Advokat

Kako dobiti državljanstvo Bosne i Hercegovine

Državljanstvo predstavlja trajni pravni odnos između pojedinca i države, iz kojeg proizlaze određena prava i obaveze za državljanina. Svaka država svojim zakonima određuje uslove pod kojima će određene osobe smatrati svojim državljanima. Bosna i Hercegovina (BiH) ima kompleksan sistem državljanstva: postoji državljanstvo BiH na nivou države, te entitetska državljanstva (Federacije BiH i Republike Srpske), pri čemu su svi entitetski državljani automatski i državljani BiH. Ustav BiH propisuje da se nikome državljanstvo ne može samovoljno oduzeti niti ga ostaviti bez državljanstva. U nastavku slijedi pregled načina sticanja državljanstva BiH prema važećim propisima, s posebnim naglaskom na sticanje državljanstva porijeklom (po osnovu roditelja), što je značajno za osobe rođene u inostranstvu koje potiču iz Bosne i Hercegovine.

Načini sticanja državljanstva BiH

Prema Zakonu o državljanstvu BiH, državljanstvo se može steći na pet osnovnih načina:

• Porijeklom – po osnovu državljanstva roditelja (ius sanguinis).
• Rođenjem na teritoriji BiH – u posebnim slučajevima (ius soli, sprječavanje apatridije).
• Usvajanjem – ako dijete usvoji državljanin BiH.
• Naturalizacijom – prijemom u državljanstvo na zahtjev, uz ispunjavanje propisanih uslova.
• Međunarodnim sporazumom – prema bilateralnim ugovorima o dvojnom državljanstvu.

U nastavku su detaljno objašnjeni ovi načini sticanja državljanstva Bosne i Hercegovine.

Sticanje državljanstva BiH porijeklom (preko roditelja)

Najčešći osnov sticanja državljanstva BiH je porijeklo, odnosno državljanstvo roditelja djeteta. BiH primjenjuje princip ius sanguinis, što znači da državljanstvo djeteta prvenstveno zavisi od državljanstva roditelja. Dijete rođeno nakon stupanja na snagu Ustava BiH (1994. godine) stiče državljanstvo BiH porijeklom u sljedećim situacijama:

• Oba roditelja državljani BiH: Ako su oba roditelja bili državljani BiH u vrijeme djetetovog rođenja, dijete automatski stiče državljanstvo BiH bez obzira na mjesto rođenja. Nije bitno da li je dijete rođeno u BiH ili u inostranstvu – u oba slučaja, sa dva roditelja državljana, dijete je državljanin BiH od rođenja.
• Jedan roditelj državljanin BiH, dijete rođeno u BiH: Ako je jedan roditelj bio državljanin BiH u vrijeme rođenja, a dijete je rođeno na teritoriji BiH, dijete stiče bh. državljanstvo također po porijeklu.
• Jedan roditelj državljanin BiH, dijete rođeno u inostranstvu: U ovom slučaju postoje dodatni uslovi. Ako je samo jedan roditelj državljanin BiH, a dijete je rođeno van BiH, dijete ima pravo na državljanstvo Bosne i Hercegovine, ali da bi ga zadržalo mora biti prijavljeno kao državljanin BiH do navršene 23. godine života kod nadležnog organa (diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH u inostranstvu ili općine u BiH). Dakle, osobe rođene u dijaspori od jednog roditelja koji je bh. državljanin treba da do 23. rođendana registruju svoje državljanstvo BiH. U suprotnom, nakon 23. godine gube automatsko pravo na državljanstvo BiH po porijeklu. Iznimka je slučaj kada bi dijete inače ostalo bez državljanstva – tada stiče državljanstvo BiH i bez ispunjavanja ovog roka. Jako bitna napomena za ona lica starija od 23 godine, a koja nisu ostvarila to pravo: Ako postoje dokazi da je osoba prije navršene 23. godine bila tretirana ili prijavljena kao državljanin BiH — npr. upisana u pasoš roditelja kao državljanin BiH (primjer: upis u pasoš majke), podnesen zahtjev ili izvršen upis u DKP-u, potvrda o prijavi/odjavi prebivališta u BiH, izvod iz matičnih evidencija s upisanim državljanstvom BiH i sl. — tada se granična dob od 23 godine ne smatra preprekom za sticanje/utvrđivanje državljanstva. U tim slučajevima podnosi se zahtjev za naknadni upis ili rekonstrukciju upisa u evidencijama.
• Posebne situacije: Ako je jedan roditelj BiH državljanin, a drugi je lica bez državljanstva ili je bio državljanin bivše SFRJ u vrijeme rođenja djeteta, dijete rođeno u inostranstvu također stiče državljanstvo BiH porijeklom po ranijim propisima. Takođe, usvojenje od strane državljana BiH ima efekat sticanja državljanstva porijeklom – dijete stranog državljanstva ili bez državljanstva koje su u potpunosti usvojili državljani BiH (potpuno usvojenje) stiče državljanstvo BiH porijeklom.

Bitno je naglasiti da se lica koja stiču državljanstvo BiH po osnovu porijekla smatraju državljanima od časa rođenja. U praksi, to znači da mnogi potomci iseljenika iz BiH koji su rođeni u inostranstvu već jesu državljani BiH po porijeklu, iako možda nemaju dokumente BiH – potrebno je izvršiti naknadni upis u matične knjige (putem diplomatsko-konzularne mreže BiH ili u općini) kako bi im se izdalo uvjerenje o državljanstvu i drugi dokumenti. Mnogi građani BiH u dijaspori imaju strano državljanstvo stečeno rođenjem ili naturalizacijom u drugim državama, ali istovremeno imaju pravo i na državljanstvo Bosne i Hercegovine po porijeklu svojih roditelja. Starosna dob ovdje nije prepreka – čak i ako je osoba starija od 23 godine, ukoliko su oba roditelja bili državljani BiH u trenutku njenog rođenja, ona i dalje može biti upisana kao državljanin BiH (jer je u tom slučaju državljanstvo stečeno automatski). U slučaju kada je samo jedan roditelj BiH državljanin, a propustio se rok za prijavu do 23. godine, postoje mogućnosti naknadnog sticanja državljanstva kroz olakšanu naturalizaciju ili posebne postupke – preporučuje se pravni savjet u takvim situacijama.

Sticanje državljanstva BiH rođenjem na teritoriji (ius soli)

BiH primarno ne dodjeljuje državljanstvo po mjestu rođenja, osim u svrhu sprječavanja apatridije (bezdržavljanstva). Dijete rođeno ili pronađeno na teritoriji BiH nakon stupanja na snagu Ustava stiče državljanstvo BiH po osnovu rođenja na teritoriji (ius soli) ako bi inače ostalo bez državljanstva – tj. ako su oba roditelja nepoznata, nepoznatog državljanstva ili bez državljanstva. Ova odredba osigurava da nijedno dijete rođeno u BiH ne bude apatrid. U svim drugim slučajevima, državljanstvo djeteta rođenog u BiH određuje se po državljanstvu roditelja (porijeklom), a samo ako dijete ne može steći državljanstvo roditelja, BiH daje državljanstvo temeljem rođenja na svom tlu.

Sticanje državljanstva BiH usvajanjem

Kada državljanin BiH potpuno usvoji dijete mlađe od 18 godina, to dijete stiče državljanstvo Bosne i Hercegovine po osnovu usvojenja. Uslov je da je usvojenje puno i pravosnažno. Na taj način izjednačava se status usvojene djece sa biološkom djecom u pogledu državljanstva.

Sticanje državljanstva BiH naturalizacijom (prijemom)

Naturalizacija je način sticanja državljanstva BiH na osnovu dobrovoljnog zahtjeva stranca koji ispunjava zakonom propisane uslove. Za strance koji žele postati državljani BiH, zakon predviđa prilično detaljne kriterije koji su navedeni u Zakonu o državljanstvu BiH.

Pored navedenog, važan uslov za naturalizaciju jest spremnost podnosioca da se odrekne svog pređašnjeg državljanstva prije sticanja državljanstva BiH. Zakon zahtijeva od lica da se odrekne ili na drugi način izgubi ranije državljanstvo, osim ako postoji bilateralni sporazum BiH sa tom državom koji drugačije reguliše pitanje dvojnog državljanstva. Odricanje od dosadašnjeg državljanstva neće se tražiti ako ono nije dozvoljeno ili se ne može razumno zahtijevati (npr. ako druga država ne dopušta otpust iz državljanstva ili postavlja neizvodljive uslove). U praksi, ovo znači da kandidati za naturalizaciju u BiH moraju dostaviti dokaz o otpustu ili odricanju od prethodnog državljanstva, osim ako su državljani zemalja s kojima BiH ima posebne sporazume o dvojnom državljanstvu (o tome više u nastavku).

Napomena: Bosna i Hercegovina trenutno ima potpisane bilateralne sporazume o dvojnom državljanstvu sa Republikom Srbijom, Republikom Hrvatskom i Kraljevinom Švedskom. Državljani tih zemalja mogu steći državljanstvo Bosne i Hercegovine bez odricanja od svog izvornog državljanstva, i također državljani BiH mogu zadržati bh. državljanstvo pri sticanju državljanstva tih država. Za državljane drugih zemalja, uobičajeno je da moraju renuncirati svoje prethodno državljanstvo prilikom naturalizacije u BiH. Ipak, činjenica je da BiH nema efektivan mehanizam praćenja dvojnog državljanstva, što znači da pojedinci iz zemalja bez sporazuma ponekad uspiju zadržati i strano državljanstvo, ukoliko strana država ne traži otpust pri naturalizaciji. U planu je i proširenje broja sporazuma o dvojnom državljanstvu (npr. inicijativa za sporazum sa Njemačkom) kako bi se olakšalo bivšim državljanima BiH da povrate bh. državljanstvo bez gubitka novostečenog stranoga.

Olakšana (facilitirana) naturalizacija: Zakon predviđa posebne, povoljnije uslove za određene kategorije stranaca koji apliciraju za državljanstvo BiH. Najznačajniji primjer je sticanje državljanstva na osnovu braka sa bh. državljaninom. Bračni drug državljanina BiH može steći državljanstvo olakšanom naturalizacijom ako ispunjava sljedeće uslove:

• da je brak sa državljaninom BiH trajao najmanje 5 godina prije podnošenja zahtjeva i da i dalje traje u momentu podnošenja;
• da ima odobren stalni boravak u BiH;
• da se odrekne svog ranijeg državljanstva prije sticanja bh. državljanstva (osim ako je stranac državljanin Srbije, Hrvatske ili Švedske, gdje važi sporazum o dvojnom državljanstvu).
• da ne predstavlja prijetnju po sigurnost BiH.

Ostali uslovi (poput poznavanja jezika, finansija, kaznene evidencije) prema Zakonu se u ovim slučajevima ne traže izričito, ili su već ispunjeni kroz uslov stalnog boravka. Olakšana naturalizacija ubrzava i pojednostavljuje sticanje državljanstva za supružnike bh. građana.

Posebni slučajevi: Zakon također omogućava lakše sticanje državljanstva za još neke kategorije:

• Bivši državljani BiH koji su se odrekli bh. državljanstva radi sticanja ili zadržavanja državljanstva druge države imaju pravo ponovno steći državljanstvo BiH po pojednostavljenoj proceduri, pod određenim uslovima.
• Iseljenici (emigranti) koji se vraćaju u BiH, kao i prva i druga generacija njihovih potomaka koji se nasele u BiH, mogu podnijeti zahtjev za prijem u državljanstvo BiH uz olakšanje od ispunjavanja pojedinih uslova (dvije od opštih uslova se mogu izuzeti). To u praksi znači da, recimo, povratnici iz dijaspore i njihova djeca/unuci mogu dobiti državljanstvo bez ispunjavanja punog uslovnog roka boravka ili sličnih zahtjeva.
• Maloljetno dijete čiji je jedan roditelj stekao državljanstvo BiH može takođe dobiti državljanstvo BiH naturalizacijom (naknadnim upisom), pod uslovom da dijete ima privremeni ili stalni boravak u BiH i da roditelj podnese zahtjev u njegovo ime (uz pristanak djeteta ako je starije od 14 godina).
• Lica bez državljanstva (apatridi) i izbjeglice mogu steći državljanstvo BiH uz ublažene uslove – od njih se zahtijeva samo neprekidan boravak u BiH od 5 godina u tom statusu prije podnošenja zahtjeva (ostali uslovi se djelimično ne primjenjuju).
• Naturalizacija u interesu BiH: Izuzetno, Vijeće ministara BiH može odobriti državljanstvo strancu i ako ne ispunjava sve zakonske uslove, ako ocijeni da bi prijem tog lica u državljanstvo BiH predstavljao poseban interes za državu (npr. priznati stručnjaci, sportisti, investitori i sl.).

Sticanje državljanstva BiH na osnovu međunarodnog sporazuma

Bosna i Hercegovina može zaključivati međunarodne sporazume o dvojnom državljanstvu sa drugim državama, na osnovu kojih se olakšava sticanje državljanstva za državljane tih država uz zadržavanje prethodnog državljanstva. Primjer takvog sporazuma je Ugovor o dvojnom državljanstvu između BiH i Savezne Republike Jugoslavije (danas Republike Srbije), sklopljen 2002. godine. Na osnovu tog ugovora, državljani Srbije mogu steći državljanstvo BiH pod pojednostavljenim uslovima, a da ne izgube srbijansko državljanstvo, i obrnuto. Ugovor propisuje, recimo, da državljanin Srbije koji želi bh. državljanstvo treba imati 18 godina, prijavljen boravak u BiH od najmanje 3 godine (odnosno 1 godinu ako je u braku s državljaninom BiH), da nije osuđivan za teža krivična djela, da nema mjeru protjerivanja i da poštuje pravni poredak BiH.Također je izričito navedeno da sticanje drugog državljanstva neće biti uslovljeno odricanjem od prethodnog u ovim slučajevima.

Osim sa Srbijom, Bosna i Hercegovina je zaključila bilateralne sporazume o dvojnom državljanstvu i sa Hrvatskom (2007. godine) te sa Švedskom (2003. godine). U skladu s tim, državljani Hrvatske i Švedske također mogu sticati bh. državljanstvo bez odricanja od svog državljanstva (i građani BiH mogu zadržati bh. državljanstvo ako uzimaju državljanstvo tih zemalja). Ti sporazumi omogućili su da najveći broj naturalizacija u BiH posljednjih godina bude upravo po tom osnovu – na primjer, mnogo građana Hrvatske i Srbije godišnje postaju državljani BiH temeljem sporazuma. Za državljane zemalja s kojima BiH nema takve sporazume (npr. državljane zemalja Zapadne Evrope, SAD, i dr.), i dalje važe opšti uslovi naturalizacije, uključujući zahtjev za odricanjem iz ranijeg državljanstva. Ipak, osobe porijeklom iz BiH koje su stekle druga državljanstva (poput državljana Njemačke, Austrije, SAD, Kanade itd.) često koriste osnov porijekla za dobijanje bh. državljanstva kako bi izbjegli gubitak stranog državljanstva – jer kroz porijeklo stiču bh. državljanstvo kao dodatno, od rođenja, što je pravno drugačije od naturalizacije.

Kako dobiti državljanstvo Bosne i Hercegovine: Često postavljana pitanja

P: Živim u inostranstvu i imam strano državljanstvo, a jedan ili oba roditelja su mi državljani BiH. Da li imam pravo na državljanstvo Bosne i Hercegovine?
O: Da. Prema zakonu, svako dijete čiji je roditelj državljanin BiH ima pravo na bh. državljanstvo po porijeklu. Ako su oba roditelja bili državljani BiH u trenutku vašeg rođenja – automatski ste državljanin BiH od rođenja bez obzira na to gdje ste rođeni, samo je potrebno da se evidentirate (upišete) u matične knjige državljana BiH. Ukoliko je samo jedan roditelj bio bh. državljanin u momentu vašeg rođenja, a rođeni ste u inostranstvu, tada je trebalo podnijeti prijavu za evidenciju državljanstva BiH prije navršene 23. godine života. Ako to nije učinjeno, ne znači nužno da ste izgubili pravo – moguće je pokrenuti postupak naknadnog sticanja državljanstva (olakšanim postupkom ili naturalizacijom). U svakom slučaju, imate osnov za bh. državljanstvo po porijeklu, te vam preporučujemo da se obratite nadležnom diplomatsko-konzularnom predstavništvu BiH radi savjeta o upisu u državljanstvo. Mnoge osobe u dijaspori ostvaruju svoje pravo na državljanstvo BiH upravo po osnovu porijekla, čak i ako već imaju strano državljanstvo.

P: Koji su osnovni načini sticanja državljanstva Bosne i Hercegovine?
O: Državljanstvo BiH se može steći na pet načina: porijeklom (preko roditelja državljana BiH), rođenjem na teritoriji BiH (ako bi dijete inače bilo bez državljanstva), usvojenjem (potpuno usvajanje od strane bh. državljanina), naturalizacijom (prijemom u državljanstvo na zahtjev uz ispunjene uslove) i na osnovu međunarodnog sporazuma (dvojno državljanstvo po bilateralnim ugovorima).

P: Da li Bosna i Hercegovina dopušta dvojno državljanstvo? Moram li se odreći svog sadašnjeg državljanstva ako stičem bh. državljanstvo?
O: Dvojno državljanstvo u BiH je ograničeno. Prema Ustavu BiH, dozvoljeno je imati dvojno državljanstvo samo ako postoji bilateralni sporazum između BiH i te države Trenutno BiH ima takve sporazume sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom, pa državljani tih zemalja mogu postati bh. državljani bez odricanja, i obrnuto. Za sve ostale države, zakon propisuje da se stranac mora odreći svog prethodnog državljanstva prije sticanja državljanstva BiH. U praksi, to znači da ćete uz zahtjev za naturalizaciju morati priložiti dokaz da ste pokrenuli otpust ili se već odrekli dosadašnjeg državljanstva (osim ako dolazite iz zemlje s kojom BiH ima ugovor). Iznimka su slučajevi kada strana država ne dozvoljava otpust – tada BiH može odobriti državljanstvo bez formalnog odricanja. Također, ako državljanstvo stičete porijeklom, tada se ne traži odricanje od drugog državljanstva, jer se smatrate državljaninom BiH od rođenja. Ukratko, BiH formalno ne dopušta dvojno državljanstvo sa većinom zemalja, ali zahvaljujući sporazumima i osnovu porijekla, mnogi imaju dva (ili više) pasoša.

P: Mogu li steći državljanstvo BiH na osnovu braka sa bh. državljaninom? Koji su uslovi?
O: Da, brak sa državljaninom BiH omogućava olakšano sticanje državljanstva. Osnovni uslovi su: da je brak trajao najmanje pet godina i da i dalje traje u trenutku podnošenja zahtjeva, da imate odobren stalni boravak u BiH, te da ispunjavate određene sigurnosne uslove (npr. da ne predstavljate prijetnju po sigurnost). U ovom slučaju također se traži odricanje od dosadašnjeg državljanstva, osim ako ste državljanin Srbije, Hrvatske ili Švedske (sporazum o dvojnom državljanstvu). Prednost olakšane naturalizacije supružnika je u tome što se ne zahtijeva ispunjavanje svih onih uslova kao za običnu naturalizaciju – npr. ne traži se određeni broj godina provedenih u BiH (dovoljan je stalni boravak koji ste već dobili po osnovu braka), niti poseban test jezika ili dokaz o finansijama. Procedura je time brža i jednostavnija. Za pokretanje postupka, podnosite zahtjev Ministarstvu civilnih poslova BiH (preko općine ili entitetskog MUP-a), uz dokumentaciju kojom dokazujete ispunjenost navedenih uslova i vjerenje o braku sa državljaninom BiH.

P: Koliko traje postupak sticanja državljanstva Bosne i Hercegovine?
O: Dužina postupka zavisi od osnova na kojem se državljanstvo stiče. Ako se radi o upisu državljanstva po porijeklu (npr. dijete rođeno u inostranstvu od bh. Roditelja i ako je mlađe od 23 godine), postupak može biti relativno brz – često se radi o nekoliko sedmica nakon predaje uredne dokumentacije. S druge strane, kod naturalizacije (prijema u državljanstvo) postupak je duži. Potrebno je provesti provjere ispunjenosti svih uslova, što uključuje prikupljanje više dokaza i saglasnosti raznih organa. U praksi, naturalizacija može trajati od nekoliko mjeseci, pa čak do godinu ili više, u zavisnosti od složenosti slučaja. Za olakšanu naturalizaciju supružnika ili ponovni prijem bivših državljana, postupak je nešto kraći nego za standardnu naturalizaciju. U svakom slučaju, nadležne institucije nastoje donijeti rješenje što je prije moguće nakon što zaprimljeni zahtjev ima svu potrebnu dokumentaciju.