Dvojno državljanstvo Bosne i Hercegovine: Njemačka, Austrija, Švicarska, Hrvatska i druge države

Autor: Azur Prnjavorac, advokat, Advokatska komora FBiH  |  Zadnje ažurirano: 07.10.2026.  |  Propisi provjereni na dan 20.09.2026.

Šta o dvojnom državljanstvu kaže Zakon o državljanstvu BiH?

Zakon o državljanstvu Bosne i Hercegovine (službeni prečišćeni tekst, Službeni glasnik BiH broj 22/16) u članu 4. propisuje da državljani BiH mogu imati državljanstvo druge države pod uslovom da postoji bilateralni ugovor između BiH i te države, koji je odobrila Parlamentarna skupština BiH. Ta odredba na prvi pogled zvuči kao zabrana dvojnog državljanstva sa svima ostalima. U stvarnosti nije tako, i to je prva stvar koju klijentima objašnjavamo: zakon nigdje ne propisuje da državljanstvo BiH prestaje onome ko stekne strano državljanstvo, niti postoji organ koji bi to pratio i utvrđivao. Državljanstvo BiH prestaje samo na načine koje zakon izričito nabraja, a to su odricanje, otpust, oduzimanje i međunarodni ugovor. Ko dobije njemački, švicarski ili američki pasoš, a nije se prethodno ispisao, i dalje je državljanin BiH sa svim pravima, pa BiH dvojno državljanstvo sa tim državama prećutno prihvata.

Druga strana istog pitanja je kad se BiH sama uslov odricanja postavlja. Član 9. stav 1. tačka f) traži od stranca koji se naturalizuje da se odrekne ranijeg državljanstva ili da ga izgubi prije prijema u državljanstvo BiH, osim ako sa tom državom postoji bilateralni ugovor. Isti uslov važi za olakšanu naturalizaciju bračnog druga po članu 10. i za ponovno sticanje po članu 14., a izričito je izuzet samo za lica od naročite koristi za BiH po članu 15. Kod sticanja porijeklom, dakle preko roditelja, uslov odricanja se uopšte ne primjenjuje, jer to nije naturalizacija: državljanstvo postoji od rođenja, a upis u matičnu knjigu samo ga evidentira. Zbog toga u rješenjima o naknadnom upisu redovno stoji da lice ima i strano i bosanskohercegovačko državljanstvo. Cijeli tekst zakona je u našoj pravnoj bazi: Zakon o državljanstvu Bosne i Hercegovine.

Sa kojim državama BiH ima ugovor o dvojnom državljanstvu?

Bosna i Hercegovina ima zaključene ugovore o dvojnom državljanstvu sa tri države: Hrvatskom, Srbijom i Švedskom. Ugovor sa Hrvatskom na snazi je od 2012. godine, ugovor sa Srbijom je ugovor zaključen sa tadašnjom SR Jugoslavijom (Službeni glasnik BiH, međunarodni ugovori, broj 4/03) i primjenjuje se po sukcesiji, a sporazum sa Švedskom objavljen je u Službenom glasniku BiH, međunarodni ugovori, broj 2/06. Sva tri ugovora slijede isti obrazac: državljanin jedne države može steći državljanstvo druge bez uslova da se odrekne ranijeg, dvojni državljanin se na teritoriji svake od država smatra isključivo njenim državljaninom, a u trećim državama uživa konzularnu zaštitu one države čiju zaštitu zatraži. Ugovor sa Srbijom uređuje i vojnu obavezu i poreze: obaveze se izvršavaju u državi prebivališta, odnosno u državi u kojoj su nastale.

Sa Njemačkom ugovora nema, iako je inicijativa za njegovo zaključenje pokrenuta 2024. godine, nakon njemačke reforme. Praktična razlika je bitna za one koji su državljanstvo BiH izgubili: bez ugovora, vraćanje bosanskog državljanstva po članu 14. i dalje traži prestanak njemačkog. Sa Austrijom i Švicarskom ugovora nema.

Dvojno državljanstvo BiH i Njemačke

Njemačka je do 2024. godine bila najčešći razlog ispisa iz državljanstva BiH, jer je Zakon o državljanstvu (Staatsangehörigkeitsgesetz) za naturalizaciju tražio otpust iz ranijeg državljanstva. Reformom koja je stupila na snagu 27. juna 2024. godine to pravilo je ukinuto: ko se prima u njemačko državljanstvo više ne mora prethodno izgubiti bosansko, a njemački državljanin koji stekne drugo državljanstvo ne gubi njemačko, pa mu više ne treba ni dozvola zadržavanja (Beibehaltungsgenehmigung). Zajedno sa stavom BiH, koja gubitak zbog sticanja stranog državljanstva ne poznaje, dvojno državljanstvo BiH i Njemačke danas je moguće bez ikakvog postupka: ko ima bosansko i podnese zahtjev za njemačko, na kraju ima oba.

Reforma ne djeluje unazad. Ko se ispisao iz državljanstva BiH prije juna 2024. godine, ostao je bez njega, a put nazad vodi samo preko ponovnog sticanja po članu 14. Zakona o državljanstvu BiH, koje traži odobren privremeni boravak u BiH najmanje godinu dana neposredno prije zahtjeva ili stalni boravak, i ispunjenje uslova iz člana 9., dakle i prestanak njemačkog državljanstva, jer ugovora o dvojnom državljanstvu sa Njemačkom nema. Ustavni sud BiH je u predmetu U-19/22 potvrdio da uslov boravka ostaje. U praksi to znači da vraćanje dolazi u obzir za one koji se u BiH vraćaju, a ne za one koji ostaju u Njemačkoj sa njemačkim pasošem. Ko je u toku starijeg postupka naturalizacije dobio Einbürgerungszusicherung uslovljen otpustom, treba pitati njemački organ može li se uslov ukinuti prije nego što se ispisuje. Sve tri situacije, sa uslovima i rokovima, obradili smo na stranici advokat u BiH za dijasporu u Njemačkoj.

Dvojno državljanstvo BiH i Austrije

Austrija je danas najstroža od država u kojima živi bosanskohercegovačka dijaspora. Osnovno načelo austrijskog Zakona o državljanstvu iz 1985. godine je izbjegavanje višestrukog državljanstva. Ko traži prijem u austrijsko državljanstvo dobija garanciju (Zusicherung der Verleihung) i mora u roku od dvije godine dostaviti dokaz da mu je ranije državljanstvo prestalo, u našem slučaju rješenje Ministarstva civilnih poslova BiH o prestanku državljanstva BiH; izuzeci od odricanja iz člana 10. stav 6. tog zakona rijetko se priznaju. U drugom smjeru, po članu 27., austrijski državljanin gubi austrijsko državljanstvo po samom zakonu ako strano državljanstvo stekne na osnovu zahtjeva, izjave ili izričitog pristanka, osim ako mu je prije toga po članu 28. odobreno zadržavanje. Gubitak nastupa bez obzira na to da li je bio namjeran.

Zbog toga se ispis iz državljanstva BiH danas radi prije svega za Austriju: postupak traje oko mjesec dana od punomoći do rješenja, vodi se bez dolaska u BiH, a rješenje se prilaže austrijskom organu u roku važenja garancije. Opisali smo ga na stranici ispis iz državljanstva BiH: cijena, procedura, dokumenti. Drugačiji je položaj lica koje je rođeno u Austriji od roditelja iz BiH i ima austrijsko državljanstvo od rođenja: državljanstvo BiH stiče porijeklom, dakle u času rođenja, a ne na osnovu zahtjeva, pa naknadni upis u matičnu knjigu u BiH nije sticanje stranog državljanstva na zahtjev u smislu austrijskog člana 27. Takva lica u praksi imaju oba državljanstva, ali svakome ko je u toj situaciji savjetujemo da prije upisa provjeri stav austrijskog organa nadležnog za državljanstvo, jer posljedicu snosi po austrijskom, a ne po bosanskom pravu.

Dvojno državljanstvo BiH i Švicarske

Švicarska dopušta dvojno i višestruko državljanstvo od 1992. godine i u postupku naturalizacije ne traži ispis iz državljanstva BiH. Kako ni BiH ne traži ništa, državljani BiH u Švicarskoj po pravilu zadržavaju oba državljanstva, a djeca rođena u Švicarskoj od roditelja iz BiH imaju bosansko državljanstvo porijeklom i švicarsko po švicarskim pravilima. Ispis iz državljanstva BiH radi Švicarske praktično se ne radi. Ono što klijentima iz Švicarske u praksi treba jeste upis djece i brakova u matične knjige u BiH, uvjerenje o državljanstvu i pasoš, kao i ovjera punomoći sa apostilleom kantona, što smo opisali na stranici advokat u BiH za dijasporu u Švicarskoj.

Dvojno državljanstvo BiH i Hrvatske, BiH i Srbije

Sa Hrvatskom BiH ima ugovor o dvojnom državljanstvu, na snazi od 2012. godine. Po ugovoru, državljanin Hrvatske koji stekne državljanstvo BiH ne gubi hrvatsko niti se od njega traži da ga se odrekne, i obrnuto, a dvojni državljanin se na teritoriji svake države smatra isključivo njenim državljaninom. Uprkos ugovoru, hrvatski organi u postupku prijema u hrvatsko državljanstvo u praksi često traže dokaz o odricanju od državljanstva BiH, osim kada se hrvatsko državljanstvo stiče po osnovu braka sa hrvatskim državljaninom; za takve slučajeve postoji povlaštena taksa za ispis uz prebivalište u Hrvatskoj. Ko hrvatsko državljanstvo stiče po porijeklu ili kao pripadnik hrvatskog naroda, po pravilu zadržava oba. Uslove i postupak obradili smo na stranicama sticanje hrvatskog državljanstva i kako dobiti hrvatsko državljanstvo.

Sa Srbijom vrijedi ugovor zaključen sa SR Jugoslavijom (Službeni glasnik BiH, međunarodni ugovori, broj 4/03): sticanje drugog državljanstva nije uslovljeno prestankom ranijeg, dvojni državljanin se u BiH smatra državljaninom BiH, a u Srbiji državljaninom Srbije, vojnu i drugu obaveznu službu izvršava u državi prebivališta, a poreske i finansijske obaveze u državi u kojoj su nastale. Crna Gora i Sjeverna Makedonija ugovora sa BiH nemaju i u redovnoj naturalizaciji uglavnom traže ispis, uz izuzetke za porijeklo, brak i izbjeglice.

Kako je uređeno sa ostalim državama u kojima živi dijaspora?

Švedska ima ugovor sa BiH i sama dopušta dvojno državljanstvo od 2001. godine. Norveška ga dopušta od 1. januara 2020., Danska od 1. septembra 2015., Belgija od 28. aprila 2008., a Italija i Francuska u redovnoj naturalizaciji ne traže ispis iz BiH. Sjedinjene Američke Države, Kanada i Australija dopuštaju višestruko državljanstvo i ne traže odricanje, pa dijaspora u tim državama redovno ima oba pasoša; građanima porijeklom iz BiH u SAD-u najčešće treba utvrđivanje državljanstva porijeklom i upis, što smo opisali na stranici advokat u BiH za dijasporu i na engleskoj verziji ove stranice. Slovenija u redovnoj naturalizaciji traži dokaz odricanja od ranijeg državljanstva, uz izuzetke za porijeklo, brak sa slovenačkim državljaninom i izbjeglice. Nizozemska takođe načelno traži ispis, ali sa važnim izuzecima: brak sa nizozemskim državljaninom, sticanje po rođenju i slučajevi u kojima odricanje pravno ili praktično nije moguće. Stanje se mijenja izmjenama stranih propisa, pa je tabela na stranici o ispisu, koju održavamo, mjerodavna za tekuću godinu: zemlje koje u 2026. traže ispis iz državljanstva BiH.

Djeca rođena u inostranstvu: kad imaju oba državljanstva?

Za porodice u dijaspori ovo je često važnije od vlastitog položaja roditelja, jer roditelj koji je stekao austrijsko državljanstvo, ili se radi njemačkog ispisao prije 2024. godine, po pravilu ne može imati oba, ali njegova djeca mogu. Državljanstvo BiH porijeklom stiče se u času rođenja i za njega se ne traži odricanje od stranog državljanstva. Dijete rođeno dok je otac ili majka još bio državljanin BiH jeste državljanin BiH od rođenja, bez obzira na to što je roditelj kasnije to državljanstvo izgubio, pod uslovom da rješenje o otpustu ili odricanju roditelja nije obuhvatilo i tada maloljetnu djecu. Pravila zavise od datuma rođenja, jer se na rođene prije 1. januara 1998. godine primjenjuje stari Zakon o državljanstvu Republike BiH, a na rođene poslije važeći zakon.

Za rođene prije 1. januara 1998. godine, ako su oba roditelja u času rođenja bili državljani BiH, ili jedan iz BiH a drugi državljanin neke druge republike bivše Jugoslavije, dijete je državljanin BiH bez ikakvog roka i upis može tražiti u bilo kojoj životnoj dobi; rok do navršene 23. godine postoji samo kad je drugi roditelj stranac koji nije bio državljanin bivše SFRJ. Za rođene od 1. januara 1998. godine, kad su oba roditelja bili državljani BiH, roka nema, a kad je samo jedan roditelj bio državljanin BiH, a dijete je rođeno u inostranstvu, prijava za evidentiranje državljanstva mora se podnijeti do navršene 23. godine života; poslije toga ostaje samo naturalizacija sa odricanjem. Njemačka od 2024. više ne traži da takvo dijete bira, Švicarska, Švedska i prekomorske države to nikad nisu tražile, a u Austriji dijete koje je oba državljanstva steklo rođenjem zadržava oba. Sve uslove po članovima, za oba zakona, obradili smo na stranicama sticanje državljanstva Bosne i Hercegovine: uslovi i postupak i kako dobiti državljanstvo BiH, a sam upis na stranici naknadni upis u matične knjige BiH.

Šta dvojno državljanstvo znači u praksi?

U Bosni i Hercegovini dvojni državljanin je državljanin BiH i ništa drugo. Pred sudom, notarom, zemljišnoknjižnim uredom i organima uprave nastupa sa bosanskim ispravama, na granici koristi pasoš BiH, a strano državljanstvo mu ne daje status stranca. Praktična korist je najveća kod imovine: nekretnine u BiH kupuje i nasljeđuje bez ograničenja reciprociteta koja važe za strance, što je posebno važno za poljoprivredno zemljište, gdje je stranim državljanima sticanje ograničeno ili isključeno. Ko se ispisao, tu zaštitu gubi i u BiH postaje stranac, pa se sticanje nekretnina cijeni po pravu stranaca na nekretnine i reciprocitetu. Obavezne vojne službe u BiH nema od 2006. godine, pa to pitanje kod dvojnog državljanstva više ne postoji.

Dvojno državljanstvo ne mijenja poreznu rezidentnost, koja se određuje po prebivalištu i boravku, a ne po pasošu, niti utiče na penziju ostvarenu u inostranstvu. U drugoj državi ugovornici i u trećim državama vrijedi pravilo iz ugovora: konzularnu zaštitu pruža ona država čiju zaštitu dvojni državljanin zatraži, dok na teritoriji Hrvatske ili Srbije BiH svog dvojnog državljanina ne može štititi kao stranca. Ono što dvojni državljani najčešće zanemare jeste evidencija: promjena prezimena, brak i djeca upisani u inostranstvu moraju se upisati i u matične knjige u BiH, jer se bez toga ne mogu izdati ni pasoš ni uvjerenje o državljanstvu; taj upis vodimo po punomoći.

Kada se državljanstvo BiH gubi i može li se vratiti?

Državljanstvo BiH prestaje odricanjem, otpustom, oduzimanjem i po međunarodnom ugovoru; drugih načina nema, pa nema ni automatskog gubitka zbog stranog pasoša. Odricanje i otpust su dobrovoljni postupci pred Ministarstvom civilnih poslova BiH, koji se vode kad strani organ traži dokaz o prestanku bosanskog državljanstva. Tražilac mora imati strano državljanstvo ili garanciju da će ga steći, uredne upise u matičnim knjigama i JMBG; maloljetnoj djeci državljanstvo može prestati samo uz uslove koje zakon posebno propisuje, a dijete starije od 14 godina mora dati pristanak. Državljanstvo prestaje uručenjem rješenja, kada se predaje i pasoš BiH. Ako se strano državljanstvo na kraju ne stekne, rješenje o prestanku može se na zahtjev poništiti. Postupak, cijenu i dokumente opisali smo na stranici ispis iz državljanstva BiH, a sam čin odricanja na stranici odricanje od bosanskog državljanstva.

Ko je državljanstvo BiH izgubio odricanjem ili otpustom radi stranog državljanstva, može tražiti ponovno sticanje po članu 14. Uslovi su kumulativni: odobren privremeni boravak u BiH najmanje godinu dana neposredno prije zahtjeva ili stalni boravak, i ispunjenje uslova iz člana 9., što uključuje prestanak stranog državljanstva ako sa tom državom nema ugovora o dvojnom državljanstvu. Postupak ide preko garancije za sticanje državljanstva koja važi dvije godine, a rješenje o prijemu slijedi kad se dostavi dokaz o prestanku stranog državljanstva. Kancelarija je vodila prvi takav predmet u BiH, povrat državljanstva klijentu koji je više od dvadeset godina bio njemački državljanin; tok postupka i primjer rješenja objavili smo na stranici vraćanje bosanskog državljanstva. Prije pokretanja dajemo pisanu ocjenu da li u konkretnom slučaju vraćanje uopšte dolazi u obzir, jer se na tom pitanju najviše griješi.

Izvori i propisi uz ovu temu