Advokatska kancelarija

weight
"Na┼ía za┼ítita nije u na┼íem oru┼żju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein
AP

Bijeljina - Advokatska komora Republike Srpske, BiH


Grad Bijeljina nema svoju Regionalnu advokatsku komoru poput FBIH, ali je statutom Advokatske komore Republike Srpske odre─Ĺen zbor advokata za podru─Źje Bijeljine „Zbor advokata Bijeljina za podru─Źje gradova Bijeljina i Zvornik i opština Bratunac, Ugljevik, Lopare, Osmaci, Srebrenica i Br─Źko Distrikt Bosne i Hercegovine. Advokat Bijeljina


Zbor advokata je neposredni oblik odlu─Źivanja i ostvarivanja prava i du┼żnosti advokata. Zbor advokata ─Źine svi advokati ─Źije kancelarije imaju sjedište na podru─Źju Zbora. Zbor advokata Advokatske komore Republike Srpske: Advokatska kancelarija Bijeljina


Zbor advokata Advokatske komore Republike Srpske:

1) bira delegate za Skupštinu Advokatske komore Republike Srpske i ─Źlanove drugih organa Advokatske komore Republike Srpske;

2) daje mišljenje o osnovnim pravima, du┼żnostima i odgovornostima advokata i advokatskih pripravnika;

3) daje prijedloge o upisu advokata u Imenik advokata Advokatske komore Republike Srpske;

4) raspravlja o svim pitanjima rada advokata i advokatskih pripravnika na svom podru─Źju, u skladu sa odredbama ovog Statuta i predla┼że njihovo rješavanje nadle┼żnim organima Advokatske komore Republike Srpske;

5) raspravlja o ─Źuvanju ugleda i profesionalne etike advokata;

6) stara se o uslovima rada advokata i advokatskih pripravnika na svom podru─Źju;

7) provodi stru─Źno usavršavanje advokata i advokatskih pripravnika;

8) izvršava odluke organa Advokatske komore Republike Srpske;

9) u slu─Źaju pretresa advokatske kancelarije na osnovu naredbe nadle┼żnog suda, obezbje─Ĺuje prisustvo predstavnika Advokatske komore Republike Srpske;

10) podnosi izvještaj o radu Izvršnom odboru Advokatske komore Republike Srpske;

11) izvršava i druge obaveze u skladu sa zakonom i opštim aktima Advokatske komore Republike Srpske. Bijeljina advokat

 

Advokatska tajna u advokaturi prema Kodeksu advokatske etike RS

1. Advokatsku tajnu predstavlja sve ono što je stranka povjerila advokatu ili što je advokat, u slu─Źaju u kome zastupa, na drugi na─Źin saznao ili pribavio, u pripremi, tokom i po prestanku zastupanja. Advokatsku tajnu, pored saznanja advokata, predstavljaju i svi spisi, predmeti, zapisi i depoziti koji se nalaze u advokatskoj kancelariji.

2. Advokat mora voditi ra─Źuna i o tome da advokatsku tajnu ─Źuvaju, na sveobuhvatan i odgovoran na─Źin, advokatski pripravnici, stru─Źni saradnici za pravne poslove i druga lica koja rade u njegovoj advokatskoj kancelariji.

3. Povjerljive informacije date advokatu u zastupanju pravnog lica ne smiju se upotrijebiti na štetu samog pravnog lica ili zainteresovanog ─Źlana iz sastava pravnog lica.

4. Obaveza ─Źuvanja advokatske tajne prote┼że se na sve advokate u zajedni─Źkoj advokatskoj kancelariji, advokatskom društvu i advokatskom orta─Źkom društvu i na sva lica zaposlena u tim oblicima organizovanja advokata.

5. Obaveza ─Źuvanja advokatske tajne nije vremenski ograni─Źena.

6. U cilju ─Źuvanja advokatske tajne, advokat je du┼żan:

a) upozoriti i li─Źno obavezati svoje advokatske pripravnike, stru─Źne saradnike za pravne poslove i sva druga lica koja anga┼żuje u toku zastupanja, na ─Źuvanje advokatske tajne, kao i na posljedice kršenja ove obaveze;

b) u prenošenju povjerljivih sadr┼żaja poštom, telefonom, telefaksom, elektronskim putem ili na drugi posredan na─Źin, postupati sa razumnim oprezom i na najmanju mjeru svesti mogu─çnost da tajna bude otkrivena, bilo slu─Źajno, bilo zloupotrebom sredstava komunikacije;

v) u okolnostima kada zna ili ima opravdan razlog da posumnja da se njegovi razgovori sa strankom slušaju ili prisluškuju, a naro─Źito u policiji, zatvoru ili pritvoru, upozoriti stranku na ovu opasnost i na rizik da mu pod tim uslovima saopšti povjerljive podatke;

g) nadzirati li─Źno ili posredstvom pouzdanog lica izradu prepisa, kopija ili snimaka povjerljivih isprava;

d) isprave na odgovaraju─çi na─Źin zbrinuti i ─Źuvati;

─Ĺ) upozoriti na povjerljivost sadr┼żaja lice koje je ovlašteno da takav sadr┼żaj prenese.

7. Otkrivanje advokatske tajne dopušteno je samo u slu─Źaju da to stranka advokatu na nesumnjiv na─Źin dozvoli, ako je nu┼żno radi odbrane stranke ili ako je to potrebno radi opravdanja odluke advokata o uskra─çivanju odbrane.

 

Na─Źelo nezavisnosti i samostalnosti advokata po kodeksu advokatska etike RS

1. Advokat zastupa nezavisno, a u skladu sa svojim uvjerenjima zasnovanim na pozitivnom pravu, pravnoj nauci i praksi, me─Ĺunarodnim pravnim standardima, Statutu i Kodeksu.

2. Pri zastupanju stranaka advokat je du┼żan sa─Źuvati svoju nezavisnost, a interes stranke smije štititi samo sredstvima koja su u skladu sa zakonom, dostojanstvom advokatskog poziva i dobrim obi─Źajima koji nisu u suprotnosti sa njegovom savješ─çu.

3. Odluke o prihvatanju, na─Źinu i prestanku zastupanja, advokat donosi samostalno.

4. Advokat je du┼żan odbaciti sve pokušaje uticaja na njegovu nezavisnost i samostalnost u obavljanju slu┼żbe, a o takvim pokušajima potrebno je izvijestiti organe Komore. Advokatska kancelarija Bijeljina

5. Odstupanje od na─Źela nezavisnosti i samostalnosti dopušteno je u mjeri koja je nu┼żna za rad zajedni─Źke advokatske kancelarije, advokatskog orta─Źkog društva i advokatskog društva.

 

Na─Źelo stru─Źnosti advokata

1. Advokat je du┼żan u svom radu postupati stru─Źno, sa znanjem za koje je stekao kvalifikacije. Advokat treba stalno da se stru─Źno usavršava, prati propise, pravnu praksu i stru─Źnu literaturu i da obnavlja, usavršava i proširuje svoje pravno i opšte obrazovanje.

2. Advokat treba svojim stru─Źnim znanjem pomagati drugim advokatima, a posebna je obaveza svih advokata da se zala┼żu u stru─Źnom usavršavanju advokatskih pripravnika.

3. Nedopušteno je i u suprotnosti je sa dostojanstvom advokata da na bilo koji na─Źin sara─Ĺuje sa nadripisarima. Svaki slu─Źaj nadripisarstva, u koji se li─Źno uvjerio ili za koji raspola┼że vjerodostojnim dokazima, advokat je obavezan prijaviti Advokatskoj komori.

 

Na─Źelo savjesnosti advokata

1. Advokat je du┼żan svoju profesiju obavljati savjesno, odlu─Źno, blagovremeno, uz punu posve─çenost slu─Źaju koji mu je povjeren i uz upotrebu svih svojih znanja i sposobnosti i svih pravno dopuštenih i opravdanih sredstava.

2. Obavljanje poslova koje prema propisima i odobrenju za rad mogu obavljati samo advokati, advokat ne smije prenijeti na lica koja za to nisu ovlaštena i osposobljena.

3. Na zastupanje ne smiju uticati politi─Źka i vjerska uvjerenja, niti nacionalna, rasna ili strana─Źka pripadnost.

Odnos advokata prema stranci:
1. Sloboda me─Ĺusobnog izbora i me─Ĺusobno povjerenje izme─Ĺu advokata i stranke osnovne su pretpostavke za prihvatanje i trajanje, uspješnu pripremu i organizaciju zastupanja.

2. Advokat ─çe u obavljanju svoje profesionalne djelatnosti postupati samo onda kada za to ima ovlaštenje stranke.

3. Advokat je du┼żan pru┼żiti pravnu pomo─ç stranci koja mu se obrati, a smije uskratiti pru┼żanje zatra┼żene pravne pomo─çi samo iz razloga propisanih Zakonom o advokaturi, Statutom i ovim Kodeksom.

4. Na donošenje odluke o zastupanju ne smiju uticati razlike u polu, rasi, vjeri, nacionalnosti, jeziku, politi─Źkom i drugom ubje─Ĺenju, porijeklu, društvenom polo┼żaju, ekonomskoj mo─çi, imovnom stanju i strana─Źkoj pripadnosti.

5. Kada prihvati pru┼żanje pravne pomo─çi, advokat je du┼żan savjesnim i stru─Źnim radom opravdati povjerenje koje mu je ukazalo lice koje ga je izabralo za svog pravnog zastupnika. Advokat mora uvijek postupati u najboljem interesu stranke i mora interes stranke staviti ─Źak i ispred svog li─Źnog interesa i interesa svojih kolega advokata.

6. Advokat mo┼że odbiti zastupanje stranke samo zbog opravdanih razloga i to:

a) ako je optere─çen ranije preuzetim obavezama u vezi sa zastupanjem;

b) ako smatra da takvu pravnu pomo─ç ne mo┼że sa uspjehom pru┼żiti stranci;

v) ako su izgledi za uspjeh minimalni ili nikakvi;

g) ako su zahtjevi stranke nerealni ili o─Źigledno suprotni njenim vlastitim interesima;

d) ako stranka nije sposobna ili ne ┼żeli da plati nagradu za njegov rad ili pla─çanje nagrade uslovljava uspjehom u sporu ili iz drugih opravdanih razloga.

7. U krivi─Źnim predmetima ne smatraju se opravdanim razlozima za odbijanje odbrane: li─Źne osobine okrivljenog, vrsta krivi─Źnog djela i visina zaprije─çene kazne, na─Źin odbrane okrivljenog i revolt koje je krivi─Źno djelo izazvalo u javnosti.

8. Ukoliko utvrdi da stranka koju brani ili zastupa daje neistinite podatke ili navode, neistinite ─Źinjenice u predmetu, advokat mo┼że otkazati pru┼żanje pravne pomo─çi. U tom slu─Źaju, otkaz punomo─çi advokat mo┼że dati iz svih onih razloga zbog kojih mo┼że odbiti pru┼żanje pravne pomo─çi pri ─Źemu je obavezan najmanje 30 dana nakon otkaza punomo─çi preduzimati sve radnje u cilju spre─Źavanja nastupanja štetnih posljedica za lice kojem je punomo─ç otkazao.

9. Advokat ne─çe zastupati lice sa protivrje─Źnim interesima, a ukoliko se ta protivrje─Źnost pojavi u toku postupka, du┼żan je otkazati punomo─ç. Pri tome advokat ne mo┼że savjetovati, zastupati ili djelovati u interesu dvije ili više stranaka u istom predmetu ako u njemu postoji sukob interesa.

10. advokat treba odbiti zastupanje:

a) ako ga je preporu─Źila suprotna stranka ili njen punomo─çnik;

b) ako je sa suprotnom strankom ili njenim punomo─çnikom u takvim porodi─Źnim, li─Źnim ili poslovnim odnosima koji objektivno mogu dovesti u sumnju njegovu nepristrasnost i savjesnost, osim kada stranka, iako upoznata sa ovim ─Źinjenicama, izri─Źito zahtijeva zastupanje i advokat je sam uvjeren da to ne─çe nepovoljno uticati na njegov rad;

v) ako je kao sudija, tu┼żilac ili drugo slu┼żbeno lice u organima vlasti postupao u predmetu u kome je rješavano o prethodnom pitanju u odnosu na predmet zastupanja.

11. advokat je du┼żan odbiti zastupanje:

a) ako je zahtjev stranke o─Źigledno suprotan pozitivnim propisima;

b) ako je on ili koji drugi advokat koji je radio ili radi u istoj advokatskoj kancelariji, zajedni─Źkoj advokatskoj kancelariji, advokatskom orta─Źkom društvu ili advokatskom društvu, u istom predmetu ili predmetu koji je s njim pravno povezan zastupao protivnu stranku ili obje stranke;

v) ako istovremeno u drugom predmetu zastupa suprotnu stranku;

g) ako je zahtjev ili interes stranke u suprotnosti sa interesima pravnog lica u kojem advokat ima kakav polo┼żaj ili ga zastupa;

d) ako mu se za zastupanje obrati stranka koja u istom predmetu ve─ç ima advokata s kojim nije postigla saglasnost o pravnom osnovu i organizaciji zastupanja.

12. prilikom preuzimanja zastupanja advokat ─çe stranci ukazati:

a) na interes da otkrije pobude i ciljeve, i da istinito i u potpunosti iznese ─Źinjenice i dokaze;

b) na pravilo da je povjerljivost iznesenih podataka zašti─çena obavezom ─Źuvanja advokatske tajne;

v) na svoju ocjenu ─Źinjeni─Źne i pravne sadr┼żine predmeta;

g) na vrstu i osnovne osobine postupka koji ─çe biti primijenjen;

d) na na─Źin obra─Źuna i naplate, i na ta─Źan ili pribli┼żan iznos nagrade i troškova.

13. Advokat je du┼żan:

a) da se prema svim strankama i predmetima odnosi jednako savjesno i stru─Źno;

b) da u zastupanju postupa bez nepotrebnog odugovla─Źenja;

v) da stranku blagovremeno obavještava o svim bitnim promjenama u predmetu, a na tra┼żenje stranke, i o svim pojedinostima;

g) da stranku upozna s promjenama svojih pravnih i ─Źinjeni─Źnih ocjena;

d) da stranci, na njen zahtjev, osim li─Źnih bilješki i primjeraka podnesaka koje je sam sa─Źinio, preda sve isprave, zapisnike, kopije ili prepise vlastitih podnesaka, druge podneske i odluke, bez obzira na to da li zastupanje traje ili je otkazano i da li nagrada i troškovi jesu ili nisu pla─çeni.

14. Kao zastupnik, a naro─Źito kao branilac okrivljenog u pritvoru, advokat je du┼żan ukazati na povrede prava odbrane i druga kršenja zakona na štetu svoje stranke, ne pretpostavljaju─çi njenim interesima svoje odnose sa drugim advokatima, sudijama, tu┼żiocima i drugim u─Źesnicima u postupku.

15. Suprotno je odredbama Kodeksa kada advokat:

a) prima nove stranke ili predmete u mjeri koja ugro┼żava ispunjenje njegovih obaveza prema postoje─çim strankama i prema predmetima koji su u toku,

b) izla┼że stranku nepotrebnim izdacima, naro─Źito predlaganjem suvišnih dokaza i bezrazlo┼żnim uzrokovanjem odlaganja ili pove─çavanja broja rasprava;

v) sa strankom zaklju─Źuje ugovor o do┼żivotnom izdr┼żavanju ili ugovor kojim od stranke besteretno sti─Źe imovinu i imovinska prava;

g) iz svojih sredstava za stranku pola┼że jemstvo ili pla─ça obezbje─Ĺenje, nov─Źanu kaznu, obešte─çenje i troškove u postupku, osim ako to opravdavaju izuzetne i trenutne okolnosti ili se radi o malim iznosima, a ugled i plate┼żna sposobnost stranke daju osnova za uvjerenje da se radi o kratkoro─Źnoj pozajmici;

d) poistovje─çuje se sa svojom strankom i njenim interesom.

16. Advokat mo┼że otkazati zastupanje ako za to postoje ili on smatra da postoje opravdani razlozi. Opravdani razlozi u ovom slu─Źaju jesu svi razlozi zbog kojih je advokat mogao da odbije prihvatanje zastupanja, izuzev preoptere─çenosti obavezama koju je sam prouzrokovao naknadnim primanjem novih predmeta.

17. Advokat je du┼żan otkazati zastupanje iz istih razloga zbog kojih je imao obavezu da se zastupanja ne prihvati, a ukoliko su mu ovi razlozi bili ili morali biti poznati i u vrijeme kada se zastupanja prihvatio, odgovoran je za štetne posljedice koje su, zbog njegovog zastupanja ili u periodu tog zastupanja, nanesene stranci, drugom licu ili interesima pravde.

18. Advokat treba voditi ra─Źuna i tome da zastupanje ne otka┼że na na─Źin i u trenutku koji bi stranci prouzrokovao štetu.

19. Kad otka┼że zastupanje advokat je u obavezi da preduzima u korist stranke mjere neophodne za spre─Źavanje ili otklanjanje štetnih posljedica za stranku u predmetu, osim ako stranka ve─ç ima i drugog punomo─çnika, sve dok ga stranka takve obaveze na nesumnjiv na─Źin ne oslobodi, dok ne anga┼żuje drugog zastupnika ili dok ne istekne zakonom propisan rok obaveze preduzimanja procesnih radnji nakon otkazivanja zastupanja.

20. akon otkazivanja zastupanja advokat treba da se suzdr┼żi od davanja izjava koje bi stranci pogoršale polo┼żaj u postupku ili joj donijele neprijatnosti u javnosti ili u privatnom ┼żivotu.

Me─Ĺusobni odnosi advokata:
1. Izme─Ĺu advokata, advokatskih pripravnika i stru─Źnih saradnika za pravne poslove potrebno je da postoji profesionalna saradnja i odnos povjerenja.

2. Poštovanje koje advokat duguje svome pozivu obavezuje ga na kolegijalan i lojalan odnos prema drugim advokatima i na profesionalnu solidarnost. Takvi me─Ĺusobni odnosi ne smiju štetno uticati na savjesnost i odlu─Źnost advokata prilikom zastupanja ili odbrane svoje stranke.

3. Neprihvatljivo je nelojalno pribavljanje klijenata, reklamiranje protivno uslovima odre─Ĺenim u Statutu i ovom Kodeksu, davanje negativnih izjava o drugim advokatima, advokatskim pripravnicima i stru─Źnim saradnicima za pravne poslove, kao i odr┼żavanje bilo kakvog kontakta sa nadripisarima.

4. U cilju uspostavljanja i odr┼żavanja dobre profesionalne saradnje advokat treba:

a) s drugim advokatima razmjenjivati stru─Źna znanja i mišljenja;

b) prihvatiti zamjenu advokata koji to od njega tra┼żi, osim ako je sprije─Źen zbog ranije preuzetih obaveza u svojoj advokatskoj kancelariji, i o rezultatima zamjene bez odlaganja obavijestiti advokata koji je zamjenu tra┼żio.

5. U pru┼żanju pravne pomo─çi stranom advokatu zamoljeni advokat mora biti svjestan ─Źinjenice pove─çane odgovornosti prilikom zastupanja ili davanja pravnog savjeta. Ovi razlozi nala┼żu da advokat takve slu─Źajeve preuzme samo ukoliko ih mo┼że obraditi stru─Źno i bez odugovla─Źenja.

6. Advokat ne smije kontaktirati sa licem za koje zna da ga zastupa drugi advokat bez pristanka drugog advokata.
7. Advokat mo┼że preuzeti stranku od drugog advokata kada se uvjeri da je ta stranka prethodno otkazala punomo─ç tom advokatu i da je u cjelosti izmirila obaveze prema njemu.

8. Interesi kolegijalne solidarnosti, profesionalne saradnje i ugleda advokature nala┼żu advokatu:

a) da nastoji popraviti poreme─çene odnose sa drugim advokatom;

b) da ne dozvoli da narušeni odnosi s drugim advokatom do─Ĺu do izra┼żaja u zastupanju pred sudom ili drugim organom;

v) da nesporazume s drugim advokatom rješava mirnim putem, izme─Ĺu sebe ili pred organima Komore, prije obra─çanja sudu ili drugom nadle┼żnom organu, što je u skladu sa moralnim principima ovog Kodeksa.

 

Advokatska nagrada i troškovi zastupanja

1. Advokat ima pravo na nagradu za pru┼żenu pravnu pomo─ç i pravo na naknadu troškova koji su nastali u i radi izvršavanja pru┼żanja pravne pomo─çi prema Tarifi o nagradama i naknadama troškova za rad advokata.
2. Nagradu i troškove zastupanja advokat ─çe naplatiti prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad advokata ili po ugovoru, a na tra┼żenje stranke omogu─çi─çe joj uvid u Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad advokata va┼że─çu na dan izvršene radnje zastupanja i na dan pla─çanja nagrade i naknade i dati joj specifikaciju obra─Źuna nagrade i naknade u pismenoj formi.

3. Advokat je du┼żan informisati stranku o procjeni troškova zastupanja i upozoriti je na mogu─çnost da troškovi odmjereni od suda na teret protivne stranke mogu biti manji od njegove procjene.

4. Advokat mo┼że unaprijed naplatiti predvi─Ĺene troškove, kao i one koji ─çe nu┼żno nastati radi pru┼żanja pravne pomo─çi. Ukoliko ove troškove stranka ne plati unaprijed, advokat ne─çe povrijediti pravila profesije ako odbije pru┼żanje pravne pomo─çi ili u toku postupka na odgovaraju─çi na─Źin uskrati zastupanje.

5. Ukoliko stranka ne plati nagradu ili naknadu, advokat ─çe je pismeno opomenuti na tu obavezu i upozoriti da ─çe u protivnom naplatu zatra┼żiti sudskim putem.

6. Advokatu nije dopušteno:

a) da zaklju─Źuje ugovor o nagradi iskorištavaju─çi te┼żak polo┼żaj stranke u postupku, zloupotrebljavaju─çi na─Źelo poštenja tako što stranci neistinito prikazuje njen polo┼żaj teškim ili te┼żim nego što to objektivno jeste;

b) da ugovara, tra┼żi ili prima nagradu od stranke za odbranu po slu┼żbenoj du┼żnosti, osim ako sudu dostavi punomo─ç i zatra┼żi da ga sud razriješi svojstva branioca po slu┼żbenoj du┼żnosti.

 

Bijeljina je grđ░d i Opštinđ░ u sjeveroisto─Źnoj Bosni i Hercegovini. To je drugi grđ░d po veli─Źini u Republici Srpskoj, nđ░kon Bđ░njđ░luke i peti grđ░d po veli─Źini u Bosni i Hercegovini, i smještena je nđ░ ravnici bogđ░te Semberije.


Bijeljina ima 107.715 stanovnika prema popisu iz 2013. godine.


Grad Bijeljina se nalazi na uš─çu Drine u Savu i ove dvije rijeke predstavljaju sjevernu i isto─Źnu granicu Grada prema Ma─Źvi i Sremu. Drina i Sava predstavljaju i dr┼żavne granice sa Srbijom i Hrvatskom, a središte Grada je udaljeno oko šest kilometara od granice sa Srbijom i oko 40 kilometara od granice sa Hrvatskom.


Bogati fond Narodne biblioteke u Bijeljini, osnovane 1932. godine, ─Źini oko 100.000 naslova. Muzej Semberije osnovan je 1970. godine sa posebnim osvrtom na bogata arheološka nalazišta na tlu Semberije.


Zahvaljuju─çi plodnom semberskom tlu, Bijeljina je jedan od centara za proizvodnju, preradu i trgovinu hranom, a najzastupljenije su ┼żitarice i povrtarske kulture. Pored ovih, najva┼żniji nosioci razvoja Grada su preduze─ça iz oblasti drvoprerade i metalskog sektora, a privredne grane u usponu su turizam, usluge, gra─Ĺevinarstvo, transport, telekomunikacije, trgovina, obrazovanje. Advokat Bijeljina

Semberija le┼żi na ogromnom podzemnom jezeru termalne vode koja se koristi za banjsko lije─Źenje u poznatoj Banji Dvorovi, na šest kilometara od centra Bijeljine.

 

Vlada Republike Srpske je u maju 2012. godine donijela odluku o promjeni statusa opštine Bijeljina kojom je Bijeljina dobila status grada.

 

 
*Disclaimer: Attorney-at-law Alma Prnjavorac & Attorney at law Azur Prnjavorac, provides the information in this web site for informational purposes only. The information does not constitute legal advice.

 

Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 856 recenzija