Advokatska kancelarija

weight
"Na┼ía za┼ítita nije u na┼íem oru┼żju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein
AP

Porodi─Źno pravo | Sudska praksa BIH

─îlan 251. stav 1. i ─Źlan 254. stav 2. Porodi─Źnog zakona Federacije BiH

IMOVINA KOJU DOBIJE JEDAN BRA─îNI PARTNER NA TEMELJU UGOVORA O DO┼ŻIVOTNOM IZDR┼ŻAVANJU ULAZI U BRA─îNU STE─îEVINU JER JE STE─îENA DAVANJEM IZDR┼ŻAVANJA PRIMATELJU IZDR┼ŻAVANJA, DAKLE RADOM ILI PRIHODOM OD RADA BRA─îNIH PARTNERA, BEZ OBZIRA ŠTO JE SAMO JEDAN OD NJIH UGOVORNA STRANA TAKVOG UGOVORA. IZUZETAK BI MOGAO POSTOJATI SAMO UKOLIKO BI SE DAVANJE IZDR┼ŻAVANJA SASTOJALO OD ISPLATE NOV─îANOG IZNOSA PRIMATELJU IZDR┼ŻAVANJA KOJEG BI BRA─îNI PARTNER PLA─ćAO IZ VLASTITE IMOVINE I TAKO STE─îENA IMOVINA BI MOGLA PREDSTAVLJATI POSEBNU IMOVINU TOG BRA─îNOG PARTNERA.

 

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 58 0 P 065705 16 Rev od 26.04.2018. godine)

 

<------->

 

─îlan 251. stav 1. u vezi sa ─Źlanom 252. stav 1. Porodi─Źnog zakona FBiH

 

UDJEL U PRIVREDNOM DRUŠTVU (D.O.O.) KOJI JE STE─îEN RADOM ZA VRIJEME TRAJANJA BRA─îNE ZAJEDNICE ILI AKO POTJE─îE IZ TE IMOVINE ZA VRIJEME TRAJANJA ISTE, BRA─îNA JE STE─îEVINA. TO ZNA─îI DA SU BRA─îNI PARTNERI U JEDNAKIM DIJELOVIMA SUVLASNICI UDJELA, UKOLIKO NISU DRUGA─îIJE UGOVORILI.

 

Iz obrazlo┼żenja:

Odredba ─Źlana 251. stav 1. PZ bra─Źnu ste─Źevinu definiše kao imovinu koju su bra─Źni partneri stekli radom za vrijeme trajanja bra─Źne zajednice, kao i prihodi iz te imovine, a odredbom ─Źlana
252. stav 1. istog zakona odre─Ĺuje da u toj imovini bra─Źni partneri su u jednakim djelovima suvlasnici ako nisu druga─Źije ugovorili.

Dakle, u bitna obilje┼żja bra─Źne ste─Źevine se ubrajaju: imovina, rad, trajanje bra─Źne zajednice i suvlasništvo kao pravna narav bra─Źne ste─Źevine.

Imovina kao pravna kategorija definisana u teoriji gra─Ĺanskog prava, jeste skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nosiocem, koja proizlaze iz imovinsko pravnih odnosa bra─Źnih partnera pod daljnjim uslovima postojanja rada i bra─Źne zajednice u vrijeme njihovog stjecanja.

Rad je konstitutivni element za nastanak bra─Źne ste─Źevine. PZ ne definiše vrstu rada kao pretpostavku za stjecanje imovine koja predstavlja bra─Źnu ste─Źevinu, te stoga u obzir dolazi svaki oblik rada kojim se stvara vrijednost odnosno koji je jedan od bra─Źnih partnera upotrijebio za stvaranje imovine koja ima status bra─Źne ste─Źevine. To mo┼że biti rad na temelju kojega se ostvaruje pravo na pla─çu ili naknadu, a i svaki drugi oblik rada i saradnje u upravljanju, odr┼żavanju i pove─çanju imovine. Pritom, koli─Źina, trajanje, vrsta i nov─Źana vrijednost rada, ne utje─Źe na omjer suvlasni─Źkih dijelova bra─Źnih partnera u bra─Źnoj ste─Źevini.

Ve─ç je pomenuto da obilje┼żje bra─Źne ste─Źevine jest njezina pravna narav, a prema kojoj su bra─Źni partneri u jednakim dijelovima suvlasnici na imovini koja ulazi u bra─Źnu ste─Źevinu ako nisu druga─Źije ugovorili.

Suvlasništvo u jednakim dijelovima na bra─Źnoj ste─Źevini se smatra neoborivom zakonskom predpostavkom, u pogledu ─Źega se izjasnila i sudska praksa.

PZ nije riješen status nekih prava (npr. dionica u d.d.; udjela u d.o.o.) koja nastaju za vrijeme trajanja braka a imaju imovinski karakter te velikom vrijednoš─çu mogu uticati na ukupno imovno stanje bra─Źnih partnera. To su situacije, kad je udjel osniva─Źa u društvu d.o.o nastao ulaganjem novca zara─Ĺenog radom oba bra─Źna partnera za vrijeme bra─Źne zajednice. Bra─Źni partneri mogu bra─Źnim ugovorom (ako ┼żele i smatraju potrebnim) urediti imovinsko bra─Źne odnose na postoje─çoj ili budu─çoj imovini. Pri tome, nema zapreke, da svojim bra─Źnim ugovorom obuhvate i udjel u privrednom društvu d.o.o. (organizovanog u tom obliku).

ZPD11 ne sadr┼żi izri─Źite odredbe o suvlasništvu na udjelu, ali utvr─Ĺuje da više osoba mogu biti vlasnici jednog udjela (─Źl. 332. i 334.). Osnovni kapital d.o.o. podijeljen je na udjele. Ulog je istovremeno i udio. Zbir nominalnih iznosa svih udjela mora odgovarati iznosu osnovnog kapitala. Udio je jedinstvena i samostalna cjelina koja utjelovljuje prava i obaveze koje pripadaju njegovom imatelju. Svaki ─Źlan d.o.o. svojim udjelom mo┼że slobodno raspolagati u skladu sa zakonom i aktima društva. Ako je udjel ste─Źen za vrijeme trajanja bra─Źne zajednice glasit ─çe (u pravilu) na jednog bra─Źnog partnera, mada je novac za osnovni kapital oba bra─Źna partnera. Dakle ukoliko bra─Źni partner za vrijeme trajanja bra─Źne zajednice stekne udjel u d.o.o. on je tada zapravo stekao tek ½ tog udjela. ZPD propisuje da više osoba mogu biti vlasnici jednog udjela, s tim (─Źl. 332. st. 1. tog zakona) da zajedni─Źki ostvaruju prava i solidarno odgovaraju za obaveze koje se odnose na taj udio.

Odredbe PZ o bra─Źnoj ste─Źevini su lex specialis temeljem koje sva imovina ste─Źena radom za vrijeme trajanja bra─Źne zajednice predstavlja bra─Źnu ste─Źevinu – suvlasništvo bra─Źnih partnera u jednakim djelovima.

Upla─çeni ili uneseni ulozi u privredno društvo, oblika organizovanja d.o.o. daju ─Źlanu društva subjektivno imovinsko pravo na udio u društvu, kojim ─Źlan raspola┼że i mo┼że udio otu─Ĺiti u skladu sa zakonom i aktima društva.

Polaze─çi od utvr─Ĺenih ─Źinjenica u konkretnom predmetu da je udjel tu┼żenog visine 80,41% u Trgosirovini d.o.o Sarajevo imovina ste─Źena radom tokom trajanja bra─Źne zajednice sa tu┼żiteljicom, to navedeni udjel tu┼żenog predstavlja bra─Źnu ste─Źevinu u smislu PZ (lex specialis), a

11 Zakon o privrednim društvima (“Sl.Novine FBiH” 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07 i 84/08)

što nadalje zna─Źi da su tu┼żiteljica i tu┼żeni u jednakim dijelovima suvlasnici tog udjela (─Źlan 251. stav 1. i ─Źlan 252. stav 1. tog zakona).

Isti pravni stav je izra┼żen u odluci Ustavnog sud BH broj: AP-3600/14 od 03.02.2016. godine, a u kojoj je spojen predmet AP-5206/15. U tom smislu, izra┼żen pravni stav i u odluci broj: AP-1730/11 od 08.05.2014.

Tako─Ĺe i u odluci Ustavnog sud BH broj: AP-1720/08 od 21.12.2010.godine. Pri tome, apelacini sud upu─çuje na odredbe ─Źlana 332. stav 1. i ─Źlana 334. ZPD navode─çi (t─Ź.28 te odluke) da iz istih „proizlazi da više osoba mogu biti vlasnici «udjela», kao i da se «udio» mo┼że dijeliti na idealne dijelove”. Nadalje u tom pravcu i odluka Ustavnog sud BH broj: AP-3600/14 od 03.02.2016., kao i u odluci .

Tu┼żeni u postupku pred ni┼żestepenim sudovima nije dokazao da je predmetni udjel 80,41% u T. d.o.o S. njegova posebna imovina, pa u dosu─Ĺuju─çem dijelu tu┼żbenog zahtjeva materijalno pravo je pravilno primjenjeno. Ovo, kod utvr─Ĺenih ─Źinjenica da tu┼żeni u navedenom društvu udjel nije unio u brak, a niti ga stekao na pravnom temelju razli─Źitim od rada.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 65 0 P 039576 16 Rev od 01.11.2016. godine).

 

<------->

 

─îlan 264. stav 2. Porodi─Źnog zakona Federacije BiH

U BRA─îNU STE─îEVINU ULAZI I OSNIVA─îKI UDIO U PREDUZE─ćU KOJE JE OSNOVANO ZA VRIJEME TRAJANJA BRA─îNE ZAJEDNICE.

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 65 0 P 038929 14 Rev od 08.09.2015. godine)

 

<------->

 

 

ZAJEDNI─îKA IMOVINA BRA─îNIH SUPRU┼ŻNIKA
Porodi─Źni zakon

─Źl. 270 i 272

Imovina koju su bra─Źni supru┼żnici stekli radom tokom bra─Źne zajednice ─Źini njihovu zajedni─Źku imovinu, bez obzira na ─Źinjenicu što je samo jedan bra─Źni supru┼żnik podizao kredite i uzimao pozajmice za sticanje te imovine.

 

Obrazlo┼żenje:

"Odredbama ─Źlana 270. stav 5. Porodi─Źnog zakona ("Slu┼żbeni glasnik Republike Srpske", br. 54/02 i 41/08) je propisano, da imovina koju su br─Źani supru┼żnici stekli radom tokom bra─Źne zajednice, kao i prihodi iz te imovine, ─Źine zajedni─Źku imovinu.

Kada se ima u vidu, da izme─Ĺu tu┼żilje i prvotu┼żenog, P.M. nije sporno: da su 1995. godine kupili ku─çu u M., da su tu ku─çu kupili zajedni─Źkim sredstvima, da ta ku─ça predstavlja njihovu zajedn─Źku bra─Źnu tekovinu sa po ½ dijela, pravilan je zaklju─Źak ni┼żestepenih sudova, da tu┼żilji po osnovu sticanja u bra─Źnoj zajednici sa prvotu┼żenim, P.M. na ku─çi u M. pripada ½ dijela, shodno odredbama ─Źlana 270. stav 5. u vezi sa ─Źlanom 272. Porodi─Źnog zakona.

Na ovakav zaklju─Źak ne uti─Źu revizioni prigovori, da je prvostepeni sud odlu─Źuju─çi o zahtjevu tu┼żilje po osnovu sticanja u bra─Źnoj zajednici na nekretninama M., izašao van okvira postavljenog zahtjeva, kada je utvrdio da su tu┼żilja i prvotu┼żeni, P. M. suvlsništvo na predmetnim nekretninama u M., stekli po osnovu odr┼żaja u smislu odredaba ─Źlana 28. Zakona o osnovnim svojinsko pravnim odnosima.

Ovo stoga, što iz stanja ni┼żestepenih spisa, a i zaklju─Źka ni┼żestepenih sudova, jasno proizlazi: da su nekretnine koje se nalaze u M., konkretno ku─ça s oku─çnicom kupljene za vrijeme trajanja braka tu┼żilje i prvotu┼żenog, P.M., da su kupljene zajedni─Źkim sredstvima, da je njihov doprinos u sticanju tih nekretnina jednak i da im stoga na predmetnim nekretninama u M. pripada po ½ dijela.

Kod takvog stanja stvari, bez uticaja je na pravilnost odluka ni┼żestepenih sudova, stanovište prvostepenog suda da tu┼żilji i prvotu┼żenom, P.M. i po osnovu odr┼żaja, bi pripalo suvlasništvo na predmetnim nekretninama u M.

Kako iz nespornih navoda tu┼żilje i prvotu┼żenog, P.M. jasno proizilazi, da su ku─çu u B2.u kupili radi njihovih porodi─Źnih interesa, jer da zajedno podi┼żu dva sina i da su kupovinom te ku─çe ┼żeljeli da u─Źvrste svoju porodi─Źnu zajednicu, neosnovano se revizijom isti─Źe, da je prvotu┼żeni, P. M., ku─çu u B2.u kupio svojim li─Źnim sredstvima i radi toga što je sebi htio da obezbijedi mjesto gdje ─çe stanovati, jer da su bra─Źni odnosi izme─Ĺu njega i tu┼żilje bili teško i trajno poreme─çeni.

U prilog neosnovanosti navedenih revizionih prigovora, je i ─Źinjenica, da je predugovor o kupoprodaji ku─çe u B2.u, 27.09.2005. godine potpisala tu┼żilja, a kona─Źan ugovor o kupoprodaji ku─çe u B2.u, 30.09.2005. godine je potpisao prvotu┼żeni, P. M.

Kada se ima u vidu, da su tu┼żilja i prvotu┼żeni, P. M. za kupovinu ku─çe u B2.u pozajmili 25.000,00 EURA od brata tu┼żilje, J.┼Ż., a što jasno proizilazi iz ugovora o pozajmici, koji je potpisao P. M., onda nema sumnje da je ku─ça u B2.u kupljena za vrijeme trajanja bra─Źne zajednice tu┼żilje i prvotu┼żenog, P.M. i sa njihovom voljom i namjerom da to bude njihova zajedni─Źka bra─Źna te─Źevina.

Neosnovano se revizijom ukazuje, da je ugovor o pozajmici, zaklju─Źen izme─Ĺu J.┼Ż. i prvotu┼żenog, P.M. "problemati─Źan dokaz", jer iz stanja spisa i svih provedenih dokaza jasno prizilazi, da je prvotu┼żeni, P. M. od brata tu┼żilje, J.┼Ż. pozajmio 25.000,00 EURA za kupovnu ku─çe u B2.u, da su o tome sa─Źinili ugovor o pozajmici 30.09.2005. godine, kada je zaklju─Źen i ugovor o kupoprodaji predmetne ku─çe u B2.u, te da iz nalaza i mišljenja vještaka grafologa, Lj. G., proizlazi da je potpis na ugovoru o pozajmici, potpis prvotu┼żenog, P.M..

Revizija neosnovano pokušava dovesti u pitanje zaklju─Źak ni┼żestepenih sudova, da je ku─ça u B2.u kupljena zajedni─Źkim sredstvima i da kao takva predstavlja zajedni─Źku bra─Źnu te─Źevinu sa po ½ dijela tu┼żilje i prvotu┼żenog, P.M..

Naime, revizijom se isti─Źe da je ku─çu u B2.u kupio prvotu┼żeni, P. M. li─Źnim sredstvima, jer da je od N.P. 05.09.2005. godine pozajmio 20.000,00 kanadskih dolara i podigao kredit 10.10.2005. godine u iznosu od 25.000,00 EURA.

Kada se ima u vidu, da prvotu┼żeni, P. M. u toku postupka nije dokazao, da je sa N.P. zaklju─Źio ugovor o pozajmici 20.000,00 EURA, te da je kupoprodajna cijena za ku─çu u B2.u ispla─çena 30.09.2005. g., a kredit podignut 10.10.2005. godine, ima se uzeti, da se revizijom ne dovodi u sumnju zaklju─Źak ni┼żestepenih sudova, da je ku─ça u B2.u kupljena zajedni─Źkim sredstvima i da kao takva predstavlja zajedni─Źku bra─Źnu te─Źevinu sa po ½ dijela tu┼żilje i prvotu┼żenog, P.M..

Slijedom datih razloga, ovaj sud nalazi, da su neosnovani i revizioni prigovori, da ni┼żestepeni sudovi nisu u dovoljnoj mjeri cijenili iskaz svjedoka S. K. i S. R. iz kojih proizilazi da su bra─Źni odnosi izme─Ĺu tu┼żilje i prvotu┼żenog, P.M. bili poreme─çeni ve─ç od 2004. godine i da je prvotu┼żeni, P. M. stoga kupio ku─çu u B2.u samo za sebe, odnosno, da ista ne predstavlja bra─Źnu tekovinu.

Naime, kako iz iskaza tu┼żilje i prvotu┼żenog, P.M. proizilazi, da su ku─çu u B2.u kupili 2005. g, u toku trajanja bra─Źne zajednice, radi njihovih porodi─Źnih interesa i radi potrebe da svoju bra─Źnu zajednicu još više u─Źvrste, jer podi┼żu dva sina, onda nema sumnje, da su ni┼żestepeni sudovi pravilnom ocjenom provedenih dokaza u smislu odredba ─Źlana 8. Zakona o parn─Źnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13 - u daljem tekstu ZPP), došli i do pravilnog zaklju─Źka, da ku─ça u B2.u predstavlja zajedni─Źku bra─Źnu te─Źevinu tu┼żilje i prvotu┼żenog, P.M. i da istima pripada po ½ dijela, shodno jednakom doprinosu u sticanju ku─çe u B2.u.

Kod nespornih ─Źinjenica, da je prvotu┼żeni, P. M., bez saglasnosti tu┼żilje raspolagao ku─çom u B2.u, tako što je istu zamijenio za stan u ul..., vrijednosti 100.000,00 KM, te da mu je na ime razlike u cijeni, a po osnovu ugovora o razmjeni sa L. G. ispla─çeno još 66.000,00 KM, ovaj sud nalazi, da su ni┼żestepeni sudovi pravilno sudili kada su obavezali prvotu┼żenog, P.M., da tu┼żilji na ime njene ½ dijela na ku─çi u B2.u, isplati 83.000,00 KM, shodno odredbama ─Źlana 273.stav 5. Porodi─Źnog zakona.

Kako se revizijom prvotu┼żenog, P.M. ne dovodi u pitanje zakonitost i pravilnost odluke drugostepenog suda, te kako ista nije zahva─çena nedostacima na koje ovaj sud pazi po slu┼żbenoj du┼żnosti, valjalo je primjenom ─Źlana 248. ZPP donijeti odluku kao u izreci ove presude."

 

 

(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, 71 0 P 047264 17 Rev od 27.2.2018. godine)

 

 

<------->

 

 

NEKRETNINA KOJA NEMA KARAKTER ZAJEDNI─îKE IMOVINE
Porodi─Źni zakon

─Źlan 270 stav 5

Stambena zgrada koju je po osnovu kupoprodaje tu┼żena stekla prije zaklju─Źenja braka i za koju je isplatila kupoprodajnu cijenu, predstavlja njenu posebnu imovinu pa se ne utvr─Ĺuje njen doprinos i doprinos njenog bra─Źnog druga u sticanju iste.

 

Obrazlo┼żenje:

"Prema odredbi ─Źlana 270. stav 1. PZ imovina koju bra─Źni supru┼żnik ima u ─Źasu zaklju─Źenja braka ostaje njegova posebna imovina.

Kod utvr─Ĺenja ni┼żestepenih sudova da je predmetnu stambenu zgradu tu┼żena, po osnovu kupoprodaje, stekla prije zaklju─Źenja braka, te da je isplatila kupoprodajnu cijenu, pravilan je zaklju─Źak ni┼żestepenih sudova da ista predstavlja posebnu imovinu tu┼żene. Kako, dakle, predmetna stambena zgrada nema karakter zajedni─Źke imovine (─Źlan 270. stav 5. PZ), jer nije ste─Źena zajedni─Źkim radom parni─Źnih stranaka tokom trajanja njihove bra─Źne zajednice, te se ne utvr─Ĺuje doprinos stranaka u sticanju iste, to su irelevantni revizioni navodi kojima se tu┼żitelj bavi visinom primanja tu┼żene. Dalji revizioni navodi tu┼żitelja o tome da je doprinio otplati kredita su samo u prilog zaklju─Źku da je tokom trajanja bra─Źne zajednice doprinosio egzistiranju bra─Źne zajednice.

Ne mogu se prihvatiti revizioni navodi da je radovima koji su izvedeni na adaptaciji i renoviranju ove nekretnine, s obzirom na prirodu izvedenih radova, došlo do izmjene identiteta nepokretnosti i da tu┼żitelju po osnovu gra─Ĺenja na tim nekretninama pripada pravo suvlasništva. Naime, radovima koji predstavljaju adaptaciju i rekonstrukciju se ne mijenja supstanca postoje─çe nepokretnosti, odnosno ne radi se o izradi nove stvari na kojoj bi bilo mogu─çe sticanje prava svojine, pa ni po ovom osnovu tu┼żitelju ne pripada pravo suvlasništva na predmetnoj nekretnini. S obzirom na utvr─Ĺenje, da je tu┼żitelj u─Źestvovao u renoviranju stambene zgrade, njemu bi po ovom osnovu pripadalo pravo na povrat ulo┼żenih sredstava, ali takav zahtjev tu┼żitelj nije ni postavio u ovoj parnici, niti je izvodio dokaze u pravcu dokazivanja obima ulo┼żenih sredstava u renoviranje i adaptaciju ku─çe.

Nisu osnovani ni revizioni navodi da ni┼żestepene presude ne sadr┼że razloge zbog kojih je odbijen zahtjev za isplatu nov─Źanog iznosa, jer su ni┼żestepeni sudovi dali razloge za odbijanje ovog dijela zahtjeva. Pri tome ni┼żestepeni sudovi nisu pogriješili kada su odbili zahtjev tu┼żitelja za isplatu iznosa od 31.000,00 KM. Naime, tu┼żitelj je stavio zahtjev za isplatu navedenog iznosa, na ime ½ dijela vrijednosti zajedni─Źke imovine (pokretne i nepokretne). Bez obzira da li zahtjev za isplatu nov─Źanog iznosa ima uporište u materijalnom pravu (odredba ─Źlana 273. stav 5. PZ), kod utvr─Ĺenja da predmetne nekretnine nemaju karakter zajedni─Źke imovine, te s obzirom da nije ni utvr─Ĺivana vrijednost imovine, to nema osnova za isplatu tra┼żenog nov─Źanog iznosa.

Kako, dakle, revizionim navodima nije dovedena u ozbiljnu sumnju pravilnost i zakonitost ni┼żestepenih presuda, to je izjavljena revizija odbijena, primjenom odredbe ─Źlana 248. Zakona o parni─Źnom postupku ("Slu┼żbeni glasnik RS", broj 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09, 61/13)."

 

 

(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, 92 0 P 048213 18 Rev od 7.6.2018. godine)

 

 

<------->

 

 

─îlan 252. i ─Źlan 2563. Porodi─Źnog zakona Federacije BiH

Zakon o stambenim odnosima FBiH, ─îlan 19

Zakon o prodaji stanova na kojim postoji stanarsko pravo FBiH, ─îlan 7

 

NE SMATRA SE VANBRA─îNOM STE─îEVINOM STAN OTKUPLJEN U VRIJEME TRAJANJA VANBRA─îNE ZAJEDNICE OD STRANE NOSITELJA STANARSKOG PRAVO (VANBRA─îNOG SUPRUGA KOJI JE U SVOJSTVO SUNOSITELJA STANARSKOG PRAVA STEKAO U BRA─îNOJ ZAJEDNICI, A PO RAZVODU BRAKA RJEŠENJEM SUDA ODRE─ÉEN ZA ISKLJU─îIVOG NOSITELJA STANARSKOG PRAVA).

 

P R E S U D A

 

            Revizija se djelimi─Źno usvaja i drugostepena presuda preina─Źava u dijelu odluke o protivtu┼żbenom zahtjevu za predaju u posjed stana, tako da se u tom dijelu ┼żalba tu┼żenih odbija i prvostepena presuda potvr─Ĺuje (stav II izreke prvostepene presude).

 

            U ostalom dijelu revizija se odbija

 

            Svaka stranka snosi svoje troškove parni─Źnog postupka.

 

 O b r a z l o ┼ż e n j e

           

Prvostepenom presudom Op─çinskog suda u Sarajevu broj 065-0-P-06-005968 od 19.06.2008. godine utvr─Ĺeno je da je tu┼żiteljica vanbra─Źna supruga pokojnog L.M., prednika tu┼żenih, te da je ista sa pokojnim L.M. za vrijeme trajanja vanbra─Źne zajednice stekla imovinu i to: jedan dvoiposoban stan površine 70 m2 u Ulici ... upisan u KPU Op─çinskog suda Sarajevo u podulošku broj 23512 op─çine Novi Grad Sarajevo te da joj na osnovu vanbra─Źne ste─Źevine pripada 1/2 suvlasništva na predmetnom stanu, što su tu┼żeni du┼żni priznati i trpjeti da se tu┼żiteljica u knjizi polo┼żenih ugovora Op─çinskog suda Sarajevo uknji┼żi na predmetnom stanu kao suvlasnik sa dijelom od 1/2 (stav I izreke). Tu┼żeni su odbijeni sa protivtu┼żbenim zahtjevom za predaju u posjed i slobodno raspolaganje u ispravnom stanju stana od strane tu┼żiteljice, koji se nalazi u Sarajevu u Ulici ...  sprat II broj stana 4 površine 70 m2 upisan u podulošku broj 23512 op─çina Novi Grad KPU zemljišnoknji┼żnog ureda Op─çiskog suda u Sarajevu (stav II izreke). Tu┼żiteljica je obavezana da tu┼żenim isplati iznos od po 175,00 KM po─Źev od 06.02.2007. godine kao dana postavljanja protivtu┼żbenog zahtjeva pa ubudu─çe dok za to postoje zakonski uslovi sa zakonskom zateznom kamatom za svaki dospjeli obrok od dana dospije─ça pa do isplate (stav III izreke). Sa preostalim dijelom protivtu┼żbenog zahtjeva na ime naknade za neosnovano oboga─çenje tu┼żeni se odbijaju (stav IV izreke). Svaka stranka snosi svoje troškove postupka (stav V izreke).

 

Drugostepenom presudom ┼żalba tu┼żenih se uva┼żava, a ┼żalba tu┼żiteljice se djelimi─Źno uva┼żava i prvostepena presuda preina─Źava tako da se sudi: Tu┼żiteljica se odbija sa zahtjevom da je za vrijeme trajanja vanbra─Źne zajednice sa pokojnim L.M. stekla imovinu i to jedan dvoiposoban stan površine 70 m2 u Ulici ... upisan u KPU Op─çinskog suda u Sarajevu u podulošku broj 23512 op─çina Novi Grad te da tu┼żiteljici pripada 1/2 suvlasni─Źkog dijela na predmetnom stanu u Sarajevu kao i da se upiše kao suvlasnik u knjizi polo┼żenih ugovora Op─çinskog suda u Sarajevu. Dosljedno tome tu┼żiteljica je obavezana da tu┼żenima preda u posjed i slobodno raspolaganje stan koji se nalazi u Sarajevu u Ulici ... stan broj 4 površine 70 m2 upisan u podulošku 23512 u KPU Op─çinskog suda u Sarajevu. Tu┼żeni se odbijaju sa zahtjevom da im tu┼żiteljica isplati na ime naknade mjese─Źno po 175,00 KM zbog neosnovanog oboga─çenja za koriš─çenje stana. Svaka stranka snosi svoje troškove spora.

 

Protiv drugostepene presude u odbijaju─çem dijelu odluke o tu┼żbenom zahtjevu i dosu─Ĺuju─çem dijelu o protivtu┼żbenom zahtjevu reviziju je izjavila tu┼żiteljica zbog povrede odredaba parni─Źnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predla┼że da sud reviziju usvoji, pobijanu presudu ukine i predmet vrati na ponovno su─Ĺenje ili da je preina─Źi i usvoji tu┼żbeni zahtjev a odbije protivtu┼żbeni zahtjev.

 

Tu┼żeni nisu podnijeli odgovor na  reviziju.

 

Revizija je djelimi─Źno osnovana.

 

Revizijski sud je ispitao pobijanu presudu kao i pravilnost postupka koji je prethodio njenom donošenju, sve u skladu sa odredbom ─Źlana 241. Zakona o parni─Źnom postupku („Slu┼żbene novine FBiH“ broj 53/03, 73/05, 19/06 – dalje ZPP) i utvrdio da nisu po─Źinjene povrede odredaba parni─Źnog postupka koje se odnose na strana─Źku sposobnost i zastupanje, na što sud pazi po slu┼żbenoj du┼żnosti.

 

Predmet spora, u ovoj revizijskoj fazi postupka, je tu┼żbeni zahtjev tu┼żiteljice, kao vanbra─Źne supruge umrlog L.M., za utvr─Ĺenje da je sa vanbra─Źnim suprugom stekla imovinu, predmetni stan, da na vanbra─Źnoj ste─Źevini ima suvlasni─Źki dio od 1/2 što su tu┼żeni (pravni sljednici, nasljednici L.M.) du┼żni prizinati i trpjeti da se tu┼żiteljica uknji┼żi sa suvlasni─Źkim dijelom na stanu u knjizi polo┼żenih ugovora Op─çinskog suda u Sarajevu i protivtu┼żbeni zahtjev tu┼żenih kojim tra┼że predaju u posjed stana.

 

U postupku je utvr─Ĺeno da su na stanu u Sarajevu u Ulici ... sunositelji stanarskog prava bili L.M. i njegova supruga N.M. na osnovu Ugovora o korištenju stana od 23.07.1982. godine broj 05-VZ-1-1865/82 koji je sa „Š.K. zaklju─Źila N.M. Brak izme─Ĺu L.M. i njegove supruge N.M. razveden je presudom Op─çinskog suda II u Sarajevu broj P-1566/97 od 05.11.1997. godine (pravomo─çna 24.11.1997. godine). Tu┼żiteljica i L.M. su ┼żivjeli u vanbra─Źnoj zajednici od 1998. do 2005. godine (do smrti L.M.). Rješenjem Op─çinskog suda II u Sarajevu broj Rs-139/00 od 03.09.2003. godine za isklju─Źivog nositelja stanarskog prava na stanu u Sarajevu u Ulici ... odre─Ĺen je L.M., dok je N.M. kao razvedenoj supruzi prestalo svojstvo sunositelja stanarskog prava bez obaveze predlagatelja da joj obezbijedi nu┼żni smještaj. Ugovorom o kupoprodaji stana zaklju─Źenim izme─Ĺu „Š.K.“ DD za trgovinu i in┼żenjering, kao nositelja prava raspolaganja stanom i prodavatelja i L.M. kao nositelja stanarskog prava i kupca, zaklju─Źenim 07.05.2004. godine kupac je otkupio stan za cijenu od 16.681,40 KM pla─çenu certifikatima. Na osnovu ugovora o kupovini stana kupac se u knjigama polo┼żenih ugovora Op─çinskog suda u Sarajevu upisao kao vlasnik stana. Tu┼żiteljica stanuje u stanu, dok su tu┼żeni zakonski nasljednici L.M.

 

Tu┼żbeni zahtjev tu┼żiteljica temelji na ─Źinjenicama da je stan otkupljen u toku trajanja vanbra─Źne zajednice i da je i ona u─Źestvovala u pla─çanju cijene stana.

 

Prvostepeni sud, polaze─çi od ─Źinjeni─Źnih utvr─Ĺenja da je L.M., odlukom suda  donešenom za vrijeme trajanja vanbra─Źne zajednice sa tu┼żiteljicom, odre─Ĺen za nositelja stanarskog prava nakon razvoda braka, da je stan otkupio 2004. godine, za vrijeme trajanja vanbra─Źne zajednice, izvodi pravni zaklju─Źak da sporni stan u skladu sa odredbom ─Źlana 263. u vezi sa ─Źlanom 252. Porodi─Źnog zakona Federacije BiH predstavlja imovinu ste─Źenu za vrijeme trajanja vanbra─Źne zajednice i ─Źini vanbra─Źnu ste─Źevinu u kojoj je suvlasni─Źki dio tu┼żiteljice 1/2. Kako tu┼żiteljica stan koristi kao suvlasnik, prvostepeni sud primjenom odredbi ─Źlan 15. Zakona o vlasni─Źko-pravnim odnosima odbija tu┼żene sa protivtu┼żbenim zahtjevom za predaju stana u posjed.

 

Nasuprot prvostepenom sudu, drugostepeni sud, zauzima pravni stav da stanarsko pravo predstavlja imovinsko pravo, koje je L.M. stekao prije zasnivanja vanbra─Źne zajednice i temeljem kojeg je kao jedini nositelj stanarskog prava stekao pravo na otkup stana, koji je prema tome njegova posebna imovina i ne predstavlja zajedni─Źku ste─Źevinu vanbra─Źnih partnera, iz kojih razloga odbija tu┼żiteljicu sa tu┼żbenim zahtjevom.

 

Pravni stav drugostepenog suda u pogledu tu┼żbenog zahtjeva prihvata i ovaj sud.

 

Svojstvo nositelja stanarskog prava, kao uslov za otkup stana prema odredbi ─Źlana 7. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, L.M. je stekao prije zasnivanja vanbra─Źne zajednice sa tu┼żiteljicom. Za vrijeme trajanja bra─Źne zajednice L.M. je zajedno sa bra─Źnom suprugom bio nositelj stanarskog prava (─Źl. 19. st. 2. Zakona o stambenim odnosima) zbog ─Źega je nakon razvoda braka o tome ko ─çe od zajedni─Źkih nositelja stanarskog prava ostati nositelj stanarskog prava odlu─Źio sud primjenom odredbe ─Źlana 20. Zakona o stambenim odnosima. Dakle, donošenjem rješenja o tome koji od razvedenih bra─Źnih partnera ostaje nositelj stanarskog prava na stanu, L.M. nije stekao pravo nositelja stanarskog prava nego mu je samo to pravo odre─Ĺeno kao jedinom nositelju stanarskog prava, s obzirom na izuzetak od odredbe da nositelj stanarskog prava na istom stanu mo┼że biti samo jedno lice ─Źini odredba u stavu 2. ─Źlana 19. Zakona o stambenim odnosima, prema kojoj nositeljem stanarskog prava smatra se i drugi bra─Źni partner koji ┼żivi u zajedni─Źkom doma─çinstvu sa bra─Źnim partnerom, koji je zaklju─Źio ugovor o korištenju stana. Tu┼żiteljica kao vanbra─Źna supruga nositelja stanarskog prava nije imala pravo nositelja stanarskog prava zajedno sa vanbra─Źnim suprugom, nego je bila ─Źlan njegovog porodi─Źnog doma─çinstva. Kao ─Źlan u┼żeg porodi─Źnog doma─çinstva nositelja stanarskog prava tu┼żiteljica je mogla stan otkupiti samo uz saglasnost nositelja stanarskog prava ili u slu─Źaju njegove smrti (─Źl. 9. st. 1. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo), a što je neprimjenjivo u predmetnom sporu u kome je nositelj stanarskog prava otkupio stan. Ukoliko je tu┼żiteljica u─Źestvovala u pla─çanju cijene za otkup stana to nije dovoljno da bi u─Źeš─çem na taj na─Źin u─Źestvovala u sticanju suvlasni─Źkog dijela na stanu. Ovo prvenstveno iz razloga što je stanarsko pravo izjedna─Źeno sa imovinskim pravom, koje je vanbra─Źni suprug tu┼żiteljice stekao prije zasnivanja vanbra─Źne zajednice (za vrijeme trajanja bra─Źne zajednice sa prvom suprugom kojoj je stan dodijeljen na korištenje) i temeljem kojeg je mogao otkupiti stan. Zbog toga i po ocjeni ovog suda stan nije vanbra─Źna ste─Źevina na kojoj tu┼żiteljica ima suvlasni─Źki dio, pa je pravilno odlu─Źio drugostepeni sud kada je tu┼żiteljicu odbio sa tu┼żbenim zahtjevom.

 

Tu┼żiteljica u reviziji prigovara da drugostepeni sud nije odlu─Źio o njenom zahtjevu za utvr─Ĺenje da je tu┼żiteljica vanbra─Źna supruga L.M., što da bi predstavljalo povredu odredaba parni─Źnog postupka iz ─Źlana 209. u vezi sa ─Źlanom 2. stav 1. Zakona o parni─Źnom postupku. Ovaj sud smatra da taj zahtjev kao deklaratorna tu┼żba ima prema drugom zahtjevu, kondemnatornoj tu┼żbi iz istog odnosa, supsidijaran karakter, jer je pravo na ─Źinidbu dospjelo, pa prvoj tu┼żbi nije bilo mjesta i osnovano je konzumirana u drugom zahtjevu koji je odbijen, zbog ─Źega eventualni propust suda nije bio od uticaja za donošenje zakonite i pravilne odluke.

 

Me─Ĺutim, osnovano se tu┼żiteljica u pogledu usvojenog protivtu┼żbenog zahtjeva za predaju u posjed stana tu┼żenima poziva na njeno pravo na dom iz ─Źlana II/3.f) Ustava BiH i ─Źlana 8. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Suština navoda iz revizije se svodi na to da je tu┼żiteljica dugogodišnji posjednik stana koji stan koristi od 1998. godine, tokom vanbra─Źne zajednice i nakon smrti vanbra─Źnog supruga, poslije 2005. godine.

 

─îlanom 8. Evropske konvencije propisano je da svako ima pravo na poštivanje svog privatnog i porodi─Źnog ┼żivota, doma i prepiske (st. 1.), da se javna vlast ne miješa u vršenje ovog prava, osim ako je takvo miješanje predvi─Ĺeno zakonom i ako je to neophodna mjera u demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbjednosti, javne bezbjednosti, ekonomske dobrobiti zemlje, sprje─Źavanja nereda ili sprje─Źavanja zlo─Źina, zaštite zdravlja i morala ili zaštite prava i slobode drugih (st. 2.).

 

Polaze─çi od pojma doma u smislu odredbe ─Źlana 8. Evropske konvencije i prakse Evropskog suda za ljudska prava, koja pojašnjava da je dom pojedinca „mjesto koje on koristi kao privatni dom, ─Źak iako je takvo korištenje nezakonito, sve dok javnost nema pristup tom mjestu, izuzev za privatne svrhe“, te imaju─çi u vidu ─Źinjeni─Źna utvr─Ĺenja ni┼żestepenih sudova da je tu┼żiteljica u stan uselila zakonito kao vanbra─Źna supruga nositelja stanarskog prava, da je u vanbra─Źnoj zajednici sa nositeljem stanarskog prava ┼żivjela dovoljno dugo da bi se mogla smatrati ─Źlanom njegovog doma─çinstva, da je u tom stanu i nakon smrti vanbra─Źnog supruga tu┼żiteljica ostvarivala i da ostvaruje svoje osnovne stambene i ┼żivotne potrebe, da je to mjesto gdje ┼żivi i posebno da je dom fakti─Źko stanje koje ne zahtjeva postojanje pravne osnove (odluka Ustanovnog suda BiH AP-663/04), ovaj sud kao revizijski zaklju─Źuje da se predmetni stan treba smatrati domom tu┼żiteljice u smislu ─Źlana 8. Evropske konvencije.

 

Odluka drugostepenog suda kojom je usvojen protivtu┼żbeni zahtjev za predaju u posjed stana tu┼żenima, koji u stanu nisu stanovali, po ocjeni ovog suda predstavlja miješanje u pravo tu┼żiteljice na dom i ne ispunjava kriterij opravdanosti i neophodnosti u demokratskom društvu. Ne mo┼że se zaklju─Źiti da je u konkretnom slu─Źaju interes nasljednika umrlog vlasnika stana prioritetniji od interesa tu┼żiteljice koja je sa stanom u kojem stanuje ostvarila dovoljno jaku vezu da bi se mogao smatrati njenim domom.

 

Zbog navedenog ovaj sud je djelimi─Źnim usvajanjem revizije tu┼żiteljice drugostepenu presudu preina─Źio kao u izreci ove presude primjenom odredbi ─Źlana 250. stav 2. Zakona o parni─Źnom postupku.

 

U odnosu na tu┼żbeni zahtjev tu┼żiteljice revizija nije osnovana pa je u tom dijelu odbijena (─Źl. 248. Zakona o parni─Źnom postupku).

 Odlu─Źuju─çi o troškovima cijelog postupka u skladu sa odredbom ─Źlana 397. stav 2. Zakona o parni─Źnom postupku, ovaj sud je s obzirom na postignuti uspjeh stranaka u postupku, odlu─Źio da svaka stranka podmiruje svoje troškove (─Źl. 386. st. 2. Zakona o parni─Źnom postupku).

 

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 65 0 P 202044 13 Rev od 17.03.2015. g.)

 

<------->

 

─îlan 251. i ─Źlan 254. stav 2. Porodi─Źnog zakona Federacije BiH
NEKRETNINE KOJE SU BRA─îNI PARTNERI KUPILI ZAJEDNO SA JEDNAKIM DIJELOVIMA OD PO ½ U VRIJEME TRAJANJA BRA─îNE ZAJEDNICE, ULAZE U BRA─îNU STE─îEVINU, BEZ OBZIRA NA TO ŠTO SU KUPLJENE NOV─îANIM SREDSTVIMA KOJA SU PRIPADALA JEDNOM OD NJIH, ODNOSNO KOJA SU BILA POSEBNA IMOVINA TU┼ŻITELJICE U PREDMETNOM SPORU, KADA JE VOLJA BRA─îNIH PARTNERA BILA DA POSEBNOM IMOVINOM JEDNOG BRA─îNOG PARTNERA KUPE ZAJEDNI─îKU IMOVINU KAO BRA─îNU STE─îEVINU.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 33 0 P 015117 12 Rev od 11.06.2013. g.)

 

<------->

 

─îlan 251. Porodi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine
IZVO─ÉENJE DOKAZA NA OKOLNOSTI VISINE UDJELA U STICANJU BRA─îNE STE─îEVINE JE SUVIŠNO PA TIME I NEPOTREBNO. OVO IZ RAZLOGA ŠTO JE STUPANJEM NA SNAGU PORODI─îNOG ZAKONA FBIH PROMIJENJEN PRAVNI RE┼ŻIM BRA─îNE STE─îEVINE UTOLIKO ŠTO OVA VIŠE NE PREDSTAVLJA NEPODJELJENU ZAJEDNI─îKU IMOVINU STRANAKA U KOJOJ JE SVAKI SUPRU┼ŻNIK MOGAO TRA┼ŻITI DA SE UTVRDE UDJELI PREMA DOPRINOSU U STICANJU TE IMOVINE, NEGO SUVLASNIŠTVO BRA─îNIH PARTNERA OD PO ½.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine br. 58 0 P 000479 12 Rev od 13.03.2013. g.)

 

<------->

 

─îlan 255. stav 2. Porodi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine
TU┼ŻITELJ KAO POVJERILAC JEDNOG BRA─îNOG PARTNERA (PRVOTU┼ŻENE) IMA PRAVNI INTERES ZA PODNOŠENJE TU┼ŻBE ZA UTVR─ÉENJE DA SU TU┼ŻENI KAO BRA─îNI PARTNERI SUVLASANICI SA PO ½ DIJELA NEKRETNINE KOJA PREDSTAVLJA DVOSOBAN STAN PA JE DRUGOTU┼ŻENI DU┼ŻAN TRPITI DA SE U KNJIZI POLO┼ŻENIH UGOVORA ZEMLJIŠNOKNJI┼ŻNOG UREDA KOD OP─ćINSKOG SUDA IZVRŠI PROMJENA PRAVA UPISA VLASNIŠTVA NA NA─îIN DA SE KAO SUVLASNICI NA ISTOJ NEKRETNINI UPIŠU TU┼ŻENI SA PO ½ DIJELA NEKRETNINE.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 43 0 P 025561 12 Rev od 17.09.2013. g.)

 

<------->

 

─îlan 266. Porodi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine
VANSUDSKA NAGODBA O NAKNADI NEMATERIJALNE I MATERIJALNE ŠTETE MALODOBNOM TU┼ŻITELJU KOJU JE OSNOVOM DATE PUNOMO─ćI OD STRANE RODITELJA, ZAKLJU─îIO PUNOMO─ćNIK BEZ ODOBRENJA ORGANA STARATELJSTVA, PROIZVODI PRAVNO DEJSTVO.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 51 0 P 001099 12 Rev od 23.07.2013. g.)

 

<------->

 

─îlan 265. ranijeg Porodi─Źnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine
─îlan 103. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima

U SITUACIJI KAD JEDAN BRA─îNI DRUG BEZ PRISTANKA DRUGOG BRA─îNOG DRUGA RASPOLA┼ŻE STVARIMA IZ ZAJEDNI─îKE IMOVINE, A RADI SE O RASPOLAGANJU IZVAN GRANICA REDOVNOG RASPOLAGANJA, PRAVNI POSAO KOJIM JE RASPOLAGANJE PREUZETO JE NIŠTAV U SMISLU ODREDBE ─îLANA 103. STAV 1. ZOO, JER JE SKLOPLJEN PROTIVNO KONGENTNOJ PRAVNOJ NORMI IZ ─îLANA 265. PORODI─îNOG ZAKONA FBIH.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 65 0 P 049691 12 Rev od 29.08.2013. g.)

 

<------->

 

─îlana 251. stav 1. Porodi─Źnog zakona FBiH
PRAVO NA OTKUP STANA ULAZI U RE┼ŻIM ZAJEDNICKE IMOVINE BRA─îNIH PARTNERA, PRI ─îEMU PORIJEKLO STICANJA STANARSKOG PRAVA PRIJE ZAKLJU─îENJA UGOVORA O OTKUPU STANA NIJE OD UTICAJA.

(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 65 0 P 199331 11
Rev od 19.01.2012. g.)

 

<------->

 

─îlan 251. stav 1. i ─îlan 253. Porodi─Źnog zakona F BiH
POKRETNA STVAR STECENA ZAJEDNICKIM RADOM TOKOM TRAJANJA BRAKA, KOJU JE JEDAN BRA─îNI PARTNER PRODAO NAKON FAKTI─îKOG PREKIDA BRA─îNE ZAJEDNICE, NE PREDSTAVLJA BRA─îNU STE─îEVINU, VEC TU STE─îEVINU PREDSTAVLJA NOV─îANA PROTIVRIJEDNOST TE STVARI.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 70 0 P 000143 09
Rev od 25.01.2011. g.)

 

<------->

 

─îlan 251. – 255. Porodi─Źnog zakona F BiH
NEMA OSLONCA U MATERIJALNOM PRAVU ZAHTJEV ZA PREDAJU I DIOBU POKRETNIH STVARI KOJE NE POSTOJE U MOMENTU PODNOŠENJA TU┼ŻBE. STOGA SE PRESUDOM ZA UTVRDENJE, PREDAJU I DIOBU BRA─îNE STE─îEVINE NE MO┼ŻE NALAGATI PREDAJA I DIOBA STVARI NEPOSTOJE─ćIH U VRIJEME PODNOŠENJA TU┼ŻBE, JER TO PREDSTAVLJA NEMOGU─ćU ─îINIDBU.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 43 0 P 052163 11
Rev od 13.10.2011. g.)

 

<------->

 

─îlan 252., ─îlan 263. i ─îlan 278. Porodi─Źnog zakona F BiH
STAN KOJI JE JEDNOM VANBRA─îNOM PARTNERU DODIJELJEN NA KORIŠTENJE TOKOM TRAJANJA DUGOGODIŠNJE VANBRA─îNE ZAJEDNICE I KOJEG JE TAJ VANBRA─îNI PARTNER OTKUPIO VLASTITIM CERTIFIKATIMA, BEZ ZNANJA DRUGOG VANBRA─îNOG PARTNERA, PREDSTAVLJA ZAJEDNI─îKU IMOVINU STE─îENU U TOKU TRAJANJA VANBRA─îNE ZAJEDNICE.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 70 0 P 000720 10
Rev od 08.09.2011. g.)

 

<------->

 

─îlan 254. stav 1. i 2. Porodi─Źnog zakona F BiH
─îlan 11. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo

OKOLNOST DA JE JEDAN BRA─îNI DRUG OTKUPIO STAN UZ SAGLASNOST DRUGOG BRA─îNOG DRUGA, SAMA PO SEBI, NIJE DOVOLJNA ZA PRAVNI ZAKLJU─îAK DA SE DRUGI BRA─îNI DRUG DAVANJEM TAKVE SAGLASNOSTI SAGLASIO DA PREDMETNI STAN PREDSTAVLJA POSEBNU IMOVINU BRA─îNOG DRUGA KOJI JE IZVRŠIO OTKUP. PRAVO VLASNIŠTVA NA STAN KOJI JE JEDAN BRA─îNI DRUG OTKUPIO NA SVOJE IME POTICE OD PRAVA NA OTKUP STANA, KOJE JE PRAVO IMOVINSKE PRIRODE I KOJE JE KAO TAKVO BILO BRA─îNA STE─îEVINA BRA─îNIH DRUGOVA.


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 70 0 P 000642 10
Rev od 25.10.2011. g.)

 

<------->

 

─îlan 224. Porodi─Źnog zakona F BiH

MATERIJALNO NEOBEZBJE─ÉENIM BRA─îNIM PARTNEROM SMATRA SE I ONAJ KOJI OSTVARUJE IZVJESTAN PRIHOD, ALI MU ON NIJE DOVOLJAN ZA PODMIRENJE ┼ŻIVOTNIH POTREBA. TAKAV BRA─îNI PARTNER MO┼ŻE TRA┼ŻITI DA MU DRUGI BRA─îNI PARTNER PLA─ćA ONAJ IZNOS KOJI ─ćE MU, ZAJEDNO S PRIHODOM KOJEG SAM OSTVARUJE, OMOGU─ćITI DA ZADOVOLJI SVOJE OSNOVNE ┼ŻIVOTNE POTREBE (TZV. DOPUNSKO IZDR┼ŻAVANJE).


(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 28 0 P 000272 09 Rev od
09.03.2010.g.)

 

<------->

 

─îlan 252. stav 2. Porodi─Źnog zakona F BiH

POKLONI TRE─ćIH OSOBA ULAZE U BRA─îNU STE─îEVINU BEZ OBZIRA KOJI IH JE BRA─îNI PARTNER PRIMIO I OD KOGA, UKOLIKO SE NE DOKA┼ŻE DA JE TAJ POKLON U─îINJEN SAMO JEDNOM BRA─îNOM DRUGU.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 58 0 P 900294 08 Rev od 09.02.2010. g.)

 

<------->

 

Nadle┼żnost organa starateljstva
─îlan 202. Porodi─Źnog zakona

NADLE┼ŻNOST ORGANA STARATELJSTVA NE MIJENJA SE ZA VRIJEME DOK SE ŠTI─ćENIK NALAZI PRIVREMENO VAN PODRU─îJA TOG ORGANA ZBOG ŠKOLOVANJA, PROFESIONALNE REHABILITACIJE, SOCIJALNE I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ILI IZ SLI─îNIH RAZLOGA.

 

(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 070-0-Ur-08-000012 od 13.11.2008. g.)

 

<------->

 

Utvr─Ĺivanje o─Źinstva

P R E S U D U

Revizija se odbija.

O b r a z l o ┼ż e nj e:


Prvostepenom presudom Osnovnog suda u Bijeljini broj P 447/2001 od 16.07.2002. godine utvr─Ĺeno je da je tu┼żeni ┼Ż. R. sin P. prirodni otac prvotu┼żilje, mldb. M. R., koju je 22.11.1992. godine rodila u B. drugotu┼żilja S. Š., k─çerka P., pa je obavezan da trpi da se mldb. prvotu┼żilja upiše kao njegovo dijete u mati─Źnu knjigu ro─Ĺenih. Tu┼żeni je obavezan da za izdr┼żavanje mldb. prvotu┼żilje pla─ça mjese─Źno 80,00 KM po─Źev od 02.02.1993. godine (dana podnošenja tu┼żbe), pa dok za to postoje zakonski uslovi, tako što ─çe dospjele iznose platiti u roku od 15 dana, a budu─çe pla─çati najkasnije do 5. u mjesecu za naredni mjesec na ruke drugotu┼żilje kao zakonske zastupnice mldb. prvotu┼żilje. Tu┼żeni je obavezan da tu┼żiljama naknadi parni─Źne troškove u iznosu od 900,00 KM u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja.

Drugostepenom presudom Okru┼żnog suda u Bijeljini broj G┼ż- 1177/02 od 22.03.2006. godine ┼żalba tu┼żenog je odbijena i prvostepena presuda potvr─Ĺena.

Tu┼żeni je izjavio reviziju protiv drugostepene presude zbog bitne povrede odredaba parni─Źnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se obje ni┼żestepene presude ukinu i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno su─Ĺenje.

Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

Tu┼żbom se tra┼żi utvr─Ĺivanje o─Źinstva i pla─çanje izdr┼żavanja, kako je bli┼że navedeno u izreci prvostepene presude.

Drugotu┼żilja je, prema stanju u spisima, podnijela prvostepenom sudu na dan 02.02.1993. godine tu┼żbu u ime mldb. prvotu┼żilje i u svoje ime, protiv tu┼żenog. U tu┼żbi je navela ─Źinjenice i predlo┼żila dokaze iz kojih proizilazi da je tu┼żeni otac prvotu┼żilje. Predlo┼żila je donošenje presude kojom bi o─Źisntvo tu┼żenog u odnosu na prvotu┼żilju bilo utvr─Ĺeno, a on obavezan da doprinosi za njeno izdr┼żavanje.

Tu┼żeni je, preko svog advokata, prilikom zaklju─Źenja glavne rasprave na ro─Źištu od 16. jula 2002. godine izjavio da „ne osporava dio tu┼żbenog zahtjeva koji se odnosi na utvr─Ĺenje da je .... otac djeteta ali osporava dio tu┼żbenog zahtjeva... koji se odnosi na izdr┼żavanje preko 30 KM“.

Prvotu┼żilja je, prema izvodu iz mati─Źne knjige ro─Ĺenih Mati─Źara SO-e B. broj 04-1/1-1385-92 od 12.02.1993. godine ro─Ĺena u B. 22.11.1992. godine kao k─çerka drugotu┼żilje. Zavod za transfuziju krvi S., B.,..., dostavio je 25.05.1998. godine na tra┼żenje prvostepenog suda nalaze, zaklju─Źak i mišljenje S. br. 1/61 prema kojem su kod parni─Źnih stranaka izvršena ispitivanja krvno grupnih sistema krvinih zrnaca (eritrocita) i „krvne grupe belih krvnih zrnaca (HLA sistem)“. Prema zaklju─Źku i mišljenju Zavoda, o─Źinstvo tu┼żenog se ne isklju─Źuje, ali se i „ne potvr─Ĺuje stvarno biološko o─Źinstvo imenovanog“ (misli se na tu┼żenog); „izra─Źunata verovatno─ça kojom je R. ┼Ż. biološki otac detetu R. M. iznosi 99,96% ili o─Źinstvo je prakti─Źno dokazano“. Nalaze, zaklju─Źak i mišljenje je potpisao odgovorni ljekar dr. M. ─É., transfuzilog. Na tra┼żenje tu┼żenog prvostepeni sud je odredio i vješta─Źenje metodom tipizacije tkiva u prostorijama B. f. U. u B., u Centru ..., B., ....., u ponedjeljak 15.10.2001. godine u 11 ─Źasova i na dan 12.11.2001. godine u 11 ─Źasova. Tu┼żeni oba puta nije pristupio, pa se je od ovog vješta─Źenja odustalo. Prema uvjerenjima P. u., P. j. U. broj 1232/02 od 30.04.2002. godine, odnosno broj 1233/02 od 30.04.2002. godine drugotu┼żilja i tu┼żeni se ne vode kao poreski obveznici poreza na li─Źni dohodak za 2001. godinu. Saslušana kao parni─Źna stranka, drugotu┼żilja, ro─Ĺena 1971. godine, izjavila je pored ostalog da se je s tu┼żenim po─Źela zabavljati u septembru 1991. godine i da su u januaru 1992. godine stupili u intimne odnose, pošto je on obe─çao da ─çe s njom sklopiti brak. Kada je osjetila da je u drugom stanju (u martu iste godine), rekla je to tu┼żenom pa su u maju obavdvoje otputovali u L., radi prekida trudno─çe, do ─Źega me─Ĺutim nije došlo. Ljekar u lozni─Źkoj bolnici, naime, nije odobrio prekid trudno─çe, jer po njegovom mišljenju drugotu┼żilja poslije toga ne bi mogla imati djecu. U kriti─Źnom periodu (po─Źetak februara – kraj marta 1992. godine) drugotu┼żilja nije imala kontakte ni sa kim drugim, osim sa tu┼żenim. Tu┼żeni je, prema tome, znao da ona ne mo┼że prekinuti trudno─çu. Poslije odlaska ljekaru nastavili su da se vi─Ĺaju i da se dogovaraju o vjen─Źanju, sve do avgusta 1992. godine, kada je tu┼żeni otišao u A.. Zadnji mjese─Źni ciklus imala je oko 15. februara 1992. godine. Drugotu┼żilja tvrdi da se je tu┼żeni o┼żenio u A. i da u tom braku ima dvoje djece. Ona je završila trgova─Źku školu, ali ne radi kao trgovac. ┼Żivi sa
roditeljima. Njen otac prima penziju i obra─Ĺuje oko 1.800 m2 zemlje. Drugih primanja nemaju. Tu┼żeni je preko svog punomo─çnika bio pozvan na ro─Źište za 17. jul 2002. godine radi saslušanja u svojstvu stranke. Na poziv se nije odazvao, pa je prvostepeni sud odustao od izvo─Ĺenja ovog dokaza. Iz tih razloga sud nije mogao do─Ĺi do bli┼żih podataka o njegovom li─Źnom, porodi─Źnom i imovinskom stanju. Advokat tu┼żenog nije osporio ─Źinjenice da je tu┼żeni o┼żenjen i da ima dvoje djece. Osporio je me─Ĺutim navode drugotu┼żilje da tu┼żeni ┼żivi i radi u A., tvrdnjom da on (tj. tu┼żeni) nema odre─Ĺeni posao, kao ni redovnu zaradu.

Prihvataju─çi navedene dokaze kao vjerodostojne, prvostepeni sud je udovoljio tu┼żbenom zahtjevu pozivaju─çi se na odredbe ─Źlanova 120. i 230. Porodi─Źnog zakona koji je bio na sanazi u vrijeme vo─Ĺenja tog postupka („Sl.list SRBiH“ broj 21/79 i 44/89, u daljem tekstu: PZ).

Utvr─Ĺeno ─Źinjeni─Źno stanje i pravno shvatanje prvostepenog suda prihvatio je i drugostepeni sud, pozivaju─çi se još i na odredbu ─Źlana 251. PZ.

Shvatanja ni┼żestepenih sudova su pravilna. Revizija nije osnovana.
Iz ─Źinjenica, utvr─Ĺenih tokom prvostepenog postupka, proizilazi da su oba suda pravilo zaklju─Źila da je tu┼żeni otac mldb. tu┼żilje i da za njeno izdr┼żavanje mo┼że doprinositi sa po 80,00 KM mjese─Źno, s obzirom na njen uzrast i potrebe, kao i na njegove mogu─çnosti (─Źlanovi 120, 230, 251. i 252. PZ).

U vezi revizionih navoda tu┼żenog, potrebno je ukazati na slijede─çe.

1. U reviziji se tvrdi da prvostepeni sud nije bio propisno sastavljen i da je sudio sudija pojedinac u prvom stepenu. Iz zapisnika prvostepenog suda broj P – 447/01 od 16. jula 2002. godine proizilazi da je vije─çe suda na ro─Źištu na kojem je donesena prvostepena presuda, bilo sastavljeno od sudije V. D. kao predsjednika vije─ça i sudija porotnika P. T. i D. K., kao ─Źlanova vije─ça. Na sjednici vije─ça pred ovim sudom 30.05.2008. godine otvoren je zapisnik prvostepenog suda o vije─çanju i glasanju od 16. jula 2002. godine. Uvidom u zapisnik ustanovljeno je da su predsjednik vije─ça i sudije porotnici jednoglasno donijeli prvostepenu presudu. Zapisnik su potpisali predsjednik vije─ça, obadva sudije porotnika i zapisni─Źar N. B.. Nisu, prema tome, po─Źinjene bitne povrede odredaba parni─Źnog postupka iz ─Źlana 354. stav 2. ta─Źka 1. Zakona o parni─Źnom postupku koji je bio na snazi u vrijeme donošenja prvostepene presude („Slu┼żbeni list SFRJ“ broj 4/77 do 35/91 i „Slu┼żbeni glasnik RS“ broj 17/93 do 32/94, u daljem tekstu: raniji ZPP) u vezi sa odredbama ─Źlanova 456. stav 1, 459 i 461 Zakona o parni─Źnom postupku koji je sada na snazi („Slu┼żbeni glasnik RS“broj 58/03, 85/03, 74/05 i 63/07, u daljem tekstu: va┼że─çi ZPP).

2. Revident ponovo postavlja pitanje vješta─Źenja tipizacijom tkiva, kao mnogo pozudanijim dokazom za utvr─Ĺivanje o─Źinstva, od onog koga je izveo prvostepeni sud. Ovaj revizioni prigovor nije osnovan, prvo radi toga što je prilikom zaklju─Źenja glavne rasprave pred prvostepenim sudom punomo─çnik tu┼żenog izjavio da „ne osporava dio tu┼żbenog zahtjeva koji se odnosi na utvr─Ĺenje da je tu┼żeni otac djeteta“, odnosno da osporava samo visinu iznosa predlo┼żenog za izdr┼żavanje i drugo – što je izvo─Ĺenje takvog dokaza prvostepeni sud dva puta odredio, a tu┼żeni oba puta nije pristupio, o ─Źemu je naprijed ve─ç bilo rije─Źi. Tu┼żeni pred prvostepenim sudom nije tvrdio da nema mogu─çnosti da pristupi u prostorije B. f. u B., zbog toga što je invalid i što je bez sredstava, pa ni prvostepeni sud nije mogao u tom smislu preduzeti odgovaraju─çe mjere. Izvo─Ĺenje pomenutog dokaza predlo┼żio je tu┼żeni, dakle, smatrao je da je to u njegovom interesu. On je prema tome bio du┼żan i da snosi troškove vješta─Źenja tipizacije tkiva, a ako to nije mogao – onda da pru┼żi dokaze sudu o svom imovnom stanju i da zatra┼żi da se vješta─Źenje sprovede na teret sredstava suda. Pošto je tu┼żeni postupio na ovaj opisan na─Źin, prvostepeni sud je opravdano odustao od izvo─Ĺenja predlo┼żenog dokaza. Drugotu┼żilja nije du┼żna da snosi troškove izvo─Ĺenja dokaza koje ona nije predlo┼żila.

3. ─îlanom 230. stav 2. PZ propisano je da su roditelji prvenstveno obavezni da izdr┼żavaju maloljetnu djecu i u izvršavanju te obaveze moraju da iskoriste sve svoje mogu─çnosti. Dosu─Ĺeni iznos od 80,00 KM mjese─Źno je po ocjeni ovog suda onaj minimum, ispod kojeg se izdr┼żavanje nije moglo odre─Ĺivati, s obzirom na uzrast i potrebe malodobne prvotu┼żilje, pa je tu┼żeni, u ispunjenju takve obaveze, du┼żan da iskoristi sve svoje mogu─çnosti i uz uva┼żavanje njegovih nepovoljnih li─Źnih, porodi─Źnih i imovinskih prilika, na koje je tokom postupka ukazivao njegov punomo─çnik. Iz tih razloga je neprihvatljiv stav revidenta da on „za sada ne mo┼że ništa doprinosti na ime izdra┼żavanja mal. tu┼żiteljice“.

Iz izlo┼żenog proizilazi da ni┼że stepene presude nemaju nedostataka na koje ukazuje revident odnosno na koje ovaj sud pazi po slu┼żbenoj du┼żnosti. Shodno tome, revizija tu┼żenog je odbijena kao neosnovana (─Źlan 393. u vezi sa ─Źlanom 386. ranijeg i ─Źlanovima 456. stav 1. 459. i 461. va┼że─çeg ZPP).

 

(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske 118-0-Rev-06-000 666 od 30.05.2008.g.)

 

 

<------->

 

Izdr┼żavanje punoljetnog djeteta

RJEŠENjE

Revizija se odbija.

O b r a z l o ┼ż e nj e


Prvostepenom presudom Osnovnog suda u Banjoj Luci broj P-I-372/00 od 9.9.2002. godine, odbijen je zahtjev tu┼żioca R. M. iz B. L. kojim je tra┼żio da se ukine izdr┼żavanje tu┼żenom R. A. iz B. L., po pravosna┼żnoj presudi tog suda P- I-1772/89 od 17.5.1993. godine kojom je tu┼żilac obavezan da na ime izdr┼żavanja tu┼żenog mjese─Źno pla─ça 20% od li─Źnog dohotka, koje je povišeno na 25% mjese─Źno od li─Źnog dohotka po pravosna┼żnoj presudi prvostepenog suda broj P- I-463/96 od 4.9.1997. godine.

Drugostepenom presudom Okru┼żnog suda u Banjoj Luci G┼ż-541/03 od 17.11.2004. godine, ┼żalba tu┼żioca je odbijena i prvostepena presuda potvr─Ĺena.

Tu┼żilac R. M. iz B. L. je dana 20.12.2004. godine prvostepenom sudu podnio prijedlog za ponavljanje postupka dovršenog pravosna┼żnom presudom prvostepenog suda broj P-I-372/00 od 9.9.2002. godine, a shodno odredbi ─Źl.
421. stav 1. ta─Źka 9. Zakona o parni─Źnom postupku.

Prvostepenom rješenjem Osnovnog suda u Banjoj luci P-I-372/00 od 11.4.2006. godine prijedlog tu┼żioca za ponavljanje pravosna┼żno okon─Źanog postupa je odbijen kao neosnovan.

Drugostepenim rješenjem Okru┼żnog suda u Banjoj Luci broj 011-0-G┼ż- 06-000 942 od 13.6.2006. godine, ┼żalba tu┼żioca je odbijena i potvr─Ĺeno prvostepeno rješenje.

Tu┼żilac revizijom pobija drugostepenu rješenje „shodno odredbi ─Źl.209. Zakona o parni─Źnom postupku, a koja je u─Źinjena pred drugostepenim sudom“ s prijedlogom da se to rješenje preina─Źi i dozvoli ponavljanje postupka okon─Źanog presudom Osnovnog suda u Banjoj Luci broj P-I-372/00 od 9.9.2002. godine.

Republi─Źki tu┼żilac nije se izjasnio o podnesenoj reviziji (─Źlan 390. stav 3. Zakona o parni─Źnom postupku – ''Slu┼żbeni list SFRJ'', br. 4/77 do 35/91, i ''Sl. glasnik RS'' br. 17/93 do 32/94, u daljem tekstu: ZPP), koji se na osnovu odredbi ─Źlana 456. stav 1. Zakona o parni─Źnom postupku („Sl. glasnik RS“ br. 58/03 do 63/07, u daljem tekstu: ZPPRS) ima primijeniti u ovom sporu.

Potrebno je prije svega ukazati na to da se o prijedlogu za ponavljanje postupka u ovoj pravnoj stvari odlu─Źuje primjenom odredbi ranijeg ZPP, jer je prvostepena presuda kojom se postupak pred prvostepenim sudom završava, donesena 9.9.2002. godine, tj. prije stupanja na snagu va┼że─çeg ZPP RS na osnovu odredbi ─Źl. 456. st.1., 461. i 459. va┼że─çeg ZPP RS.

Nalaze─çi da nisu ispunjeni uslovi propisani odredbom ─Źl. 421. st.1. ta─Źka 9. ranijeg ZPP ni┼żestepeni sudovi su odbili prijedlog tu┼żioca za ponavljanje postupka.

Donošenjem navedenog rješenja Okru┼żnog suda u Banjoj Luci kojom je odbijena ┼żalba tu┼żioca i potvr─Ĺeno prvostepeno rješenje, postupak ponavljanja je pravosna┼żno završen. Zbog toga je po ocjeni ovog suda, revizija tu┼żioca protiv drugostepenog rješenja dozvoljena (─Źl. 400. st.1. i 4. u vezi s odredbom ─Źl. 382. st.1. ranijeg ZPP).

Revizija nije osnovana.

Prema odredbi ─Źl. 421. st.1. ta─Źka 9. ranijeg ZPP, postupak koji je odlukom suda pravosna┼żno završen, mo┼że se po prijedlogu stranke ponoviti ako stranka sazna za nove ─Źinjenice ili na─Ĺe ili stekne mogu─çnost da upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih je za stranku mogla biti donijeta povoljnija odluka da su te ─Źinjenice ili dokazi bili upotrijebljeni u ranijem postupku.

Iz ove odredbe proizilazi da se po prijedlogu za ponavljanje pravosna┼żno okon─Źanog postupka mo┼że tra┼żiti: prvo, ako stranka sazna za nove ─Źinjenice i drugo, da stekne mogu─çnost da upotrijebi nove dokaze.

Nove ─Źinjenice, na osnovu kojih se u smislu citirane odredbe ranijeg ZPP mo┼że tra┼żiti ponavljanje pravosna┼żno okon─Źanog postupka treba da su nastale u vrijeme dok je u postupku ─Źije se ponavljanje tra┼żi njihovo iznošenje bilo mogu─çe, a za nove dokaze, spomenute u citiranoj odredbi, nije odlu─Źno vrijeme nastanka, ve─ç je bitno da se novi dokazi odnose na ─Źinjenice koje su nastale u vrijeme prije nego što je prestalo pravo na iznošenje novih ─Źinjenica u postupku ─Źije se ponavljanje tra┼żi.

Izlo┼żeno razlikovanje poti─Źe otuda, što u slu─Źaju novih ─Źinjenica, nastalih u vrijeme kada se više nisu mogle upotrijebiti u prijašnjem postupku, nije više u pitanju isti doga─Ĺaj, pa se na osnovu njih mo┼że ustati novom tu┼żbom ili tu┼żbom u izvršnom postupku, a ne mo┼że se tra┼żiti ponavljanje postupka. To razlikovanje u pogledu novih dokaza, po prirodi same stvari nije odlu─Źno.

Potvrda T. f. u B. L. broj 758/02 od 16.12.2004. godine, kao novi dokaz na osnovu kojeg je tu┼żilac tra┼żio ponavljanje postupka okon─Źanog po pravosna┼żnoj presudi prvostepenog suda broj P-I-372/00 od 9.9.2002. godine ne odnosi se na ─Źinjenice koje su nastale u vrijeme kada se više nisu mogli upotrijebiti u prijašnjem postupku, dakle, radi se o novom dokazu kojim se dokazuju ─Źinjenice koje su nastale poslije dovršenog postupka po navedenoj pravosna┼żnoj presudi prvostepenog suda ─Źije se ponavljanje tra┼żi (potvrda od 16.12.2004. godine, a prvostepena presuda od 9.9.2002. godine postala je pravosna┼żna donošenjem drugostepene presude Okru┼żnog suda u Banjoj Luci od 17.11.2004. godine), pa stoga se na osnovu ovog dokaza mo┼że ustati novom tu┼żbom ili tu┼żbom u izvršnom postupku.

Iz naprijed re─Źenog, po ocjeni ovog suda, nisu ispunjeni zakonski uslovi za ponavljanje postupka.

Iz izlo┼żenog proizilazi da ni┼żestepena rješenja nemaju nedostataka na koje ovaj sud pazi po slu┼żbenoj du┼żnosti, odnosno na koje ukazuje revident. Zato je revizija tu┼żioca odbijena kao neosnovana (─Źl. 400. st.1. i 4. u vezi sa odredbom ─Źl. 393. i 396. ranijeg ZPP).

 

(Rješenje Vrhovnog suda Republike Srpske Rev-06-000 968 od 23.05.2008g.)

 

<------->

 

Izdr┼żavanje bra─Źnog partnera

PRESUDU

Revizija se odbija.

O b r a z l o ┼ż e nj e

Prvostepenom presudom Osnovnog suda u B. broj P-510/98 od 5.10.2001. godine obavezan je tu┼żeni M. P. sin J. da doprinosi za izdr┼żavanje tu┼żilje S. P. ro─Ĺene B. i to za period od 16.10.1996. godine do 1.10.2001. godine u ukupnom iznosu od 2.975,00 KM (ili 60,00 KM mjese─Źno), a od 1.10.2001. godine pa nadalje po 50,00 KM mjese─Źno, dok se ne izmijene prilike koje bi pravdale izmjenu presude u tom dijelu, te da joj naknadi parni─Źne troškove od 120,00 KM, sve u roku od 15 dana po pravnosna┼żnosti presude pod prijetnjom izvršenja. S viškom tu┼żbenog zahtjeva tu┼żilja je odbijena.

Drugostepenom presudom Okru┼żnog suda u B. broj G┼ż-909/02 od 7.6.2005. godine ┼żalba tu┼żenog je djelimi─Źno uva┼żena i prvostepena presuda preina─Źena tako što je izdr┼żavanje dosu─Ĺeno za period od 16.10.1996. godine do 1.10.2001. godine sni┼żeno sa iznosa od 2.975,00 KM, na iznos od 1.785,00 KM (ili na 30,00 KM mjese─Źno), dok je u preostalom dijelu prvostepena presuda ostala neizmjenjena.

Tu┼żeni je izjavio reviziju protiv drugostepene presude zbog bitne povrede odredaba parni─Źnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se ta presuda preina─Źi tako što bi tu┼żilja bila u cjelini odbijena s tu┼żbenim zahtjevom.

Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

Tu┼żbom se tra┼żi pla─çanje supru┼żanskog izdr┼żavanja.

Prema ─Źinjeni─Źnom utvr─Ĺenju prvostepenog suda, tu┼żilja je ro─Ĺena 1936. godine a tu┼żeni 1939. godine. Brak su zaklju─Źili 1958. godine u toku koga su stekli dvije, sada punoljetne k─çerke. Zbog teško i trajno poreme─çenih odnosa, brak parni─Źnih stranaka razveden je pravnosna┼żnom presudom prvostepenog suda broj P-812/96 od 23.4.1998. godine. Tu┼żeni je posjednik parcela u ukupnoj površini od 21231 m2, u k.o. D. M., od ─Źega je pod šumom 1406 m2, pod vo─çnjakom 2069 m2, pod placem 406 m2, dok je ostalo „pod oku─çnicom“. Pored toga on se vodi kao posjednik dvije parcele, po kulturi šume, u ukupnoj površini od 3893 m2 u k.o. G. M.. Tu┼żeni dr┼żi stoku, a ima i traktor. Pred sudom je izjavio „da ┼żivi od prihoda na svome imanju“. Tu┼żilja
„vjerovatno ima pravo svojine“ na parceli „Lukavac“ u površini od 3,5 dunuma, upisanoj u z.k. ul. br.311 k.o. M. „ali o─Źito je da ta parcela nije dovoljna za njeno izdr┼żavanje“. Parcelu „tu┼żiteljica ne mo┼że li─Źno da obra─Ĺuje zbog bolesti“. Zdravstveno stanje parni─Źnih stranaka je narušeno. Iz njihovih iskaza i prilo┼żene medicinske dokumentacije proizilazi da tu┼żilja boluje od anemije, da ima ošte─çenje pršljena na ki─Źmi, upalu zglobova, ─Źir na ┼żelucu, oboljelo srce, slabe ┼żivce, visok krvni pritisak –„i da boluje od dijabetesa“. Tu┼żeni ima „bolesno srce, bronhitis sa ograni─Źenom funkcijom plu─ça, insuficijenciju bubrega, oboljelu ┼żu─Źnu kesu“. ┼Żu─Źnu kesu je kasnije operisao. Pravnosna┼żnom presudom prvostepenog suda broj P-227/96 od 10.4.1997. godine utvr─Ĺeno je da je tu┼żilja stekla s tu┼żenim njivu „Lukavac“ u površini od 8 dunuma, njivu „Brdo“ u površini od 4 dunuma, njivu „Ravnjak“ u površini od 2 dunuma, njivu „Bo─Źac“ u površini od 1,5 dunuma, njivu od 3,5 dunuma koju je dobila od majke, koja je upisana na imenu tu┼żenog, ali pripada njoj, ku─çu veli─Źine 12h6 m, štalu veli─Źine 15h4 m, svinjce 6h4 m i 8h4 m, dva ─Źardaka, kokošinjac, WC, traktor marke „Rakovica“ kamion marke „TAM“, telefon, svo poku─çstvo i ostale pokretne stvari u ku─çi, te svu stoku koju su zajedni─Źki uzgajali. Udjeli parni─Źnih stranaka u toj imovini iznose po ½ dijela, ali „tu┼żeni dr┼żi u posjedu kako imovinu koja je ste─Źena u bra─Źnoj zajednici tako i imovinu koju je on stekao posebno“, a „imovina koja je bila bra─Źna tekovina nije bila predmet diobe“. Tu┼żeni je, prema stanju spisa o razvodu braka, „istjerao tu┼żiteljicu iz ku─çe,... zasnovao zajednicu sa drugom ┼żenom, a nema dokaza da se je tu┼żiteljica grubo ili nedoli─Źno ponašala u bra─Źnoj zajednici“. Tu┼żilja je bolesna, nesposobna za rad i ne mo┼że se zaposliti. Privremeno radi neke lakše poslove (prebiranje ┼żita, lakše poslove u ku─çi svojih k─çeri), ali je to nedovoljno za njeno izdr┼żavanje. Tu┼żeni ipak posjeduje nekretnine u površini od 21 dunum, stoku, traktor, tako da „bez obzira što je bolestan“ mo┼że da „ostvaruje prihode od nekretnina... svojim radom i uz eventualnu pomo─ç svoje sadašnje ┼żene i eventualno još nekih tre─çih lica“.

Na osnovu odredaba ─Źlanova 239. i 251. Porodi─Źnog zakona („Slu┼żbeni list SRBiH“ broj 21/79 i 44/89, u daljem tekstu: PZ) prvostepeni sud je dosudio tu┼żilji iznose bli┼że navedene u izreci prvostepene presude, što prakti─Źno iznosi 1,66 KM dnevno.

─îinjeni─Źna utvr─Ĺenja i pravna shvatanja prvostepenog suda prihvatio je i drugostepeni sud, uz jedinu korekciju da „za period od 1966. god. do 1.10.2001. god.“ smatra „iznos od 30,00 KM adekvatnim za potrebe tu┼żiteljice“.

Revizija nije osnovana.

Okolnost da je tu┼żeni isklju─Źivi posjednik imovine parni─Źnih stranaka, koja je zajedni─Źki ste─Źena tokom trajanja njihovog braka, opravdava i po ocjeni ovog suda dosu─Ĺenje iznosa za izdr┼żavanje tu┼żilje, bli┼że navedenih u izreci drugostepene presude, uz ispunjenje i ostalih uslova iz ─Źlana 239. u vezi sa ─Źlanom 251. PZ. Ona je na taj na─Źin dovedena u situaciju da iz imovine koju je zajedni─Źki stekla s tu┼żenim i u kojoj ima udio jednak njegovom, ne mo┼że obezbje─Ĺivati nikakve prihode za sopstveno izdr┼żavanje. Podjelom bra─Źne tekovine izme─Ĺu parni─Źnih stranaka stvorili bi se i druk─Źiji uslovi za ocjenu primjene naprijed navedenih zakonskih odredaba. Ovako, okolnost da tu┼żeni u┼żiva i dio tu┼żiljine imovine iz kojeg objektivno mo┼że za sebe ostvarivati i prihode (na ro─Źištu od 5.10.2001. godine, prilikom saslušanja u svojstvu stranke, izjavio je, pored ostalog, da ┼żivi od poljoprivrede), opravdava dosu─Ĺenje izdr┼żavanja.u korist tu┼żilje. Pri tome treba naglasiti da su dosu─Ĺeni iznosi minimalni i da ne mogu ni pribli┼żno zadovoljiti osnovne ┼żivotne potrebe tu┼żilje. Ona ─çe, pod takvim okolnostima, biti dovedena u situaciju da preostala sredstva, neophodna za ┼żivot obezbijedi iz drugih izvora.

U vezi revizionih navoda tu┼żenog, potrebno je ukazati i na slijede─çe.

1. Prilikom donošenja odluke o izdr┼żavanju tu┼żilje, ni┼żestepeni sudovi su cijenili i zdravstveno stanje tu┼żioca. Ako je u me─Ĺuvremenu došlo do te┼żeg pogoršanja njegovog zdravlja, to bi eventualno moglo da bude osnov za pokretanje postupka po odredbi ─Źlana 263. Porodi─Źnog zakona koji je sada na snazi („Slu┼żbeni glasnik RS“ broj 54/02).

2. Prema praksi sudova bra─Źni drug je prvenstveno du┼żan da izdr┼żava bivšeg bra─Źnog druga, prije djece, ako su za to ispunjeni zakonski uslovi. Ukoliko on nije nikako u mogu─çnosti da ga izdr┼żava (što ovdje nije bio slu─Źaj!), dolazilo bi u obzir izdr┼żavanje od djece.

3. Tvrdnjama revidenta da tu┼żilja prima 500,00 KM mjese─Źno za ─Źuvanje ku─çe i da joj je stavljeno na raspolaganje zemljište u površini od 200 dunuma, pobija se ─Źinjeni─Źno stanje, što je u postupku po reviziji isklju─Źeno u smislu ─Źlana 385. stav 3. Zakona o parni─Źnom postupku koji je bio na snazi u vrijeme donošenja prvostepene presude („Slu┼żbeni list SFRJ“ broj 4/77 do 35/91 i
„Slu┼żbeni glasnik RS“ broj 17/93 do 32/94, u daljem tekstu: raniji ZPP) u vezi sa odredbama ─Źlanova 456. stav 1. i 461. Zakona o parni─Źnom postupku koji je sada na snazi („Slu┼żbeni glasnik RS“ broj 58/03, 85/03 i 74/05, u daljem tekstu: va┼że─çi ZPP).

4. Razlozi za prestanak zajednice ┼żivota izme─Ĺu parni─Źnih stranaka, izneseni u reviziji, nisu u skladu sa utvr─Ĺenim ─Źinjeni─Źnim stanjem prema presudi o razvodu braka parni─Źnih stranaka. U tom smislu vrijedi sve što je re─Źeno pod ta─Źkom 3. ovog obrazlo┼żenja.

5. Medicinska dokumentacija izdata poslije 5.10.2001. godine kao dana zaklju─Źenja glavne rasprave pred prvostepenim sudom u ovom sporu, nije od uticaja na odlu─Źivanje u ovoj parnici. Ta dokumentacija eventualno bi mogla biti relevantna sa stanovišta drugog parni─Źnog postupka, ako ga neka od parni─Źnih stranaka pokrene za izmjenu ili ukidanje odluke o izdr┼żavanju.

Iz izlo┼żenog proizilazi da pobijana odluka drugostepenog suda nema nedostatka na koje ukazuje revident, odnosno na koje ovaj sud pazi po slu┼żbenoj du┼żnosti. Dosljedno tome, revizija tu┼żenog je odbijena kao neosnovana na osnovu ─Źlana 393. u vezi sa ─Źlanom 386. ranijeg i ─Źlanovima 456. stav 1. i 461. va┼że─çeg ZPP.

 

(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske Rev-607/05 od 08.06.2007.g.)

 

<------->

 

Izdr┼żavanje malodobne djece

PRESUDA

Revizija se odbija.

O b r a z l o ┼ż e nj e

 

Prvostepenom presudom Osnovnog suda u Trebinju broj 95 0 P 007497 10 P od 21.02.2011. godine, razveden je brak kojeg su parni─Źne stranke zaklju─Źile dana 14.12.1995. godine pred nadle┼żnim organom Opštine P., R CG, maloljetna djeca parni─Źnih stranaka LG., A.G. i A.G.1 povjereni su na zaštitu, vaspitanje i izdr┼żavanje ocu R.G., a majka D.G. ro─Ĺ. L. obavezana da, od dana pravosna┼żnosti ove presude na ime doprinosa za izdr┼żavanje maloljetne djece, ispla─çuje na ruke R.G. ili na drugi na─Źin prema odluci Centra za … T. mjese─Źne iznose od po 15 % za svako dijete, odnosno ukupno 45% prosje─Źne mjese─Źne neto plate u RS prema zvani─Źnim podacima nadle┼żnog organa za statistiku najkasnije do dvadesetog u mjesecu za prethodni mjesec, te je odlu─Źeno da troškove parni─Źnog postupka u iznosu od 400,00 KM parni─Źne stranke snose po ½ dijela.

Drugostepenom presudom Okru┼żnog suda u Trebinju broj 95 0 P 007497 11 G┼ż od 09.11.2011. godine ┼żalba tu┼żiteljice, izjavljena protiv dijela odluke o povjeravanju i izdr┼żavanju djece, je odbijena i potvr─Ĺena prvostepena presuda.

Blagovremeno izjavljenom revizijom putem advokata tu┼żiteljica pobija drugostepenu presudu zbog povreda odredaba parni─Źnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati drugostepenom sudu na ponovno su─Ĺenje.

U odgovoru na reviziju tu┼żeni predla┼że da se revizija kao nedozvoljena odbaci ili kao neosnovana odbije.

Revizija nije osnovana.

Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tu┼żiteljice da se razvede brak parni─Źnih stranaka i da se zajedni─Źka mldb. djeca povjere njoj na zaštitu, vaspitanje i izdr┼żavanje.

Tokom postupka nije bilo sporno da su parni─Źne stranke zaklju─Źile brak dana 14.12.2005. godine u P., da su u braku stekli troje djece koja su maloljetna i to: L.G. ro─Ĺenog ... godine, A.G. ro─Ĺenu ... godine i A.G.1 ro─Ĺenog ... godine, da su bra─Źni odnosi parni─Źnih stranaka teško i trajno poreme─çeni i da je zbog toga bra─Źna zajednica fakti─Źki prekinuta 30.03.2010. godine, radi ─Źega je njihov brak razveden presudom u ovoj parnici broj 95 0 P 007497 10 P od 21.02.2011. godine i presuda je u tom dijelu postala pravosna┼żna.

Me─Ĺu parni─Źnim strankama je sporno kojem od roditelja treba povjeriti na zaštitu, vaspitanje i izdr┼żavanje njihovu mldb. djecu.

Tokom postupka utvr─Ĺeno je slijede─çe ─Źinjeni─Źno stanje: da su djeca parni─Źnih stranaka od fakti─Źkog prekida bra─Źne zajednice dana 30.03.2010. godine ostala da ┼żive kod oca i da je nadle┼żni Centar za ... T. od tada bio uklju─Źen u pru┼żanje pomo─çi bra─Źnim supru┼żnicima i djeci; da tu┼żiteljica od tada ┼żivi kod svojih roditelja u alternativnom smještaju i nije zaposlena; da tu┼żeni sa djecom ┼żivi u istom iznajmljenom stanu kao i do tada i da mu u obavljanju ku─çnih poslova šest sati dnevno poma┼że ┼żena koju je anga┼żovao, a on je zaposlen i ostvaruje primanja od 2.500,00 KM mjese─Źno; da je mldb. L. odli─Źan u─Źenik devetog razreda osnovne škole, te je završio i muzi─Źku školu, da je mldb. A. odli─Źna u─Źenica osmog razreda i da poha─Ĺa muzi─Źku školu, a mldb. A. je pošao u prvi razred i uspješno savladava školsko gradivo; da su sva djeca parni─Źnih stranaka saslušana u sudu, uz prisustvo psihologa Centra za ... T. Lj.Š.-K., izjavila da ┼żele ┼żivjeti sa ocem; da su obe parni─Źne stranke pravosna┼żnim presudama osu─Ĺene za krivi─Źno djelo nasilja u porodici, s tim što je tu┼żiteljica osu─Ĺena zbog nasilja u─Źinjenog nad mldb. A.; da su, prema nalazu i mišljenju tima Centra za ... T., djeca parni─Źnih stranaka adekvatno psihi─Źki razvijena, dobro adaptirana i uklju─Źena u socijalnu sredinu i da minifestuju prosocijalno ponašanje, da se razdvojenost njihovih roditelja manifestovala na funkcionisanje u emocionalnoj sferi (sumnji─Źavost, sni┼żen prag tolerancija, impulsivnost, prenaglašena kriti─Źnost prema majci), ali da su ona sposobna da izraze svoje ┼żelje, da otac adekvatno odgovara roditeljskoj ulozi i da odvajanje od njega i iz sredine u kojoj sada ┼żive ne bi bilo u interesu djece, te bi se negativno odrazilo na njihov razvoj.

Polaze─çi od navedenog ─Źinjeni─Źnog utvr─Ĺenja prvostepeni sud je zajedni─Źku djecu parni─Źnih stranaka povjerio na zaštitu i vaspitanje ocu temelje─çi svoju odluku o tome na odredbama ─Źlanova 72., 73. stav 1., 90. stav 1. i 92. stav 1. Porodi─Źnog zakona RS („Slu┼żbeni glasnik RS“ broj 54/02 i 41/08 – dalje: PZ), te je obavezao tu┼żenu da doprinosi za izdr┼żavanje djece iznos ozna─Źen u izreci prvostepene presude, na temelju odredbi ─Źlanova 232. stav 2., 253. stav 2. i 3., 261. i 265. stav 1. istog zakona.

Odlu─Źuju─çi o ┼żalbi tu┼żiteljice, izjavljenoj protiv dijela prvostepene presude kojim je odlu─Źeno o povjeravanju i izdr┼żavanju mldb. djece, drugostepeni sud je u svemu prihvatio ─Źinjeni─Źna utvr─Ĺenja i pravni stav prvostepenog suda, pa je ┼żalbu odbio i potvrdio prvostepenu presudu.

Pobijane odluke su pravilne.

Odredbom ─Źlana 72. PZ propisano je da ─çe sud po slu┼żbenoj du┼żnosti, presudom kojom se brak poništava ili razvodi, odlu─Źiti i o zaštiti, vaspitanju i izdr┼żavanju zajedni─Źke djece.

Prema odrebi ─Źlana 73. st. 1. istog zakona organ starateljstva u─Źestvuje u postupku radi zaštite interesa djece, ako se u bra─Źnom sporu rješava o zaštiti, vaspitanju i izdr┼żavanju djece, a stavom 2. istoga ─Źlana propisano je da u tom slu─Źaju organ starateljstva stavlja prijedlog o zaštiti, vaspitanju i izdr┼żavanju djece, te da je ovlašten da u granicama tog prijedloga iznosi i ─Źinjenice koje stranke nisu navele i predla┼że da se izvedu potrebni dokazi, da ula┼że pravna sredstva i preduzima druge parni─Źne radnje.

Kada sud u bra─Źnom sporu odlu─Źi da brak razvede, prema odredbi ─Źlana 88. PZ u istoj presudi odlu─Źi─çe i o povjeravanju djece na zaštitu i vaspitanje, a odluku o tome donije─çe nakon što saglasno odredbi ─Źlana 90. st. 1. istog zakona ispita sve odlu─Źne ─Źinjenice bitne za odluku kojem ─çe roditelju povjeriti djecu.

Prema odredbi ─Źlana 92. stav 1. PZ sud, odnosno organ starateljstva koji donosi odluku o povjeravanju djece na zaštitu i vaspitanje, uze─çe u obzir i ┼żelje djeteta ako je ono sposobno da ih izrazi i u tu svrhu, u skladu sa stavom 2. ove zakonske odredbe, mo┼że ispitati dijete.

Iz naprijed navedenog proizlazi da u postupku odlu─Źivanja o povjeravanju djece na zaštitu i vaspitanje organ starateljstva i sud moraju ispitati sve odlu─Źne ─Źinjenice objektivne prirode koje se ti─Źu ekonomskih, stambenih i imovinskih prilika roditelja, te subjektivne prirode koji se odnose na uzrast djeteta, odnos roditelja prema njemu i njihove emocionalne odnose. Pri tome moraju prvenstveno voditi brigu o interesima djeteta i ─Źinjenicama koje su zna─Źajne za njegov pravilan duhovni i fizi─Źki razvoj i vaspitanje. Prije donošenja odluke cijenit ─çe se i ─Źinjenice koliko je dijete ┼żivjelo sa jednim od roditelja, da li je naviklo na jednu sredinu kroz odre─Ĺeni vremenski period i da li bi izdvajanje iz te sredine štetno uticalo na njegov psihi─Źki razvoj, a ukoliko je dijete sposobno da izrazi svoju ┼żelju sa kojim od roditelja ┼żeli da ┼żivi, uzimaju se u obzir i ┼żelje djeteta. Ove odlu─Źne ─Źinjenice mogu se, izme─Ĺu ostalog, utvr─Ĺivati i saslušanjem pripadnika stru─Źnog tima Centra za socijalni rad i djeteta, a odluka o povjeravanju djeteta se donosi na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka.

Donose─çi odluku o povjeravanju mldb. djece parni─Źnih stranaka ocu, ni┼żestepeni sudovi su imali u vidu i pravilno cijenili sve navedene relevantne okolnosti.

Naime, zajedni─Źka djeca parni─Źnih stranaka od fakti─Źkog prekida bra─Źne zajednice dana 30.03.2010. godine ┼żive sa ocem u istom stanu, u kojem su do tada

njihovi roditelji ┼żivjeli zajedno i poha─Ĺaju istu školu. Dok je otac na poslu o izvršavanju obaveza djece, njihovoj higijeni i ishrani brine ┼żena koju je otac anga┼żovao, a nakon toga brigu o djeci vodi otac i u sredini u kojoj sada ┼żive pru┼ża im uslove za normalan rast i razvoj. Na to ukazuju i ─Źinjenice da su i nakon fakti─Źkog prekida bra─Źne zajednice parni─Źnih stranaka sva djeca uspješna u školi i vanškolskim aktivnostima, te su sva izrazila ┼żelju da i dalje ostanu ┼żivjeti uz oca. Stru─Źni tim Centar za ... T. imao je u vidu sve okolnosti koje su relevantne za odluku o povjeravanju djece kada je dao mišljenje da se djeca povjere ocu, jer je on, i prema nala┼żenju ovoga suda, u konkretnom slu─Źaju podobniji od majke za povjeravanje mldb. djece na zaštitu i vaspitanje.

Kod ovakvih okolnosti, da nema smetnji da se djeca povjere na zaštitu i vaspitanje ocu, nije bilo razloga da se odlukom suda mijenja fakti─Źko stanje i djeca povjere majci, dovode─çi ih u situaciju da na taj na─Źin promijene dosadašnju sredinu. Ovo pogotovo u situaciji kada su, prema utvr─Ĺenom ─Źinjeni─Źnom stanju, djeca izrazila ┼żelju da ┼żele i dalje da ┼żive sa ocem. Kod takvog stanja stvari, prema shvatanju ovoga suda, promjena sadašnje ┼żivotne sredine za mldb. djecu parni─Źnih stranaka ne bi bilo u njihovom interesu.

Kod gore opisanih ─Źinjenica i po ocjeni ovoga suda u interesu je mldb. djece da budu povjerena ocu na zaštitu i vaspitanje.

Odredbom ─Źlana 260. stav 1. PZ propisano je da lice koje je du┼żno da daje izdr┼żavanje, a koje nije u radnom odnosu ni korisnik penzije, a niti ostvaruje stalnu nov─Źanu rentu u mjese─Źnim iznosima, sud ─çe obavezati na pla─çanje budu─çih mjese─Źnih iznosa izdr┼żavanja u nov─Źanim iznosima koji se odre─Ĺuju u procentu od zajam─Źenog li─Źnog dohodka u R. Procenat iz ove zakonske odredbe, prema odredbi ─Źlana 261. PZ, ne mo┼że biti manji od 15 % za svako izdr┼żavano lice, a procenat za sva lica koja tra┼że izdr┼żavanje ne mo┼że biti ve─çi od 50 %.

Stoga je odluka o njihovom izdr┼żavanju donesena je saglasno odredbama ─Źlanova 72., 82., 260. stav 1. i 261. PZ, pa i u tom dijelu materijalno pravo nije pogrešno primijenjeno na štetu tu┼żiteljice.

Neutemeljen je revizioni prigovor da je pobijana presuda zahva─çena povredama odredaba parni─Źnog postupka, uz tvrdnju da je izostala savjesna i bri┼żljiva ocjena nalaza i mišljenje Centar za ... T., iz razloga što je odluka u pobijanom dijelu donesena uz pravilnu ocjenu ovoga dokaza, te njegovim dovo─Ĺenjem u vezu sa ostalim izvedenim dokazima (saslušanje parni─Źnih stranaka i njihove djece), o ─Źemu je drugostepeni sud u pobijanoj presudi dao jasne i valjane razloge, koje kao pravilne prihvata i ovaj sud.

Pravilno se u reviziji ukazuje da su djeca parni─Źnih stranaka tokom ove parnice pokazala neprimjeren odnos prema majci i da to nije u njihovom interesu. Me─Ĺutim ovu ─Źinjenicu je, suprotno tvrdnji revizije, imao u vidu i Centra za ... T. koji je u svom zaklju─Źku konstatovao da je i dalje potrebno nastaviti pru┼żanje stru─Źne pomo─çi, kako bi roditeljska relacija nakon razvoda braka bila usmjerena na interes djece, tako da se normalizuje odnos djece sa majkom, jer je to u interesu njihovog zdravijeg odrastanja. Stoga je neutemeljen revizioni prigovor da je u ovom postupku, zbog takvog odnosa djece prema majci, grubo zanemaren interes malodobne djece.

 

Prema navedenom pobijana presuda nema nedostataka na koje se ukazuje revizijom, odnosno na koje ovaj sud pazi po slu┼żbenoj du┼żnosti, pa je reviziju valjalo odbiti kao neosnovanu na temelju ─Źlana 248. Zakona o parni─Źnom postupku ("Slu┼żbeni glasnik RS" broj 58/03, 85/03, 74/05, 63/07 i 49/09).

 

(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske 95 0 P 007497 12 Rev od 27.03.2013.g.)

 

<------->

 

 

Nazad na: sudska praksa BiH

 

Da bi ste na┼íli obrazlo┼żenje od odabrane setence iz oblasti porodi─Źnog prava potrebno je da koristite Bilten sudske prakse Suda BiH, Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine / Vrhovnog suda Republike Srpske / Brcko distrikt BiH za odre─Ĺenu godinu.

 

Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 856 recenzija