Procedura potraživanja stare devizne štednje građana BiH - angažman Advokatskog ureda

Advokatski ured vrši zastupanje u procedurama potraživanja stare devizne štednje za građane Bosne i Hercegovine, pred nadležnim institucijama, u domenu našeg segmenta rada u Bankarskom pravu i finansijama.

Želimo posebno istaći novosti koje se odnose na potraživanje prema Ljubljanskoj banci Republika Slovenija,, štediša sa prostora Bosne i Hercegovine, a sukladno presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu broj 60642/08, zahtjevi za verifikaciju mogu se podnositi od 1. 12. 2015 do 31. 12. 2017. Fondu R Slovenije (u daljem tekstu Fondu) Stim u vezi posebno istićemo slijedeće:

• zahtjevi za verifikaciju moraju se podnositi od 1. 12. 2015 do 31. 12. 2017
• zahtjeve za verifikaciju nije moguće poslati elektronskom poštom, nego ih treba poslati običnom poštom ili donijeti lično u Fond
• zahtjev za verifikaciju se adresira na Fond Republike Slovenije za nasljedstvo, a ne na Ljubljansku banku d.d. Ljubljana
• korisnik je dužan javiti Fondu svaku izmjenu podataka koja nastane nakon podnošenja zahtjeva za verifikaciju, naročito izmjenu adrese ili broja računa na koji će se izvršiti uplata
• ukoliko korisnik ima više starih deviznih depozita, otvorenih i u Glavnoj podružnici Sarajevo i/ili u Glavnoj podružnici Zagreb, podnosi odvojene zahtjeve za verifikaciju, za svaku Glavnu podružnicu posebno.

U skladu sa Zakonom, uživatelji su fizička lica koja imaju potraživanje vezano za neisplaćeni stari devizni depozit. Uživatelji su i civilna pravna lica koja su prema propisima o deviznom poslovanju SFRJ vlasnici neisplaćenog starog deviznog depozita. U slučaju da je fizičko lice dobilo potraživanje vezano za neisplaćeni stari devizni depozit na osnovi važećeg pravnog posla, to lice ima pravo da zahtjeva verifikaciju samo ako je dobivanje potraživanja evidentirano pri Glavnoj podružnici Sarajevo odnosno Glavnoj podružnici Zagreb do 1. 12. 2015.

ČESTO POSTAVLJANA PITANJA

Po kojem deviznom kursu će se neisplaćeni stari devizni depoziti preračunavti u EUR?

Stari neisplaćeni devizni depoziti u valutama koje nisu dio Evropodručja, preračunavatće se u EUR po deviznim kursevima koji su važili na dan 01. 01. 1999.
Stari neisplaćeni devizni depoziti u valutama država, koje nisu dio Evropodručja se preračunavaju u EUR po deviznim kursevima na dan 04. 07. 2015., na dan kada stupa na snagu Zakona o načinu izvršenja presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu broj 60642/08

Na kakav način će se računati kamate na stari devizni depozit?

Kamate starih neisplaćenih deviznih depozita su određene u 3. članu Zakona o načinu izvršenja presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu broj 60642/08 (Službeni list RS, br. 48/15). Fond RS za nasljedstvo utvrditće na temelju tog Zakona stanje neisplaćenih starih deviznih depozita na dan 31. decembra 1991. U to su uključene sve ugovorene kamate do tog dana. Uzimaju se i u obzir sve kasnije isplate štediše po navedenom datumu. Poslije se kamate obračunavaju:
-za razdoblje od 01. 01. 1992. do 31. 12. 1992. po godišnjoj kamatnoj stopi 6 %,
-za razdoblje od 01. 01. 1993. do 31. 12. 2015. po godišnjoj kamatnoj stopi 1, 79 %,
-za razdoblje od 01. 01. 2016. do isplate po kamatnoj stopi za kućanstvo na dan, objavljen podatak u mjesečnom biltenu Banke Slovenije.

Koje dokumente korisnici moraju obavezno potpisati pri verifikaciji stare devizne štednje ?

Ako lice zahtjev za verifikaciju podnosi sam (bez advokata), mora potpisati zahtjev za verifikaciju i izjavu iz šeste alineje trećeg stava člana 10 Zakona o načinu izvršavanja presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu broj 60642/08 (u nastavku: Zakon), to jeste izjavu o tome da neisplaćeni stari devizni depozit nije bio prenesen na drugu osobu po nekom pravnom poslu.
Ako lice podnosi zahtjev za verifikacijo preko advokata, mora potpisati punomoć za zastupanje i izjavu iz šeste alineje trećeg stava člana 10 Zakona. U slučaju da lice opunomoćenika odnosno advokata ovlasti i za primanje isplate, za to mora potpisati posebnu punomoć, osim ako je ona izričito uključena u opštu punomoć za zastupanje. Punomoć mora biti posebno ovjerena, što zavisi od zemlje u kojoj se vrši ovjera punomoćja.

Šta se dogodi ako štediša zaboravi predati svu potrebnu dokumentaciju ili navede pogrešne podatke?

Ako štediša zahtejevu za verifikaciju nije predao svu potrebnu dokumentaciju ili nije poslao svu papirologiju, Fond RS za nasljesdstvo pozvaće ga k dopuni. Ovdje vas moramo upozoriti da tada tromjesečni rok u kojem mora Fond RS za nasljedstvo odlučiti o zahtjevu štediše, prestane teći. Taj rok važi samo tada, kada je predana sva potrebna dokumentacija.
Štediša mora sve vrijeme Fondu za nasljedstvo slati pravilne i taćne podatke, tj. mora svaku promjenu podataka javiti do koje dođe kada je već predao svoj zahtjev za verifikaciju. Štediša mora Fond Republike Slovenije za nasljedstvo odmah obavijestiti ako otkrije da na zahtjevu nisu tačni podaci.

Da li može štediša koji nema deviznu štednu knjižicu (jer ju je izgubio, ukrali su mu je...) početi s postupkom verifikacije?

Štediša koji nema deviznu štednu knjižicu može predati druge dokumente s kojima dokazuje postojanje te iznos potraživanja. Štediša može predati svu drugu dokumentaciju iz koje možemo jasno vidjeti da je vlasnik neisplačenog deviznog depozita (npr. potvrdu Ljubljanske banke o deviznoj štednji tj. stanja na njoj, pravnomoćnu ostavinsku raspravu). Štediša mora priložiti dokaze o postojanju potraživanja do podružnice banke o starom neisplaćenom deviznom depozitu.

Kada je potrebno ovjeravanje potpisa?

U skladu sa četvrtim stavom člana 11 Zakona, potpis korisnika na zahtjevu za verifikaciju koji se podnosi poštom, mora biti ovjeren. Potpis lica isto tako mora biti ovjeren ako zahtjev umjesto njega podnosi druga osoba neposredno pri Fondu, a ta osoba nije advokat.
Ako lice podnosi zahtjev za verifikaciju lično pri Fondu R. Slovenije, nije potrebno prethodno ovjeravanje potpisa, jer u skladu sa trećim stavom člana 11 Zakona, službena osoba Fonda prilikom podnošenja provjerava identitet lica i potvrđuje njegov potpis na zahtjevu te potvrđuje autentičnost kopija priloženih dokumenata.
U skladu sa četvrtim stavom člana 10 Zakona, opunomoćenje punomoć lica opunomoćeniku koji nije advokat mora biti ovjerena. Ovjeravanje punomoći opunomoćeniku koji je advokat nije potrebno, osim ako sadrži i punomoć za primanje isplate.
U skladu sa drugom alinejom prvog stava člana 17 Zakona, punomoć za primanje isplate na transakcijski račun odnosno osobni račun (u nastavku: račun) korisnika mora biti ovjerena u skladu sa propisima. To važi i u slučaju da lice želi da se isplata izvrši na račun treće osobe (opunomoćenik za primanje isplate), koja ga inače ne zastupa u postupku. Punomoć za primanje isplate mora biti ovjerena i u slučaju da lice u postupku verifikacije zastupa opunomoćenik, odnosno advokat i lica želi da se isplata izvrši na račun opunomoćenika, odnosno advokata.

Iz punomoći advokatu mora biti jasno da je dana posebno za postupak verifikacije neisplaćenog starog deviznog depozita, u skladu sa Zakonom o načinu izvršavanja presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu broj 60642/08. Punomoć mora
biti dana nakon što navedeni zakon stupi na snagu, dakle od 4. 7. 2015 nadalje.
Javne dokumente država sa kojima Republika Slovenija nema potpisane bilateralne sporazume o izuzeću legalizacije stranih javnih dokumenata, a koje spadaju u krug država potpisnica Haaške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih dokumenata (u tu grupu država spadaju npr. Njemačka, Nizozemska, Švedska…), za upotrebu u Republici Sloveniji potrebno je dodatno ovjeriti sa pečatom „apostille“. Apostille predstavlja posebno međunarodno ovjeravanje, sa kojom se potvrđuje autentičnost potpisa i pečata službenog lica na dokumentu, koje se vrši u matičnoj državi i koja ima propisani oblik posebnog pečata, kako je određeno Haaškom konvencijom. Na primjer: punomoć koju je ovjerio notar u Njemačkoj mora sadržavati Apostille pečat nadležnog organa Njemačke (u tom slučaju nadležnog federalnog ili državnog organa Savezne Republike Njemačke), koji potvrđuje autentičnost potpisa i pečata notara na stranom javnom dokumentu, da bi se mogao neposredno upotrebljavati u javnom prometu.
Za države koje ne spadaju u nijednu od navedenih grupa država važi postupak pune legalizacije stranih javnih dokumenata, kako je regulisano u članu 15 ZOLMP.

Kako se evidentira prenos potraživanja u skladu sa trećim stavom člana 6 Zakona?

U skladu sa trećim stavom člana 6 Zakona, zahtjev za verifikaciju ima pravo podnijeti i fizičko lice koje je dobilo potraživanje vezano za neisplaćeni stari devizni depozit na osnovu važećeg pravnog posla od lica iz prvog i drugog stava člana 6 Zakona, ako je njeno dobijanje potraživanja evidentirano u Glavnoj podružnici Sarajevo odnosno Glavnoj podružnici Zagreb (u nastavku: podružnice) do 1. 12. 2015. Navedene podružnice su obavezne surađivati sa organom odlučivanja na osnovu prvog stava člana 9 u svim fazama izvršavanja zakona, dakle i u vezi sa navedenim evidentiranjem prenosa potraživanja.
Fizičko lice koje je dobilo potraživanje vezano za neisplaćeni stari devizni depozit na osnovu važećeg pravnog posla može pri podružnicama evidentirati prenos tog potraživanja na način da lično ili preko pošte (zbog moguće potrebe po kasnijem dokazivanju evidentiranja preporučujemo da korisni evidentiraju prenos sa preporučenom poštanskom pošiljkom) podružnici posreduje obavještenje o prenosu zajedno sa dokazima. Podružnice će u skladu sa zakonom evidentirati prenos (evidentiranje ne predstavlja prijepis štedne knjižice na novog vlasnika ) i o tome obavijestiti Fond.
U slučaju da jedna od podružnica ne bi htjela evidentirati prenos potraživanja, u postupku verifikacije biće moguće evidentiranje sa dokazom o poslanoj preporučenoj poštanskoj pošiljci. Dakle, ako fizičko lice koje je dobilo potraživanje zbog razloga na strani podružnica ne uspije pravovremeno evidentirati potraživanje, Fond će u verifikacijskom postupku evidentiranje uvažiti kao pravovremeno, i to na osnovu dokaza o pokušaju evidentiranja odnosno dokaza o odbijanju evidentiranja od strane podružnica.


Šta možemo napraviti ako u ostavinskoj raspravi greškom nije naveden neisplaćen devizni depozit?

Ako stari devizni depozit nije naveden u ostavinskoj raspravi, a po svim pravilima bi trebao biti, s obzirom na zakone države u kojoj je rješenje izdano. Štediša se mora sam pobrinuti da prije nego što preda zahtjev za verifikaciju, rješenje popuni te se u ostavinsku raspravu upiše stari devizni depozit.

Ako je bio stari devizni depozit nasljeđen, da li mogu nasljednici skupa poslati jedan zahtjev za verifikaciju?

Svatko tko ima pravo po zakonu mora poslati svoj zahtjev za verifikaciju. Opunomoćenik će još uvijek morati predati odvojene zahtjeve za svakog pojedinog člana porodice. Fond RS će jedino komunicirati s opunomoćenikom, zbog pitanja verifikacije i ne sa svakim članom porodice posebice. Punomoć mora biti ovjerena.


Da li postoji razlika između provedbe postupaka verifikacije za štediše Glavne podružnice Sarajevo i Glavne podružnice Zagreb ?

Postupak verifikacije će se voditi jednako za štediše Glavne podružnice Zagreb i Glavne podružnice Sarajevo. Fond će sa štedišama Glavne podružnice Sarajevo postupati sukladno sa zakonom prvim i trećim stavom 21. člana Zakona o načinu izvršenja presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu broj 60642/08, koja određujeta da se odlučivanje u postupku verifikacije neisplaćenih starih deviznih depozita kod Glavne podružnice Sarajevo odgodi do pridobivanja podataka iz četvrtok stava 9. člana toga Zakona (podaci koji se nanose na neisplaćene stare devizne depozite Glavne podružnice Sarajevo). Ove podatke Fond još nije primio.
Bez obzira na to, može Fond RS za nasljedstvo odlučivati o pravima štediša kojima je bilo potraživanje o neisplaćenim starim deviznim depozitima priznato s pravomoćnom sudskom odlukom suda s općom nadležnošču Republike Slovenije ili sličnim sudskim rješenjem međunarodnog suda, koji je također nadležan i za Republiku Sloveniju.
Datum dobivanja spomenutih podataka od Glavne podružnice Sarajevo biće objavljeno u Službenom listu Republike Slovenije.

Da li mora imati štediša otvoren tekući devizni račun u evrima na kojega će biti isplaćena sredstva?

Jer će se isplata vršiti sukladno sa zakonom stava 4. člana Zakona o načinu izvršenja presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu broj 60642/08 (Službeni list RS, br. 48/15), će za štediše isplata biti provedena u EUR. Zato savjetujemo da si štediše otvore tekući račun u EUR valuti, naravno ako ga već ne posjeduju. U tom slučaju da štediša nema otvoren tekući račun u EUR, vjerojatno će nastati dodatni troškovi kod provedbe konverzije između različitih kurseva. Postoji i rizik da banka odbije prihvatiti priljev u evrima, naravno s time su i povezani dodatni troškovi i rok isplate će se produžiti.
Dodatni troškovi koji će se pojaviti zbog konverzije ili bilo kakvi drugi troškovi, koji će biti posljedica nepotpunih ili neistinitih podataka, iće na trošak štediše.