Kako dobiti državljanstvo Bosne i Hercegovine

Autor: Azur Prnjavorac, advokat | Ažurirano: 04.07.2026.

Ako želite saznati kako dobiti državljanstvo Bosne i Hercegovine, najvažnije je odmah utvrditi po kom pravnom osnovu možete podnijeti zahtjev. Državljanstvo BiH se najčešće stiče po porijeklu, po osnovu braka sa državljaninom BiH, naturalizacijom, a u određenim slučajevima i po posebnim zakonskim osnovama. U praksi su najčešća pitanja da li pravo imaju osobe rođene u inostranstvu, djeca čiji su roditelji državljani BiH, bračni partneri stranog državljanstva, kao i osobe iz dijaspore koje žele urediti svoj status u Bosni i Hercegovini. Za uspješan postupak nije dovoljno samo podnijeti zahtjev, nego je potrebno pravilno utvrditi pravni osnov, prikupiti odgovarajuću dokumentaciju i izbjeći greške koje često dovode do odbijanja ili odugovlačenja postupka.

Državljanstvo se definiše kao trajni pravni odnos između pojedinca i države, iz kojeg proizlaze određena prava i obaveze za državljanina. Svaka država svojim zakonima određuje uslove pod kojima će određene osobe smatrati svojim državljanima. Bosna i Hercegovina (BiH) ima kompleksan sistem državljanstva: postoji državljanstvo BiH na nivou države, te entitetska državljanstva (Federacije BiH i Republike Srpske), pri čemu su svi entitetski državljani automatski i državljani BiH. Ustav BiH propisuje da se nikome državljanstvo ne može samovoljno oduzeti niti ga ostaviti bez državljanstva. U nastavku slijedi pregled načina sticanja državljanstva BiH prema važećim propisima, s posebnim naglaskom na sticanje državljanstva porijeklom (po osnovu roditelja), što je značajno za osobe rođene u inostranstvu koje potiču iz Bosne i Hercegovine.

Načini sticanja državljanstva BiH

Prema Zakonu o državljanstvu BiH, državljanstvo se može steći na pet osnovnih načina:

• Porijeklom – po osnovu državljanstva roditelja (ius sanguinis).
• Rođenjem na teritoriji BiH – u posebnim slučajevima (ius soli, sprječavanje apatridije).
• Usvajanjem – ako dijete usvoji državljanin BiH.
• Naturalizacijom – prijemom u državljanstvo na zahtjev, uz ispunjavanje propisanih uslova.
• Međunarodnim sporazumom – prema bilateralnim ugovorima o dvojnom državljanstvu.

U nastavku su detaljno objašnjeni ovi načini sticanja državljanstva Bosne i Hercegovine.

Sticanje državljanstva BiH porijeklom (preko roditelja)

Najčešći osnov sticanja državljanstva BiH je porijeklo, odnosno državljanstvo roditelja djeteta. BiH primjenjuje princip ius sanguinis, što znači da državljanstvo djeteta prvenstveno zavisi od državljanstva roditelja. Dijete rođeno nakon stupanja na snagu Ustava BiH (1994. godine) stiče državljanstvo BiH porijeklom u sljedećim situacijama:

• Oba roditelja državljani BiH: Ako su oba roditelja bili državljani BiH u vrijeme djetetovog rođenja, dijete automatski stiče državljanstvo BiH bez obzira na mjesto rođenja. Nije bitno da li je dijete rođeno u BiH ili u inostranstvu – u oba slučaja, sa dva roditelja državljana, dijete je državljanin BiH od rođenja.
• Jedan roditelj državljanin BiH, dijete rođeno u BiH: Ako je jedan roditelj bio državljanin BiH u vrijeme rođenja, a dijete je rođeno na teritoriji BiH, dijete stiče bh. državljanstvo također po porijeklu.
• Jedan roditelj državljanin BiH, dijete rođeno u inostranstvu: U ovom slučaju postoje dodatni uslovi. Ako je samo jedan roditelj državljanin BiH, a dijete je rođeno van BiH, dijete ima pravo na državljanstvo Bosne i Hercegovine, ali da bi ga zadržalo mora biti prijavljeno kao državljanin BiH do navršene 23. godine života kod nadležnog organa (diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH u inostranstvu ili općine u BiH). Dakle, osobe rođene u dijaspori od jednog roditelja koji je bh. državljanin treba da do 23. rođendana registruju svoje državljanstvo BiH. U suprotnom, nakon 23. godine gube automatsko pravo na državljanstvo BiH po porijeklu. Iznimka je slučaj kada bi dijete inače ostalo bez državljanstva – tada stiče državljanstvo BiH i bez ispunjavanja ovog roka. Jako bitna napomena za ona lica starija od 23 godine, a koja nisu ostvarila to pravo: Ako postoje dokazi da je osoba prije navršene 23. godine bila tretirana ili prijavljena kao državljanin BiH – npr. upisana u pasoš roditelja kao državljanin BiH (primjer: upis u pasoš majke), podnesen zahtjev ili izvršen upis u DKP-u, potvrda o prijavi/odjavi prebivališta u BiH, izvod iz matičnih evidencija s upisanim državljanstvom BiH i sl. – tada se granična dob od 23 godine ne smatra preprekom za sticanje/utvrđivanje državljanstva. U tim slučajevima podnosi se zahtjev za naknadni upis ili rekonstrukciju upisa u evidencijama.
• Posebne situacije: Ako je jedan roditelj BiH državljanin, a drugi je lica bez državljanstva ili je bio državljanin bivše SFRJ u vrijeme rođenja djeteta, dijete rođeno u inostranstvu također stiče državljanstvo BiH porijeklom po ranijim propisima. Takođe, usvojenje od strane državljana BiH ima efekat sticanja državljanstva porijeklom – dijete stranog državljanstva ili bez državljanstva koje su u potpunosti usvojili državljani BiH (potpuno usvojenje) stiče državljanstvo BiH porijeklom.

Bitno je naglasiti da se lica koja stiču državljanstvo BiH po osnovu porijekla smatraju državljanima od časa rođenja. U praksi, to znači da mnogi potomci iseljenika iz BiH koji su rođeni u inostranstvu već jesu državljani BiH po porijeklu, iako možda nemaju dokumente BiH – potrebno je izvršiti naknadni upis u matične knjige (putem diplomatsko-konzularne mreže BiH ili u općini) kako bi im se izdalo uvjerenje o državljanstvu i drugi dokumenti. Mnogi građani BiH u dijaspori imaju strano državljanstvo stečeno rođenjem ili naturalizacijom u drugim državama, ali istovremeno imaju pravo i na državljanstvo Bosne i Hercegovine po porijeklu svojih roditelja. Starosna dob ovdje nije prepreka – čak i ako je osoba starija od 23 godine, ukoliko su oba roditelja bili državljani BiH u trenutku njenog rođenja, ona i dalje može biti upisana kao državljanin BiH (jer je u tom slučaju državljanstvo stečeno automatski). U slučaju kada je samo jedan roditelj BiH državljanin, a propustio se rok za prijavu do 23. godine, postoje mogućnosti naknadnog sticanja državljanstva kroz olakšanu naturalizaciju ili posebne postupke – preporučuje se pravni savjet u takvim situacijama.

Sticanje državljanstva BiH rođenjem na teritoriji (ius soli)

BiH primarno ne dodjeljuje državljanstvo po mjestu rođenja, osim u svrhu sprječavanja apatridije (bezdržavljanstva). Dijete rođeno ili pronađeno na teritoriji BiH nakon stupanja na snagu Ustava stiče državljanstvo BiH po osnovu rođenja na teritoriji (ius soli) ako bi inače ostalo bez državljanstva – tj. ako su oba roditelja nepoznata, nepoznatog državljanstva ili bez državljanstva. Ova odredba osigurava da nijedno dijete rođeno u BiH ne bude apatrid. U svim drugim slučajevima, državljanstvo djeteta rođenog u BiH određuje se po državljanstvu roditelja (porijeklom), a samo ako dijete ne može steći državljanstvo roditelja, BiH daje državljanstvo temeljem rođenja na svom tlu.

Sticanje državljanstva BiH usvajanjem

Kada državljanin BiH potpuno usvoji dijete mlađe od 18 godina, to dijete stiče državljanstvo Bosne i Hercegovine po osnovu usvojenja. Uslov je da je usvojenje puno i pravosnažno. Na taj način izjednačava se status usvojene djece sa biološkom djecom u pogledu državljanstva.

Sticanje državljanstva BiH naturalizacijom (prijemom)

Naturalizacija je način sticanja državljanstva BiH na osnovu dobrovoljnog zahtjeva stranca koji ispunjava zakonom propisane uslove. Za strance koji žele postati državljani BiH, zakon predviđa prilično detaljne kriterije koji su navedeni u Zakonu o državljanstvu BiH.

Pored navedenog, važan uslov za naturalizaciju jest spremnost podnosioca da se odrekne svog pređašnjeg državljanstva prije sticanja državljanstva BiH. Zakon zahtijeva od lica da se odrekne ili na drugi način izgubi ranije državljanstvo, osim ako postoji bilateralni sporazum BiH sa tom državom koji drugačije reguliše pitanje dvojnog državljanstva. Odricanje od dosadašnjeg državljanstva neće se tražiti ako ono nije dozvoljeno ili se ne može razumno zahtijevati (npr. ako druga država ne dopušta otpust iz državljanstva ili postavlja neizvodljive uslove). U praksi, ovo znači da kandidati za naturalizaciju u BiH moraju dostaviti dokaz o otpustu ili odricanju od prethodnog državljanstva, osim ako su državljani zemalja s kojima BiH ima posebne sporazume o dvojnom državljanstvu (o tome više u nastavku).

Napomena: Bosna i Hercegovina trenutno ima potpisane bilateralne sporazume o dvojnom državljanstvu sa Republikom Srbijom, Republikom Hrvatskom i Kraljevinom Švedskom. Državljani tih zemalja mogu steći državljanstvo Bosne i Hercegovine bez odricanja od svog izvornog državljanstva, i također državljani BiH mogu zadržati bh. državljanstvo pri sticanju državljanstva tih država. Za državljane drugih zemalja, uobičajeno je da moraju renuncirati svoje prethodno državljanstvo prilikom naturalizacije u BiH. Ipak, činjenica je da BiH nema efektivan mehanizam praćenja dvojnog državljanstva, što znači da pojedinci iz zemalja bez sporazuma ponekad uspiju zadržati i strano državljanstvo, ukoliko strana država ne traži otpust pri naturalizaciji. U planu je i proširenje broja sporazuma o dvojnom državljanstvu (npr. inicijativa za sporazum sa Njemačkom) kako bi se olakšalo bivšim državljanima BiH da povrate bh. državljanstvo bez gubitka novostečenog stranoga.

Olakšana (facilitirana) naturalizacija: Zakon predviđa posebne, povoljnije uslove za određene kategorije stranaca koji apliciraju za državljanstvo BiH. Najznačajniji primjer je sticanje državljanstva na osnovu braka sa bh. državljaninom. Bračni drug državljanina BiH može steći državljanstvo olakšanom naturalizacijom ako ispunjava sljedeće uslove:

• da je brak sa državljaninom BiH trajao najmanje 5 godina prije podnošenja zahtjeva i da i dalje traje u momentu podnošenja;
• da ima odobren stalni boravak u BiH;
• da se odrekne svog ranijeg državljanstva prije sticanja bh. državljanstva (osim ako je stranac državljanin Srbije, Hrvatske ili Švedske, gdje važi sporazum o dvojnom državljanstvu).
• da ne predstavlja prijetnju po sigurnost BiH.

Ostali uslovi (poput poznavanja jezika, finansija, kaznene evidencije) prema Zakonu se u ovim slučajevima ne traže izričito, ili su već ispunjeni kroz uslov stalnog boravka. Olakšana naturalizacija ubrzava i pojednostavljuje sticanje državljanstva za supružnike bh. građana.

Posebni slučajevi: Zakon također omogućava lakše sticanje državljanstva za još neke kategorije:

• Bivši državljani BiH koji su se odrekli bh. državljanstva radi sticanja ili zadržavanja državljanstva druge države imaju pravo ponovno steći državljanstvo BiH po pojednostavljenoj proceduri, pod određenim uslovima.
• Iseljenici (emigranti) koji se vraćaju u BiH, kao i prva i druga generacija njihovih potomaka koji se nasele u BiH, mogu podnijeti zahtjev za prijem u državljanstvo BiH uz olakšanje od ispunjavanja pojedinih uslova (dvije od opštih uslova se mogu izuzeti). To u praksi znači da, recimo, povratnici iz dijaspore i njihova djeca/unuci mogu dobiti državljanstvo bez ispunjavanja punog uslovnog roka boravka ili sličnih zahtjeva.
• Maloljetno dijete čiji je jedan roditelj stekao državljanstvo BiH može takođe dobiti državljanstvo BiH naturalizacijom (naknadnim upisom), pod uslovom da dijete ima privremeni ili stalni boravak u BiH i da roditelj podnese zahtjev u njegovo ime (uz pristanak djeteta ako je starije od 14 godina).
• Lica bez državljanstva (apatridi) i izbjeglice mogu steći državljanstvo BiH uz ublažene uslove – od njih se zahtijeva samo neprekidan boravak u BiH od 5 godina u tom statusu prije podnošenja zahtjeva (ostali uslovi se djelimično ne primjenjuju).
• Naturalizacija u interesu BiH: Izuzetno, Vijeće ministara BiH može odobriti državljanstvo strancu i ako ne ispunjava sve zakonske uslove, ako ocijeni da bi prijem tog lica u državljanstvo BiH predstavljao poseban interes za državu (npr. priznati stručnjaci, sportisti, investitori i sl.).

Sticanje državljanstva BiH na osnovu međunarodnog sporazuma

Bilateralni sporazumi BiH o dvojnom državljanstvu

Država	Godina sporazuma	Odricanje od državljanstva
Republika Srbija	2002	Nije potrebno
Republika Hrvatska	2007	Nije potrebno
Kraljevina Švedska	2003	Nije potrebno
Ostale države	–	Obavezno

Bosna i Hercegovina može zaključivati međunarodne sporazume o dvojnom državljanstvu sa drugim državama, na osnovu kojih se olakšava sticanje državljanstva za državljane tih država uz zadržavanje prethodnog državljanstva. Primjer takvog sporazuma je Ugovor o dvojnom državljanstvu između BiH i Savezne Republike Jugoslavije (danas Republike Srbije), sklopljen 2002. godine. Na osnovu tog ugovora, državljani Srbije mogu steći državljanstvo BiH pod pojednostavljenim uslovima, a da ne izgube srbijansko državljanstvo, i obrnuto. Ugovor propisuje, recimo, da državljanin Srbije koji želi bh. državljanstvo treba imati 18 godina, prijavljen boravak u BiH od najmanje 3 godine (odnosno 1 godinu ako je u braku s državljaninom BiH), da nije osuđivan za teža krivična djela, da nema mjeru protjerivanja i da poštuje pravni poredak BiH.Također je izričito navedeno da sticanje drugog državljanstva neće biti uslovljeno odricanjem od prethodnog u ovim slučajevima.

Osim sa Srbijom, Bosna i Hercegovina je zaključila bilateralne sporazume o dvojnom državljanstvu i sa Hrvatskom (2007. godine) te sa Švedskom (2003. godine). U skladu s tim, državljani Hrvatske i Švedske također mogu sticati bh. državljanstvo bez odricanja od svog državljanstva (i građani BiH mogu zadržati bh. državljanstvo ako uzimaju državljanstvo tih zemalja). Ti sporazumi omogućili su da najveći broj naturalizacija u BiH posljednjih godina bude upravo po tom osnovu – na primjer, mnogo građana Hrvatske i Srbije godišnje postaju državljani BiH temeljem sporazuma. Za državljane zemalja s kojima BiH nema takve sporazume (npr. državljane zemalja Zapadne Evrope, SAD, i dr.), i dalje važe opšti uslovi naturalizacije, uključujući zahtjev za odricanjem iz ranijeg državljanstva. Ipak, osobe porijeklom iz BiH koje su stekle druga državljanstva (poput državljana Njemačke, Austrije, SAD, Kanade itd.) često koriste osnov porijekla za dobijanje bh. državljanstva kako bi izbjegli gubitak stranog državljanstva – jer kroz porijeklo stiču bh. državljanstvo kao dodatno, od rođenja, što je pravno drugačije od naturalizacije.

 

 

Kako dobiti državljanstvo Bosne i Hercegovine: Često postavljana pitanja

P: Koji su načini sticanja državljanstva Bosne i Hercegovine?
O: Prema Zakonu o državljanstvu BiH, državljanstvo se može steći na pet načina: porijeklom (po osnovu državljanstva roditelja, princip ius sanguinis), rođenjem na teritoriji BiH (samo izuzetno, radi sprječavanja apatridije), usvojenjem (kada dijete u potpunosti usvoji državljanin BiH), naturalizacijom (redovnim prijemom na zahtjev uz ispunjene zakonske uslove) i na osnovu međunarodnog sporazuma (olakšano sticanje po bilateralnim ugovorima o dvojnom državljanstvu). Za većinu osoba iz dijaspore najvažniji je osnov porijekla, jer se državljanstvo po tom osnovu stiče od rođenja, bez odricanja od stranog državljanstva.

P: Kako se stiče državljanstvo BiH po porijeklu (preko roditelja)?
O: Po porijeklu državljanstvo BiH stiče dijete čija su oba roditelja bila državljani BiH u trenutku njegovog rođenja, bez obzira na to gdje je rođeno. Ako je samo jedan roditelj bio državljanin BiH, dijete stiče državljanstvo automatski ako je rođeno na teritoriji BiH. Lica koja državljanstvo stiču po porijeklu smatraju se državljanima BiH od časa rođenja, pa mnogi potomci iseljenika već jesu državljani BiH iako nemaju bh. dokumente. U tom slučaju dovoljno je izvršiti naknadni upis u matičnu knjigu rođenih i knjigu državljana, putem nadležne općine ili diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH, kako bi se izdalo uvjerenje o državljanstvu i ostali dokumenti.

P: Dijete mi je rođeno u inostranstvu, samo je jedan roditelj državljanin BiH – do kojeg roka se mora prijaviti za državljanstvo?
O: Ako je dijete rođeno u inostranstvu, a samo jedan roditelj je bio državljanin BiH u trenutku rođenja, dijete ima pravo na državljanstvo BiH, ali ga zadržava samo ako je do navršene 23. godine života prijavljeno kao državljanin BiH kod nadležnog organa (diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH u inostranstvu ili općine u BiH). Izuzetak je situacija u kojoj bi dijete inače ostalo bez ikakvog državljanstva, jer se tada državljanstvo stiče i bez tog roka. Roditeljima iz dijaspore zato preporučujemo da upis djeteta u matične knjige BiH ne odgađaju.

P: Stariji sam od 23 godine i nisam upisan u matične knjige, je li kasno za državljanstvo BiH po porijeklu?
O: Nije nužno kasno. Ako su oba roditelja bila državljani BiH u trenutku vašeg rođenja, državljanstvo je stečeno automatski od rođenja i starosna dob nije prepreka za upis. Ako je samo jedan roditelj bio državljanin BiH, a propušten je rok do 23. godine, državljanstvo se ipak može utvrditi ako postoje dokazi da ste prije te dobi bili tretirani ili prijavljeni kao državljanin BiH (npr. upis u pasoš roditelja, ranije podnesen zahtjev ili upis u DKP, potvrda o prebivalištu, izvod s upisanim državljanstvom). U suprotnom, otvorena je mogućnost naknadnog sticanja kroz olakšanu naturalizaciju, posebno za iseljenike i njihove potomke. Budući da svaki slučaj zavisi od dokaza, preporučljiv je pravni pregled prije podnošenja zahtjeva.

P: Mogu li steći državljanstvo BiH na osnovu braka i koji su uslovi?
O: Da. Bračni drug državljanina BiH može steći državljanstvo olakšanom naturalizacijom po članu 10. Zakona o državljanstvu BiH. Osnovni uslovi su: da brak traje najmanje pet godina i da i dalje traje u trenutku podnošenja zahtjeva, da imate odobren stalni boravak u BiH, te da ne predstavljate prijetnju po sigurnost BiH. Prednost ovog osnova je u tome što se ne traže svi uslovi kao kod redovne naturalizacije (npr. dugogodišnji boravak ili test jezika). I ovdje se u pravilu traži odricanje od ranijeg državljanstva, osim ako ste državljanin države s kojom BiH ima sporazum o dvojnom državljanstvu (Srbija, Hrvatska, Švedska). Zahtjev se podnosi nadležnom organu uz izvod iz matične knjige vjenčanih i dokaze o ispunjenosti uslova.

P: Koji su uslovi za naturalizaciju (redovni prijem) u državljanstvo BiH?
O: Naturalizacija je prijem stranca u državljanstvo BiH na osnovu zahtjeva, uređen članom 9. Zakona o državljanstvu BiH. Stranac mora, između ostalog: imati navršenih 18 godina i biti poslovno sposoban; imati otpust iz ranijeg državljanstva ili dokaz da će ga dobiti (osim ako postoji bilateralni sporazum); imati odobren stalni boravak i propisani period neprekidnog boravka u BiH; dovoljno poznavati pismo i jezik jednog od konstitutivnih naroda; imati obezbijeđene izvore izdržavanja; ne predstavljati prijetnju po sigurnost BiH i ne biti osuđivan za teža krivična djela. Za pojedine kategorije (bivši državljani, iseljenici i njihovi potomci, apatridi, izbjeglice, bračni drugovi) zakon predviđa olakšane uslove. Tačan period boravka i potrebne dokaze najbolje je provjeriti za konkretan slučaj.

P: Da li BiH dozvoljava dvojno državljanstvo i moram li se odreći postojećeg?
O: Dvojno državljanstvo u BiH dozvoljeno je samo ako između BiH i druge države postoji bilateralni sporazum koji to pitanje uređuje. BiH trenutno ima takve sporazume sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom, pa državljani tih zemalja mogu steći bh. državljanstvo bez odricanja, i obrnuto. Za sve ostale države, kod naturalizacije se u pravilu traži odricanje od ranijeg državljanstva, osim ako to nije dozvoljeno ili se ne može razumno zahtijevati. Važna iznimka je sticanje državljanstva po porijeklu: tada se odricanje ne traži, jer se osoba smatra državljaninom BiH od rođenja. Zato mnogi pripadnici dijaspore zakonito imaju dva državljanstva upravo po osnovu porijekla.

P: Mogu li imati dvojno državljanstvo BiH i Njemačke?
O: Može, ali zavisi od osnova. BiH i Njemačka još nemaju potpisan bilateralni sporazum o dvojnom državljanstvu, pa za sticanje bh. državljanstva naturalizacijom formalno i dalje važi pravilo o odricanju. Međutim, osoba rođena u Njemačkoj koja ima njemačko državljanstvo, a ispunjava uslove za bh. državljanstvo po porijeklu (preko roditelja), može ostvariti i bh. državljanstvo i tako zakonito imati oba, jer se državljanstvo po porijeklu stiče od rođenja i ne traži odricanje. Treba znati i da Njemačka od 27. juna 2024. godine novim zakonom načelno dozvoljava dvojno državljanstvo, te da BiH nema mehanizam kontrole sticanja stranog državljanstva, pa državljanima koji su zadržali bh. državljanstvo savjetujemo da ga ne otpuštaju bez potrebe.

P: Odrekao sam se državljanstva BiH da bih dobio njemačko ili austrijsko, mogu li ga vratiti?
O: Zakon o državljanstvu BiH predviđa ponovno sticanje za lice kojem je državljanstvo prestalo odricanjem ili otpustom radi sticanja državljanstva druge države. Uslov je da neposredno prije podnošenja zahtjeva imate odobren privremeni boravak u BiH u trajanju od najmanje godinu dana ili odobren stalni boravak. To u praksi znači da povrat državljanstva, bez veze sa boravkom u BiH, trenutno nije moguć samo iz inostranstva, osim ako bi se zaključio bilateralni sporazum. Inicijativa za sporazum o dvojnom državljanstvu između BiH i Njemačke pokrenuta je u Parlamentarnoj skupštini BiH u augustu 2024. godine, ali Vijeće ministara BiH o njoj još nije postiglo saglasnost, pa takav sporazum trenutno ne postoji. Zbog toga je prije odricanja uvijek bolje potražiti pravni savjet.

P: Koliko traje postupak sticanja državljanstva BiH?
O: Trajanje zavisi od pravnog osnova. Naknadni upis državljanstva po porijeklu, kada je dokumentacija uredna, može biti relativno brz i nerijetko se okonča za nekoliko sedmica. Redovna naturalizacija traje duže, jer uključuje sigurnosne provjere i pribavljanje saglasnosti više organa, pa može potrajati od nekoliko mjeseci do godinu ili više. Za olakšanu naturalizaciju (bračni drugovi, iseljenici, ponovni prijem) postupak je u pravilu kraći. Kada je zahtjev uredno podnesen, nadležni organ ga nastoji riješiti što prije; za pojedine postupke, poput ponovnog sticanja na entitetskom nivou, propisan je i rok od 60 dana.

P: Koji je organ nadležan za državljanstvo BiH i kome se podnosi zahtjev?
O: Odluke o sticanju državljanstva BiH donosi Ministarstvo civilnih poslova BiH, koje vodi i evidenciju o državljanstvu, dok je za naknadni upis po porijeklu često nadležna općina, odnosno matični ured. Kod naturalizacije zahtjev se podnosi entitetskom organu: u Federaciji BiH Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova (putem nadležnog kantonalnog MUP-a), u Republici Srpskoj nadležnom ministarstvu RS, a u Brčko distriktu Odjeljenju za javni registar. Lica iz dijaspore zahtjev mogu podnijeti i putem diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH (ambasade ili konzulata).

P: Koja dokumentacija je potrebna za sticanje ili upis državljanstva BiH?
O: Dokumentacija zavisi od osnova, ali u pravilu se traže: izvod iz matične knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu BiH za roditelja (kod sticanja po porijeklu), dokaz o identitetu i boravku, te dokazi specifični za odabrani osnov (npr. izvod iz matične knjige vjenčanih kod sticanja po braku, ili dokaz o otpustu iz ranijeg državljanstva kod naturalizacije). Strane isprave je potrebno prevesti kod ovlaštenog sudskog tumača i, za države s kojima BiH nema sporazum o priznavanju isprava, ovjeriti Apostille pečatom. Sigurnosnu provjeru nadležni organ pribavlja po službenoj dužnosti. Budući da nepotpuna ili neusklađena dokumentacija najčešće dovodi do odbijanja, preporučljivo je dokumente pripremiti uz pravnu pomoć.

P: Kako i gdje izvaditi uvjerenje o državljanstvu BiH?
O: Uvjerenje o državljanstvu BiH izdaje matični ured u općini ili gradu u kojem je osoba upisana u knjigu državljana, najčešće prema mjestu rođenja ili prebivališta. Osobe iz dijaspore zahtjev mogu podnijeti putem najbliže ambasade ili konzulata BiH, koji ga prosljeđuju nadležnom matičnom uredu u BiH. Uvjerenje uobičajeno vrijedi šest mjeseci i potrebno je za izdavanje pasoša i lične karte, regulisanje nasljedstva, sklapanje braka i druge postupke. Ako osoba uopće nije upisana u matične knjige BiH, prvo se mora provesti postupak naknadnog upisa, odnosno utvrđivanja državljanstva, prije nego što se uvjerenje može izdati.

P: Mogu li podnijeti zahtjev iz inostranstva, preko ambasade ili konzulata BiH?
O: Da. Veliki dio postupaka može se obaviti putem diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH (DKP) u zemlji u kojoj živite, bez dolaska u BiH. Preko DKP-a se, između ostalog, podnose prijava rođenja djeteta rođenog u inostranstvu, zahtjev za određivanje jedinstvenog matičnog broja (JMB), naknadni upis u matične knjige, zahtjev za uvjerenje o državljanstvu i izjava o odricanju državljanstva. Strane isprave se najčešće prilažu prevedene kod ovlaštenog tumača i, prema potrebi, ovjerene Apostille pečatom. Postupci preko DKP-a traju nešto duže zbog međunarodne pošte i koordinacije s organima u BiH, pa je dokumentaciju korisno pripremiti pažljivo i unaprijed.

P: Moram li služiti vojni rok ako steknem državljanstvo BiH?
O: Ne. U Bosni i Hercegovini ne postoji obavezno služenje vojnog roka, pa sticanjem državljanstva BiH ne preuzimate obavezu vojne službe; profesionalna vojna služba je dobrovoljna. Za dvojne državljane koji imaju vojnu obavezu u drugoj državi, bilateralni sporazumi (npr. sa Srbijom) uređuju da se ta obaveza izvršava u državi u kojoj lice ima prijavljeno prebivalište i da se već izvršena obaveza priznaje u objema državama.