Zakon o vještacima Federacije Bosne i Hercegovine
Prečišćeni pregled teksta
("Službene novine Federacije BiH", br. 49/2005 i 38/2008)
Priredio: Azur Prnjavorac, advokat · Ažurirano: · Preuzmite PDF
Zakon o vještacima Federacije BiH
Zakon uređuje uvjete i postupak izbora i imenovanja vještaka koji obavljaju vještačenja u sudskom, upravnom i prekršajnom postupku u Federaciji BiH: javni poziv, Stručnu komisiju i kvalifikaciono testiranje, imenovanje na šest godina, listu i Imenik vještaka, svečanu izjavu i pečat, nadzor nad radom vještaka, mjere i razrješenje, dužnosti vještaka u radu, obavezno osiguranje i nagradu po Tarifi, te privredna društva za obavljanje poslova vještačenja. Na ovoj stranici je tekst sa izmjenama objavljenim 2008. godine (br. 38/2008), a svaki član ima vlastito sidro.
Ključne tačke
- Uvjeti za vještaka: državljanstvo Bosne i Hercegovine, odgovarajuće iskustvo, stručno znanje i školska sprema, dokazane profesionalne sposobnosti i ugled pažljivog, objektivnog i ekspeditivnog stručnjaka, te integritet i visoki moralni kvaliteti (član 3).
- Javni poziv i zahtjev: federalni ministar pravde objavljuje javni poziv u Službenim novinama i u tri dnevne novine, a kandidat uz zahtjev prilaže biografiju, dokaze o uvjetima, najmanje tri pisma preporuke i popis posljednjih deset predmeta (članovi 4 i 5).
- Stručna komisija: prijedlog liste utvrđuje Komisija sa predstavnicima Vrhovnog suda, Advokatske komore, tužilaštva i Ministarstva pravde i tri stručnjaka iz oblasti vještačenja, nakon kvalifikacionog testiranja čije troškove snosi kandidat (članovi 6, 7 i 9).
- Imenovanje: vještaka rješenjem imenuje federalni ministar pravde na prijedlog Komisije, na šest godina, uz mogućnost ponovnog imenovanja; protiv odbijanja zahtjeva žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor (članovi 10, 13 i 18).
- Lista i Imenik: lista vještaka objavljuje se u Službenim novinama i dostavlja sudovima i tužilaštvima, ali ne obavezuje sud ni druge učesnike u postupku, a Ministarstvo vodi Imenik vještaka kao javnu knjigu (članovi 11, 12 i 14).
- Svečana izjava i pečat: vještak stupa na dužnost potpisivanjem svečane izjave i koristi pečat okruglog oblika, promjera 38 milimetara, samo u vršenju dužnosti vještaka (članovi 16 i 17).
- Nadzor i mjere: predsjednici sudova prate rad vještaka, stranke i udruženja mogu podnijeti primjedbe, a Komisija za nestručan ili nesavjestan rad i nepoštivanje rokova izriče javnu opomenu, protiv koje je dopušten prigovor u roku od osam dana (članovi 19, 20, 25 i 26).
- Razrješenje: vještak se razrješava na vlastiti zahtjev, zbog osude na kaznu zatvora za djelo koje ga čini nepodobnim, gubitka uvjeta ili radne sposobnosti i naročito ozbiljnih povreda, uz pravo da se prethodno izjasni i pravo na upravni spor (član 27).
- Dužnosti u radu: vještak je samostalan i nezavisan, vodi Dnevnik obavljenih vještačenja, poštuje rokove i najkasnije deset dana prije isteka roka izvještava o razlozima kašnjenja, čuva službenu tajnu i obavezno je osiguran od odgovornosti za štetu (članovi 29, 30, 32, 33 i 36).
- Nagrada i troškovi: vještak ima pravo na nagradu i naknadu troškova po Tarifi koju donosi Federalno ministarstvo pravde, a sud u odluci o troškovima primjenjuje Tarifu koja je važila u vrijeme vještačenja, odnosno niži ugovoreni iznos (član 37).
- Pravna lica: vještačenje obavljaju i privredna društva upisana u Imenik pravnih lica koja raspolažu timom stručnih lica i tehničkim sredstvima, a neopravdano odbijanje vještačenja kažnjava se sa 2.000 do 5.000 KM (članovi 38, 39, 43 i 44).
- Vještaci iz BiH i inostranstva: u Federaciji mogu vještačiti vještaci sa teritorije cijele Bosne i Hercegovine, a izuzetno, kada nema vještaka odgovarajuće struke, i vještak iz druge države (član 45).
Zakon u praksi: vještačenje je u parnici i upravnom postupku često odlučujući dokaz, od procjene štete i vrijednosti nekretnine do medicinskih, građevinskih i finansijskih pitanja, pa se najviše pitanja otvara oko izbora vještaka, primjedbi na nalaz i mišljenje, izuzeća, novog vještačenja i troškova. Kancelarija zastupa stranke u postupcima u kojima se izvodi dokaz vještačenjem i priprema primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka: advokat za sporove i parnice · parnični postupak, sudska praksa · naknada štete.
Kako se postaje sudski vještak u Federaciji BiH?
Vještaka imenuje federalni ministar pravde, na prijedlog Stručne komisije, nakon javnog poziva koji se objavljuje u Službenim novinama Federacije BiH i u tri najtiražnije dnevne novine; javni poziv raspisuje se i na prijedlog sudova koji uoče nedostatak vještaka za određenu oblast (članovi 4 i 10). Kandidat mora biti državljanin Bosne i Hercegovine, imati odgovarajuće iskustvo, stručno znanje i školsku spremu, dokazane profesionalne sposobnosti i ugled, te integritet i visoke moralne kvalitete (član 3).
U zahtjevu se navodi naučna oblast i uža specijalnost, a prilažu se biografija, dokazi o ispunjavanju uvjeta, najmanje tri pisma preporuke i popis posljednjih deset predmeta u kojima je kandidat vještačio (član 5). Komisija pribavlja i druge podatke, provodi kvalifikaciono testiranje u pisanoj formi, po potrebi i usmeno, ocjenjuje kandidate po kriterijima iz zakona i utvrđuje prijedlog liste vještaka; troškove rada Komisije snosi kandidat (članovi 6, 7 i 9).
Vještak se imenuje na šest godina i može biti ponovo imenovan, a na dužnost stupa potpisivanjem svečane izjave; protiv rješenja kojim se zahtjev odbija žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor (članovi 10, 13 i 16). Nakon imenovanja vještak završava obuku o obavljanju poslova vještačenja (član 34). Ispod teksta su povezani propisi, izvori i odgovori na najčešća pitanja.
Sadržaj - Zakon o vještacima Federacije BiH
I. OSNOVNE ODREDBE (čl. 1-2)
Predmet zakona i pojam vještaka.
Predmet ZakonaČlan 1.
Ovim Zakonom uređuju se uvjeti i postupak izbora i imenovanja vještaka koji u sudskom, upravnom i prekršajnom postupku obavljaju poslove vještačenja, prava i dužnosti vještaka, nadzor nad radom vještaka, vršenje nadzora nad poslovima vještačenja od pravnih lica, vođenje imenika vještaka, kao i druga pitanja od značaja za rad vještaka.
Lice koje se smatra vještakomČlan 2.
U smislu ovog Zakona vještak je lice koje je imenovano za obavljanje poslova vještačenja u skladu sa odredbama ovog Zakona.
II. VJEŠTAK (čl. 3-37)
Uvjeti i postupak imenovanja vještaka, javni poziv, Stručna komisija i kvalifikaciono testiranje, kriteriji, lista i Imenik vještaka, svečana izjava i pečat, ponovno imenovanje, nadzor nad radom, mjere i razrješenje, dužnosti vještaka u radu, obuka, obavezno osiguranje i nagrada po Tarifi.
Uvjeti i postupak imenovanja vještakaČlan 3.
Za vještaka se može imenovati lice koje ispunjava sljedeće uvjete:
a) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
b) da ima odgovarajuće iskustvo i stručno znanje u određenoj oblasti;
c) da ima odgovarajuću školsku spremu;
d) da je lice sa dokazanim profesionalnim sposobnostima koje uživa reputaciju pažljivog, objektivnog i ekspeditivnog stručnjaka u određenoj oblasti i
e) da je lice koje se odlikuje integritetom i visokim moralnim kvalitetima.
Objavljivanje javnog pozivaČlan 4.
Federalni ministar pravde objavljuje javni poziv za imenovanje vještaka u "Službenim novinama Federacije BiH" i u tri najtiražnije dnevne novine koje se distribuiraju na području Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).
Federalni ministar pravde objavit će javni poziv za imenovanje vještaka i na prijedlog jednog ili više sudova kada sudovi uoče u svom radu nedostatak vještaka za određenu oblast ili specijalnost.
Podnošenje zahtjeva za imenovanje vještakaČlan 5.
Kandidat za imenovanje vještaka dužan je u zahtjevu navesti naučnu oblast (medicina, finansije i sl.), kao i užu specijalnost za koju podnosi zahtjev za imenovanje.
Uz zahtjev za imenovanje vještaka kandidat je dužan priložiti:
a) iscrpnu biografiju;
b) dokaze o ispunjavanju uvjeta iz člana 3. ovog Zakona, uključujući objavljene naučne radove, dokaze o učestvovanju u organiziranim oblicima usavršavanja;
c) najmanje tri pisma preporuke predsjednika sudova, sudija ili tužitelja pred kojima je podnosilac zahtjeva eventualno obavljao ranija vještačenja, ili rukovodilaca naučnih i drugih institucija i ustanova, odnosno drugih pravnih lica u kojima je podnosilac zahtjeva radio ili radi, odnosno za koje je obavljao stručne poslove i
d) popis posljednjih deset predmeta u kojima je obavljao poslove vještaka, ukoliko je te poslove već obavljao.
Stručna komisijaČlan 6.
Radi utvrđivanja prijedloga liste vještaka federalni ministar pravde imenuje Stručnu komisiju (u daljnjem tekstu: Komisija), koja se sastoji od stalnih članova koju čine: predsjednik Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine ili sudija kojeg on ovlasti, predsjednik Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine ili advokat kojeg on ovlasti, glavni federalni tužilac ili tužilac kojeg on ovlasti, predstavnik Federalnog ministarstva pravde i tri privremena člana koje iz reda vodećih stručnjaka u oblastima u kojima se vještačenja obavljaju imenuju stalni članovi većinom glasova.
Pored dokaza iz člana 5. stav 2. ovog Zakona koje podnosi kandidat, Komisija pribavlja i ostale podatke i informacije, uključujući evidencije sudova, preporuke i mišljenja strukovnih udruženja, udruženja vještaka, mišljenje sadašnjeg, odnosno bivšeg poslodavca o stručnosti kandidata koje smatra potrebnim kako bi se utvrdila stručnost kandidata.
Kandidat snosi troškove rada Komisije.
Visinu naknade za rad Komisije utvrđuje federalni ministar pravde.
Kvalifikaciono testiranje kandidataČlan 7.
Komisija vrši kvalifikaciono testiranje kandidata. Testiranjem se provjerava sposobnost kandidata u skladu sa kriterijima navedenim u članu 9. ovog Zakona. Kvalifikaciono testiranje provodi se u formi pisanog ispitivanja. Stručna komisija može odlučiti da nakon pisanog ispitivanja obavi dodatno usmeno ispitivanje pojedinih kandidata koji nisu potpuno zadovoljili na pisanom ispitivanju, o čemu o svakom pojedinačnom slučaju odlučuje Komisija za kvalifikaciono testiranje kandidata iz te oblasti.
Postupak kvalifikacionog testiranja uređuje se posebnim pravilnikom koji donosi federalni ministar pravde.
Član 8.
(brisano)
Kriteriji za imenovanje vještakaČlan 9.
Komisija provjerava da li je kandidat sposoban za obavljanje poslova vještaka uzimajući u obzir naročito sljedeće kriterije:
a) stručno znanje i radne rezultate;
b) dokazanu stručnu sposobnost zasnovanu na dosadašnjim rezultatima u karijeri, uključujući i učestvovanje u organiziranim oblicima usavršavanja;
c) sposobnost dokazanu kroz objavljene naučne radove i kroz aktivnosti u stručnim udruženjima;
d) radnu sposobnost i sposobnost da stručno i jasno obrazloži dati nalaz;
e) sposobnost da nepristrasno, savjesno, revnosno, odlučno i odgovorno obavlja poslove vještaka;
f) ponašanje van posla, integritet i ugled.
Nakon provedenog kvalifikacionog testiranja kandidata i ocjene dokaza iz člana 5. i člana 6. stav 2. ovog Zakona i stečenog uvjerenja - saznanja da su određeni kandidati sposobni za obavljanje poslova vještaka, Komisija utvrđuje prijedlog liste vještaka koju dostavlja federalnom ministru pravde.
Imenovanje vještakaČlan 10.
Vještaka rješenjem imenuje i razrješava federalni ministar pravde, na prijedlog Komisije.
Kandidat koji nije predložen od Komisije ne može biti imenovan za vještaka.
Vještak se imenuje na period od šest godina i može biti ponovo imenovan.
Rješenje o imenovanju dostavlja se vještaku.
Lista vještakaČlan 11.
Lista vještaka nije obavezujuća za sud ili drugi organ koji vodi postupak, odnosno druge učesnike u postupku, osim ako je drugačije predviđeno propisima kojima se uređuju pravila postupka.
Sadržaj i objavljivanje liste vještakaČlan 12.
Lista vještaka sadrži: prezime i ime imenovanog vještaka, njegovo prebivalište i adresu, uslužni telefonski broj, kao i oblast, grupu, odnosno podgrupu vještačenja uključujući užu specijalizaciju za koju je vještak imenovan.
Lista vještaka dostavlja se svim sudovima i tužilaštvima na području Federacije.
Lista iz stava 1. ovog člana, kao i sve promjene te liste objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH", kao i na oglasnoj tabli u sjedištu Federalnog ministarstva pravde i na oglasnim tablama sudova i tužilaštava u Federaciji.
Neimenovani kandidatČlan 13.
Kandidatu koji ne bude imenovan za vještaka federalni ministar pravde donosi rješenje kojim se odbija njegov zahtjev za imenovanje.
Rješenje iz stava 1. ovog člana dostavlja se kandidatu u roku od osam dana.
Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.
Imenik vještakaČlan 14.
Federalno ministarstvo pravde vodi evidenciju o imenovanim vještacima u obliku knjige pod nazivom "Imenik vještaka" (u daljnjem tekstu: Imenik).
U Imenik se unose sljedeći podaci: redni broj upisa, prezime, ime jednog od roditelja i ime vještaka, njegovo prebivalište, adresa stanovanja i uslužni telefonski broj, zanimanje, a ako je vještak zaposlen naziv poslodavca, te za koju se oblast, grupu odnosno podgrupu, uključujući užu specijalizaciju vještačenja, se imenuje za vještaka, broj i datum rješenja o imenovanju, broj i datum rješenja o izricanju mjere, broj i datum rješenja o razrješenju dužnosti vještaka, datum i mjesto davanja Svečane izjave i napomena.
Uz Imenik se prilažu rješenja i ostali relevantni dokumenti o vještacima, kao i potpisani tekst Svečane izjave iz člana 16. ovog Zakona.
Imenik je javna knjiga.
Promjena podatakaČlan 15.
Vještak je dužan o promjeni podataka iz člana 14. stav 2. ovog Zakona obavijestiti Federalno ministarstvo pravde odmah a najkasnije u roku od osam dana.
Svečana izjavaČlan 16.
Lice koje je imenovano za vještaka prije početka vršenja dužnosti daje Svečanu izjavu federalnom ministru pravde u pisanoj formi.
Tekst Svečane izjave glasi: "Izjavljujem da ću dužnost vještaka vršiti časno i savjesno po svom najboljem znanju i da ću u radu postupati u skladu sa zakonom, drugim propisima i pravilima struke."
Tekst Svečane izjave iz stava 2. ovog člana potpisuje vještak a čuva se u Federalnom ministarstvu pravde.
Lice koje je imenovano za vještaka stupa na dužnost potpisivanjem Svečane izjave.
PečatČlan 17.
Vještak ima pečat okruglog oblika, promjera 38 milimetara, koji se može upotrebljavati samo u vršenju dužnosti vještaka.
Troškove izrade pečata snosi vještak.
Tekst pečata ispisan je na jednom od jezika i pisama koji su u službenoj upotrebi u Federaciji i sadrži: ime i prezime vještaka, oznaku "vještak" sa naznakom oblasti, grupe odnosno podgrupe uključujući užu specijalizaciju vještačenja za koju je vještak imenovan i mjesto prebivališta vještaka.
Otisak pečata i svojeručni potpis vještak deponuje u Federalnom ministarstvu pravde.
Ponovno imenovanjeČlan 18.
Nakon isteka perioda od šest godina vještak je dužan podnijeti zahtjev za ponovno imenovanje i na prijedlog Komisije mandat mu se svaki put nakon isteka ovog perioda produžava za period od narednih šest godina, osim ako u konkretnom slučaju Komisija, uzimajući u obzir kriterije predviđene članom 9. ovog Zakona, ne odredi drugačije.
Vještak čiji mandat nije produžen na način iz stava 1. ovog člana briše se iz Imenika i sa liste vještaka, što se bez odlaganja objavljuje u skladu sa članom 12. stav 3. ovog Zakona.
Nadzor nad radom vještaka od organa koji vodi postupakČlan 19.
Predsjednici sudova, odnosno organa koji vodi postupak, prate rad vještaka i o svojim zapažanjima, odnosno primjedbama i izrečenim novčanim kaznama obavještavaju federalnog ministra pravde, te predlažu utvrđivanje odgovornosti vještaka u skladu sa ovim Zakonom.
Primjedbe na rad vještakaČlan 20.
Stranke, odnosno punomoćnici stranaka, kao i stručna udruženja i udruženje vještaka mogu podnijeti primjedbe na rad vještaka. Primjedbe se pisano podnose federalnom ministru pravde.
Obavještavanje KomisijeČlan 21.
Ukoliko u skladu sa članom 27. ovog Zakona ne donese rješenje o razrješenju vještaka, federalni ministar pravde dostavlja primjedbe iz čl. 19. i 20. ovog Zakona Komisiji radi njihovog razmatranja i predlaganja, odnosno izricanja odgovarajućih mjera.
Periodična ocjena rada vještakaČlan 22.
Komisija vrši periodičnu ocjenu rada vještaka i predlaže, odnosno izriče odgovarajuće mjere o čemu obavještava federalnog ministra pravde.
Prikupljanje podatakaČlan 23.
Komisija pribavlja podatke i informacije, uključujući evidencije sudova, mišljenja stručnih udruženja, udruženja vještaka, razgovor sa vještakom, razgovor sa podnosiocem primjedbi koje smatra neophodnim za vršenje periodične ocjene rada vještaka, odnosno razmatranje primjedbi iz člana 21. ovog Zakona.
Obavještavanje relevantnih institucijaČlan 24.
Kada smatra da je to potrebno federalni ministar pravde o primljenim primjedbama, odnosno izrečenim mjerama obavještava i stručna udruženja, udruženje vještaka, odnosno druge institucije i ustanove.
MjereČlan 25.
U slučajevima kada vještak poslove vještačenja obavlja nestručno ili nesavjesno, ne poštuje rokove utvrđene za obavljanje poslova vještačenja bez opravdanog razloga, kao i kada ne poštuje sud ili stranke, ne preuzima dodijeljene mu predmete, ili kada na njegov rad ima drugih ozbiljnih prigovora, ili kada ne postupi u skladu sa članom 15. ovog Zakona, Komisija može rješenjem izreći mjeru javne opomene koja se bez odlaganja objavljuje u skladu sa članom 12. stav 3. ovog Zakona.
Komisija može federalnom ministru pravde predložiti razrješenje vještaka.
Prigovor na rješenje o izricanju mjereČlan 26.
Protiv rješenja o izricanju mjere iz člana 25. stav 1. ovog Zakona može se uložiti prigovor federalnom ministru pravde u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Prigovor iz stava 1. ovog člana ne zadržava izvršenje rješenja, a rješenje po prigovoru je konačno.
Razrješenje dužnostiČlan 27.
Rješenjem federalnog ministra pravde vještak će se razriješiti dužnosti:
a) ako sam zahtijeva da bude razriješen;
b) ako bude osuđen na kaznu zatvora za djelo koje ga čini nepodobnim za vršenje dužnosti vještaka;
c) ako se naknadno utvrdi da ne ispunjava uvjete iz člana 3. ovog Zakona;
d) ako su povrede obavljanja poslova vještačenja predviđene članom 25. stav 1. ovog Zakona naročito ozbiljne prirode;
e) ako izgubi radnu sposobnost za daljnje vršenje dužnosti vještaka i
f) iz razloga predviđenih članom 44. ovog Zakona.
U slučajevima iz stava 1. tač. od c) do e) ovog člana rješenje o razrješenju federalni ministar pravde donosi na prijedlog Komisije.
U postupku donošenja rješenja o razrješenju vještaku mora biti omogućeno da se izjasni o činjenicama i okolnostima na kojima treba da se zasniva rješenje o razrješenju.
Protiv rješenja o razrješenju nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.
Vještak koji je razriješen dužnosti briše se iz Imenika i sa liste vještaka, što se bez odlaganja objavljuje u skladu sa članom 12. stav 3. ovog Zakona.
Principi izricanja mjeraČlan 28.
Prilikom izricanja mjera naročito se uzimaju u obzir sljedeće činjenice:
a) težina učinjene povrede obavljanja poslova vještačenja i njene posljedice;
b) stepen odgovornosti;
c) okolnosti pod kojima je povreda učinjena;
d) dosadašnji rad i ponašanje vještaka;
e) sve druge okolnosti koje mogu uticati na odluku o težini i vrsti mjere.
Nezavisnost u raduČlan 29.
Vještak je samostalan i nezavisan u obavljanju vještačenja i u radu je dužan pridržavati se pravila struke, zakona, drugih propisa i međunarodnih standarda.
U slučajevima u kojima je sud, ili drugi organ koji vodi postupak dužan naknaditi troškove vještačenja, sud odnosno drugi organ izmiruje troškove vještaku u najkraćem mogućem roku.
Dnevnik obavljenih vještačenjaČlan 30.
Vještak je dužan voditi evidenciju u obliku knjige pod nazivom "Dnevnik obavljenih vještačenja" (u daljnjem tekstu: Dnevnik).
U Dnevnik se unose sljedeći podaci: redni broj upisa, broj i datum akta suda ili drugog organa, privredna društva i druga pravna lica na čiji zahtjev se obavlja vještačenje, odnosno prezime, ime i adresa lica koje zahtijeva vještačenje i datum zahtjeva, kao i predmet vještačenja i kratka oznaka sadržine vještačenja, iznos naplaćene naknade troškova vještaka, nagrade za vještačenje i napomena.
Angažiranje vještaka druge strukeČlan 31.
Ako se u postupku vještačenja pojavi potreba za izuzetno složenim vještačenjima ili timskim vještačenjima, a vještak ocijeni da je za utvrđivanje činjenica neophodno angažiranje vještaka druge struke, dužan je odmah o tome pisano obavijestiti onoga ko je naredio vještačenje radi angažiranja vještaka odgovarajuće struke.
Pridržavanje rokovaČlan 32.
Vještak je dužan pridržavati se roka koji mu je utvrđen za obavljanje poslova vještačenja.
Ako vještak iz objektivnih razloga ne može dovršiti vještačenje u utvrđenom roku, dužan je podnijeti organu, odnosno sudu koji je odredio vještačenje, najkasnije deset dana prije isteka roka, izvještaj o razlozima zbog kojih nije u mogućnosti dovršiti vještačenje, kratki prikaz rezultata do tada obavljenih radnji, kao i navesti rok do kojeg će obaviti vještačenje, osim ako je drugačije predviđeno propisima kojima se uređuju pravila postupka.
U složenijim vještačenjima u kojima je određen duži rok za vještačenje vještak je dužan podnijeti organu, odnosno sudu koji je odredio vještačenje svakog mjeseca od dana povjerenog vještačenja kratki izvještaj o rezultatima do tada obavljenih radnji, osim ako je drugačije predviđeno propisima kojima se uređuju pravila postupka.
Čuvanje službene tajneČlan 33.
Podaci koje vještak sazna prilikom vršenja dužnosti vještaka predstavljaju službenu tajnu.
Podatke iz stava 1. ovog člana vještak može iznositi samo u okviru vršenja dužnosti vještaka.
Obuka za vještakeČlan 34.
Nakon imenovanja vještak je dužan završiti obuku o obavljanju poslova vještačenja prema pravilniku koji donosi federalni ministar pravde.
Daljnje stručno usavršavanjeČlan 35.
Podatke o daljnjem stručnom usavršavanju i specijalizaciji vještak dostavlja organu koji vodi evidenciju vještaka.
Organ koji vodi evidenciju vještaka dužan je podatke iz stava 1. ovog člana unijeti u sve relevantne dokumente i o svim eventualnim promjenama blagovremeno obavijestiti sudove i tužilaštva sa područja Federacije.
Obavezno osiguranjeČlan 36.
Vještaci se obavezno osiguravaju od odgovornosti za štetu pričinjenu u toku obavljanja poslova vještačenja. Minimalni iznos osiguranja, vrstu osigurane štete i obim rizika koji se pokriva određuje Federalno ministarstvo pravde.
Tarifa o nagradi i naknadi troškova za rad vještakaČlan 37.
Za obavljeno vještačenje, vještacima pripada nagrada i naknada troškova za rad. Nagrade i naknade troškova za rad vještaka utvrđuju se Tarifom o nagradama i naknadama troškova za rad vještaka (u daljnjem tekstu: Tarifa).
Tarifu donosi Federalno ministarstvo pravde, uz prethodno pribavljeno mišljenje Federalnog ministarstva finansija. Tarifa se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH".
Ako nije drugačije ugovoreno vještak ima pravo na nagradu za obavljeno vještačenje i naknadu troškova nastalih u vezi sa obavljanjem poslova vještaka u skladu sa odredbama Tarife, osim ako je drugačije predviđeno propisima kojima se uređuju pravila postupka.
Sudovi i drugi organi u odluci o troškovima postupka određuju nagradu i naknadu za obavljene poslove vještačenja prema odredbama Tarife koja je važila u momentu obavljanja poslova vještačenja, odnosno u skladu sa ugovorenom nagradom i naknadom ako je ugovoreni iznos manji od onoga koji je predviđen Tarifom, osim ako je drugačije predviđeno propisima kojim se uređuju pravila postupka.
III. PRAVNO LICE ZA OBAVLJANJE POSLOVA VJEŠTAČENJA (čl. 38-43)
Privredna društva za obavljanje poslova vještačenja, uvjeti za upis u Imenik pravnih lica, prestanak ispunjavanja uvjeta i dužnost obavljanja vještačenja.
Privredno društvo za obavljanje poslova vještačenjaČlan 38.
Za obavljanje vještačenja u jednoj ili više oblasti Federacija, kanton, grad ili općina, ili drugo pravno ili fizičko lice mogu osnovati privredno društvo za obavljanje poslova vještačenja.
Privredno društvo iz stava 1. ovog člana kao pravno lice osniva se u skladu sa Zakonom o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02 i 29/03) za pružanje određenih profesionalnih usluga odgovarajuće struke.
Uvjeti za upis u Imenik pravnih lica za obavljanje poslova vještačenjaČlan 39.
Privredno društvo za obavljanje poslova vještačenja iz člana 38. ovog Zakona može se upisati u Imenik pravnih lica za obavljanje poslova vještačenja iz člana 40. ovog Zakona ako za obavljanje poslova vještačenja u određenoj oblasti raspolaže timom stručnih lica koja ispunjavaju uvjete iz člana 3. ovog Zakona i odgovarajućim tehničkim sredstvima za obavljanje tih poslova.
Rješenje o ispunjavanju uvjeta iz stava 1. ovog člana donosi federalni ministar pravde po pribavljenom mišljenju Komisije, a na zahtjev subjekta iz stava 1. ovog člana.
Pravna lica upisuju se u Imenik pravnih lica za obavljanje poslova vještačenja (u daljnjem tekstu: Imenik pravnih lica), koji vodi Federalno ministarstvo pravde.
Imenik pravnih licaČlan 40.
U Imenik pravnih lica unose se sljedeći podaci: redni broj upisa, naziv i sjedište privrednog društva za obavljanje poslova vještačenja, broj telefona, oblast, grupa odnosno podgrupa, uključujući užu specijalizaciju vještačenja, kao i imena stručnih lica kojima privredno društvo raspolaže za određenu oblast vještačenja, broj i datum rješenja o ispunjavanju uvjeta za upis u Imenik pravnih lica, broj i datum rješenja o upisu u javni registar, broj i datum rješenja o prestanku ispunjavanja uvjeta za upis u Imenik pravnih lica i napomena.
Izvod iz Imenika pravnih lica u obliku Spiska pravnih lica za obavljanje poslova vještačenja upisanih u Imenik pravnih lica (u daljnjem tekstu: Spisak pravnih lica) objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH", kao i na oglasnoj tabli u sjedištu Federalnog ministarstva pravde i na oglasnim tablama sudova i tužilaštava u Federaciji.
Spisak pravnih lica sadrži: naziv i sjedište privrednog društva za obavljanje poslova vještačenja, broj telefona i oblast, grupu odnosno podgrupu, uključujući užu specijalizaciju vještačenja.
Promjena podatakaČlan 41.
Privredno društvo za obavljanje poslova vještačenja koje je upisano u Imenik pravnih lica dužno je o promjeni podataka iz člana 40. stav 1. ovog Zakona obavijestiti Federalno ministarstvo pravde.
Rješenje o prestanku ispunjavanja uvjeta za upis u Imenik pravnih licaČlan 42.
Ako utvrdi da je pravno lice koje je upisano u Imenik pravnih lica prestalo ispunjavati uvjete za upis u Imenik pravnih lica, Federalno ministarstvo pravde po pribavljenom mišljenju Komisije donosi rješenje o prestanku ispunjavanja uvjeta za upis, a to pravno lice bez odlaganja briše iz Imenika pravnih lica i sa Spiska pravnih lica.
Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana žalba nije dozvoljena, ali se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.
Dužnost obavljanja poslova vještačenjaČlan 43.
Privredno društvo za obavljanje poslova vještačenja iz člana 38. ovog Zakona, koje je upisano u Imenik pravnih lica, dužno je obaviti vještačenje koje mu povjeri sud, ili drugi organ koji vodi postupak ako predmet vještačenja spada u njegovu djelatnost.
IV. KAZNENE ODREDBE (član 44)
Novčane kazne za pravno lice i odgovorno lice zbog neopravdanog odbijanja vještačenja.
Neopravdano odbijanje obavljanja poslova vještačenjaČlan 44.
Novčanom kaznom u iznosu od 2.000 KM do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice iz člana 38. ovog Zakona ako neopravdano odbije vještačenje, osim ako je drugačije predviđeno propisima kojima se uređuju pravila postupka.
Odgovorno lice u pravnom licu iz člana 38. ovog Zakona kaznit će se za prekršaj iz stava 1. ovog člana novčanom kaznom u iznosu od 200 KM do 1.000 KM, osim ako je drugačije predviđeno propisima kojima se uređuju pravila postupka.
V. OSTALE ODREDBE (čl. 45-46)
Vještaci sa teritorije cijele Bosne i Hercegovine i vještaci iz druge države, rad Stručne komisije i Poslovnik o radu.
Obavljanje poslova vještačenjaČlan 45.
Poslove vještačenja u Federaciji mogu obavljati vještaci sa teritorije cijele Bosne i Hercegovine.
Izuzetno, ukoliko u Bosni i Hercegovini nema vještaka odgovarajuće struke, ili postoje drugi pravni ili stvarni razlozi zbog kojih vještaci iz Bosne i Hercegovine ne mogu obavljati poslove vještačenja u konkretnom predmetu, poslove vještačenja u Federaciji može u pojedinačnim slučajevima obavljati i vještak iz druge države koji prema zakonu te države ispunjava uvjete za obavljanje poslova vještačenja.
Rad KomisijeČlan 46.
Stalni članovi Komisije većinom glasova donose Poslovnik o radu koji uređuje unutrašnje funkcioniranje Komisije, a posebno pobliže uređuje postupak izbora i imenovanja vještaka, vršenje periodične procjene rada vještaka, predlaganje i izricanje mjera, vođenje evidencije i druga pitanja vezana za rad Komisije.
Poslovnik o radu je javni dokument i objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".
Komisija donosi odluke većinom glasova svih članova, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
Administrativne poslove Komisije obavlja Federalno ministarstvo pravde.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE (čl. 47-51)
Imenovanje vještaka po ovom zakonu, primjena zakona na vještake pravnih lica i druge vještake, provedbeni propisi, prestanak primjene ranijih propisa i stupanje na snagu.
Imenovanje vještaka prema odredbama ovog ZakonaČlan 47.
Imenovanje vještaka obavit će se u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Vještaci postavljeni po dosadašnjim propisima nastavljaju sa vršenjem dužnosti do imenovanja vještaka prema odredbama ovog Zakona, odnosno do završetka već započetog vještačenja.
Primjena odredaba ovog ZakonaČlan 48.
Odredbe člana 29., čl. od 31. do 33., člana 37. i člana 44. ovog Zakona na odgovarajući način primjenjuju se i na vještake iz člana 38. ovog Zakona, te na vještake koji nisu obuhvaćeni članom 2. ovog Zakona.
Provedbeni propisiČlan 49.
Pravilnike iz člana 7. stav 2. i člana 34. ovog Zakona federalni ministar pravde dužan je donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Prestanak primjene dosadašnjih propisaČlan 50.
Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje primjena svih propisa kojima su uređena pitanja o vještacima, a koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Stupanje na snaguČlan 51.
Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Povezani propisi i sudska praksa
Zakon o vještacima uređuje ko može biti vještak, kako se imenuje i kako se nadzire njegov rad, a samo vještačenje u pojedinom predmetu uređuju zakoni o postupku pred sudom ili organom uprave. Ovdje su okupljeni propisi i stranice sa sajta koji se najčešće koriste uz ovaj tekst.
Propisi koji se primjenjuju uz ovaj zakon
- Zakon o parničnom postupku Federacije BiH (vještačenje u parnici, članovi 147 do 162)
- Zakon o upravnom postupku Federacije BiH (vještaci u upravnom postupku, od člana 181)
- Zakon o upravnim sporovima Federacije BiH (upravni spor protiv rješenja o odbijanju i razrješenju, uz članove 13, 27 i 42)
- Zakon o privrednim društvima Federacije BiH (privredno društvo za vještačenje, uz član 38)
Vještaci u drugim dijelovima BiH
Sudska praksa i vodiči
- Parnični postupak, sudska praksa BiH (vještak koji nije na listi, uz član 11)
- Parnični postupak, sudska praksa BiH (nagrada za vještačenje, uz član 37)
- Parnični postupak, sudska praksa BiH (predujam troškova vještačenja)
- Parnični postupak, sudska praksa BiH (dopuna nalaza i novi vještak)
- Parnični postupak, sudska praksa BiH (neslaganje stranke sa nalazom)
- Parnični postupak, sudska praksa BiH, drugi dio (izuzeće vještaka)
- Građansko procesno pravo, sudska praksa BiH, drugi dio (ekspertiza naručena od stranke)
- Upravno pravo, sudska praksa BiH, drugi dio (nalazi vještaka u upravnom postupku)
- Advokat za sporove i parnice u BiH
Izvori
Zakon o vještacima, Službene novine Federacije BiH, br. 49/2005, sa izmjenama i dopunama objavljenim u br. 38/2008. Tekst na ovoj stranici je prečišćeni pregled u koji su unesene sve navedene izmjene; član 8 je brisan.
Očigledna greška u kucanju iz izvora ispravljena je u članu 12, a upućivanja na druge članove i propise, uključujući raniji Zakon o privrednim društvima u članu 38, prenesena su kako glase u objavljenom tekstu.
Tekst zakona dostupan je i kao PDF dokument, sa istim izmjenama kao na ovoj stranici.
Tekst na ovoj stranici priredila je Advokatska kancelarija Prnjavorac radi lakšeg pregleda. U slučaju razlike mjerodavan je tekst objavljen u službenom glasilu.
Često postavljana pitanja o Zakonu o vještacima Federacije BiH
Odgovori su sažeti iz teksta zakona objavljenog na ovoj stranici; uz odgovore su navedeni članovi na koje se odnose.
Ko može biti imenovan za vještaka u Federaciji BiH?
Za vještaka se može imenovati lice koje je državljanin Bosne i Hercegovine, ima odgovarajuće iskustvo i stručno znanje u određenoj oblasti i odgovarajuću školsku spremu, ima dokazane profesionalne sposobnosti i uživa ugled pažljivog, objektivnog i ekspeditivnog stručnjaka, te se odlikuje integritetom i visokim moralnim kvalitetima (član 3). Pri ocjeni kandidata Komisija naročito cijeni stručno znanje i radne rezultate, dosadašnju karijeru i usavršavanje, objavljene naučne radove, sposobnost da jasno obrazloži nalaz, nepristrasnost i savjesnost, te ponašanje van posla, integritet i ugled (član 9).
Kako se podnosi zahtjev za imenovanje vještaka?
Federalni ministar pravde objavljuje javni poziv u Službenim novinama Federacije BiH i u tri najtiražnije dnevne novine, a poziv se objavljuje i na prijedlog sudova kada uoče nedostatak vještaka za određenu oblast ili specijalnost (član 4). U zahtjevu kandidat navodi naučnu oblast i užu specijalnost, a prilaže iscrpnu biografiju, dokaze o ispunjavanju uvjeta, najmanje tri pisma preporuke predsjednika sudova, sudija, tužitelja ili rukovodilaca institucija u kojima je radio, te popis posljednjih deset predmeta u kojima je vještačio, ako je te poslove već obavljao (član 5).
Šta radi Stručna komisija?
Komisiju imenuje federalni ministar pravde, a čine je predsjednik Vrhovnog suda Federacije BiH, predsjednik Advokatske komore Federacije BiH i glavni federalni tužilac, ili lica koja oni ovlaste, predstavnik Federalnog ministarstva pravde i tri privremena člana iz reda vodećih stručnjaka u oblastima vještačenja (član 6). Komisija pribavlja podatke o kandidatima, provodi kvalifikaciono testiranje u pisanoj formi, a po potrebi i usmeno, ocjenjuje kandidate i utvrđuje prijedlog liste vještaka; kandidat snosi troškove rada Komisije, čiju visinu utvrđuje ministar (članovi 6, 7 i 9). Kandidat koji nije predložen od Komisije ne može biti imenovan (član 10).
Na koliko se vremena imenuje vještak?
Vještak se imenuje rješenjem federalnog ministra pravde na period od šest godina i može biti ponovo imenovan (član 10). Po isteku šest godina dužan je podnijeti zahtjev za ponovno imenovanje, a mandat mu se na prijedlog Komisije produžava za narednih šest godina, osim ako Komisija, cijeneći kriterije iz zakona, ne odredi drugačije; vještak kojem mandat nije produžen briše se iz Imenika i sa liste vještaka (član 18). Kandidatu koji ne bude imenovan dostavlja se rješenje o odbijanju zahtjeva, protiv kojeg žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor (član 13).
Da li je sud vezan listom vještaka?
Nije. Lista vještaka nije obavezujuća za sud ili drugi organ koji vodi postupak ni za druge učesnike u postupku, osim ako je drugačije predviđeno propisima kojima se uređuju pravila postupka (član 11). Lista sadrži ime i prezime vještaka, prebivalište i adresu, telefon i oblast, grupu ili podgrupu vještačenja sa užom specijalizacijom, dostavlja se svim sudovima i tužilaštvima u Federaciji i objavljuje u Službenim novinama Federacije BiH i na oglasnim tablama Ministarstva, sudova i tužilaštava (član 12).
Šta je Imenik vještaka?
Imenik vještaka je javna knjiga koju vodi Federalno ministarstvo pravde, sa podacima o svakom imenovanom vještaku: ime i prezime, ime roditelja, prebivalište, adresa i telefon, zanimanje i poslodavac, oblast i uža specijalizacija, rješenja o imenovanju, izrečenim mjerama i razrješenju, te podaci o svečanoj izjavi (član 14). Vještak je dužan o promjeni tih podataka obavijestiti Ministarstvo odmah, a najkasnije u roku od osam dana, a propuštanje te dužnosti može biti razlog za javnu opomenu (članovi 15 i 25).
Kada vještak stupa na dužnost i kakav pečat koristi?
Imenovani vještak prije početka rada daje federalnom ministru pravde pisanu svečanu izjavu da će dužnost vršiti časno i savjesno, po najboljem znanju i u skladu sa zakonom, drugim propisima i pravilima struke, a na dužnost stupa njenim potpisivanjem (član 16). Vještak ima pečat okruglog oblika, promjera 38 milimetara, sa imenom i prezimenom, oznakom vještak, oblašću vještačenja i mjestom prebivališta, koji smije upotrebljavati samo u vršenju dužnosti; troškove izrade snosi vještak, a otisak pečata i potpis deponuje u Ministarstvu (član 17).
Ko nadzire rad vještaka i kome se podnose primjedbe?
Predsjednici sudova i organa koji vode postupak prate rad vještaka, o zapažanjima, primjedbama i izrečenim novčanim kaznama obavještavaju federalnog ministra pravde i predlažu utvrđivanje odgovornosti (član 19). Primjedbe na rad vještaka mogu pisano podnijeti ministru i stranke, njihovi punomoćnici, stručna udruženja i udruženje vještaka; ako ne razriješi vještaka, ministar primjedbe dostavlja Komisiji, koja ih razmatra, periodično ocjenjuje rad vještaka i predlaže ili izriče mjere (članovi 20 do 22).
Koje mjere se mogu izreći vještaku?
Kada vještak radi nestručno ili nesavjesno, bez opravdanog razloga ne poštuje rokove, ne poštuje sud ili stranke, ne preuzima dodijeljene predmete, ne prijavi promjenu podataka ili na njegov rad ima drugih ozbiljnih prigovora, Komisija rješenjem može izreći javnu opomenu, koja se objavljuje kao i lista vještaka, ili ministru predložiti razrješenje (član 25). Protiv rješenja o javnoj opomeni prigovor se podnosi federalnom ministru pravde u roku od osam dana, prigovor ne zadržava izvršenje, a rješenje po prigovoru je konačno (član 26). Pri izricanju mjera cijene se težina povrede i njene posljedice, stepen odgovornosti, okolnosti i dosadašnji rad vještaka (član 28).
Kada se vještak razrješava dužnosti?
Federalni ministar pravde razrješava vještaka ako to sam zatraži, ako bude osuđen na kaznu zatvora za djelo koje ga čini nepodobnim za vršenje dužnosti, ako se naknadno utvrdi da ne ispunjava uvjete za imenovanje, ako su povrede u obavljanju vještačenja naročito ozbiljne, ako izgubi radnu sposobnost, te iz razloga predviđenih članom 44 (član 27). Kod gubitka uvjeta, naročito ozbiljnih povreda i gubitka radne sposobnosti rješenje se donosi na prijedlog Komisije, vještaku se mora omogućiti da se izjasni, a protiv rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor; razriješeni vještak briše se iz Imenika i sa liste vještaka (član 27).
Šta ako vještak ne može završiti vještačenje u roku?
Vještak je dužan pridržavati se roka koji mu je određen. Ako iz objektivnih razloga ne može dovršiti vještačenje, najkasnije deset dana prije isteka roka dostavlja sudu ili organu koji je odredio vještačenje izvještaj o razlozima, kratak prikaz dotadašnjih rezultata i rok do kojeg će završiti vještačenje, a u složenijim vještačenjima sa dužim rokom svakog mjeseca podnosi kratak izvještaj o toku rada, osim ako pravila postupka propisuju drugačije (član 32). Ako je za utvrđivanje činjenica potreban vještak druge struke, vještak o tome odmah pisano obavještava onoga ko je vještačenje naredio (član 31).
Kako se određuje nagrada vještaku?
Za obavljeno vještačenje vještaku pripadaju nagrada i naknada troškova prema Tarifi o nagradama i naknadama troškova za rad vještaka, koju donosi Federalno ministarstvo pravde uz mišljenje Federalnog ministarstva finansija i koja se objavljuje u Službenim novinama Federacije BiH, ako nije drugačije ugovoreno (član 37). Sud i drugi organi u odluci o troškovima postupka primjenjuju Tarifu koja je važila u vrijeme obavljanja vještačenja, odnosno ugovoreni iznos ako je manji od tarifnog (član 37). Kada troškove vještačenja snosi sud ili drugi organ, dužan ih je isplatiti u najkraćem mogućem roku (član 29).
Mogu li vještačenje obavljati pravna lica?
Mogu. Federacija, kanton, grad, općina ili drugo pravno ili fizičko lice mogu osnovati privredno društvo za obavljanje poslova vještačenja, koje se upisuje u Imenik pravnih lica ako za određenu oblast raspolaže timom stručnih lica koja ispunjavaju uvjete za vještake i odgovarajućim tehničkim sredstvima; rješenje donosi federalni ministar pravde po mišljenju Komisije (članovi 38 i 39). Upisano društvo dužno je obaviti vještačenje koje mu povjeri sud ili drugi organ ako predmet spada u njegovu djelatnost, a za neopravdano odbijanje kažnjava se novčanom kaznom od 2.000 do 5.000 KM, a odgovorno lice od 200 do 1.000 KM (članovi 43 i 44).
Može li u Federaciji vještačiti vještak iz Republike Srpske ili iz inostranstva?
Poslove vještačenja u Federaciji mogu obavljati vještaci sa teritorije cijele Bosne i Hercegovine. Izuzetno, kada u Bosni i Hercegovini nema vještaka odgovarajuće struke ili postoje drugi pravni ili stvarni razlozi zbog kojih vještaci iz Bosne i Hercegovine ne mogu vještačiti u konkretnom predmetu, u pojedinačnim slučajevima može vještačiti i vještak iz druge države koji ispunjava uvjete prema zakonu te države (član 45).
Da li je vještak dužan čuvati tajnu i biti osiguran?
Podaci koje vještak sazna u vršenju dužnosti predstavljaju službenu tajnu i može ih iznositi samo u okviru vršenja dužnosti vještaka (član 33). Vještaci se obavezno osiguravaju od odgovornosti za štetu pričinjenu u obavljanju vještačenja, a minimalni iznos osiguranja, vrstu štete i obim rizika određuje Federalno ministarstvo pravde (član 36). Vještak je samostalan i nezavisan u radu, dužan je pridržavati se pravila struke, zakona, drugih propisa i međunarodnih standarda i voditi Dnevnik obavljenih vještačenja (članovi 29 i 30).