlasna ili poslu┼żna nekretnina.

─îlan 65.

Ako se podijeli povlasna nekretnina, stvarna slu┼żnost ostaje u korist svih njenih dijelova. Vlasnik poslu┼żne nekretnine ima pravo zahtjevati da stvarna slu┼żnost vlasnika dijela podijeljene povlasne nekretnine prestane, ako ne slu┼żi za potrebe tog dijela. Ako je podijeljena poslu┼żna nekretnina, stvarna slu┼żnost ostaje samo na dijelovima na kojima je vršena.

VI - PRAVO ZALOGA

1. Op─çe odredbe

─îlan 66.

Pravo zaloga mo┼że postojati na pokretnim stvarima, nekretninama i na pravima. Pravo zaloga nastaje na osnovu pravnog posla, sudske odluke i zakona.

─îlan 67.

Na pravo zaloga na pokretnim stvarima i pravo zaloga na pravima primjenjuju se odredbe o zalogu sadr┼żane u propisima kojima su ure─Ĺeni obligacioni odnosi.

2. Pravo zaloga na nekretnini (hipoteka)

─îlan 68.

Radi osiguranja odre─Ĺenog potra┼żivanja, nekretnina mo┼że biti optere─çena pravom zaloga u korist povjeritelja (hipoteka) koji je ovlašten da, na na─Źin odre─Ĺen zakonom, zahtjeva namirenje svog potra┼żivanja iz vrijednosti te nekretnine prije povjeritelja koji na njoj nemaju hipoteku, kao i prije povjeritelja koji su hipoteku na njoj stekli poslije njega, bez obzira na promjenu vlasnika optere─çene nekretnine. Hipoteka se mo┼że zasnovati i na idealnom suvlasni─Źkom dijelu nekretnine. Hipoteka se odnosi na cijelu nekretninu, na njene plodove dok su neodvojeni, kao i na druge njene sastavne dijelove i pripatke, uklju─Źuju─çi i poboljšanje njenog stanja nastalo nakon zasnivanja hipoteke. Za osiguranje jednog potra┼żivanja mo┼że se zasnovati hipoteka na više nekretnina (zajedni─Źka hipoteka). Zalo┼żena nekretnina u cjelini osigurava potra┼żivanje povjeritelja do potpunog namirenja tog potra┼żivanja, bez obzira na kasniju podjelu nekretnine (nedjeljivost hipoteke).

─îlan 69.

Hipoteka nastaje na osnovu pravnog posla, sudske odluke i zakona. Na osnovu pravnog posla ili sudske odluke, hipoteka se stje─Źe upisom u javnu knjigu ili na drugi na─Źin odre─Ĺen zakonom. Na osnovu zakona hipoteka se stje─Źe kada se ispune uvjeti odre─Ĺeni zakonom.

─îlan 70.

Kada na jednoj nekretnini postoji više hipoteka, njihov redoslijed odre─Ĺuje se prema trenutku nastanka tih hipoteka, ako zakonom nije druk─Źije odre─Ĺeno.

─îlan 71.

Hipoteka se mo┼że prenijeti na drugog samo zajedno sa prenosom potra┼żivanja koje je hipotekom osigurano. Hipotekarni povjeritelj mo┼że zasnovati hipoteku na postoje─ç oj hipoteci u korist tre─çe osobe bez pristanka hipotekarnog du┼żnika (nadhipoteka).

─îlan 72.

Ako hipotekarni du┼żnik smanjuje vrijednost nekretnine optere─ç ene hipotekom ili na drugi na─Źin pogoršava njeno stanje, hipotekarni povjeritelj ima pravo zahtjevati da sud nalo┼żi hipotekarnom du┼żniku da se uzdr┼żi od takvih radnji, a ako to on ne u─Źini, ima pravo zahtjevati prinudnu naplatu tra┼żbine osigurane hipotekom i prije njene dospjelosti.

─îlan 73.

Prestanak hipoteke mo┼że se tra┼żiti:

  1. kad prestane tra┼żbina osigurana hipotekom;
  2. kad se hipotekarni povjeritelj odrekne hipoteke pismenom izjavom datom kod nadle┼żnog organa koji vodi javnu knjigu u koju je upisana hipoteka;
  3. kad je ista osoba postala nositelj prava vlasništva i nositelj hipoteke na istoj nekretnini, i
  4. kad propadne nekretnina optere─çena hipotekom, ako ne bude obnovljena.

─îlan 74.

Ništavne su odredbe ugovora o hipoteci kojima hipotekarni povjeritelj ugovora pravo ubiranja plodova koje zalo┼żena nekretnina daje ili iskorištavanja te nekretnine na drugi na─Źin, kao i da u slu─Źaju neisplate duga namiri svoje potra┼żivanje stjecanjem prava vlasništva na zalo┼żenu nekretninu.

VII - POSJED

1. Op─çe odredbe

─îlan 75.

Posjed stvari ima svaka osoba koja neposredno vrši fakti─Źku vlast na stvari (neposredni posjed). Posjed stvari ima i osoba koja fakti─Źku vlast na stvari vrši preko druge osobe, kojoj je na osnovu pravnog posla, dala stvar u neposredan posjed (posredan posjed). Posjed prava stvarne slu┼żnosti ima osoba koja fakti─Źki koristi nekretninu druge osobe u obimu koji odgovara sadr┼żini te slu┼żnosti. Posjed prava korištenja tehni─Źkih usluga (elektri─Źna energija, voda, plin, telefonska linija i sl.) ima osoba koja te usluge neposredno fakti─Źki koristi ili to ─Źini preko druge osobe. Više osoba mogu imati posjed iste stvari ili prava (suposjed).

─îlan 76.

Osoba koja na osnovu radnog ili sli─Źnog odnosa ili u doma─çinstvu, vrši fakti─Źku vlast na stvari za drugu osobu i du┼żna je postupati po uputstvima te osobe, nema posjed na toj stvari.

─îlan 77.

Posjed je zakonit ako se zasniva na punova┼żnom pravnom osnovu i ako nije pribavljen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja. Posjed je savjestan ako posjednik ne zna niti mo┼że znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Savjesnost posjeda se pretpostavlja.

─îlan 78.

Nasljednik postaje posjednik u trenutku smrti ostavitelja, bez obzira kada je stekao fakti─Źku vlast na stvari.

─îlan 79.

Posjednik gubi posjed kada prestane da vrši fakti─Źku vlast na stvari. Posjed se ne gubi ako je posjednik privremeno sprije─Źen da vrši fakti─Źku vlast na stvari nezavisno od svoje volje (privremena odsutnost, bolest i sl.).

2. Zaštita posjeda

─îlan 80.

Posjednik ima pravo na zaštitu od protupravnog uznemiravanja ili oduzimanja posjeda (smetanja posjeda).

─îlan 81.

Posjednik ima pravo na samopomo─ç protiv onoga ko ga neovlaš teno uznemirava u posjedu ili mu je posjed oduzeo, pod uvjetom da je opasnost neposredna, da je samopomo─ç nu┼żna i da na─Źin njenog vršenja odgovara prilikama u kojima postoji opasnost.

─îlan 82.

Posjednik ima pravo zahtjevati sudsku zaštitu od smetanja posjeda u roku od trideset dana od dana saznanja za smetanje i u─Źinitelja, a najkasnije u roku od jedne godine od dana nastalog smetanja (spor zbog smetanja posjeda).

─îlan 83.

Sud pru┼ża zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, pri ─Źemu nisu od utjecaja pravo na posjed, pravni osnov posjeda i savjesnost posjednika. I posjednik koji je posjed stekao silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja, ima pravo na zaštitu od smetanja posjeda, osim prema osobi od koje je na takav na─Źin došao do posjeda, ako od nastalog smetanja nisu protekli rokovi iz ─Źlana 82 .ovog zakona.

─îlan 84.

Odlukom o zahtjevu za zaštitu zbog smetanja posjeda sud odre─Ĺuje zabranu daljeg uznemiravanja posjeda pod prijetnjom nov─Źane kazne, odnosno vra─çanje oduzetog posjeda, kao i druge mjere potrebne za zaštitu od daljeg smetanja posjeda.

─îlan 85.

Suposjednik u┼żiva zaštitu po odredbi ─Źlana 80. ovog zakona, u odnosu na tre─çe osobe, kao i u me─Ĺusobnim odnosima sa drugim suposjednicima, ako jedan od njih onemogu─çava drugog u dotadašnjem na─Źinu vršenja fakti─Źke vlasti na stvari koja je u njihovom suposjedu.

─îlan 86.

Neovisno od spora zbog smetanja posjeda ovlaštena osoba ima pravo zahtjevati sudsku zaštitu posjeda po osnovu prava na posjed.

VIII - PRAVA STRANIH OSOBA

─îlan 87.

Strano fizi─Źko i pravno lice mo┼że biti nosilac prava vlasništva na pokretnoj stvari, kao i doma─çe fizi─Źko i pravno lice, ako federalnim zakonom nije druk─Źije odre─Ĺeno. Na teritoriji Federacije strana fizi─Źka lica mogu biti nosioci prava vlasništva na zemljištu i zgradi koje su stekli naslje─Ĺivanjem, kao i dr┼żavljani Bosne i Hercegovine i Federacije, ako me─Ĺunarodnim ugovorom nije druk─Źije odre─Ĺeno.

─îlan 88.

Strano fizi─Źko i pravno lice koje obavlja djelatnost u Federaciji mo┼że biti nosilac prava vlasništva na poslovnim zgradama, poslovnim prostorijama, stanovima i stambenim zgradama, te na gra─Ĺevinskom zemljištu na kome su navedeni objekti izgra─Ĺeni ili ─çe biti izgra─Ĺeni. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ─Źlana, federalnim zakonom mo┼że se predvidjeti da strano fizi─Źko i pravno lice ne mo┼że imati pravo vlasništva na nekretninama koje se nalaze na odre─Ĺenom podru─Źju Federacije. O sticanju prava stranih fizi─Źkih i pravnih lica na nekretninama iz stava 1. ovog ─Źlana, evidenciju vodi Federalno ministarstvo pravde, na osnovu podataka koje mu po slu┼żbenoj du┼żnosti dostavljaju organi nadle┼żni za upis prava na nekretninama.

─îlan 89.

Strano fizi─Źko lice koje je stalno nastanjeno u Federaciji mo┼że biti nosilac prava vlasništva na stanu i stambenoj zgradi, kao i na gra─Ĺevinskom zemljištu na kome su navedeni objekti izgra─Ĺeni ili ─çe biti izgra─Ĺeni.

─îlan 90.

Strano fizi─Źko i pravno lice mo┼że pravo vlasništva pravnim poslom prenositi na doma─çe fizi─Źko i pravno lice, kao i na strano fizi─Źko i pravno lice koje mogu biti nosioci prava vlasništva, sukladno ovom zakonu.

─îlan 91.

Izuzetno, strana pravna i fizi─Źka lica mogu biti ograni─Źena u stjecanju prava vlasništva na nekretninama na teritoriji Federacije, uvjetom reciprociteta. U slu─Źajevima iz stava 1. ovog ─Źlana pismenu suglasnost daje Federalno ministarstvo pravde, koje je du┼żno prethodno pribaviti mišljenje Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

─îlan 92.

Stranim dr┼żavama za potrebe njihovih diplomatskih i konzularnih predstavništava, njihovim organizacijama i specijalizovanim agencijama, kao i organizacijama i specijalizovanim agencijama Organizacije Ujedinjenih nacija i Evropske unije, mogu se, uz prethodno pribavljenu pismenu suglasnost Federalnog ministarstva pravde, a koje je du┼żno prethodno pribaviti mišljenje Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, davati u dugoro─Źni zakup zgrade na kojima postoji pravo vlasništva. Dugoro─Źni zakup iz stava 1. ovog ─Źlana mo┼że se zaklju─Źiti najkra─çe na period od pet godina, a najdu┼że na period do pedeset godina.

─îlan 93.

Odredbe ovog zakona primjenjuju se na strana fizi─Źka i pravna lica, ako drugim federalnim zakonom nije druk─Źije odre─Ĺeno.

IX - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

─îlan 94.

Do donošenja odgovaraju─çeg zakona, u pogledu susjedovnih odnosa, prava plodou┼żivanja, prava upotrebe, prava stanovanja i prava stvarnog tereta primjenjivat ─çe se, odredbe Op─çeg gra─Ĺanskog zakonika, kao pravila imovinskog prava, ukoliko nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonima Federacije.

─îlan 95.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena zakona i drugih propisa o vlasni─Źkim odnosima koji se primjenjuju na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona.

─îlan 96.

Ovaj zakon ─çe se uskladiti sa odgovaraju─çim zakonom Bosne i Hercegovine u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu tog zakona.

─îlan 97.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu┼żbenim novinama Federacije BiH".

Predsjedavaju─çi Doma naroda Mariofil Ljubi─ç, s. r.
Predsjedavaju─çi Predstavni─Źkog doma Enver Kreso, s. r.

ZAKON

O DOPUNAMA ZAKONA O VLASNI─îKO-PRAVNIM ODNOSIMA
(SLU┼ŻBENE NOVINE FBIH 29/03)

 

─îlan 1.

U Zakonu o vlasni─Źko-pravnim odnosima ("Slu┼żbene novine Federacije BiH", broj 6/98), u ─Źlanu 71. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
"Za prijenos hipoteke nije potreban pristanak hipotekarnog du┼żnika".
Dosadašnji stav 2. postaje stav 3.

─îlan 2.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu┼żbenim novinama Federacije BiH".

 

Predsjedavaju─çi Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati─ç, s. r.

Predsjedavaju─çi Predstavni─Źkog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi─ç, s. r.   

 

Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 856 recenzija