Advokatska kancelarija

Advokat Prnjavorac
"Naša zaštita nije u našem oružju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein
Međunarodne konvencije i ugovori BiH: zbirka, Advokat Prnjavorac

Međunarodne konvencije i ugovori: primjena u Bosni i Hercegovini

Autor i urednik: , advokat / medijator, Advokatska kancelarija Prnjavorac, Tuzla, Bosna i Hercegovina
 ·  Posljednje ažuriranje:  ·  Zbirka se uređuje od 2002. godine: 50 multilateralnih konvencija i 92 bilateralna ugovora sa 32 države.

Sažetak. Na ovoj stranici nalazi se stručno uređena i kontinuirano ažurirana zbirka međunarodnih konvencija i bilateralnih ugovora primjenjivih u Bosni i Hercegovini. Zbirka obuhvata 50 multilateralnih konvencija (instrumenti UN, Vijeća Evrope, Haške konferencije za međunarodno privatno pravo, UNCITRAL i drugih organizacija) i 92 bilateralna ugovora sa 32 države svijeta, od ugovora o pravnoj pomoći i ekstradiciji do priznavanja sudskih odluka i Apostille konvencije. Sadržaj je razvrstan po pravnim oblastima i regijama. Stranicu uređuje Advokatska kancelarija Prnjavorac iz Tuzle, koja posluje od 1993. godine, a od 2002. godine kontinuirano održava ovu zbirku kao pravni informativni resurs namijenjen advokatima, sudijama, tužiocima, notarima, pravnicima u privredi te građanima u prekograničnim pravnim odnosima.

Gdje pronaći međunarodne konvencije i bilateralne ugovore BiH?

Najvažnije međunarodne konvencije i bilateralni ugovori primjenjivi u Bosni i Hercegovini mogu se pregledati u ovoj stručno uređenoj zbirci Advokatske kancelarije Prnjavorac, razvrstanoj u 21 pravnih oblasti i regija. Zbirka obuhvata 142 instrumenta (50 multilateralnih + 92 bilateralna ugovora sa 32 države) i kontinuirano se ažurira od 2002. godine. Najznačajniji izvori uključuju Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (sa prioritetom po članu II/2 Ustava BiH), Hašku Apostille konvenciju, New York Konvenciju o priznanju arbitražnih odluka, te bilateralne ugovore BiH o ekstradiciji i pravnoj pomoći. Multilateralni ugovori se objavljuju u Službenom glasniku BiH (Međunarodni ugovori), dok stariji preuzeti instrumenti potiču iz Službenog lista SFRJ, FNRJ i ranijih jugoslovenskih službenih glasila.

Kako pronaći relevantnu međunarodnu konvenciju ili bilateralni ugovor BiH

  1. Odredite vrstu instrumenta. Utvrdite da li tražite multilateralnu konvenciju (sklopljenu u okviru UN, Vijeća Evrope, Haške konferencije za međunarodno privatno pravo, UNCITRAL ili druge međunarodne organizacije) ili bilateralni ugovor koji je BiH zaključila sa konkretnom državom (direktno ili preuzela sukcesijom od SFRJ, FNRJ, Kraljevine Jugoslavije i Kraljevine SHS).
  2. Odaberite pravnu oblast u sadržaju. Otvorite tabelu sadržaja (TOC) na ovoj stranici. Za multilateralne konvencije odaberite jednu od oblasti: ljudska prava, antidiskriminacija, etika pravosuđa, međunarodno privatno pravo, ekstradicija i pravna pomoć, arbitraža, korupcija, apostille i druge. Za bilateralne ugovore odaberite odgovarajući region: susjedne države, zapadna Evropa, istočna Evropa, Bliski istok i Azija, sjeverna Afrika ili Amerika.
  3. Pronađite naziv konkretne konvencije ili ugovora. U listi instrumenata unutar odabrane oblasti pronađite naziv koji vas zanima. Multilateralne konvencije često nose poznate skraćenice (CAT, CEDAW, UNCAC, TRIPS, CMR, EKLJP). Bilateralni ugovori su navedeni hronološki ispod naziva države, sa godinom potpisivanja i naznakom o sukcesiji (ugovori SFRJ, FNRJ, Kraljevine Jugoslavije, Kraljevine SHS i Kraljevine Srbije).
  4. Provjerite reference Službenog glasnika i datum stupanja na snagu. Provjerite gdje je instrument objavljen, najčešće u Službenom glasniku BiH (Međunarodni ugovori) za moderne ugovore koje je zaključila BiH, ili u Službenom listu SFRJ, FNRJ i ranijim glasilima za starije instrumente preuzete sukcesijom. Datum potpisivanja i stupanja na snagu je naveden uz svaki ugovor.
  5. Otvorite tekst instrumenta. Kliknite na naziv da otvorite tekst u HTML ili PDF formatu. Za zvanično pozivanje u sudskim, upravnim ili drugim postupcima pred organima BiH ili stranih država, konsultujte se sa advokatom i provjerite originalno objavljeni tekst u nadležnom službenom glasilu. Imajte u vidu da pojedini stari instrumenti mogu biti modificirani naknadnim ugovorima ili zamijenjeni novim.

Sadržaj je organizovan tako da korisnicima omogući pregledan, brz i pouzdan pristup ključnim međunarodnim instrumentima koje BiH primjenjuje, uz lakše praćenje međusobne povezanosti multilateralnih i bilateralnih ugovora unutar pravnog sistema. Zbirka služi kao informativni resurs namijenjen advokatima, sudijama, tužiocima, notarima, javnim službenicima, klijentima u prekograničnim pravnim odnosima i pravnim stručnjacima u akademskoj zajednici.

Međunarodni ugovor je svaki sporazum sklopljen između dva ili više subjekata međunarodnog prava (najčešće država ili međunarodnih organizacija), uređen međunarodnim pravom, bez obzira na poseban naziv koji nosi: ugovor, konvencija, protokol, pakt, sporazum, memorandum, povelja, statut ili konkordat. Multilateralni ugovori obavezuju tri ili više stranaka i najčešće su sklopljeni u okviru međunarodnih organizacija (UN, Vijeće Evrope, Haška konferencija za međunarodno privatno pravo, UNCITRAL), dok bilateralni ugovori obavezuju dvije države. Po članu III/3(b) Ustava Bosne i Hercegovine, opšti principi međunarodnog prava su sastavni dio pravnog sistema BiH i entiteta. Ratifikovani i objavljeni međunarodni ugovori imaju pravnu snagu iznad domaćih zakona i podzakonskih akata, a prava i slobode iz Evropske konvencije o ljudskim pravima imaju izričit prioritet nad svim drugim zakonima po članu II/2 Ustava BiH.

Bosna i Hercegovina je u principu pravni nasljednik bivše SFRJ i njenih pravnih prethodnika u pogledu međunarodnih ugovora koji su važili prije proglašenja samostalnosti 1992. godine. Veliki broj starih bilateralnih ugovora o pravnoj pomoći, ekstradiciji i izvršenju sudskih odluka ostao je na snazi sukcesijom, dok je određeni broj zamijenjen novim bilateralnim instrumentima zaključenim od strane BiH (npr. sa Hrvatskom 1996, Makedonijom 2005, Crnom Gorom 2010, Srbijom). Za svaku konkretnu pravnu situaciju mjerodavan je isključivo tekst instrumenta objavljen u nadležnom službenom glasilu, najčešće Službenom glasniku BiH (Međunarodni ugovori) za moderne ugovore koje je sklopila BiH, ili Službenom listu SFRJ/FNRJ za starije instrumente preuzete sukcesijom. Za stručno pravno tumačenje i primjenu konkretnog instrumenta preporučuje se konsultacija sa advokatom.

Pregled propisa po nivoima vlasti

Pregledne kolekcijske stranice koje vode na zbirke nacionalnih propisa BiH, na nivou države, oba entiteta i Brčko distrikta. Domaći propisi BiH se često čitaju u sprezi sa međunarodnim instrumentima koje BiH primjenjuje, jer prema članu III/3(b) Ustava BiH opšti principi međunarodnog prava su sastavni dio pravnog sistema BiH i entiteta. 4 srodne zbirke propisa.

↑ Vrati se na sadržaj

Ljudska prava: UN i Vijeće Evrope

Temeljni univerzalni i regionalni instrumenti zaštite ljudskih prava: Povelja Ujedinjenih nacija, Opća deklaracija o pravima čovjeka, Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, Međunarodni paktovi o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima te o građanskim i političkim pravima, Evropska socijalna povelja. Ovi instrumenti imaju neposrednu primjenu u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine i, prema članu II/2 Ustava BiH, prava i slobode utvrđene Evropskom konvencijom o ljudskim pravima imaju prioritet nad svim drugim zakonima. 7 konvencija u ovoj oblasti.

↑ Vrati se na sadržaj

Prava djeteta i zaštita ranjivih grupa

Konvencija UN o pravima djeteta, Međunarodna konvencija o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih porodica, Konvencija o smanjenju broja apatrida. Ovi instrumenti uspostavljaju minimalne standarde zaštite koji obavezuju BiH da svojim zakonodavstvom i postupanjem osigura prava djece, migranata i lica bez državljanstva. 3 konvencije u ovoj oblasti.

↑ Vrati se na sadržaj

Antidiskriminacija i prevencija torture

Konvencija UN o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije, Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) sa Opcionim protokolom, Konvencija protiv torture i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupanja ili kažnjavanja (CAT), Evropska konvencija za zaštitu nacionalnih manjina, Evropska povelja o učešću mladih u životu na općinskom i regionalnom nivou. 6 konvencija u ovoj oblasti.

↑ Vrati se na sadržaj

Pravosuđe, etika i nezavisnost sudija

Osnovni principi UN o nezavisnosti pravosuđa, Preporuke Vijeća Evrope o nezavisnosti, efikasnosti i ulozi sudija, Evropska povelja o statusu sudija, Kodeks sudijske etike i Kodeks tužilačke etike. Ovi instrumenti uspostavljaju međunarodne standarde nezavisnosti i etičkog ponašanja nosilaca pravosudnih funkcija primjenjivih u sudovima i tužilaštvima BiH. 5 konvencija u ovoj oblasti.

↑ Vrati se na sadržaj

Apostille, legalizacija i priznanje isprava

Haška konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava iz 1961. godine (Apostille konvencija), Konvencija o izdavanju izvoda iz matičnih knjiga na više jezika iz 1976. godine, Evropska konvencija o državljanstvu te smjernice za priznanje stranih javnih isprava u BiH. Ovi instrumenti pojednostavljuju prekogranično korištenje javnih isprava. 5 konvencija u ovoj oblasti.

↑ Vrati se na sadržaj

Međunarodno privatno pravo: Haške konvencije

Haške konvencije o sudskoj nadležnosti i izvršenju presuda u građanskim i trgovačkim stvarima, o pribavljanju dokaza i dostavljanju akata u inostranstvu, o međunarodnom upravljanju ostavinama i obliku međunarodnog testamenta, o sukobima zakona u pogledu testamentarnih odredaba, o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima, te o ostvarivanju alimentacionih zahtjeva u inostranstvu. Ovi izvori predstavljaju temelj međunarodnog privatnog prava primjenjivog u BiH. 10 konvencija u ovoj oblasti.

↑ Vrati se na sadržaj

Međunarodna arbitraža i trgovinsko pravo

New York Konvencija o priznanju i izvršenju inostranih arbitražnih odluka iz 1958. godine, UNCITRAL arbitražna pravila, TRIPS sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine, Konvencija o zastarjelosti potraživanja u oblasti međunarodne kupoprodaje robe. Pravna pravila za rješavanje međunarodnih trgovačkih sporova kroz arbitražu. 4 konvencije u ovoj oblasti.

↑ Vrati se na sadržaj

Krivična pravna pomoć i pribavljanje dokaza

Haška konvencija o pribavljanju u inostranstvu dokaza u građanskim i trgovačkim stvarima iz 1970. godine i Haška konvencija o dostavljanju u inostranstvu sudskih i vansudskih akata u građanskim i trgovačkim stvarima iz 1965. godine. Procesne osnove međunarodne saradnje sudova. 2 konvencije u ovoj oblasti.

↑ Vrati se na sadržaj

Transport, saobraćaj i drumski prevoz

Konvencija o ugovoru za međunarodni prevoz robe drumom (CMR), koja uređuje prava i obaveze između pošiljaoca, prevoznika i primaoca u međunarodnom drumskom transportu robe. 1 konvencija u ovoj oblasti.

↑ Vrati se na sadržaj

Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala

Konvencija Ujedinjenih nacija protiv korupcije (UNCAC), globalni instrument za prevenciju, kriminalizaciju i međunarodnu saradnju u borbi protiv korupcije, uključujući obaveze država ugovornica da uspostave preventivne mjere, kriminaliziraju određena djela i osiguraju povrat imovinske koristi. 1 konvencija u ovoj oblasti.

↑ Vrati se na sadržaj

Lokalna samouprava

Evropska povelja o lokalnoj samoupravi, temeljni instrument Vijeća Evrope koji utvrđuje principe lokalne samouprave, pravo lokalnih zajednica na vlastite poslove, finansijsku autonomiju i pravnu zaštitu lokalne samouprave. 1 konvencija u ovoj oblasti.

↑ Vrati se na sadržaj

Evropski sud za ljudska prava: presude i analize

Odabrane presude Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) iz Strazbura, najznačajnije odluke koje obavezuju Bosnu i Hercegovinu kao stranku Evropske konvencije o ljudskim pravima, te materijali sa Konferencija na visokom nivou o budućnosti Evropskog suda za ljudska prava (Brighton, Brussels, Kopenhagen). 4 konvencije u ovoj oblasti.

↑ Vrati se na sadržaj

Povlastice i imuniteti međunarodnih organizacija

Konvencija o povlasticama i imunitetima Ujedinjenih nacija od 13. maja 1946. godine, koja uređuje status, povlastice i imunitete UN, službenika i predstavnika država članica. 1 konvencija u ovoj oblasti.

↑ Vrati se na sadržaj

Bilateralni ugovori: Susjedne i regionalne države (bivše SFRJ)

Bilateralni ugovori između Bosne i Hercegovine i susjednih država (Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Slovenija). Ova oblast je posebno značajna zbog visokog volumena međudržavnih pravnih odnosa: porodični predmeti, izručenje, pravna pomoć u građanskim i krivičnim stvarima, priznavanje i izvršenje sudskih odluka, zajednička baština u zemljišnim knjigama, prekogranično nasljeđivanje. 31 bilateralni ugovor sa 5 država u ovoj regiji.

Republika Hrvatska (9)

  1. Ugovor između Vlade Bosne i Hercegovine, Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima, od 26.02.1996. ("Službeni list R BiH" - Međunarodni ugovori broj: 1/96, privremena primjena od dana potpisivanja, stupio na snagu 20.12.1996. );
  2. Ugovor između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izmjeni Ugovora između Vlade Bosne i Hercegovine, Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima od 17.06.2002. ("Službeni glasnik BiH" - Međunarodni ugovori broj: 11/05 , primjena od dana potpisivanja, stupio na snagu 08.02.2006.);
  3. Ugovor između Vlade Bosne i Hercegovine, Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim stvarima, od 26.02.1996. ("Službeni list R BiH" - Međunarodni ugovori broj: 01/96, primjena od dana potpisivanja, stupio na snagu 08.07.2010.);
  4. Ugovor između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izmjeni Ugovora između Vlade Bosne i Hercegovine, Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima, od 07.06.2004.("Službeni glasnik BiH" - Međunarodni ugovori broj: 08/07, primjena od dana potpisivanja, stupio na snagu 08.07.2010.);
  5. Ugovor između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izmjeni Ugovora o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima, od 10.02.2010. ("Službeni glasnik BiH" - Međunarodni ugovori broj: 08/10 , primjena od dana potpisivanja, stupio na snagu 18.09.2010.);
  6. Ugovor između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izručenju, od 28.11.2012. ( "Službeni glasnik BiH" - Međunarodni ugovori broj: 22/12 , privremena primjena od dana potpisivanja, stupio na snagu 06.03.2014.);
  7. Protokol o suradnji između Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine i Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, od 23.07.2008., stupio na snagu 23.07.2008.;
  8. Protokol o suglasnosti u ostvarivanju međusobne suradnje u borbi protiv svih oblika teškog kriminala Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, od 21.01.2005., stupio na snagu 21.01.2005.
  9. Sporazum između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima

Republika Srbija (7)

  1. Ugovor između Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima od 24.02.2005. ("Službeni glasnik BiH" - Međunarodni ugovori broj: 11/2005; stupio na snagu 09.02.2006. godine);
  2. Ugovor između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije o izmjenama i dopunama Ugovora između Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima od 26.02.2010. ("Službeni glasnik BiH" – Međunarodni ugovori broj: 8/10, stupio na snagu 10.02.2011.);
  3. Ugovor između Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim stvarima od 14.02.2005. ("Službeni glasnik BiH" - Međunarodni ugovori broj: 11/05; stupio na snagu 13.02.2006. godine);
  4. Ugovor između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije o izmjenama i dopunama Ugovora između Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim stvarima od 26.02.2010. ("Službeni glasnik BiH" – Međunarodni ugovori broj: 12/
  5. ; stupio na snagu 16.02.2011.);
  6. Ugovor o izručenju između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije od 05.09.2013. ("Službeni glasnik BiH" – Međunarodni ugovori, broj: 19/14, stupio na snagu 02.12.2014.);
  7. Protokol o suradnji između Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine i Ministarstva pravde Republike Srbije, od 28.04.2006., stupio na snagu 28.04.2006.

Crna Gora (4)

  1. Ugovor između Bosne i Hercegovine i Crne Gore o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima od 09.07.2010.("Službeni glasnik BiH" – Međunarodni ugovori broj: 7/11, stupio na snagu 07.11.2011.);
  2. Ugovor između Bosne i Hercegovine i Crne Gore o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim stvarima od 09.07.2010. ("Službeni glasnik BiH" – Međunarodni ugovori broj: 7/11, stupio na snagu 07.11.2011.);
  3. Ugovor o izručenju između Bosne i Hercegovine i Crne Gore (Ugovor je potpisan dana 15.11.2012. ("Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori" broj: 10/13, stupio na snagu 30.06.2015. godine);
  4. Protokol o suradnji između Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine i Ministarstva pravde Crne Gore , od 11.04.2008., stupio na snagu 11.04.2008.

Republika Makedonija (8)

  1. Ugovor između Bosne i Hercegovine i Republike Makedonije o uređenju međusobnih imovinsko-pravnih odnosa od 13.09.2005. ("Službeni glasnik BiH" - Međunarodni ugovori broj: 09/06; stupio na snagu11.09.2006.);
  2. Ugovor između Bosne i Hercegovine i Republike Makedonije o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima od 13.09.2005. ("Službeni glasnik BiH" - Međunarodni ugovori broj: 16/06; stupio na snagu 02.03.2007.);
  3. Ugovor o izmjenama i dopunama Ugovora o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima između Bosne i Hercegovine i Republike Makedonije od 12.03.2013. ( "Službeni glasnik BiH" – Međunarodni ugovori broj: 6/14, stupio na snagu 30.7.2014.);
  4. Ugovor između Bosne i Hercegovine i Republike Makedonije o uzajmanom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim stvarima od 27.01.2006. ("Službeni glasnik BiH" - Međunarodni ugovori broj: 09/06; stupio na snagu 14.10.2006. godine);
  5. Ugovor o izmjenama i dopunama Ugovora o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim stvarima između Bosne i Hercegovine i Republike Makedonije od 12.03.2013. ("Službeni glasnik BiH" – Međunarodni ugovori, broj: 6/14, stupio na snagu 30.7.2014.
  6. Ugovor između Bosne i Hercegovine i Republike Makedonije o izručenju ("Službeni glasnik BiH - Međunarodni ugovori broj:14/06; stupio na snagu 10.01.2007.);
  7. Ugovor o izmjenama i dopunama Ugovora o izručenju između Bosne i Hercegovine i Republike Makedonije od 12.03.2013. ("Službeni glasnik BiH" – Međunarodni ugovori, broj: 6/14, stupio na snagu 30.7.2014.);
  8. Protokol o suradnji između Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine i Ministarstva pravde Republike Makedonije , od 03.10.2011., stupio na snagu 03.10.2011.

Republika Slovenija (3)

  1. Ugovor između Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim stvarima od 05.04.2002. ("Službeni glasnik BiH" - Međunarodni ugovori broj: 12/2005, stupio na snagu 18.02.2006.);
  2. Ugovor između Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije o izručenju od 05.04.2002.("Službeni glasnik BiH" - Međunarodni ugovori broj: 12/2005; stupio na snagu 18.02.2006.);
  3. Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima između Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije od 21.10.2009. ("Službeni glasnik BiH" – Međunarodni ugovori broj: 7/10, stupio na snagu 19.09.2010.).

↑ Vrati se na sadržaj

Bilateralni ugovori: Srednja i jugoistočna Evropa

Bilateralni ugovori između BiH (i prethodno SFRJ i FNRJ kao pravnih prethodnika) i država srednje i jugoistočne Evrope: Albanija, Bugarska, Rumunija, Češka, Poljska, Grčka. Većinom su preuzeti sukcesijom iz ugovora bivše Jugoslavije; pojedini ugovori su nakon 1995. godine zamijenjeni novim bilateralnim instrumentima. 8 bilateralnih ugovora sa 6 država u ovoj regiji.

Republika Albanija (2)

  1. Konvencija o izdavanju krivaca između Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Arbanske Republike od 22.06.1926. ("Službene novine", broj: 117/29, stupila na snagu 17.05.1929.);
  2. Protokol o suradnji između Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine i Ministarstva pravde Republike Albanije od 19.03.2013., ( Stupio na snagu 19.03.2013.).

Republika Bugarska (1)

  1. Ugovor između FNRJ i Narodne Republike Bugarske o uzajamnoj pravnoj pomoći od 23.03.1956. ("Službeni list FNRJ" - Dodatak broj: 1/57, stupio na snagu 17.01.1957.).

Rumunija (1)

  1. Ugovor između FNRJ i Rumunske Narodne Republike o pravnoj pomoći od 18.10.1960., sa Dodatnim protokolom od 21.01.1972. ("Službeni list FNRJ" - Dodatak broj: 8/61, stupio na snagu 01.10.1961. i "Službeni list SFRJ" - Dodatak broj: 4/73

Češka Republika (1)

  1. Ugovor između SFRJ i Čehoslovačke Socijalističke Republike o regulisanju pravnih odnosa u građanskim, porodičnim i krivičnim stvarima od 20.01.1964. ("Službeni list SFRJ" - Dodatak broj: 13/64, stupio na snagu 02.08.1964.).

Republika Poljska (1)

  1. Ugovor između FNRJ i Narodne Republike Poljske o pravnom saobraćaju u građanskim i krivičnim stvarima od 06.02.1960.godine. ( "Službeni list SFRJ" - Dodatak broj: 5/63, stupio na snagu 05.06.1963. ).

Grčka (2)

  1. Konvencija između FNRJ i Kraljevine Grčke o uzajamnim pravnim odnosima od 18.06.1959. ("Službeni list FNRJ" - Dodatak broj: 7/60, stupila na snagu 31.03.1960.);
  2. Sporazum između FNRJ i Kraljevine Grčke o uzajamnom priznavanju i izvršenju sudskih odluka od 18.06.1959. ( "Službeni list FNRJ" - Dodatak broj: 6/60, stupio na snagu 31.03.1960.).

↑ Vrati se na sadržaj

Bilateralni ugovori: Zapadna i sjeverna Evropa

Bilateralni ugovori između BiH (i pravnih prethodnika SFRJ, FNRJ, Kraljevine Jugoslavije i Kraljevine SHS) i zapadno-evropskih i nordijskih država. Ovi ugovori uglavnom uređuju ekstradiciju, pravnu pomoć u krivičnim stvarima, prevođenje sudskih odluka, oslobađanje od legalizacije isprava i posebne sektore kao što su matične isprave i alimentacija. 22 bilateralna ugovora sa 10 država u ovoj regiji.

Republika Austrija (6)

  1. Ugovor između FNRJ i Republike Austrije o uzajamnom pravnom saobraćaju od 16.12.1954. ( "Službeni list FNRJ" - Dodatak broj: 8/55, stupio na snagu 13.12.1955.);
  2. Sporazum između FNRJ i Republike Austrije o uzajamnom priznavanju i izvršenju odluka izabranih sudova i poravnanja zaključenih pred izabranim sudovima u trgovačkim stvarima od 18.03.1960. ( "Službeni list FNRJ" - Dodatak broj: 5/61, stupio na snagu 17.05.1960.);
  3. Sporazum između FNRJ i Republike Austrije o uzajamnom priznavanju i izvršavanju odluka o izdržavanju od 10.10.1961.("Službeni list SFRJ" - Dodatak broj: 2/63, stupio na snagu 25.12.1962.);
  4. Ugovor između SFRJ i Republike Austrije o pravnoj pomoći u krivičnim stvarima od 01.02.1982. ("Službeni list SFRJ" - Međunarodni ugovori broj: 2/83, stupio na snagu 01.01.1984.);
  5. Ugovor između SFRJ i Republike Austrije o izdavanju od 01.02.1982. ("Službeni list SFRJ" - Međunarodni ugovori broj: 2/83, stupio na snagu 01.01.1984.);
  6. Ugovor između SFRJ i Republike Austrije o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim stvarima od 01.02.1982. ( "Službeni list SFRJ" - Međunarodni ugovori broj: 6/83, stupio na snagu 01.01.1984.).

Kraljevina Belgija (4)

  1. Konvencija o ekstradiciji i pravnoj pomoći u krivičnim stvarima između SFRJ i Kraljevine Belgije od 04.06.1971. ( "Službeni list SFRJ" - Dodatak broj: 9/73, stupila na snagu 01.11.1972.);
  2. Konvencija između SFRJ i Kraljevine Belgije o izdavanju izvoda iz matičnih knjiga i oslobađanju od legalizacije od 24.09.1971.("Službeni list SFRJ", broj: 55/72, stupila na snagu 01.12.1972.);
  3. Sporazum između SFRJ i Kraljevine Belgije o pravnoj pomoći u građanskim i tragovačkim stvarima od 24.09.1971. ("Službeni list SFRJ" - Dodatak broj: 7/74, stupio na snagu 01.06.1972.);
  4. Konvencija između SFRJ i Kraljevine Belgije o priznanju i izvršenju sudskih odluka o izdržavanju od 12.12.1973. ("Službeni list SFRJ" - Dodatak broj: 45/76, stupila na snagu 08.03.1976.).

Republika Italija (3)

  1. Konvencija između Kraljevine SHS i Italije o izdavanju krivaca od 06.03.1922. ("Službene novine", broj: 42/31, stupila na snagu 06.02.1931. Zadržana je na snazi i poslije II Svjetskog rata na osnovu izjave Jugoslavije u smislu člana 4. Ugovora o miru sa Italijom – (objavljen u "Službenom listu FNRJ", broj: 74/
  2. Konvencija između Kraljevine SHS i Italije o pravnoj i sudskoj zaštiti odnosnih državljana od 06.03.1922.godine – dio koji se odnosi na pravnu pomoć. ( "Službene novine", broj: 42/31. Na snazi su ostali samo članovi 13-16. , shodno članu 26. Konvencije između FNRJ i Italije u uzajamnoj pravnoj pomoći u građanskim i upravnim stvarima od 03.12.1960.);
  3. Konvencija između FNRJ i Italijanske Republike o uzajamnoj pravnoj pomoći u građanskim i upravnim stvarima od 03.12.1960. ("Službeni list FNRJ" - Dodatak broj: 5/63, stupila na snagu 20.01.1967.godine).

Savezna Republika Njemačka (1)

  1. Ugovor između SFRJ i Savezne Republike Njemačke o pravnoj pomoći u krivičnim stvarima od 01.10.1971. ("Službeni list SFRJ", broj: 33/72, stupio na snagu 08.01.1975.).

Švicarska Konfederacija (1)

  1. Konvencija o izdavanju krivaca između Srbije i Švajcarske od 16/28.11.1887. ("Službene novine" broj: 83/1888, stupila na snagu 05.07.1888.).

Velika Britanija (2)

  1. Ugovor o uzajamnom izdavanju krivaca između Srbije i Velike Britanije od 06.12.1900. ("Srpske novine" broj: 35/1901, stupio na snagu 23.02.1901.);
  2. Konvencija između Kraljevine Jugoslavije i Velike Britanije o uređenju međusobne pomoći u vođenju postupka u građanskim i trgovačkim stvarima koje su u tečaju ili koje mogu biti u tečaju pred odnosnim sudskim vlastima od 27.02.1936. ("Službene novine" broj: 116/37, stupila na snagu 18.08.1937.).

Kraljevina Norveška (1)

  1. Sporazum između Jugoslavije i Norveške o recipročnom priznavanju diplomatsko-konzularne forme braka postignut razmjenom nota od 10.04. i 31.08.1957.godine – dio koji se odnosi na pravnu pomoć. ("Službeni list FNRJ" - Dodatak broj: 6/58, stupio na snagu 31.08.1957.).

Kraljevina Danska (1)

  1. Ugovor o međusobnoj predaji osuđenih lica radi izdržavanja kazne zatvora između SFRJ i Kraljevine Danske od 28.10.1988. ( "Službeni list SFRJ – Međunarodni ugovori" broj: 5/

Kraljevina Španija (1)

  1. Ugovor između SFRJ i Španije o pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i izdavanjima od 08.07.1980. ("Službeni list SFRJ" - Međunarodni ugovori broj: 3/81, stupio na snagu 26.05.1982. ).

Republika Kipar (2)

  1. Ugovor između SFRJ i Republike Kipar o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima od 19.09.1984. ( "Službeni list SFRJ" - Međunarodni ugovori broj: 2/
  2. , stupio na snagu 15.02.1987.).

↑ Vrati se na sadržaj

Bilateralni ugovori: Istočna Evropa

Bilateralni ugovori između BiH i država istočne Evrope: Ruska Federacija (kao pravni nasljednik SSSR-a), Ukrajina, Bjelorusija, Moldavija. Najznačajniji je Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim, porodičnim i krivičnim stvarima iz 1962. godine između FNRJ i SSSR-a koji je preuzela Ruska Federacija; ostale postsovjetske države su prećutno ili izričito potvrdile preuzimanje. 3 bilateralna ugovora sa 2 države u ovoj regiji.

Ruska Federacija (2)

  1. Ugovor između FNRJ i SSSR-a o pravnoj pomoći u građanskim, porodičnim i krivičnim stvarima od 24.02.1962. ( "Službeni list FNRJ" - Dodatak broj: 5/63, stupio na snagu 26.05.1963.);
  2. Protokol o suradnji između Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine i Ministarstva pravde Ruske federacije od 19.06.2014., stupio na snagu 19.06.2014.

Republika Moldavija (1)

  1. Ugovor o uzajamnoj pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima između Bosne i Hercegovine i Republike Moldavije od 19.06.2012. ( "Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori" broj: 6/13, stupio na snagu 03.01.2014.).

↑ Vrati se na sadržaj

Bilateralni ugovori: Bliski istok i Azija

Bilateralni ugovori između BiH i država Bliskog istoka i Azije: Turska, Iran, Irak, Kuvajt, Kina, Indija, Mongolija. Posebno je značajan obim ugovornih odnosa sa Republikom Turskom (devet ugovora), koja je važan partner BiH u oblasti pravosudne saradnje. 18 bilateralnih ugovora sa 6 država u ovoj regiji.

Republika Irak (1)

  1. Ugovor o pravnoj i sudskoj suradnji između SFRJ i Republike Irak od 23.05.1986.("Službeni list SFRJ" - Dodatak Međunarodni ugovori broj: 01/87, stupio na snagu 11.08.1987.).

Država Kuvajt (1)

  1. Protokol o suradnji između Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine i Ministarstva pravde Države Kuvajt, od 15.04.2013., stupio na snagu 15.04.2013.

Narodna Republika Kina (3)

  1. Ugovor o pravnoj pomoći u krivičnim stvarima između Bosne i Hercegovine i Narodne Republike Kine od 18.12.2012. ("Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori" broj: 18/13, stupio na snagu 12.10.2014.);
  2. Ugovor o ekstradiciji između Bosne i Hercegovine i Narodne Republike Kine od 18.12.2012. ( "Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori" broj: 18/13 ,stupio na snagu 12.10.2014.);
  3. Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim i privrednim stvarima između Bosne i Hercegovine i Narodne Republike Kine od 18.12.2012. ("Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori" broj: 18/13 stupio na snagu 12.10.2014.).

Republika Indija (3)

  1. Ugovor između Bosne i Hercegovine i Republike Indije o međusobnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima od 29.10.2009. ("Službeni glasnik BiH" – Međunarodni ugovori broj: 7/
  2. Ugovor o transferu osuđenih lica između Bosne i Hercegovine i Republike Indije od 13.12.2012. ( "Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori" broj: 18/
  3. Sporazum o transferu osuđenih lica između Bosne i Hercegovine i Indije stupio je na snagu dana 21.7.2017. godine.

Republika Turska (9)

  1. Konvencija o sudskoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima između SFRJ i Republike Turske od 08.10.1973. ("Službeni list SFRJ" - Dodatak broj: 12/76, stupila na snagu 03.05.1975. );
  2. Konvencija o izdavanju između SFRJ i Republike Turske od 17.11.1973. ("Službeni list SFRJ" - Dodatak broj: 47/75, stupila na snagu 03.05.1975.);
  3. Ugovor između Bosne i Hercegovine i Republike Turske o pravnoj pomoći u građanskim i privrednim stvarima od 16.02.2005. ("Službeni glasnik BiH" - Međunarodni ugovori broj: 12/2005, stupio na snagu 25.12.2011. );
  4. Ugovor o pravnoj pomoći u krivičnim stvarima između Bosne i Hercegovine i Republike Turske od 28.11.2013.( "Službeni glasnik BiH" – Međunarodni ugovori broj: 8/
  5. Ugovor o izručenju između Bosne i Hercegovine i Republike Turske od 28.11.2013. ("Službeni glasnik BiH" – Međunarodni ugovori broj: 8/
  6. Protokol o suradnji između Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine i Ministarstva pravde Republike Turske od 24.12.2004., stupio na snagu 01.12.2014.
  7. Ugovor o izručenju između Bosne i Hercegovine i Republike Turske će stupiti na snagu 28.7.2017. godine.
  8. Ugovor između Bosne i Hercegovine i Republike Turske o pravnoj pomoći u krivičnim stvarima stupit će na snagu 30.10.2017. godine.
  9. Ugovor između BiH i Republike Turske o pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, stupio je na snagu 7.10. 2017. godine umjesto 30.10. 2017. godine

Mongolija (1)

  1. Ugovor između SFRJ i Mongolske Narodne Republike o pružanju pravne pomoći u građanskim, porodičnim i krivičnim stvarima od 08.06.1981. ("Službeni list FNRJ"- Međunarodni ugovori broj: 7/82, stupio na snagu 27.03.1983.).

↑ Vrati se na sadržaj

Bilateralni ugovori: Sjeverna Afrika

Bilateralni ugovori između Bosne i Hercegovine i država sjeverne Afrike: Demokratska Narodna Republika Alžir i Kraljevina Maroko. Ovi ugovori dominantno uređuju izručenje, pravnu pomoć u građanskim i krivičnim stvarima te međudržavnu saradnju ministarstava pravde. 9 bilateralnih ugovora sa 2 države u ovoj regiji.

Demokratska Narodna Republika Alžir (5)

  1. Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima između SFRJ i Demokratske Narodne Republike Alžir od 31.marta 1982. ("Službeni list SFRJ - Međunarodni ugovori" broj: 2/83 i 10/84, stupio na snagu 20.12.1984.);
  2. Ugovor o uzajamnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima između Bosne i Hercegovine i Demokratske Narodne Republike Alžir od 20.09.2011. ("Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori" broj: 14/
  3. Ugovor o ekstradiciji između Bosne i Hercegovine i Demokratske Narodne Republike Alžir od 20.09.2011. ("Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori" broj: 14/
  4. Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim i privrednim stvarima između Bosne i Hercegovine i Demokratske Narodne Republike Alžir od 20.09.2011. ("Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori" broj: 14/
  5. Protokol o suradnji između Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine i Ministarstva pravde Demokratske Narodne Republike Alžir od 20.09.2011., (Stupio na snagu dana, 20.09.

Kraljevina Maroko (4)

  1. Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim i privrednim stvarima između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Maroko od 19.02.2014.("Službeni glasnik BiH" – Međunarodni ugovori broj: 11/
  2. Ugovor o pravnoj pomoći u krivičnim stvarima između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Maroko od 19.02.2014.("Službeni glasnik BiH" – Međunarodni ugovori broj: 11/
  3. Ugovor o izručenju između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Maroko od 19.02.2014. ( "Službeni glasnik BiH" – Međunarodni ugovori broj: 13/
  4. Protokol o suradnji između Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine i Ministarstva pravde Kraljevine Maroko od 19.02.2014., stupio na snagu 19.02.2014.

↑ Vrati se na sadržaj

Bilateralni ugovori: Amerika

Bilateralni ugovori između BiH (kao pravnog nasljednika Kraljevine Srbije) i država Amerike, Sjedinjene Američke Države. Najstariji bilateralni instrument na ovoj stranici je Konvencija o izdavanju krivaca između Kraljevine Srbije i Ujedinjenih Američkih Država iz 1901. godine. 1 bilateralni ugovor sa 1 državom u ovoj regiji.

Sjedinjene Američke Države (1)

  1. Konvencija o izdavanju krivaca zaključena između Kraljevine Srbije i Ujedinjenih Američkih Država 12/25.10.1901. ("Srpske novine" broj: 33/1902, stupila na snagu 12.06.1902. ).

↑ Vrati se na sadržaj

Često postavljana pitanja o međunarodnim konvencijama i ugovorima u Bosni i Hercegovini

Šta su međunarodne konvencije i ugovori i koja je njihova pravna snaga u Bosni i Hercegovini?

Međunarodni ugovor je svaki sporazum sklopljen između dva ili više subjekata međunarodnog prava (najčešće država ili međunarodnih organizacija), uređen međunarodnim pravom, bez obzira na poseban naziv (ugovor, konvencija, protokol, pakt, sporazum, povelja, statut, memorandum, konkordat). Ratifikovani i objavljeni međunarodni ugovori po Ustavu Bosne i Hercegovine i ustavima entiteta imaju pravnu snagu iznad domaćih zakona i podzakonskih akata. Prava i slobode utvrđene Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i njenim protokolima izričito imaju prioritet nad svim drugim zakonima po članu II/2 Ustava BiH.

Šta je razlika između multilateralnih i bilateralnih međunarodnih ugovora?

Multilateralni ugovor je sklopljen između tri ili više subjekata međunarodnog prava, najčešće u okviru međunarodnih organizacija (Ujedinjeni narodi, Vijeće Evrope, Haška konferencija za međunarodno privatno pravo) i otvoren je za pristup velikom broju država. Primjeri: Evropska konvencija o ljudskim pravima, Haška Apostille konvencija. Bilateralni ugovor sklapaju samo dvije države i uređuje konkretne međusobne odnose. BiH ima brojne bilateralne ugovore o pravnoj pomoći, ekstradiciji i izvršavanju sudskih odluka sa državama širom svijeta, kako one zaključene direktno, tako i one preuzete sukcesijom od bivše SFRJ, FNRJ i Kraljevine Jugoslavije.

Koja je razlika između potpisivanja, ratifikacije i stupanja na snagu međunarodnog ugovora?

Potpisivanje je prvi formalni korak kojim država iskazuje saglasnost sa tekstom ugovora, ali sam potpis u načelu ne stvara konačnu obavezu primjene. Ratifikacija je nacionalna ustavna procedura kojom nadležno tijelo (najčešće parlament) potvrđuje obaveznost ugovora za državu; u BiH ratifikaciju vrši Parlamentarna skupština BiH. Stupanje na snagu je trenutak od kojeg ugovor počinje pravno obavezivati države stranke, koji nastupa po pravilima samog ugovora, najčešće nakon razmjene ratifikacionih instrumenata ili po isteku određenog broja dana od ratifikacije propisanog broja država. Tek nakon stupanja na snagu i objavljivanja u Službenom glasniku BiH (Međunarodni ugovori), ugovor je dio unutrašnjeg pravnog sistema.

Da li su međunarodni ugovori iz vremena SFRJ, FNRJ i Kraljevine Jugoslavije još uvijek na snazi u BiH?

Bosna i Hercegovina je u principu pravni nasljednik bivše SFRJ i njenih pravnih prethodnika (FNRJ, Kraljevine Jugoslavije, Kraljevine SHS, Kraljevine Srbije) u pogledu međunarodnih ugovora koji su važili prije proglašenja samostalnosti 1992. godine. Sukcesija je urađena kroz Bečku konvenciju o sukcesiji država u pogledu ugovora, te kroz odluke i obavještenja BiH upućena depozitarima ugovora i drugim državama strankama. Veliki broj starih bilateralnih ugovora o pravnoj pomoći, ekstradiciji i izvršenju sudskih odluka, naročito sa državama Evrope, ostao je na snazi do donošenja novih, modernizovanih bilateralnih ugovora od strane BiH (npr. sa Republikom Hrvatskom 1996. i kasnije, sa Republikom Makedonijom 2005, sa Crnom Gorom 2010. itd.).

Šta je apostille i u kojim slučajevima zamjenjuje legalizaciju javnih isprava?

Apostille je standardizovana ovjera javne isprave predviđena Haškom konvencijom o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava iz 1961. godine, kojoj je BiH stranka. Apostille zamjenjuje cijeli postupak diplomatske ili konzularne legalizacije isprava i koristi se isključivo između država ugovornica Haške konvencije. Apostille izdaju nadležni organi države u kojoj je isprava izdata (u BiH: opštinski sudovi, kantonalni/okružni sudovi, Ministarstvo pravde BiH, zavisno od vrste isprave). U slučaju država koje nisu stranke Haške konvencije, primjenjuje se klasična legalizacija preko diplomatsko-konzularnih predstavništava. Postoje i bilateralni ugovori koji oslobađaju od legalizacije ili apostille određene vrste isprava među državama strankama.

Kako se priznaju i izvršavaju strane sudske odluke u Bosni i Hercegovini?

Strane sudske odluke u BiH se priznaju i izvršavaju prema Zakonu o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja (preuzeti zakon bivše SFRJ iz 1982), Zakonu o međunarodnom privatnom pravu te brojnim bilateralnim ugovorima o priznavanju i izvršenju sudskih odluka koje je BiH zaključila ili preuzela sukcesijom. Postupak se pokreće prijedlogom pred nadležnim sudom u BiH, koji ispituje da li postoji pravni osnov za priznanje (ugovor, reciprocitet, opšta načela), da li je odluka pravosnažna, da li je dužnik imao mogućnost odbrane, da li nema kolizije sa javnim poretkom BiH te druga procesna pitanja. Za odluke iz oblasti porodičnog prava (razvod braka, alimentacija, starateljstvo) postoje specifična pravila. Za priznanje stranih arbitražnih odluka primjenjuje se New York Konvencija iz 1958. godine.

Šta su Haške konvencije i koje od njih primjenjuje Bosna i Hercegovina?

Haške konvencije su međunarodni ugovori usvojeni u okviru Haške konferencije za međunarodno privatno pravo (HCCH), međuvladine organizacije osnovane 1893. godine sa sjedištem u Haagu, koja uređuje kolizionopravna pitanja i međunarodnu sudsku pomoć. BiH primjenjuje brojne Haške konvencije, uključujući: Apostille konvenciju iz 1961. (legalizacija isprava), Konvenciju o građanskom postupku iz 1954, Konvenciju o dostavljanju u inostranstvu sudskih i vansudskih akata iz 1965, Konvenciju o pribavljanju u inostranstvu dokaza iz 1970, Konvenciju o sukobima zakona u pogledu oblika testamentarnih odredaba iz 1961, Konvenciju o međunarodnom upravljanju ostavinama iz 1973, Konvenciju o ostvarivanju alimentacionih zahtjeva u inostranstvu iz 1956, te druge.

Kako se podnosi predstavka Evropskom sudu za ljudska prava (ESLJP) i ko može biti podnosilac?

Predstavka Evropskom sudu za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu može se podnijeti protiv Bosne i Hercegovine zbog povrede prava ili sloboda garantovanih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i njenim protokolima. Podnosilac može biti svako fizičko lice, nevladina organizacija ili grupa pojedinaca koji se smatraju žrtvom povrede od strane BiH. Uslovi prihvatljivosti: predstavka mora biti podnesena nakon iscrpljivanja svih domaćih pravnih lijekova (po pravilu uključujući apelaciju Ustavnom sudu BiH), u roku od četiri mjeseca od pravosnažnosti konačne domaće odluke (rok skraćen sa šest na četiri mjeseca Protokolom 15), ne smije biti anonimna, ne smije biti suštinski ista kao predstavka koja je već podnesena. Podnošenje je besplatno; postoji standardni obrazac dostupan na web stranici Suda na više jezika uključujući bosanski.

Koje obaveze ima Bosna i Hercegovina po Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima?

Bosna i Hercegovina je ratifikovala Evropsku konvenciju o ljudskim pravima 2002. godine i obavezuje se da svim licima pod svojom jurisdikcijom obezbijedi prava i slobode utvrđene Konvencijom i njenim protokolima, uključujući pravo na život, zabranu mučenja, pravo na slobodu i sigurnost, pravo na pravično suđenje, pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života, slobodu izražavanja, slobodu okupljanja i udruživanja, pravo na djelotvoran pravni lijek, zabranu diskriminacije. BiH je obavezna da postupa po presudama ESLJP koje se odnose na nju (član 46 EKLJP), uključujući isplatu pravičnog zadovoljenja podnosiocima i preduzimanje individualnih i opštih mjera radi otklanjanja utvrđenih povreda. Nadzor nad izvršenjem presuda vrši Komitet ministara Vijeća Evrope.

Šta je ekstradicija i kako se uređuje između Bosne i Hercegovine i drugih država?

Ekstradicija (izručenje) je formalni postupak predaje lica koje se goni za krivično djelo ili je već osuđeno od jedne države drugoj državi, najčešće na osnovu bilateralnog ili multilateralnog ugovora o ekstradiciji ili na osnovu reciprociteta. BiH ima razvijen sistem ekstradicije: Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima (Službeni glasnik BiH 53/09, 58/13), Evropska konvencija o ekstradiciji Vijeća Evrope (kojoj je BiH stranka), te brojni bilateralni ugovori o izručenju (Hrvatska 2012, Makedonija 2006, Crna Gora 2010, Srbija 2013, Turska, Kina, Indija, Maroko, Alžir i drugi). Glavna materijalna pravila: postoji dvojna inkriminacija (djelo je krivično u obje države), djelo je dovoljno teško (po pravilu minimalna kazna jedna godina zatvora), traženo lice nije vlastiti državljanin (po pravilu, postoje izuzeci), nije nastupila zastara, ne postoji politička priroda djela ili rizik od mučenja. Konačnu odluku donosi Sud BiH, a samo izručenje provodi Ministarstvo pravde BiH.

← Zakoni Bosne i Hercegovine (cijela zbirka)  ·  Zakoni FBiH  ·  Zakoni RS  ·  Zakoni Brčko distrikta BiH

Sudska praksa BiH →

Last update: , 08:00h

Advokatska kancelarija Prnjavorac iz Tuzle djeluje od 1993. godine, a od 2002. godine na svojoj web stranici kontinuirano prikuplja, uređuje i ažurira zbirke međunarodnih konvencija i bilateralnih ugovora primjenjivih u Bosni i Hercegovini, pružajući korisnicima pregledan i pouzdan pristup ključnim međunarodnopravnim izvorima, od osnovnih instrumenata zaštite ljudskih prava i Haških konvencija o međunarodnom privatnom pravu, do bilateralnih ugovora o ekstradiciji, pravnoj pomoći i priznavanju sudskih odluka.

Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 1032 recenzija