Advokatska kancelarija

weight
"Naša zaštita nije u našem oružju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein

Sticanje hrvatskog državljanstva - angažman odvjetničkog ureda stjecanje Hrvatskog državljanstva

Odvjetnički ured ured vrši zastupanje državljana Bosne i Hercegovine kao i drugih stranih državljana u sticanju / stjecanju državljanstva Republike Hrvatske putem povezanog odvjetničkog ureda iz Zagreba, Republika Hrvatska. NaÅ¡ odvjetnički ured je specijaliziran za pitanje državljanstva sa praksom dugom 30 godina u području državljanstva. NaÅ¡a advokatska kancelarija je članica Hrvatske odvjetničke komore od 2007g.

Novosti od 27.12.2021g u vezi sa stjecanjem državljanstva Republike Hrvatske:

Usvojen Zakon o izmjenama Zakona o hrvatskom državljanstvu

ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O HRVATSKOM DRŽAVLJANSTVU

Proglašavam Zakon o izmjenama Zakona o hrvatskom državljanstvu, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 8. prosinca 2021. Klasa: 011-01/21-01/92, Urbroj: 71-10-01/1-21-2, Zagreb, 10. decembar.2021.

Predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović, v. r.

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O HRVATSKOM DRŽAVLJANSTVU

Članak 1.

U Zakonu o hrvatskom državljanstvu (»Narodne novine«, br. 53/91., 70/91. – ispravak, 28/92., 113/93. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 4/94., 130/11., 110/15. i 102/19.) u članku 5. stavku 2. riječ: »dvije« zamjenjuje se riječju: »tri«.

Članak 2.

U članku 30.a stavku 2. riječ: »dvije« zamjenjuje se riječju: »tri«.

Članak 3.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2022.

Klasa: 022-03/21-01/133, Zagreb, Republika Hrvatska, 8. decembar 2021.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik, Hrvatskoga sabora, Gordan Jandroković, v. r.

 

 

Novosti od: 19.11.2021g. u vezi sa sticanjem državljanstva Republike Hrvatske:

Vlada Republike Hrvatske je na svojoj sjednici od dana 17.11.2021. godine prihvatila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o hrvatskom državljanstvu koje su predložene zbog velikog broja zahtjeva za sticanjem hrvatskog državljanstva temeljem zakona o hrvatskom državljanstvu koji je stupio na snagu početkom lanjske godine i otežanih uvjeta njihova podnošenja uslijed pandemije.

Prema čl. 5. st. 2. Zakona o hrvatskom državljanstvu podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo i osoba starija od 21 godine života, rođena u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, ako u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu tog Zakona o hrvatskom državljanstvu podnese zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih državljana, a Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske prethodno utvrdi da ne postoje zapreke iz čl. 8. st 1. t 5. Zakona, odnosno da utvrdi da podnositelj zahtjeva poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, da je podmirio dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za njegov ili njezin primitak u hrvatsko državljanstvo.

Također prema odredbi čl. 30.a st. 2., hrvatskim se državljaninom smatra i osoba rođena u razdoblju od 08.01.1977. do 08.10.1991. godine, kojoj su u trenutku rođenja oba roditelja imala hrvatsko državljanstvo, ali joj je u evidenciji o državljanstvu upisano drugo državljanstvo, ako u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu tog Zakona podnese zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva. Rok za podnošenje zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva prema citiranoj odredbi istječe dana 01.01.2022. godine, a taj će rok biti produljen za daljnjih godinu dana, odnosno zahtjeve će biti moguće podnijeti do dana 01.01.2023. g.

Prema javno dostupnim podacima, u 2020. godini zaprimljeno je ukupno 1.923 zahtjeva za sticanje hrvatskog državljanstva (sticanje državljanstva Hrvatske), uključujući sve pravne osnove upisa u knjigu državljana Hrvatske (članak 4. i 5. stavak 2. Zakona za osobe starije od 21 godine, rođene za vrijeme važenja Zakona o hrvatskom državljanstvu, te članak 30. stavak 1. i članak 30.a stavak 2. Zakona). Od navedenog broja, 871 zahtjev odnosio se na članak 5. stavak 2. Zakona o hrvatskom državljanstvu, a 148 zahtjeva na članak 30.a stavak 2. Zakona. U 2021. godini, do 30.09.2021. godine, zaprimljeno je približno 2400 zahtjeva za utvrđivanje hrvatskog državljanstva, a od navedenog broja, 998 zahtjeva odnosi se na članak 5. stavak 2. Zakona o hrvatskom državljanstvu, dok se 152 temelji na odredbi članka 30.a stavka 2. Zakona.

Očekuje se da će Sabor usvojiti izmjene i dopune Zakona o hrvatskom državljanstvu na svojoj slijedećoj sjednici, te bi one trebale stupiti na snagu do kraja 2021. godine.

Stjecanje hrvatskog državljanstva


U Zakon o hrvatskom državljanstvu ugrađena su osnovna načela i standardi poznati u europskom zakonodavstvu, kao što su načela: pravnog kontinuiteta državljanstva, sprječavanja apatridnosti, isključivosti hrvatskog državljanstva, ravnopravnosti bračne, izvanbračne i usvojene djece.

 


Kako se stječe Hrvatsko državljanstvo ?
Stjecanje hrvatskog državljanstva uređeno aktuelnim Zakonom o hrvatskom državljanstvu odvjetnik za državljanstvo objasniti će stranci da se hrvatsko državljanstvo može steći na 4 načina taksativno propisana zakonom:
Hrvatsko državljanstvo stječe se:
1. podrijetlom (na osnovu roditelja podnosioca zahtjeva za sticanje državljanstva Hrvatske);
2. rođenjem na području Republike Hrvatske;
3. prirođenjem;
4. po međunarodnim ugovorima.

 


1) Stjecanje hrvatskog državljanstva podrijetlom (na osnovu roditelja)
Hrvatsko državljanstvo podrijetlom stječe:
• dijete
o čija su oba roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljani;
o čiji je jedan od roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin, uz uvjet da je dijete rođeno u Republici Hrvatskoj;
o stranog državljanstva ili bez državljanstva kojeg su prema odredbama posebnog zakona posvojili hrvatski državljani;
• osoba rođena u inozemstvu čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin
o ukoliko se do navršene 21. godine života prijavi u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inostranstvu ili u matičnom uredu u Republike Hrvatske kako bi se upisala u evidenciju kao hrvatski državljanin.
o osoba starija od 21. godine života ako u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnese zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih državljana, uz uvjet da je prethodno Ministarstvo unutarnjih poslova utvrdilo nepostojanje sigurnosnih zapreka za stjecanje hrvatskog državljanstva (odnosno, da osoba ne predstavlja prijetnju za državnu sigurnost, javni poredak i sl.).
o osoba starija od 21. godine života ako bi u suprotnom ostala bez državljanstva.
Ova osnova stjecanja hrvatskog državljanstva uzrokuje najviše zabuna u praksi i to zbog toga što se učestalo tumači kako bilo tko kome je roditelj bio hrvatski državljanin u vrijeme njegova rođenja (i po ranijim propisima, važećim prije stupanja na snagu Zakona o hrvatskom državljanstvu) ima pravo na hrvatsko državljanstvo. Međutim, to ne odgovara pravom stanju stvari te bi se takvim tumačenjem ove osnove stjecanja zadiralo u prijašnje propise. Dakle, ova se osnova primjenjuje samo na stjecanje hrvatskog državljanstva podrijetlom osoba rođenih nakon dana 8. oktobra.1991. g, kad je stupio na snagu Zakon o hrvatskom državljanstvu.

 


2) Stjecanje hrvatskog državljanstva rođenjem na području Republike Hrvatske
Rođenjem na području Republike Hrvatske državljanstvo Republike Hrvatske stječe dijete koje je rođeno ili nađeno na području Republike Hrvatske ukoliko:
• su mu oba roditelja nepoznata; ili
• nepoznatog državljanstva; ili
• bez državljanstva.
Kod ovog načina stjecanja hrvatskog državljanstva bitno je napomenuti da će djetetu prestati hrvatsko državljanstvo ako se do navršene četrnaeste godine njegova života utvrdi da su mu oba roditelja strani državljani.

 

3) Stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem:
Prirođenjem hrvatsko državljanstvo može steći:
• po osnovi boravka stranac koji je podnio zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo i udovoljava pretpostavkama da:
o je navršio 18 godina života;
o ima otpust iz stranog državljanstva / dokaz da će dobiti otpust ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo (pretpostavlja se ukoliko se radi o osobi koja je ostala bez državljanstva ili će ga izgubiti samim prirođenjem po zakonima države čiji je državljanin, BiH i Hrvatska imaju Ugovor o dvojnom državljanstvu). Ako strana država ne dopušta otpust ili za to postavlja uvjete kojima se ne može udovoljiti, tada je dovoljna izjava podnositelja zahtjeva da se odriče stranog državljanstva ukoliko stekne hrvatsko.;
o živi u Republici Hrvatskoj i ima prijavljen boravak u trajanju od neprekidno 8 godina do podnošenja zahtjeva i status stranca na stalnom boravku u REPUBLIKE HRVATSKE;
o poznaje hrvatski jezik i latinično pismo, hrvatsku kulturu i društveno uređenje (ne odnosi se na osobe starije od 60 godina);
o poštuje pravni poredak Republike Hrvatske te je podmirio dospjela javna davanja i ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo.
• po osnovi rođenja osoba koja je rođena i živi na području Republike Hrvatske uz odobren stalni boravak ako:
o je navršila 18 godina života;
o ima otpust iz stranog državljanstva / dokaz da će dobiti otpust ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo;
o poštuje pravni poredak Republike Hrvatske te je podmirio dospjela javna davanja i ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo.
• po osnovi braka osoba koja je u braku s hrvatskim državljaninom i:
o ima odobren stalni boravak i živi na području REPUBLIKE HRVATSKE
o poštuje pravni poredak Republike Hrvatske te je podmirio dospjela javna davanja i ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo.
• po osnovi iseljenja iseljenik i njegovi potomci, njihov bračni drug ako:
o je navršio 18 godina;
o poštuje pravni poredak Republike Hrvatske te je podmirio dospjela javna davanja i ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo.
Iseljenikom se smatra osoba koja se prije 8. oktobar.1991. godine iselila s područja Republike Hrvatske s namjerom da stalno živi u inozemstvu, ali ne ukoliko se iselila temeljem međunarodnog ugovora ili se iselila u druge države bivše SFRJ ili je iselila s područja Republike Hrvatske, a nije imala bivše hrvatsko republičko državljanstvo / zavičajnost na području Republike Hrvatske.
• stranac čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku i njegov bračni drug ako:
o poštuje pravni poredak Republike Hrvatske te je podmirio dospjela javna davanja i ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo.
• maloljetno dijete ako:
o oba roditelja stječu državljanstvo prirođenjem, ili samo jedan od roditelja, a dijete živi u Republici Hrvatskoj i ima odobren stalni boravak; ili
o jedan od roditelja stječe državljanstvo prirođenjem na temelju iseljenja ili po osnovi pripadnosti hrvatskom narodu; ili
o prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan od roditelja, a drugi je bez državljanstva ili nepoznatog državljanstva, a dijete živi u inozemstvu.
Zahtjev podnosi jedan od roditelja uz pisanu suglasnost drugog roditelja ili skrbnik djeteta, osim u iznimnim slučajevima.
• po osnovi ponovnog primitka u hrvatsko državljanstvo ukoliko se radi o hrvatskom državljaninu koji je tražio i ishodio otpust iz hrvatskog državljanstva radi stjecanja drugog državljanstva poradi obavljanja kakvog poziva ili djelatnosti, a sve sukladno pretpostavkama određenim za obavljanje istih od strane države čije se državljanstvo stječe.
• po osnovi pripadnosti hrvatskom narodu ukoliko stjecatelj poštuje pravni poredak Republike Hrvatske te je podmirio dospjela javna davanja i ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo.

Osim stjecanja hrvatskog državljanstva sukladno prethodno navedenim uvjetima i pretpostavkama, moguće je pokrenuti i postupak utvrđivanja hrvatskog državljanstva u određenim slučajevima koji su definisani pozitivnim zakonima Republike Hrvatske.

 

Utvrđivanje hrvatskog državljanstva:
Hrvatskim državljaninom se smatra:
• osoba koja je to svojstvo stekla po propisima važećim do dana stupanja na snagu Zakona.
Ova se odredba odnosi na načelo kontinuiteta hrvatskog državljanstva, temeljem kojeg se provodi postupak utvrđivanja hrvatskog državljanstva u svRepublike Hrvatskeu naknadnog upisa u knjigu državljana Republike Hrvatske. U tom se postupku primjenjuju propisi o državljanstvu koji su važili u vrijeme rođenja podnositelja zahtjeva, dakle savezni i republički propisi koji su važili u Republici Hrvatskoj dok je bila u sastavu bivše SFRJ.
• pripadnik hrvatskog naroda koji na dan stupanja na snagu ovog zakona nema hrvatsko državljanstvo, a na dotični dan ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, uz uvjet davanja pisane izjave da se smatra hrvatskim državljaninom;
• osoba upisana u evidenciju o državljanstvu u periodu od 1. marta 1978. do 8.oktobra.1991., a izdana mu je javna isprava kojom se dokazuje hrvatsko državljanstvo;
• osoba rođena u razdoblju od 8.januara.1977. do 8.oktobra.1991., kojoj su u trenutku rođenja oba roditelja imala hrvatsko državljanstvo, ali joj je u evidenciji o državljanstvu upisano drugo državljanstvo, ako do dana 31. decembar. 2021. godine podnese zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva.

 

Kako dobiti hrvatsko državljanstvo na osnovu braka sa hrvatskim državljaninom ?
Kao odgovor na pitanje kako dobiti hrvatsko državljanstvo na osnovu braka sa državljaninom Hrvatske propisano je Zakon o hrvatskom državljanstvu u članu 10. navodi da stranac koji je u braku s hrvatskim državljaninom može steći hrvatsko državljanstvo ako mu je odobren stalni boravak i živi na području Republike Hrvatske, te ako se iz njegovog ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, da je podmirila dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za njezin primitak u hrvatsko državljanstvo.

 

Kako dobiti hrvatsko državljanstvo na osnovu braka sa iseljenikom?
Izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, iseljenik, njegovi potomci i stranac koji je u braku sa iseljenikom mogu prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo, s obzirom da se na taj način želi privući hrvatske iseljenike na povrat u domovinu, iako ne udovoljavaju sljedećim pretpostavkama iz članka 8. Zakona:
1) da ima otpust iz stranog državljanstva ili da podnese dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo, (primjera radi državljanin BiH ne mora raditi otpust BiH državljanstva radi prijema u državljanstvo Hrvatske jer postoji Ugovor o dvojnom državljanstvu između naših država).
2) da živi u Republici Hrvatskoj s prijavljenim boravkom 8 godina neprekidno do podnošenja zahtjeva i ima odobren status stranca na stalnom boravku,
3) da poznaje hrvatski jezik i latinično pismo, hrvatsku kulturu i društveno uređenje.
Potrebno je navesti da se iseljenikom smatra osoba koja se iselila iz Republike Hrvatske prije 8. oktobra 1991. godine s namjerom da u inozemstvu stalno živi. Iznimno, iseljenik je i pripadnik hrvatskog naroda koji se iselio s prostora u sastavu bivših država u kojima se, u vrijeme iseljenja, nalazilo i područje današnje Republike Hrvatske.

 

Kako dobiti hrvatsko državljanstvo na osnovu braka sa osobom koja je stekla hrvatsko državljanstvo zbog postojanja interesa Republike Hrvatske, uz odobren boravak u Republici Hrvatskoj?
Stranac čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku, prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo iako ne ispunjava potrebne zakonske pretpostavke iz članka 8. stavka 1. točaka 1. -4. ovoga Zakona, odnosno dovoljno je da poznaje hrvatski jezik i latinično pismo, hrvatsku kulturu i društveno uređenje.
Navedeno se odnosi i na bračnog druga osobe čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku, ako godinu dana živi u Republici Hrvatskoj s odobrenim boravkom.
Važno je napomenuti da na zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova, nadležno ministarstvo odnosno središnji državni ured daje obrazloženo mišljenje iz kojeg nedvojbeno proizlazi postojanje interesa Republike Hrvatske za primitak u hrvatsko državljanstvo.

 

Koje uslove lice mora ispunjvati da stekne Hrvatsko državljanstvo prirođenjem ?
Odvjetnik za državljanstvo objasniti će najprije stranci koja mu se obratila za pravni savjet da hrvatsko državljanstvo može steći prirođenjem osoba koja nije pripadnik hrvatskog naroda, iseljenik ili potomak iseljenika.
Uvjete koje stranac mora ispuniti za stjecanje hrvatskog državljanstva propisane su Zakonom o hrvatskom državljanstvu u članku 8., a oni su sljedeći:
– da je navršio 18 godina života,
– da ima otpust iz stranog državljanstva ili da podnese dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo,
– da živi u Republici Hrvatskoj s prijavljenim boravkom 8 godina neprekidno do podnošenja zahtjeva i ima odobren status stranca na stalnom boravku,
– da poznaje hrvatski jezik i latinično pismo, hrvatsku kulturu i društveno uređenje,
– da poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, da je podmirio dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo.

 

Kojem organu u Hrvatskoj se podnosi zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva?
Ukoliko stranac smatra da udovoljava uslove koje mu je odvjetnik za državljanstvo prethodno naveo, isti će mu objasniti da mora podnijeti zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji, prema mjestu odobrenog privremenog odnosno stalnog boravka u Republici Hrvatskoj, ukoliko nema odobren boravak u Republici Hrvatskoj, podnosi zahtjev putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, odnosno inostranstvu.
Ako policijska uprava smatra da su ispunjeni uvjeti te joj podnosilac zahtjeva za sticanje hrvatskog državljanstva priloži dokaz o uplaćenoj taksi, ovlašteni organ uručit će mu rješenje o prijemu u hrvatsko državljanstvo. Dakle, danom uručenja pozitivnog rješenja o sticanju državljanstva Hrvatske stranac postaje hrvatski državljanin.

Olakšano stjecanje hrvatskog državljanstva:
Za olakšano stjecanje hrvatskog državljanstva navedene su najznačajnije izmjene koje je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu donio :


Najznačajnije izmjene koje Zakon o hrvatskom državljanstvu koje su stupile na pravnu snagu dana: 01.januara.2020g su:


- omogućavanje stjecanja hrvatskog državljanstva podrijetlom osoba rođenih u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njihovog rođenja hrvatski državljanin jer se povećava dobna granica za prijavu u evidenciju hrvatskih državljana do navršene 21. godine života kako bi im se dala mogućnost da sami podnesu prijavu za svoj upis u knjigu hrvatskih državljana, ukoliko su njihovi roditelji navedeno propustili učiniti do njihove punoljetnosti. Pod istim uvjetima omogućava se stjecanje hrvatskog državljanstva podrijetlom i osoba starijih od 21. godine života (rođenih nakon stupanja na snagu važećeg Zakona o hrvatskom državljanstvu, tj. nakon 8. oktobra.1991. g) ako u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih državljana;

- pojednostavljenje izvođenja dokaza za pripadnike hrvatskog naroda koji ne raspolažu dokazima o osobnom izjašnjavanju pripadnosti hrvatskom narodu, ako je ta činjenica nedvojbeno utvrđena za njihove roditelje;


- omogućavanje stjecanja hrvatskog državljanstva prirođenjem za maloljetnu djecu čiji je jedan od roditelja stekao hrvatsko državljanstvo temeljem iseljenja iz Republike Hrvatske ili temeljem pripadnosti hrvatskom narodu (do sada je takvo dijete trebalo živjeti u Republici Hrvatskoj da bi moglo steći hrvatsko državljanstvo prirođenjem);


- liberalizacija uvjeta za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem za iseljenike i njihove potomke jer se izostavlja generacijsko ograničenje u ravnoj liniji (do sada je bilo ograničenje do 3. stupnja srodstva), a ujedno se oslobađaju obveze poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja;

- propisuje se davanje svečane prisege osobe koja je stekla hrvatsko državljanstvo prirođenjem.

Ugovor između Hrvatske i Bosne i Hercegovine o dvojnom državljanstvu:
Državljanin Bosne i Hercegovine koji posjeduje ili je stekao državljanstvo Republike Hrvatske na način i u postupku utvrđenom propisima Republike Hrvatske, neće kao rezultat ovog posjedovanja ili stjecanja izgubiti državljanstvo Bosne i Hercegovine niti će se od njega tražiti da podnese zahtjev za prestanak državljanstva Bosne i Hercegovine.
Državljanin Republike Hrvatske koji posjeduje ili je stekao državljanstvo Bosne i Hercegovine na način i u postupku utvrđenom propisima Bosne i Hercegovine, neće kao rezultat ovog posjedovanja ili stjecanja izgubiti državljanstvo Republike Hrvatske niti će se od njega tražiti da podnese zahtjev za prestanak državljanstva Republike Hrvatske.


Česta pitanja na temu stjecanja hrvatskog državljanstva:

 

Hrvatsko državljanstvo za bosance da li je moguće imati Hrvatsko državljanstvo i BiH državljanstvo ?
Moguće je imati državljanstvo Republike Hrvatske i državljanstvo Bosne i Hercegovine istovremeno. Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina imaju ugovor o dvojnom državljanstvu.

Na koje načine se stječe Hrvatsko državljanstvo ?
Hrvatsko državljanstvo stječe se: podrijetlom, rođenjem na području Republike Hrvatske, prirođenjem, po međunarodnim ugovorima.

Kako se stiče državljanstvo Hrvatske na osnovu roditelja ?
Državljanstvo Hrvatske na osnovu roditelja stječe dijete: čija su oba roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljani ili čiji je jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta hrvatski državljanin, a dijete je rođeno u Republici Hrvatskoj ili stranog državljanstva ili bez državljanstva kojeg su prema odredbama posebnog zakona posvojili hrvatski državljani.

Koji organ u Hrvatskog je nadležan za sticanje državljanstva Hrvatske ?
Ministarstvo unutarnjih poslova obavlja poslove u svezi sa stjecanjem hrvatskog državljanstva prirođenjem i po međunarodnim ugovorima te poslove u svezi s prestankom hrvatskog državljanstva.


Koji organ u Hrvatskoj vodi evidenciju sticanja državljanstva Hrvatske ?
O hrvatskom državljanstvu vodi se evidencija. Evidenciju o državljanstvu vodi matični ured. Osobe rođene u Republici Hrvatskoj upisuju se u evidenciju o državljanstvu koju vodi matični ured prema mjestu rođenja te osobe. Osobe rođene u inozemstvu upisuju se u evidenciju o državljanstvu koju vodi matični ured prema mjestu prebivališta osobe koja podnosi zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva. U središnju evidenciju upisuju se osobe koje stječu hrvatsko državljanstvo na temelju odredaba ovoga Zakona, a nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Središnju evidenciju vodi tijelo nadležno za poslove opće uprave u Gradu Zagrebu. Ispravci podataka u evidenciji o hrvatskom državljanstvu mogu se izvršiti samo na temelju rješenja nadležnog tijela koje je odredilo upis u knjigu državljana Republike Hrvatske.

 

 

Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 959 recenzija