Poreska zaštita građana BiH koji rade u inostranstvu

Radite za stranog poslodavca, godinama ste van Bosne i Hercegovine, a zaradu primate na račun otvoren u BiH. Onda stigne poziv Porezne uprave Federacije BiH i obračun poreza na dohodak i doprinosa za period u kojem u zemlji niste ni boravili. Takvi predmeti ne rješavaju se raspravom o pravičnosti nego dokazivanjem jedne pravne činjenice: da u spornom poreznom periodu niste bili poreski rezident.

Rezident ili nerezident: od čega zaista zavisi porez

Poreska obaveza fizičkog lica u Bosni i Hercegovini ne zavisi od državljanstva, mjesta rođenja niti od banke u kojoj se drži račun. Zavisi isključivo od poreske rezidentnosti u konkretnom poreznom periodu. Rezident se oporezuje po načelu svjetskog dohotka, dakle i za prihod ostvaren van zemlje. Nerezident odgovara samo za dohodak ostvaren na teritoriji entiteta, odnosno distrikta.

U Federaciji BiH status je uređen članom 2. Zakona o porezu na dohodak i detaljno razrađen Pravilnikom o poreznoj rezidentnosti. Prema članu 4. Pravilnika, rezidentom se smatra lice koje ima prebivalište na teritoriji Federacije, ili boravi 183 ili više dana u poreznom periodu, ili ima prebivalište u Federaciji a po osnovu nesamostalne djelatnosti van BiH prima primanja iz federalnog ili državnog budžeta.

Nerezidentom se smatra lice koje nema prebivalište i stalno boravište u Federaciji, ili koje u poreznom periodu boravi kraće od 183 dana. Praktična poteškoća je u tome što veliki broj naših klijenata iz dijaspore nikada nije odjavio prebivalište u BiH, pa formalno i dalje figurira kao rezident, iako sve stvarne životne veze ima u drugoj državi. Upravo se oko te razlike između formalnog i stvarnog stanja vodi najveći broj ovih postupaka.

Tri testa kojima Porezna uprava utvrđuje status

Član 22. stav (2) Pravilnika o poreznoj rezidentnosti nabraja testove kojima Porezna uprava utvrđuje rezidentnost. Primjenjuju se ovim redom, jer član 23. stav (6) propisuje da se test centra životnih interesa ne primjenjuje ako je status već utvrđen testom stalnog boravka, a član 24. stav (7) na test uobičajenog boravišta upućuje tek kada centar životnih interesa nije moguće odrediti.

Test stalnog boravka

Primarni test. Kada lice ima stalno mjesto stanovanja i u Federaciji i u inostranstvu, smatra se da ga ima u državi u kojoj je prebivalište porodice. Za lice koje živi samo, mjerodavno je mjesto iz kojeg pretežno odlazi na rad ili u kojem se pretežno zadržava. Ako druga država to lice ne smatra svojim poreskim rezidentom, smatra se da stalno mjesto stanovanja ima u Federaciji.

Test centra životnih interesa

Ako prvi test ne da odgovor, cijene se rezidentne veze sa svakom državom. Primarnim vezama Pravilnik smatra dohodak, supružnika ili vanbračnog partnera i uže članove porodice. Sekundarne veze posmatraju se zajedno i tu spadaju nekretnine i vozilo, članstva u udruženjima, bankovni računi i štednja, radna dozvola i status migranta, obavezno zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti, vozačka dozvola i registracija vozila. Jedna sekundarna veza sama po sebi nije dovoljna da lice ostane rezident.

Test uobičajenog boravišta

Krajnji test. Ako lice napusti Federaciju a zadrži mjesto boravka, to mjesto se smatra uobičajenim boravištem. Ako je nekretninu izdalo trećoj strani pod tržišnim uslovima, Porezna uprava može ocijeniti da ona više nije značajna rezidentna veza. Ako supružnik ili vanbračni partner ostane u Federaciji, smatra se da lice koje je otišlo i dalje ima uobičajeno boravište u Federaciji, osim kada su partneri i prije odlaska živjeli odvojeno zbog prekida bračne zajednice.

Pravilo 183 dana i kako se dani stvarno broje

Član 10. Pravilnika je precizan: broje se samo dani fizičkog prisustva, bez obzira na razlog boravka, a u zbir ulaze i dan dolaska i dan odlaska. Puni dani provedeni van zemlje, na odmoru ili službenom putu, ne broje se. Ilustracija iz samog propisa: ko boravi u BiH od 1. januara do 1. jula, dakle 182 dana, pa se vrati još jedan dan 31. decembra, smatra se rezidentom za cijelu godinu.

Porezni period je kalendarska godina, ali može biti i kraći ako lice tokom iste godine iz statusa rezidenta pređe u status nerezidenta ili obrnuto. Zbog toga se rotacije od nekoliko mjeseci, kakve su uobičajene na brodovima, platformama i u međunarodnim misijama, moraju rekonstruisati po danima, a ne paušalno po godinama.

Federacija BiH, Republika Srpska i Brčko distrikt

Porez na dohodak u BiH nije uređen jednim propisom. Svaki entitet i Brčko distrikt imaju vlastiti zakon, pa se prvo mora utvrditi koji je propis mjerodavan i koji je organ nadležan.

• Federacija BiH: Zakon o porezu na dohodak FBiH i Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak; postupak vodi Porezna uprava Federacije BiH
• Republika Srpska: Zakon o porezu na dohodak („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 60/15 sa kasnijim izmjenama), gdje član 6. rezidentom smatra lice sa prebivalištem u RS, lice koje boravi 183 ili više dana u periodu od dvanaest mjeseci, te lice koje u RS ima stalno mjesto stanovanja i središte životnih interesa
• Brčko distrikt BiH: Zakon o porezu na dohodak Brčko distrikta, sa vlastitim organom i vlastitim rokovima

Za lice sa prebivalištem u jednom entitetu, a računom ili imovinom u drugom, ova podjela može dovesti do dvostrukih poziva i paralelnih kontrola. Pregled cjelokupnog okvira dat je na stranicama porezno pravo u BiH i porezi i doprinosi u BiH.

Potvrda o nerezidentnosti, obrasci i postupak pred Poreznom upravom

Odluku o tome je li neko rezident ili nerezident donosi Porezna uprava. Pravilnik propisuje i obrasce, pa se postupak vodi dokumentovano, a ne dopisima slobodne forme.

1. Zahtjev za izdavanje potvrde o rezidentnosti fizičkih lica podnosi se na Obrascu ZCOR-101, uz obavezno navođenje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, svrhe i poreznog perioda.
2. Potvrda o rezidentnosti izdaje se na Obrascu COR-102, a potvrda o oporezivom dohotku na obrascima CTP-106 i CTP-107.
3. Kada su činjenice sporne, popunjava se Upitnik za utvrđivanje rezidentnosti (Obrazac UCOR-105), uz koji se prilažu dokazi o boravku i vezama sa drugom državom.
4. Za lice koje traži da ga se tretira kao nerezidenta izdaje se Potvrda o nerezidentnosti fizičkih lica, Obrazac CON-108.
5. Ako ni testovi ne razriješe dvojnu rezidentnost, Porezna uprava preko Federalnog ministarstva finansija pokreće međunarodni postupak odlučivanja. Do okončanja tog postupka lice se smatra rezidentom, pa se povrat poreza rješava naknadno, posebnim rješenjem.

Sudska praksa u ovoj oblasti sistematizovana je i na našim stranicama, među njima elektronske potvrde o rezidentnosti i prijava poreza na dohodak rezidenta FBiH koji dohodak ostvaruje direktno iz inostranstva.

Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja imaju prednost

Član 28. Pravilnika o poreznoj rezidentnosti je izričit: kada je rezidentnost u ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja uređena drugačije nego domaćim propisima, primjenjuju se odredbe ugovora. Bosna i Hercegovina takve ugovore primjenjuje sa više od 35 država, među kojima su Njemačka, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Poljska, Holandija, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Ti ugovori dijele pravo oporezivanja između države rezidentnosti i države izvora, a za dohodak iz nesamostalne djelatnosti po pravilu ga daju državi u kojoj se rad stvarno obavlja. Primjer razrade jednog takvog ugovora dostupan je na stranici ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između BiH i Poljske. Kako se ovi predmeti gotovo uvijek prelamaju preko dvije pravne sfere, korisna je i stranica o međunarodnom privatnom pravu.

Doprinosi za penzijsko, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti

Doprinosi se ne vezuju za priliv novca nego za osnov osiguranja propisan Zakonom o doprinosima. Ako u Federaciji ne postoji osnov osiguranja, a lice je obavezno osigurano u državi u kojoj radi, izostaje i osnov za obračun doprinosa u BiH. Bosna i Hercegovina uz to ima i sporazume o socijalnom osiguranju sa nizom država, koji upravo služe tome da se po istom radu ne plaća dva puta.

U praksi problem najčešće nastaje zato što ranija prijava na osiguranje u BiH ostane aktivna i godinama nakon odlaska, pa evidencije pokazuju obveznika koji stvarno nije osiguran u zemlji. Odjava i uređivanje statusa dio su istog posla. O uticaju rada u inostranstvu na kasnija primanja pisali smo na stranici penzija u Bosni i Hercegovini, a o samom prenosu sredstava na stranici transfer novca iz BiH u inostranstvo.

Kada stigne zapisnik ili rješenje: rokovi koji odlučuju

Postupak gotovo uvijek počinje zapisnikom o inspekcijskom nadzoru, a ne rješenjem. To je faza u kojoj se pogrešno utvrđeno činjenično stanje još uvijek najlakše ispravlja, a rok je vrlo kratak.

1. Prigovor na zapisnik podnosi se u roku od pet radnih dana od dana prijema zapisnika (član 64. Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH).
2. Žalba na rješenje izjavljuje se drugostepenom organu u roku od 15 dana od dostavljanja rješenja, ako zakonom nije određeno drugačije (član 227. Zakona o upravnom postupku Federacije BiH).
3. Tužba u upravnom sporu podnosi se nadležnom sudu u roku od 30 dana od dostavljanja konačnog upravnog akta (član 18. Zakona o upravnim sporovima Federacije BiH); okvir tog postupka opisan je na stranici upravno pravo u BiH.
4. Izvršenje se prati odvojeno: dok teče rok za žalbu i dok se o žalbi ne odluči, rješenje se po pravilu ne može izvršiti (član 228. Zakona o upravnom postupku Federacije BiH), ali tužba u upravnom sporu izvršenje po pravilu ne sprečava (član 17. Zakona o upravnim sporovima Federacije BiH), pa se odlaganje izvršenja traži posebnim zahtjevom.

Da teret dokazivanja nije jednosmjeran, pokazuju i stavovi iz prakse koje objavljujemo, poput onog da se dodatne porezne obaveze ne mogu utvrditi bez pouzdanog dokaza o ostvarenom prihodu, te razmatranja zapisnika o inspekcijskom nadzoru kao osnova za dodatne porezne obaveze.

Čime se dokazuje nerezidentnost

Status se ne dokazuje izjavom nego dokumentima. U ovim predmetima najčešće koristimo:

• putne isprave i evidenciju ulazaka i izlazaka, avionske karte, rasporede rotacija i potvrde poslodavca o mjestu rada
• ugovore o radu ili angažmanu sa stranim poslodavcem, uključujući ugovore sa podizvođačima u međunarodnim misijama
• potvrdu o poreskoj rezidentnosti izdatu od poreskog organa druge države ugovornice
• dokaze o obaveznom ili privatnom zdravstvenom i penzijskom osiguranju van BiH
• dokaze o stanovanju u inostranstvu, prijavi boravka, školovanju djece i mjestu prebivališta porodice
• potvrde da se u Federaciji ne koriste zdravstvene i socijalne usluge
• bankovnu dokumentaciju iz koje se vidi da je riječ o doznaci već oporezovane zarade, a ne o prihodu ostvarenom u BiH

Koga zastupamo

Kancelarija u ovim predmetima zastupa fizička lica angažovana u međunarodnim i rizičnim misijama širom svijeta, među njima:

• radnike u ratnim i postkonfliktnim zonama
• lica angažovana u NATO i UN bazama
• osoblje na naftnim platformama i u pustinjskim kampovima
• pomorce i radnike na stranim trgovačkim i specijalizovanim brodovima
• lica zaposlena kod stranih podizvođača u međunarodnim sigurnosnim misijama
• građane BiH zaposlene u zemljama Evropske unije, Sjedinjenim Državama i zemljama Zaljeva, u građevini, zdravstvu, transportu i sigurnosnom sektoru
• lica sa dvojnim državljanstvom koja decenijama žive van zemlje, o čemu više na stranici dvojno državljanstvo

Zajedničko im je to da u BiH borave svega nekoliko sedmica godišnje i da tamo ne ostvaruju dohodak, a obračun im se ipak sastavlja retroaktivno, na osnovu tehničkih uplata zarade na račun otvoren u zemlji.

Šta kancelarija radi u ovim predmetima

• analiza statusa po propisima mjerodavnog entiteta i po ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
• prikupljanje i sređivanje dokaza o boravku, radu i osiguranju van BiH
• zahtjevi, upitnici i izjašnjenja pred Poreznom upravom, uključujući pribavljanje potvrde o nerezidentnosti
• prigovor na zapisnik, žalba na rješenje i tužba u upravnom sporu
• osporavanje obračuna doprinosa kada ne postoji osnov osiguranja u BiH
• uređivanje statusa prebivališta i prijava na osiguranje, radi sprečavanja novih obračuna
• zastupanje bez dolaska klijenta u BiH, po punomoći ovjerenoj u postupku sa Apostille pečatom ili u diplomatsko-konzularnom predstavništvu

Širi pregled oblasti dostupan je na stranicama advokat za porezno i finansijsko pravo, porezno pravo i PDV i porezno pravo.

Ako ste primili poziv, zapisnik ili rješenje Porezne uprave, a godinama radite van Bosne i Hercegovine, rokovi teku od dana prijema pismena, pa je vrijeme za reakciju kratko. Kontakt i način zakazivanja termina dati su na stranici kontakt kancelarije.

Pravni sadržaj pripremio: advokat Azur Prnjavorac, Advokatska kancelarija Prnjavorac, Tuzla, koji u kancelariji postupa u predmetima poreske rezidentnosti i oporezivanja dohotka ostvarenog u inostranstvu.