Sticanje državljanstva Bosne i Hercegovine: uslovi i postupak 2026

Državljanstvo Bosne i Hercegovine, u svakodnevnom govoru bosansko državljanstvo, stiče se na pet načina: porijeklom, rođenjem na teritoriji BiH, usvojenjem, naturalizacijom i po međunarodnom sporazumu. Najveći broj klijenata iz dijaspore stiče ga porijeklom, dakle na osnovu državljanstva roditelja, a za taj osnov nema ni starosne granice ni obaveze odricanja od stranog državljanstva.

Naša advokatska kancelarija zastupa stranke u predmetima državljanstva od 1993. godine. Postupke vodimo pred organima u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu, a klijent ne mora dolaziti u zemlju: dovoljna je punomoć ovjerena kod notara. Ako Vas više zanima praktičan redoslijed koraka nego uslovi, pogledajte i stranicu kako dobiti državljanstvo BiH.

Državljanstvo je trajan pravni odnos između države i fizičkog lica iz kojeg za to lice proizlaze i prava i obaveze. Status državljanina po pravilu ne zavisi od toga gdje lice stvarno živi. Materiju državljanstva, matičnih knjiga i ličnog imena uređuje oko stotinu pravnih izvora: konvencija, zakona, pravilnika, uputstava i odluka.

Svaka država sama propisuje ko su njeni državljani i pod kojim uslovima to svojstvo stiču ili gube. Isto načelo potvrđuje i Evropska konvencija o državljanstvu iz 1997. godine, koja u članu 3. propisuje da svaka država svojim propisima određuje ko su njeni državljani.

Državljanstvo je i ustavna kategorija. Član I/7 Ustava BiH propisuje da postoji državljanstvo BiH, koje reguliše Parlamentarna skupština, i državljanstvo svakog entiteta, koje reguliše sam entitet. Ustav zabranjuje da se bilo kome samovoljno oduzme državljanstvo, kao i da bilo ko ostane bez državljanstva ili bude lišen državljanstva po osnovu pola, rase, boje kože, jezika, vjeroispovijesti, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja ili nekog drugog statusa. Državljaninu BiH u inostranstvu je osigurana i zaštita diplomatsko-konzularnih predstavništava, prije svega Ambasade BiH u Njemačkoj, Ambasade BiH u Austriji i Ambasade BiH u Švicarskoj.

Načini sticanja državljanstva BiH

• Porijeklom, na osnovu državljanstva roditelja u času rođenja. Daleko najčešći osnov u praksi i jedini kod kojeg se strano državljanstvo zadržava bez dodatnih uslova.
• Rođenjem na teritoriji BiH, kada bi dijete inače ostalo bez državljanstva.
• Usvojenjem od strane državljanina BiH, uz uslov potpunog usvojenja.
• Naturalizacijom, redovnom ili olakšanom, uz uslov boravka i odricanja od ranijeg državljanstva.
• Po međunarodnom sporazumu, u skladu sa bilateralnim ugovorima koje je odobrila Parlamentarna skupština BiH.

Koji zakon se primjenjuje na Vaš slučaj

Ovo je prvo pitanje na koje treba odgovoriti, jer od njega zavise i uslovi i sam postupak. Mjerodavan je datum rođenja podnosioca zahtjeva:

• Rođeni prije 1. januara 1998. godine: primjenjuje se Zakon o državljanstvu Republike Bosne i Hercegovine („Službeni list RBiH", broj 30/96 - prečišćeni tekst).
• Rođeni 1. januara 1998. godine i kasnije: primjenjuje se Zakon o državljanstvu Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH", broj 22/16 - službeni prečišćeni tekst).

Za lica rođena do 1. januara 1998. godine koja nisu upisana u matične knjige u BiH, naknadni upis činjenice rođenja i činjenice državljanstva u matične knjige vrši se prema Uputstvu objavljenom u „Službenom glasniku BiH", broj 30/16, a sam upis se provodi po propisima entiteta, odnosno Brčko distrikta.

Sticanje državljanstva porijeklom (na osnovu roditelja)

Ovo je osnov po kojem nam se javlja najveći broj klijenata iz dijaspore, prije svega iz Njemačke, Austrije i Švicarske. Za lica rođena prije 1. januara 1998. godine mjerodavne su sljedeće odredbe starog zakona:

Član 4. (Zakon o državljanstvu RBiH, 30/96)

Član 4. nabraja četiri situacije u kojima dijete stiče državljanstvo porijeklom:

• Oba roditelja su u času rođenja djeteta bila državljani BiH, bez obzira na to gdje je dijete rođeno.
• Jedan roditelj je bio državljanin BiH, a dijete je rođeno na teritoriji BiH.
• Jedan roditelj je bio državljanin BiH, drugi je lice bez državljanstva, a dijete je rođeno u inostranstvu.
• Jedan roditelj je bio državljanin BiH, drugi je bio državljanin bivše SFRJ, a dijete je rođeno u inostranstvu (tačka 4).

Posljednja tačka je odredba na koju se poziva najveći broj naših klijenata: otac ili majka iz BiH, drugi roditelj iz neke druge republike bivše Jugoslavije, dijete rođeno u Njemačkoj, Austriji ili Švicarskoj. Isti član obuhvata i dijete stranog državljanstva ili bez državljanstva koje su, prema pravilima međunarodnog prava, potpuno usvojili državljani BiH.

Član 5. (Zakon o državljanstvu RBiH, 30/96)

Član 5. pokriva preostalu situaciju: dijete rođeno u inostranstvu čiji je samo jedan roditelj bio državljanin BiH, a drugi strani državljanin koji nije bio državljanin bivše SFRJ. Takvo dijete stiče državljanstvo porijeklom samo pod jednim od dva uslova:

• da do navršene 23. godine života bude prijavljeno radi upisa kao državljanin BiH, kod organa u zemlji ili u inostranstvu, ili
• da duže boravi u BiH radi vaspitanja ili školovanja.

Izuzetak postoji ako bi dijete inače ostalo bez ijednog državljanstva. Tada državljanstvo stiče i bez ispunjenja navedenih uslova.

Član 6. (Zakon o državljanstvu RBiH, 30/96)

Član 6. daje posljedicu koja je u praksi najvažnija: ko državljanstvo stekne po članovima 4. ili 5., smatra se državljaninom BiH od časa rođenja, a ne od dana upisa u matične knjige.

Porijeklo prema važećem Zakonu o državljanstvu BiH

Za lica rođena od 1. januara 1998. godine primjenjuje se važeći zakon:

Član 6. (Zakon o državljanstvu BiH, 22/16)

Za dijete rođeno nakon stupanja na snagu Ustava BiH, važeći zakon u članu 6. propisuje četiri osnova sticanja porijeklom:

• oba roditelja su bila državljani BiH u vrijeme rođenja djeteta, bez obzira na mjesto rođenja (tačka a);
• jedan roditelj je bio državljanin BiH, a dijete je rođeno na teritoriji BiH (tačka b);
• jedan roditelj je bio državljanin BiH, dijete je rođeno u inostranstvu, ali samo ako bi inače ostalo bez državljanstva (tačka c);
• dijete je rođeno u inostranstvu od jednog roditelja državljanina BiH, uz uslov da do navršene 23. godine podnese prijavu za evidentiranje državljanstva nadležnom organu (tačka d).

Razlika u odnosu na stari zakon je bitna i klijenti je redovno previde: važeći zakon nema odredbu o roditelju koji je bio državljanin bivše SFRJ. Zato se za dijete rođeno u inostranstvu poslije 1. januara 1998. godine, od jednog roditelja iz BiH i jednog stranog roditelja, gotovo uvijek primjenjuje rok od 23 godine iz tačke d).

Sticanje državljanstva rođenjem na teritoriji BiH

Član 7. (Zakon o državljanstvu BiH, 22/16)

Dijete rođeno ili nađeno na teritoriji BiH nakon stupanja na snagu Ustava dobija državljanstvo ako su mu oba roditelja nepoznata, nepoznatog državljanstva ili bez državljanstva, odnosno ako bi dijete inače bilo bez državljanstva. Svrha odredbe je sprečavanje bezdržavljanstva.

Sticanje državljanstva usvojenjem

Član 8. (Zakon o državljanstvu BiH, 22/16)

Dijete mlađe od 18 godina koje je potpuno usvojio državljanin BiH stiče državljanstvo. Uslov je potpuno usvojenje; kod nepotpunog usvojenja državljanstvo se po ovom osnovu ne stiče.

Sticanje državljanstva naturalizacijom

Član 9. (Zakon o državljanstvu BiH, 22/16)

Član 9. stav (1) postavlja dvanaest uslova koje stranac mora ispuniti kumulativno:

• navršenih 18 godina života (tačka a);
• odobren stalni boravak u BiH u trajanju od najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva (tačka b);
• dovoljno poznavanje pisma i jezika jednog od konstitutivnih naroda (tačka c);
• da mu nije na snazi mjera protjerivanja ili udaljenja sa teritorije BiH (tačka d);
• da u periodu od osam godina prije podnošenja zahtjeva nije osuđivan na kaznu dužu od tri godine za krivično djelo sa umišljajem (tačka e);
• odricanje od ranijeg državljanstva ili njegov gubitak prije sticanja državljanstva BiH; ne traži se ako to nije dozvoljeno, ako se ne može razumno zahtijevati, ili ako bilateralni sporazum propisuje drugačije (tačka f);
• da se protiv njega ne vodi krivični postupak (tačka g);
• da ne predstavlja prijetnju bezbjednosti BiH (tačka h);
• stalan izvor prihoda koji omogućava egzistenciju ili pouzdan dokaz o finansijskim sredstvima za izdržavanje (tačka i);
• izmirene poreske i druge finansijske obaveze (tačka j);
• potpisana izjava o prihvatanju pravnog sistema i ustavnog poretka BiH (tačka k);
• važeća garancija o sticanju državljanstva BiH (tačka l).

Stav (2) daje organu i diskreciju: naturalizacija se može odbiti i kada su svi uslovi formalno ispunjeni, ako postoji osnovana sumnja da bi bila ugrožena bezbjednost zemlje ili javni red i mir, ili ako iz nekog drugog razloga nije u skladu sa interesima BiH.

Olakšana naturalizacija i posebni slučajevi

Član 10. (bračni drug državljanina BiH)

Stranac koji je bračni drug državljanina BiH stiče državljanstvo pod četiri uslova:

• brak je trajao najmanje pet godina prije podnošenja zahtjeva i traje i u trenutku podnošenja (tačka a);
• odricanje ili gubitak ranijeg državljanstva, uz iste izuzetke kao kod člana 9. (tačka b);
• odobren stalni boravak u BiH (tačka c);
• da ne predstavlja prijetnju bezbjednosti BiH (tačka d).

Ono što se u praksi previđa: član 10. je samostalan i ne upućuje na ostale uslove iz člana 9. Bračnom drugu se, dakle, ne traži trogodišnji boravak, ni provjera poznavanja jezika, ni dokaz o prihodima. Traži se samo odobren stalni boravak, bez propisanog minimalnog trajanja.

Član 11. (maloljetno dijete naturaliziranog roditelja)

Dijete mlađe od 18 godina, čiji je jedan roditelj stekao državljanstvo BiH, ima pravo na državljanstvo naturalizacijom ako ima odobren privremeni ili stalni boravak u BiH. Zahtjev u njegovo ime podnosi roditelj koji je državljanin BiH, a ako je dijete starije od 14 godina, traži se i njegov pristanak.

Član 12. (lica bez državljanstva i izbjeglice)

Lice bez državljanstva i lice sa statusom izbjeglice može steći državljanstvo bez pet uslova iz člana 9. stav (1): bez trogodišnjeg stalnog boravka, bez provjere jezika, bez odricanja od ranijeg državljanstva, bez dokaza o prihodima i bez dokaza o izmirenim finansijskim obavezama. Uslov je da u tom statusu ima neprekidan boravak u BiH od pet godina prije podnošenja zahtjeva.

Maloljetno dijete takvog lica ima isto pravo, uz još blaže uslove i bez obzira na dužinu boravka, a ako je starije od 14 godina, traži se njegov pristanak.

Član 13. (povratnici i njihovi potomci)

Emigranti koji su se vratili u BiH, kao i prva i druga generacija njihovih potomaka koji su se vratili, imaju pravo na državljanstvo bez dva uslova iz člana 9. stav (1): bez trogodišnjeg stalnog boravka i bez odricanja od ranijeg državljanstva.

Bračni drug takvog lica oslobođen je uslova boravka, ali mora ispuniti uslove braka i odricanja iz člana 10. tač. a) i b).

Član 15. (lice od naročite koristi za BiH)

Kada se naturalizacija u pojedinačnom slučaju smatra od naročite koristi za BiH, lice može steći državljanstvo bez tri uslova iz člana 9. stav (1): bez punoljetstva, bez trogodišnjeg stalnog boravka i bez odricanja od ranijeg državljanstva.

Odluku po ovom osnovu donosi konsenzusom Vijeće ministara BiH, a zahtjev se podnosi putem Ministarstva civilnih poslova BiH. Pošto je izuzet i uslov odricanja, lice zadržava svoje ranije državljanstvo. Primjer takve odluke naveden je niže na stranici.

Član 16. (bilateralni sporazumi)

Gdje god zakon traži gubitak ranijeg državljanstva, lice ga ipak zadržava ako između BiH i te države postoji bilateralni sporazum koji je odobrila Parlamentarna skupština BiH, u skladu sa članom IV 4. d) Ustava.

Ponovno sticanje državljanstva BiH (član 14.)

Ovo je osnov za lica kojima je državljanstvo BiH ranije prestalo zato što su morala steći ili zadržati državljanstvo druge države, najčešće njemačko ili austrijsko. Sam postupak detaljno obrađujemo na stranici vraćanje bosanskog državljanstva, a suprotan postupak na stranicama odricanje od bosanskog državljanstva i ispis iz državljanstva BiH.

Član 14. (Zakon o državljanstvu BiH, 22/16)

Lice kojem je državljanstvo BiH prestalo odricanjem ili otpustom, i to radi sticanja ili zadržavanja državljanstva druge države, može podnijeti zahtjev za ponovno sticanje. Uslovi su:

• ne traže se punoljetstvo i trogodišnji stalni boravak iz člana 9. stav (1) tač. a) i b);
• traži se odobren privremeni boravak u BiH od najmanje godinu dana neposredno prije podnošenja zahtjeva, ili odobren stalni boravak;
• ostali uslovi iz člana 9. se primjenjuju, uključujući i odricanje od državljanstva koje je u međuvremenu stečeno.

Zakon izričito govori o prestanku odricanjem ili otpustom. Osnov se, dakle, ne odnosi na lica kojima je državljanstvo oduzeto, jer je to poseban način prestanka.

Dvojno državljanstvo: kada se morate odreći ranijeg državljanstva

Ovo je pitanje koje nam klijenti iz Njemačke, Austrije i Švicarske postavljaju prije svih ostalih. Odgovor nije jedinstven, nego zavisi isključivo od pravnog osnova:

• Porijeklom (član 4. starog zakona, član 6. važećeg): odricanje se ne traži. Uslov iz člana 9. stav (1) tačka f) vezan je za naturalizaciju i na ovaj osnov se ne primjenjuje. Zato u rješenjima o naknadnom upisu redovno stoji da lice ima i strano i bosanskohercegovačko državljanstvo.
• Naturalizacijom (član 9.) i olakšanom naturalizacijom (član 10.): odricanje ili otpust iz ranijeg državljanstva se traži, osim ako sa tom državom postoji bilateralni sporazum.
• Ponovnim sticanjem (član 14.): primjenjuju se uslovi iz člana 9., osim tač. a) i b), pa uslov odricanja ostaje na snazi.
• Kao lice od naročite koristi (član 15.): uslov odricanja je izričito izuzet, pa se ranije državljanstvo zadržava.

BiH ima zaključene ugovore o dvojnom državljanstvu sa malim brojem država. Sa Njemačkom, Austrijom i Švicarskom takav ugovor ne postoji, zbog čega je za naturalizaciju državljana tih zemalja potreban dokaz o prestanku ranijeg državljanstva. Aktuelni status sporazuma provjeravamo u svakom predmetu posebno. Više o ovoj temi na stranicama dvojno državljanstvo BiH, Njemačka, Austrija i Hrvatska i gubitak i prestanak državljanstva BiH.

Nadležni organi i tok postupka

Nadležnost je uređena članovima 31. i 32. Zakona o državljanstvu BiH i u praksi se najčešće pogrešno tumači. Ministarstvo civilnih poslova BiH ne donosi rješenje u svakom predmetu:

• Sticanje porijeklom, rođenjem i usvojenjem (čl. 6., 7. i 8.): državljanstvo se upisuje u matičnu knjigu rođenih bez posebne odluke, čim organ utvrdi da su uslovi ispunjeni. Postupak vodi matični ured, odnosno nadležna općinska ili gradska služba.
• Naturalizacija, olakšana naturalizacija i ponovno sticanje (čl. 9. do 14.): rješenje donosi nadležni organ entiteta (Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske) ili nadležni organ Brčko distrikta. Rješenje se dostavlja Ministarstvu civilnih poslova BiH i stupa na snagu dva mjeseca nakon slanja, ako Ministarstvo ne utvrdi da uslovi nisu ispunjeni.
• Lice od naročite koristi za BiH (član 15.): odluku donosi konsenzusom Vijeće ministara BiH.
• Evidencije o državljanstvu i saglasnosti na rješenja entitetskih organa vodi Ministarstvo civilnih poslova BiH.

Kod naknadnog upisa nadležan je matični ured općine ili grada u kojem je podnosilac zahtjeva ili njegov roditelj posljednji put imao prebivalište u BiH. Ako prebivališta u BiH nije bilo, zahtjev se podnosi matičnom uredu prema mjestu upisa činjenice rođenja ili državljanstva roditelja.

Gdje se vodi postupak: nadležni organi po gradovima

Mjesna nadležnost se određuje prema mjestu upisa Vaših roditelja, a ne prema mjestu u kojem Vi živite. Ako je roditelj bio upisan u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli, Zenici, Mostaru, Bijeljini ili bilo kojoj drugoj općini, zahtjev se podnosi upravo tom matičnom uredu. Postupak vodimo pred organom koji je nadležan, bez obzira na grad i entitet, i bez Vašeg dolaska u zemlju.

Predmeti prikazani niže na stranici vođeni su, između ostalog, pred organima u Brčkom, Prijedoru, Tomislavgradu i Busovači, a garancija i rješenje o prijemu u državljanstvo doneseni su u Sarajevu.

Postupak korak po korak

1. Utvrđivanje pravnog osnova i zakona koji se primjenjuje: datum rođenja, državljanstvo oba roditelja u času rođenja, mjesto rođenja.
2. Punomoć advokatu, ovjerena kod notara, po potrebi sa Apostille pečatom i prevodom sudskog tumača.
3. Pribavljanje dokumentacije u BiH i inostranstvu: izvodi iz matičnih knjiga, uvjerenja o državljanstvu roditelja, uvjerenje da lice nije upisano u matične knjige.
4. Podnošenje zahtjeva nadležnom organu: matični ured, entitetsko ministarstvo unutrašnjih poslova ili Odjeljenje za javni registar Brčko distrikta.
5. Vođenje upravnog postupka i dostavljanje dopuna po traženju organa.
6. Donošenje rješenja, odnosno upis u matičnu knjigu rođenih i knjigu državljana.
7. Pribavljanje uvjerenja o državljanstvu, a zatim ličnih dokumenata: lične karte i pasoša BiH.

Pregled osnova, uslova i nadležnosti

Potrebni dokumenti

Tačan spisak zavisi od pravnog osnova i od organa koji vodi postupak, ali se u praksi svodi na sljedeće.

Sticanje porijeklom i naknadni upis

• Izvod iz matične knjige rođenih podnosioca zahtjeva, izdat u državi rođenja, sa Apostille pečatom ako je potreban.
• Dokaz o identitetu i državljanstvu: ovjerena kopija stranog pasoša ili uvjerenje o državljanstvu strane države.
• Uvjerenje o državljanstvu roditelja koji je u času rođenja bio državljanin BiH i izvod iz matične knjige rođenih za tog roditelja.
• Uvjerenje da podnosilac zahtjeva nije upisan u matičnu knjigu rođenih i knjigu državljana po mjestu rođenja, odnosno upisa roditelja.
• Dokaz o promjeni ličnog imena ili prezimena, ako je do promjene došlo (izvod iz matične knjige vjenčanih, rješenje o promjeni imena).
• Ako je brak zaključen ili razveden u inostranstvu, prije upisa može biti potrebno priznanje strane odluke i upis vjenčanja u BiH.
• Punomoć advokatu, ovjerena kod notara, i prevodi sudskog tumača.

Naturalizacija i olakšana naturalizacija

• Dokaz o odobrenom stalnom boravku u BiH.
• Uvjerenje da se protiv podnosioca ne vodi krivični postupak i uvjerenje o neosuđivanosti.
• Dokaz o stalnom izvoru prihoda i o izmirenim poreskim i drugim finansijskim obavezama.
• Izjava o prihvatanju pravnog sistema i ustavnog poretka BiH.
• Garancija o sticanju državljanstva BiH i dokaz o prestanku ranijeg državljanstva (otpust ili odricanje).
• Kod olakšane naturalizacije: izvod iz matične knjige vjenčanih i dokaz da brak traje najmanje pet godina.

Ponovno sticanje po članu 14.

• Rješenje kojim je državljanstvo BiH prestalo odricanjem ili otpustom.
• Dokaz o odobrenom privremenom boravku od najmanje godinu dana ili o stalnom boravku.
• Dokazi o ispunjavanju preostalih uslova iz člana 9.

Troškovi i takse

Same upravne takse su niske. U rješenjima objavljenim niže na ovoj stranici, općinske i gradske administrativne takse kretale su se od 10 do 15 KM, uz taksu na žalbu od 5 do 15 KM, zavisno od organa i propisa entiteta, odnosno Brčko distrikta.

Veći dio troška u praksi otpada na pribavljanje i legalizaciju dokumentacije: izvodi iz stranih matičnih knjiga, Apostille pečat, notarska ovjera punomoći i prevodi sudskog tumača. Kod naturalizacije treba računati i na troškove pribavljanja boravišne dozvole i pratećih uvjerenja.

Advokatska nagrada obračunava se prema Advokatskoj tarifi ili paušalno po predmetu. Konkretnu ponudu dajemo nakon uvida u dokumentaciju i utvrđivanja pravnog osnova, jer se obim posla bitno razlikuje između naknadnog upisa i naturalizacije.

Često postavljana pitanja o sticanju državljanstva BiH

1. Koji zakon se primjenjuje na mene, stari ili važeći?

   Mjerodavan je datum rođenja. Za lica rođena prije 1. januara 1998. godine primjenjuje se Zakon o državljanstvu Republike Bosne i Hercegovine („Službeni list RBiH", broj 30/96 - prečišćeni tekst), a za lica rođena od tog datuma važeći Zakon o državljanstvu BiH („Službeni glasnik BiH", broj 22/16).

2. Imam više od 23 godine. Mogu li još uvijek upisati državljanstvo po porijeklu?

   Da, ako Vaš slučaj potpada pod član 4. starog zakona: oba roditelja državljani BiH, ili jedan roditelj državljanin BiH, a drugi državljanin bivše SFRJ, uz rođenje u inostranstvu. U tim slučajevima državljanin ste od časa rođenja i roka nema. Rok od 23 godine odnosi se na slučaj iz člana 5., kada je drugi roditelj strani državljanin koji nije bio državljanin bivše SFRJ, i na dijete rođeno u inostranstvu poslije 1. januara 1998. godine.

3. Moram li se odreći njemačkog, austrijskog ili švicarskog državljanstva?

   Ako državljanstvo BiH stičete porijeklom, odricanje se ne traži i zadržavate strano državljanstvo. Odricanje ili otpust traži se kod naturalizacije, olakšane naturalizacije i ponovnog sticanja po članu 14., jer BiH sa tim državama nema zaključen bilateralni sporazum o dvojnom državljanstvu.

4. Koliko dugo moram imati boravak u BiH za naturalizaciju?

   Najmanje tri godine odobrenog stalnog boravka prije podnošenja zahtjeva. Taj rok je izmjenama zakona iz 2013. godine skraćen sa osam na tri godine, iako dio izvora i dalje navodi stari rok.

5. Ko donosi rješenje o sticanju državljanstva BiH?

   Kod sticanja porijeklom, rođenjem i usvojenjem državljanstvo se upisuje u matičnu knjigu rođenih bez posebne odluke, a postupak vodi matični ured. Kod naturalizacije, olakšane naturalizacije i ponovnog sticanja rješenje donosi nadležni organ entiteta ili Brčko distrikta, uz saglasnost Ministarstva civilnih poslova BiH. Za lica od naročite koristi za BiH odluku donosi Vijeće ministara BiH.

6. Koliko traje postupak sticanja državljanstva BiH?

   Zavisi od pravnog osnova. Naknadni upis po porijeklu obično traje od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci. Naturalizacija traje duže, a rješenje entitetskog organa stupa na snagu dva mjeseca nakon dostavljanja Ministarstvu civilnih poslova BiH, ako Ministarstvo ne utvrdi da uslovi nisu ispunjeni.

7. Koji dokumenti su potrebni za sticanje državljanstva po porijeklu?

   Izvod iz matične knjige rođenih iz države rođenja, dokaz o identitetu i stranom državljanstvu, uvjerenje o državljanstvu roditelja koji je bio državljanin BiH, uvjerenje da niste upisani u matične knjige u BiH, dokaz o eventualnoj promjeni prezimena i punomoć advokatu ovjerena kod notara, uz prevode sudskog tumača i Apostille pečat gdje je potreban.

8. Koliko koštaju takse u postupku?

   Upravne takse su niske: u našim predmetima kretale su se od 10 do 15 KM, uz taksu na žalbu od 5 do 15 KM. Najveći dio troška čine pribavljanje dokumenata, Apostille pečat, notarska ovjera i sudski prevodi. Advokatska nagrada obračunava se po Advokatskoj tarifi ili paušalno po predmetu.

9. Može li se postupak provesti bez mog dolaska u BiH?

   Može. Dovoljna je punomoć ovjerena kod notara u državi u kojoj živite, po potrebi sa Apostille pečatom i prevodom sudskog tumača. Kancelarija zatim pribavlja dokumentaciju i vodi cijeli postupak pred organima u BiH.

10. Mogu li vratiti državljanstvo BiH nakon što sam ga se odrekao?

    Možete, po članu 14. Zakona o državljanstvu BiH. Uslov je da Vam je državljanstvo prestalo odricanjem ili otpustom, te da imate odobren privremeni boravak u BiH od najmanje godinu dana neposredno prije podnošenja zahtjeva ili odobren stalni boravak, uz ispunjenje ostalih uslova iz člana 9.

11. Kako se dokazuje da sam državljanin BiH?

    Uvjerenjem o državljanstvu BiH i uvjerenjem o državljanstvu entiteta ili važećim pasošem BiH. Uvjerenje izdaje organ koji vodi matičnu knjigu rođenih, odnosno knjigu državljana.

12. Moram li služiti vojni rok ako steknem državljanstvo BiH?

    Ne. U BiH ne postoji obavezno služenje vojnog roka, pa sticanje državljanstva ne povlači nikakvu vojnu obavezu.

Primjeri iz prakse advokatske kancelarije

Slijede skraćeni izvodi iz rješenja donesenih u predmetima koje je vodila naša kancelarija, po različitim pravnim osnovima. Lični podaci su anonimizirani, a tekst skraćen radi čitljivosti.

Primjer 1: ponovno sticanje državljanstva nakon odricanja

Klijent je državljanin SR Njemačke kojem je državljanstvo BiH prestalo odricanjem 2001. godine, u postupku u kojem smo ga zastupali radi gubitka državljanstva BiH i sticanja njemačkog. Pravni osnov: član 14. Zakona o državljanstvu BiH i član 13. Zakona o državljanstvu Federacije BiH. Postupak je vođen u dvije faze: prvo garancija, zatim rješenje o prijemu.

Faza 1: garancija. Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, na osnovu člana 33. tačka c) Zakona o državljanstvu Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH", broj 34/16), Pravilnika o izdavanju garancije u postupku sticanja državljanstva BiH („Službeni glasnik BiH", broj 7/14) i Pravilnika o postupku, dokaznim sredstvima i načinu upisa državljanstva Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH", broj 85/16), po zahtjevu lica E. N., državljanina SR Njemačke, podnesenom putem advokata Alme Prnjavorac i advokata Azura Prnjavorca, izdaje garanciju za sticanje državljanstva BiH i Federacije BiH.

(1) Licu E. N. daje se garancija da će steći državljanstvo BiH i Federacije BiH ako u roku važenja garancije dostavi dokaz o prestanku državljanstva SR Njemačke.
(2) Garancija se izdaje sa rokom važenja od dvije godine, računajući od dana davanja saglasnosti Ministarstva civilnih poslova BiH, pod uslovom da lice do isteka roka ispunjava zakonom propisane uslove.
(3) Garancija stupa na snagu danom davanja saglasnosti Ministarstva civilnih poslova BiH, a ako imenovani u roku važenja ne podnese dokaz o prestanku ranijeg državljanstva, postupak se obustavlja.

Faza 2: rješenje o prijemu. Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, na osnovu čl. 31. i 32. Zakona o državljanstvu BiH („Službeni glasnik BiH", broj 22/16 - službeni prečišćeni tekst) i člana 33. tačka c) Zakona o državljanstvu Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH", broj 34/16), donosi rješenje o prijemu u državljanstvo.

Prima se u državljanstvo BiH i Federacije BiH, po osnovu člana 13. Zakona o državljanstvu Federacije BiH, kao lice kojem je državljanstvo BiH i Federacije BiH prestalo odricanjem, E. N., rođen 1969. godine, državljanin SR Njemačke. Odobrava se upis činjenice državljanstva BiH i Federacije BiH u matičnu knjigu državljana. U postupku je utvrđeno da imenovani ispunjava uslove iz člana 14. Zakona o državljanstvu BiH, na osnovu garancije Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, saglasnosti Ministarstva civilnih poslova BiH i uvjerenja o otpustu iz državljanstva SR Njemačke.

Šta ovaj slučaj pokazuje: ponovno sticanje ide u dvije faze. Garancija se izdaje prva i važi dvije godine, a tek po dokazu o otpustu iz stranog državljanstva donosi se rješenje o prijemu. Odricanje od njemačkog državljanstva bilo je neizbježno jer BiH i Njemačka nemaju sporazum o dvojnom državljanstvu.

Primjer 2: porijeklo, jedan roditelj državljanin BiH, drugi državljanin bivše SFRJ

Klijent je državljanin SR Njemačke, rođen 1987. godine u Njemačkoj, od oca državljanina BiH i majke državljanke Hrvatske. Primijenjen je Zakon o državljanstvu Republike Bosne i Hercegovine („Službeni list RBiH", broj 30/96 - prečišćeni tekst), član 4. tačka 4.

Služba za društvene djelatnosti i opću upravu Općine Tomislavgrad, na temelju članka 42. stavak 1. Zakona o matičnim knjigama („Službene novine Federacije BiH", broj 37/12 i 80/14), članka 30. točka 5. Zakona o državljanstvu Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH", broj 34/16) i članka 4. Naputka o naknadnom upisu činjenice rođenja i činjenice državljanstva u matične knjige osoba koje su državljanstvo BiH stekle po propisima Republike BiH („Službeni glasnik BiH", broj 30/16), po zahtjevu K. Ć. iz SR Njemačke, zastupanog po opunomoćenicima odvjetnicima Almi Prnjavorac i Azuru Prnjavorcu iz Tuzle, donosi rješenje:

Odobrava se naknadni upis činjenice rođenja uz konstataciju državljanstva BiH i Federacije BiH u matičnu knjigu rođenih, za osobu rođenu 1987. godine u SR Njemačkoj. Državljanstvo: SR Njemačke i Bosna i Hercegovina i Federacija BiH.

Iz obrazloženja: u provedenom postupku utvrđeno je da je imenovani stekao državljanstvo podrijetlom, jer je jedan njegov roditelj bio državljanin BiH u vrijeme njegovog rođenja, a drugi roditelj državljanin bivše SFRJ, sukladno članku 4. točka 4. Zakona o državljanstvu BiH („Službeni list RBiH", broj 30/96). Odredbom Naputka propisano je da se zahtjev za upis, ako podnositelj nije imao prebivalište ili boravište u BiH, podnosi nadležnom tijelu prema posljednjem prebivalištu roditelja podnositelja zahtjeva.

Šta ovaj slučaj pokazuje: klasična situacija dijaspore. Otac državljanin BiH, majka državljanka Hrvatske, dijete rođeno u Njemačkoj. Roka od 23 godine nema, a strano državljanstvo se zadržava: u samom rješenju upisana su oba državljanstva.

Primjer 3: porijeklo, oba roditelja državljani BiH, postupak u Brčko distriktu

Klijent je državljanin SR Njemačke i Hrvatske, rođen 1963. godine u Hrvatskoj, od roditelja državljana BiH. Pravni osnov: član 4. stav 1. tačka 1. Zakona o državljanstvu RBiH.

Odjeljenje za javni registar Brčko distrikta BiH, na osnovu člana 4. stav (1) tačka 1) Zakona o državljanstvu RBiH („Službeni list RBiH", broj 30/96), člana 4. Uputstva o naknadnom upisu činjenice rođenja i činjenice državljanstva u matične knjige lica koja su državljanstvo BiH stekla po propisima Republike BiH („Službeni glasnik BiH", broj 30/16) i člana 187. Zakona o upravnom postupku Brčko distrikta BiH, rješavajući po zahtjevu advokata Azura Prnjavorca iz Tuzle, kao punomoćnika A. I., donosi rješenje:

Odobrava se naknadni upis u matičnu knjigu rođenih uz konstataciju činjenice državljanstva BiH za lice A. I., rođeno 1963. godine u Republici Hrvatskoj. Imenovani se smatra državljaninom Bosne i Hercegovine od časa rođenja.

Iz obrazloženja: utvrđeno je da su oba roditelja bila državljani BiH u momentu njegovog rođenja, čime su ispunjeni uslovi iz člana 4. stav (1) tačka 1) Zakona o državljanstvu RBiH.

Šta ovaj slučaj pokazuje: starosne granice nema. Klijent je u vrijeme podnošenja zahtjeva imao preko 55 godina, a organ je konstatovao državljanstvo od časa rođenja. U Brčko distriktu postupak vodi Odjeljenje za javni registar.

Primjer 4: porijeklo, postupak pred organom u Republici Srpskoj

Klijentica je državljanka Hrvatske, rođena 1975. godine u Zagrebu, od roditelja državljana BiH. Postupak je vođen pred gradskom upravom u Republici Srpskoj.

Gradska uprava Grada Prijedora, Odjeljenje za opštu upravu, na osnovu člana 6. stav (1) tačka a) Zakona o državljanstvu BiH („Službeni glasnik BiH", broj 22/16 - službeni prečišćeni tekst), člana 6. Uputstva („Službeni glasnik BiH", broj 30/16) i člana 190. stav (1) Zakona o opštem upravnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske", broj 13/02, 87/07, 50/10 i 66/18), po zahtjevu T. D., zastupane po punomoćnicima, advokatima iz Tuzle, donosi rješenje:

Odobrava se naknadni upis u matičnu knjigu rođenih, koja se vodi za matično područje Ljubija, uz konstataciju činjenice državljanstva BiH i Republike Srpske.

Iz obrazloženja: uvidom u priložene dokaze utvrđeno je da roditelji imaju državljanstvo BiH i da su ga imali u trenutku njenog rođenja, te da podnositeljica nije upisana u matičnu knjigu rođenih i knjigu državljana po mjestu rođenja roditelja. Protiv rješenja dopuštena je žalba Ministarstvu uprave i lokalne samouprave u roku od 15 dana.

Šta ovaj slučaj pokazuje: uz državljanstvo BiH konstatuje se i državljanstvo entiteta, ovdje Republike Srpske, prema mjestu upisa. Dokazi koje organ traži uvijek su isti: izvod iz matične knjige rođenih, uvjerenja o državljanstvu roditelja i uvjerenje da lice nije već upisano.

Primjer 5: porijeklo, postupak pred općinskom službom u Federaciji BiH

Klijentica je državljanka Hrvatske, rođena 1978. godine u Zagrebu, od roditelja državljana BiH. Postupak je vođen pred općinskom službom za opću upravu.

Služba za opću upravu Općine Busovača, na temelju članka 5. stavak 1. točka 1. Zakona o državljanstvu Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH", broj 34/16), članka 4. Zakona o državljanstvu BiH („Službeni list RBiH", broj 30/96), članka 54. Zakona o matičnim knjigama („Službene novine Federacije BiH", broj 37/12 i 80/14) i Pravilnika o postupku, dokaznim sredstvima i načinu upisa državljanstva Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH", broj 85/16), po zahtjevu F. N. iz Republike Hrvatske, koju zastupaju odvjetnici Alma Prnjavorac i Azur Prnjavorac iz Tuzle, donosi rješenje:

Odobrava se naknadni upis činjenice rođenja sa konstatacijom državljanstva BiH u matičnu knjigu rođenih Matičnog ureda Busovača, za osobu rođenu 1978. godine u Republici Hrvatskoj. Državljanstvo: BiH i Federacija BiH.

Iz obrazloženja: utvrđeno je da su roditelji podnositeljice zahtjeva državljani BiH i Federacije BiH, da podnositeljica nije upisana u matičnu knjigu državljana i matičnu knjigu rođenih u nadležnim općinama i da nema evidentirano prebivalište u BiH. Cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u međusobnoj vezi, utvrđeno je da su ispunjeni uvjeti za naknadni upis na temelju porijekla. Protiv rješenja može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova u roku od 15 dana.

Šta ovaj slučaj pokazuje: u Federaciji BiH postupak vodi općinska služba za opću upravu, a drugostepeni organ je Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova. Nepostojanje prebivališta u BiH nije smetnja: nadležnost se određuje prema mjestu upisa roditelja.

Primjer 6: naturalizacija lica od naročite koristi za BiH (odluka Vijeća ministara)

Klijent, državljanin Turske, stekao je državljanstvo BiH kao lice od naročite koristi za državu. U samoj odluci pravni osnov je označen kao član 13. zakona, prema numeraciji prije prečišćenog teksta; u prečišćenom tekstu iz 2016. godine to je član 15.

Na osnovu člana 13. i člana 30. stav 3. Zakona o državljanstvu BiH („Službeni glasnik BiH", br. 4/97, 13/99, 41/02, 6/03, 14/03, 82/05, 43/09, 76/09 i 87/13) i člana 17. Zakona o Vijeću ministara BiH, Vijeće ministara BiH, na sjednici održanoj 2018. godine, donijelo je Odluku o sticanju državljanstva Bosne i Hercegovine:

Član 1. (Predmet Odluke)
S. R., državljanin Turske, zastupan po advokatima Almi Prnjavorac i Azuru Prnjavorcu iz Tuzle, stiče državljanstvo BiH u skladu sa članom 13. Zakona o državljanstvu BiH.

Član 2. (Upis u matične knjige)
Na osnovu ove odluke nadležni matični ured izvršit će upis u matične knjige rođenih, odnosno knjige državljana BiH.

Član 3. (Realizacija)
Zadužuje se Ministarstvo civilnih poslova BiH za realizaciju ove odluke.

Član 4. (Stupanje na snagu)
Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u „Službenom glasniku BiH".

Šta ovaj slučaj pokazuje: kod naročite koristi za BiH ne traže se punoljetstvo, tri godine stalnog boravka ni odricanje od ranijeg državljanstva. Klijent je zadržao tursko državljanstvo. Odluku donosi Vijeće ministara BiH konsenzusom, a zahtjev se podnosi putem Ministarstva civilnih poslova BiH.

Pravni okvir koji reguliše državljanstvo u BiH

• Ustav Bosne i Hercegovine, član I/7 (državljanstvo BiH i državljanstvo entiteta)
• Zakon o državljanstvu Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH", broj 22/16 - službeni prečišćeni tekst)
• Zakon o državljanstvu Republike Bosne i Hercegovine („Službeni list RBiH", broj 30/96 - prečišćeni tekst), koji se i danas primjenjuje na lica rođena prije 1. januara 1998. godine
• Zakon o državljanstvu Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH", broj 34/16), Zakon o državljanstvu Republike Srpske i propisi Brčko distrikta BiH
• Zakon o matičnim knjigama i Uputstvo o naknadnom upisu činjenice rođenja i činjenice državljanstva u matične knjige („Službeni glasnik BiH", broj 30/16)
• Pravilnik o postupku, dokaznim sredstvima i načinu upisa državljanstva FBiH u matičnu knjigu („Službene novine Federacije BiH", broj 85/16)
• Pravilnik o izdavanju garancije u postupku sticanja državljanstva BiH („Službeni glasnik BiH", broj 7/14)
• Pravilnik o ulasku i boravku stranaca u BiH (uslov boravka kod naturalizacije)
• Evropska konvencija o državljanstvu iz 1997. godine i bilateralni sporazumi o dvojnom državljanstvu
• Odluka Ustavnog suda BiH broj U-19/22 o ustavnosti člana 14. Zakona o državljanstvu BiH: povrat bosanskog državljanstva
• Cjelovita pravna baza zakona Bosne i Hercegovine
• Zvanična pojašnjenja nadležnog organa: Ministarstvo civilnih poslova BiH, česta pitanja o državljanstvu

Sadržaj ove stranice je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet u konkretnom predmetu.