Osnivanje firme (d.o.o.) u Sarajevu i Bosni i Hercegovini – angažman advokatske kancelarije

Advokatska kancelarija pruža kompletnu pravnu uslugu osnivanja privrednog društva — društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) — u Sarajevu i u svim drugim gradovima Bosne i Hercegovine. Vodimo cjelokupan postupak od izrade osnivačkog akta i statuta, preko ovjere kod notara, upisa u sudski registar privrednih subjekata, OP obrazaca, identifikacionog broja (JIB), upisa u sistem PDV-a, izrade pečata i otvaranja bankovnog računa, sve do post-osnivačkog pravnog savjetovanja. Klijente zastupamo sa fizičkim prisustvom u Bosni i Hercegovini ili na daljinu — bez prisustva klijenta — putem specijalne punomoći.

Osnivanje d.o.o. u Bosni i Hercegovini je složen procesno-pravni postupak koji obično traje između tri i šest sedmica za uredan rezidentni predmet, odnosno između četiri i osam sedmica za nerezidentnog stranog osnivača kojem je potrebna apostilirana dokumentacija iz inostranstva i identifikacioni broj za stranca. Razlog je struktura same države: Bosna i Hercegovina je administrativno podijeljena na Federaciju Bosne i Hercegovine (FBiH) sa deset kantona, Republiku Srpsku (RS) i Brčko Distrikt — svaki sa vlastitim sudskim registrom i djelimično preklapajućim poreznim i inspekcijskim organima. Standardno osnivanje d.o.o. u Sarajevu zahtijeva 25 do 35 zasebnih pravnih radnji pred sedam ili više javnih organa, te između 30 i 40 pravno značajnih dokumenata.

ZAŠTO JE POSTUPAK OSNIVANJA D.O.O. U BIH SLOŽEN

1. Tri pravna sistema unutar jedne države. FBiH, RS i Brčko Distrikt imaju vlastite zakone o privrednim društvima, vlastite sudske registre i podzakonske akte. Dokumenti pripremljeni za sud u Banja Luci ne moraju biti prihvatljivi za sud u Sarajevu i obrnuto. Kantonalna pravila unutar FBiH dodaju još jedan sloj, naročito kod saglasnosti za obavljanje djelatnosti i općinskih dozvola.

2. Notarska ekskluzivnost. Osnivački akt svakog d.o.o. mora biti sačinjen i ovjeren kod javnog notara, neovisno o tome da li je riječ o jednočlanom ili višečlanom društvu. Uloga notara je suštinska, a ne samo formalna — notar provjerava pravnu sposobnost osnivača, zakonitost predmeta poslovanja i usklađenost statuta sa Zakonom o privrednim društvima FBiH.

3. Režim potpisnih kartona (OP obrazac). Svako lice koje pravno obavezuje društvo — direktor i prokurist (ovlašteni zastupnik) — mora podnijeti notarski ovjeren OP obrazac sa službenim potpisnim kartonom. Ovo je jedan od najčešće pogrešno popunjenih dokumenata kod stranih osnivača, naročito ako su imena u pasošima u nelatiničnim pismima ili sa nedosljednom transliteracijom.

4. Obavezna unakrsna registracija u više registara. Upis u sudski registar nije završetak postupka. Društvo se mora dodatno registrovati i kod Porezne uprave FBiH radi dobivanja JIB-a (identifikacionog broja), kod Zavoda za statistiku radi klasifikacije djelatnosti, kod UINO za sistem PDV-a (kada je primjenjivo), te kod nadležne kantonalne inspekcije radi saglasnosti za obavljanje djelatnosti.

5. Identifikacioni broj za stranca. Svaki nerezident koji se imenuje direktorom ili prokuristom mora prethodno pribaviti identifikacioni broj za stranca koji izdaje Porezna uprava. Ovo je zaseban predmet sa vlastitim obrascima, ovjerenim kopijama pasoša i sudskim prijevodima.

6. Paradoks bankovnog računa prije PDV-a. D.o.o. mora otvoriti poslovni račun u banci da bi započelo s radom, ali većina komercijalnih banaka u BiH zahtijeva kompletnu registracijsku dokumentaciju (rješenje suda, JIB, uvjerenje statistike, OP obrasce i fizički pečat) prije nego što prihvati zahtjev za otvaranje računa. Redoslijed koraka je presudan.

7. Pravne zamke nakon osnivanja. Propust sklapanja ugovora o radu / upravljanju za direktora, propust registracije direktora i prokuriste kao fizičkih lica kod Porezne uprave, propust pribavljanja općinske saglasnosti za djelatnost ili propust PDV registracije kada se pređe prag od 100.000 KM — mogu rezultirati prekršajnim kaznama, naknadnim poreznim utvrđenjima, a u težim slučajevima i krivičnom odgovornošću odgovornog lica.

IZBOR PRAVNE FORME — ZAŠTO D.O.O.

Zakon o privrednim društvima FBiH prepoznaje više pravnih oblika: ortačko društvo, komanditno društvo, dioničko društvo (d.d.), društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), poslovne jedinice (podružnice) stranih privrednih društava i predstavništva. Za oko 95% osnivača u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, d.o.o. je optimalan izbor jer:

• odgovornost članova je strogo ograničena na visinu njihovog osnivačkog uloga;
• može biti jednočlano (jednočlano d.o.o.) — dovoljan je jedan osnivač;
• ne postoji uvjet državljanstva, rezidentnosti ili domicila za osnivača;
• minimalni osnivački kapital u FBiH je samo 1.000 KM (≈ 500 EUR);
• upravljačka struktura može biti jednostavna — jedan direktor i, po potrebi, prokurist;
• primjenjuje se ujednačena porezna stopa od 10% na dobit i 17% PDV-a.

D.d. (dioničko društvo) zahtijeva 50.000 KM (oko 25.000 EUR) minimalnog kapitala i složeniju upravljačku strukturu sa nadzornim odborom — preporučljivo samo za veće poduhvate ili regulirane djelatnosti. Podružnica strane firme nosi neograničenu odgovornost matičnog društva i rijetko je optimalna za strane investitore koji žele ograničiti izloženost. Predstavništvo ne smije obavljati nikakvu privrednu djelatnost i koristi se samo za istraživanje tržišta.

USLUGE ADVOKATSKE KANCELARIJE PRI OSNIVANJU D.O.O.

Spisak ispod predstavlja operativni checklist koji izvršavamo za svako osnivanje d.o.o. u Sarajevu i drugim gradovima u Bosni i Hercegovini. Spisak je namjerno iscrpan jer je najčešća pritužba klijenata koji su prethodno pokušali "jeftino" ili "ekspresno" osnivanje upravo to da su ključni post-registracijski koraci prešutno preskočeni.

A. Konstitutivni dokumenti

• Izrada osnivačkog akta / odluke o osnivanju — izrađen na bosanskom jeziku, sa paralelnim prijevodom na engleski za potrebe klijenta. Za jednočlano društvo to je jednostrana Odluka, za višečlano društvo Ugovor o osnivanju.
• Izrada statuta društva — prilagođen željama klijenta: upravljački model, ovlaštenja za potpisivanje, raspodjela dobiti, ograničenja prijenosa udjela, izlazne klauzule.
• Odluka o imenovanju direktora.
• Odluka o imenovanju ovlaštenog zastupnika (prokuriste).
• Izjava o prihvatanju funkcije — direktor.
• Izjava o prihvatanju funkcije — ovlašteni zastupnik.

B. OP obrasci i obrasci 3, 4, 5, 6

• Popunjavanje OP obrasca — direktor (notarski ovjeren potpisni karton).
• Popunjavanje OP obrasca — ovlašteni zastupnik.
• Obrasci 3 i 5 — direktor (registracija direktora kao fizičkog lica kod Porezne uprave).
• Obrasci 4 i 6 — direktor (prateći obrasci jedinstvenog sistema registracije).
• Obrasci 3 i 5 — ovlašteni zastupnik.
• Obrasci 4 i 6 — ovlašteni zastupnik.

Pravilno popunjavanje ovih obrazaca najčešći je razlog odbijanja prijava u sudskom registru. Svaki obrazac zahtijeva dosljednu transliteraciju imena, tačnu adresu kako se pojavljuje u identifikacionom dokumentu i tačne šifre djelatnosti. Naša kancelarija ih priprema kao jedinstveni dosije, tako da nikoja dva obrasca ne mogu biti u kontradikciji.

C. Ovjera identifikacionih dokumenata

• Ovjera lične karte — ovlašteni zastupnik.
• Ovjera lične karte — direktor.
• Za pasoše izdane u inostranstvu — koordinacija prijevoda sudskog tumača na bosanski jezik i savjetovanje o apostili u zemlji izdavanja.

D. Sudska registracija

• Izrada prijave za upis u sudski registar privrednih subjekata.
• Elektronska predaja putem portala sudskog registra — brža varijanta, sa svakodnevnim praćenjem statusa.
• Fizička predaja i preuzimanje dokumentacije kod nadležnog suda — za sjedište u Sarajevu to je Općinski sud u Sarajevu, a za druge gradove koordiniramo sa mjesno nadležnim sudom.
• Pribavljanje rješenja o registraciji i ovjera 5 primjeraka rješenja kod notara — za potrebe Porezne, statistike, banke i inspekcije.

E. Identifikacioni broj za stranca

• Pribavljanje identifikacionog broja za stranca za direktora.
• Pribavljanje identifikacionog broja za stranca za ovlaštenog zastupnika.

Izdaje ih Porezna uprava FBiH za nerezidente koji obavljaju funkciju u društvu i preduvjet su za gotovo sve daljnje registracije u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

F. Ugovor o radu / ugovor o upravljanju

• Izrada i potpisivanje ugovora o radu ili ugovora o upravljanju između društva i direktora. Ovo je zakonska obaveza u Bosni i Hercegovini — direktor ne smije ostati neprijavljen kod fondova socijalnog i penzionog osiguranja. Vidi i naš pregled radnog prava u Bosni i Hercegovini za naredne obaveze poslodavca.

G. Operativni setup nakon registracije

• Izrada pečata društva kod ovlaštenog pečatorešca.
• Registracija kod Porezne uprave FBiH i Kantonalne uprave za inspekcijske poslove — pribavljanje JIB-a (identifikacionog broja) društva.
• Registracija direktora i ovlaštenog zastupnika kao fizičkih lica kod Porezne uprave.
• Preuzimanje uvjerenja o identifikaciji (ID).
• Registracija kod Zavoda za statistiku i preuzimanje uvjerenja sa šifrom djelatnosti.
• Zastupanje pred općinskim organima u postupku pribavljanja saglasnosti za obavljanje djelatnosti — ovisi o djelatnosti i često je najpotcjenjeniji korak.

H. Registracija u sistem PDV-a

• Registracija kod Uprave za indirektno oporezivanje (UINO) za PDV sistem — obavezna kada godišnji promet pređe 100.000 KM, opciona i ranije (komercijalno korisno za pojedine djelatnosti). Naša kancelarija savjetuje o trenutku dobrovoljne PDV registracije i priprema kompletan UINO dosije.

I. Bankarstvo

• Otvaranje bankovnog računa — priprema i podnošenje kompletnog dosijea za otvaranje računa kod izabrane poslovne banke, sa prisustvom advokata na sastanku u banci po potrebi, i praćenje do trenutka kada je račun u potpunosti aktivan za domaće i inostrane transakcije.

J. Post-osnivačko pravno savjetovanje

• Sveobuhvatno pravno savjetovanje o post-osnivačkim obavezama i posljedičnim pravnim radnjama — pripremljeno kao personalizirani compliance memorandum sa pregledom: godišnjeg poreznog ciklusa i finansijskih izvještaja u FBiH; obaveza prema jedinstvenom sistemu registracije zaposlenika; licenci i inspekcijskih obaveza po sektorima; korporativnog uredovanja (skupštinske odluke, knjiga zapisnika, registar članova); obaveza prijavljivanja stranih ulaganja prema Zakonu o politici direktnih stranih ulaganja; postupka kasnijih izmjena sjedišta, djelatnosti, kapitala, direktora ili vlasništva; te obaveza zaštite podataka i AML/KYC propisa.

Upravo ovaj memorandum štiti društvo od izloživih prekršajnih, poreznih i krivičnih posljedica koje slijede iz "registrovanog i zaboravljenog" osnivanja u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

OSNIVANJE NA DALJINU — BEZ DOLASKA U SARAJEVO

Nerezidentni osnivači redovno registruju d.o.o. u Bosni i Hercegovini bez fizičkog dolaska u zemlju. Mehanizam je specijalna punomoć sačinjena pred notarom u zemlji osnivača, apostilirana gdje je primjenjivo i ovjereno prevedena na bosanski jezik. Sa tom punomoći naša kancelarija potpisuje osnivački akt pred notarom u BiH u ime klijenta, izrađuje OP obrasce, predaje dokumentaciju sudu u Sarajevu, otvara bankovni račun i predaje klijentu potpuno operativno društvo digitalno. Jedina tačka u kojoj je fizičko ili video prisustvo ponekad još potrebno — ovisno o banci — jeste KYC razgovor u poslovnoj banci pri otvaranju računa.

TROŠKOVI — TRANSPARENTNO I DETALJNO

Troškovi se dijele u tri kategorije. Zakonske takse i službene naknade — oko 500 do 700 EUR, uključuju sudske takse, notarsku tarifu, objavu u službenim glasilima, takse Porezne, statistike i UINO. Operativni troškovi — oko 150 do 300 EUR za pečat, prijevode sudskog tumača, otvaranje računa i kurirsku dostavu. Minimalni osnivački kapital — 1.000 KM (≈ 500 EUR) — ovo je vaš novac koji ostaje u društvu. Advokatska naknada za kompletnu uslugu opisanu iznad utvrđuje se i fiksira unaprijed na inicijalnoj konsultaciji, bez naknadnog satnog obračuna. Sve troškove dostavljamo u jednoj ponudi prije početka rada — bez iznenađenja u toku postupka.

ZAŠTO ANGAŽOVATI NAŠU ADVOKATSKU KANCELARIJU

• Jedna tačka odgovornosti — jedan angažman, jedna fiksna ponuda, jedan tim, jedan bilingvalni advokat odgovoran za vaš predmet od osnivačkog akta do aktivnog bankovnog računa.
• Pun opseg — svaka stavka opisana iznad uključena je u uslugu; ništa nije prešutno ostavljeno klijentu da samostalno završi.
• Bilingvalna dokumentacija — svaki konstitutivni akt isporučujemo na bosanskom (pravno obavezujuće) i na engleskom (za interne potrebe klijenta, izvještaje upravi i reviziju).
• Rad na daljinu — za nerezidentne osnivače radimo putem punomoći, sa sigurnom razmjenom dokumentacije i koordinacijom notara u kancelariji.
• Specijaliziranost za strance — identifikacioni brojevi za stranca, apostila, prekogranični KYC, pitanja porezne rezidentnosti i naknadni postupci privremenog boravka.
• Pokrivenost cijele Bosne i Hercegovine — registrujemo društva ne samo u Sarajevu nego i u Tuzli, Mostaru, Banja Luci, Zenici, Bihaću, Brčkom i svim drugim gradovima i općinama u BiH.
• Post-osnivački pravni retainer — trajno korporativno, porezno, radno i ugovorno savjetovanje nakon registracije, tako da društvo nikad ne posluje bez advokatske podrške.

Pogledajte i naše stranice o privrednom pravu, privrednim sporovima, bankarskom pravu i privrednim ugovorima — sve oblasti koje su direktno relevantne nakon osnivanja firme u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

NAJČEŠĆE POSTAVLJANA PITANJA — OSNIVANJE D.O.O. U SARAJEVU I BIH

1. Koliko košta registracija d.o.o. (privrednog društva) u Sarajevu i Bosni i Hercegovini?
Ukupan trošak osnivanja privrednog društva u Sarajevu i Bosni i Hercegovini čine sudske i administrativne takse, notarski troškovi, operativni troškovi te advokatska naknada. Sudske takse, notarska tarifa, objava u službenim glasilima, takse Porezne uprave, Zavoda za statistiku i UINO (kada je primjenjivo) zajedno obično iznose oko 500–700 EUR. Operativni troškovi (izrada pečata, sudski tumač, otvaranje bankovnog računa) dodatnih su 150–300 EUR. Minimalni osnivački kapital za d.o.o. u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 1.000 KM (≈ 500 EUR) i ostaje kao radni kapital društva nakon registracije. Naša advokatska kancelarija dostavlja fiksnu, sveobuhvatnu ponudu pravne usluge prije početka rada, tako da i domaći i strani osnivači znaju tačan konačni iznos unaprijed.

2. Može li stranac biti 100% vlasnik d.o.o. u Sarajevu i Bosni i Hercegovini?
Da. Strana fizička lica i strana pravna lica mogu posjedovati 100% osnivačkog kapitala privrednog društva u Sarajevu i cijeloj Bosni i Hercegovini, u praktično svim privrednim djelatnostima. Ograničenja postoje samo u usko definisanim osjetljivim sektorima, kao što su pojedini segmenti odbrambene industrije i određene medijske djelatnosti, gdje strano vlasništvo može biti ograničeno na 49%. Ne postoji zahtjev da osnivač bude državljanin, rezident ili da bude fizički prisutan u Bosni i Hercegovini u trenutku registracije. Naša kancelarija redovno vodi osnivačke postupke za klijente iz EU, Velike Britanije, SAD-a, Zaljeva, Turske i dijaspore preko specijalne punomoći.

3. Koliki je minimalni osnivački kapital za otvaranje firme u Sarajevu i Bosni i Hercegovini?
Za d.o.o. koje se registruje u Federaciji Bosne i Hercegovine, uključujući Sarajevo, minimalni osnivački kapital iznosi 1.000 KM (≈ 500 EUR). Kod višečlanih društava ovaj iznos se dijeli između osnivača, pri čemu pojedinačni ulog ne smije biti manji od 100 KM. U Republici Srpskoj minimalni osnivački kapital može biti i 1 KM, premda većina stranih osnivača bira pravni okvir Federacije Bosne i Hercegovine i Sarajevo kao sjedište firme zbog bankarske infrastrukture, profesionalnih usluga i pristupa javnim organima. Kapital se uplaćuje na privremeni račun u banci prije registracije i postaje radni kapital društva nakon donošenja rješenja o registraciji.

4. Koliko traje registracija firme u Sarajevu i Bosni i Hercegovini?
Realan kalendarski rok za osnivanje d.o.o. u Sarajevu i Bosni i Hercegovini iznosi tri do šest sedmica za uredan rezidentni predmet, odnosno četiri do osam sedmica za nerezidentnog stranog osnivača kome je potreban identifikacioni broj za stranca i apostilirana dokumentacija iz inostranstva. Postupak nije jedan registracijski korak, nego niz registracija pred više organa: nadležni općinski sud, Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine, Zavod za statistiku, kantonalna inspekcija, UINO (Uprava za indirektno oporezivanje) za PDV i odabrana poslovna banka. Reklame o registraciji firme u BiH za tri dana odnose se isključivo na prvi korak — upis u sudski registar — a ne na puni operativni setup koji firmu stvarno osposobljava za rad.

5. Mogu li registrovati d.o.o. u Sarajevu i Bosni i Hercegovini na daljinu, bez dolaska u BiH?
Da. Nerezidentni osnivači redovno registruju firme u Sarajevu i drugim gradovima Bosne i Hercegovine bez fizičkog dolaska u zemlju. Mehanizam je specijalna punomoć sačinjena pred notarom u zemlji osnivača, apostilirana po pravilima Haške konvencije gdje je primjenjivo, te ovjereno prevedena na bosanski jezik od strane sudskog tumača. Sa tom punomoći naša advokatska kancelarija potpisuje osnivački akt pred bosanskim notarom u ime klijenta, izrađuje sve OP obrasce, predaje dokumentaciju nadležnom sudu u Sarajevu i vodi svaki naredni korak. Jedina tačka u kojoj je fizičko prisustvo ponekad još potrebno, ovisno o izabranoj banci, jeste KYC razgovor u poslovnoj banci prilikom otvaranja bankovnog računa.

6. Da li mi je potreban notar za osnivanje d.o.o. u Sarajevu i Bosni i Hercegovini?
Da. Osnivački akt svakog društva s ograničenom odgovornošću u Sarajevu i Bosni i Hercegovini mora biti izrađen i ovjeren kod javnog notara (javni bilježnik / notar), bez obzira radi li se o jednočlanom ili višečlanom društvu. Uloga notara nije samo formalna nego suštinska — notar provjerava pravnu sposobnost osnivača, zakonitost predmeta poslovanja i usklađenost statuta sa Zakonom o privrednim društvima FBiH. Naša kancelarija pripremi cjelokupnu osnivačku dokumentaciju unaprijed i organizuje termin kod notara tako da osnivači u jednom dolasku potpišu kompletan, pravno besprijekoran dosije — u Sarajevu ili u bilo kojem drugom gradu u Bosni i Hercegovini.

7. Koja je razlika između direktora i prokuriste (ovlaštenog zastupnika) u d.o.o. u BiH?
U privrednom društvu registrovanom u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, direktor je statutarni zastupnik društva sa punim ovlaštenjem da društvo obavezuje u svim pravnim poslovima i odgovorno je lice pred poreznim, sudskim i inspekcijskim organima. Prokurist (ovlašteni zastupnik) je posebno registrovani zastupnik sa širokim ovlaštenjima za potpisivanje u poslovnom prometu, ali bez okvira lične odgovornosti koji se vezuje za direktora. Mnoga društva u stranom vlasništvu u Sarajevu i Bosni i Hercegovini imenuju nerezidentnog direktora i lokalnog prokuristu, kako bi olakšali svakodnevno poslovanje, bankarske transakcije i komunikaciju sa javnim organima, a istovremeno zadržali konačnu upravljačku kontrolu kod stranog vlasnika.

8. Kada je obavezna PDV registracija za firmu u Sarajevu i Bosni i Hercegovini?
PDV registracija kod Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UINO) je obavezna kada godišnji oporezivi promet firme pređe 100.000 KM (oko 51.000 EUR), računato na rolling osnovi. Standardna stopa PDV-a u Bosni i Hercegovini iznosi 17% i primjenjuje se jednoobrazno u cijeloj državi, uključujući Sarajevo, Republiku Srpsku i Brčko Distrikt. Dobrovoljna PDV registracija je dozvoljena i ispod ovog praga te je često komercijalno korisna za B2B izvoznike, IT kompanije i pružaoce usluga čiji su klijenti i sami PDV obveznici. Naša kancelarija savjetuje o optimalnom trenutku dobrovoljne PDV registracije i priprema kompletnu dokumentaciju za UINO.

9. Koje poreze plaća moj d.o.o. u Sarajevu i Bosni i Hercegovini?
Privredno društvo registrovano u Sarajevu ili bilo gdje u Bosni i Hercegovini plaća jednoobraznu poreznu stopu od 10% na dobit, koja se primjenjuje i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj — jedna od najnižih korporativnih stopa u Europi. Porez po odbitku na dividende koje se isplaćuju stranim korporativnim vlasnicima iznosi 5% u Federaciji BiH i može biti dodatno smanjen sporazumima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. PDV (kada je primjenjiv) iznosi 17%. Porez na dohodak fizičkih lica je 10% u FBiH i 8% u RS. Doprinosi na plaću zaposlenika obračunavaju se posebno, na bruto iznos plaće.

10. Da li mi je potrebna fizička adresa u Sarajevu za registraciju d.o.o. u Bosni i Hercegovini?
Svako privredno društvo registrovano u Sarajevu ili bilo gdje u Bosni i Hercegovini mora imati važeće registrovano sjedište — stvarnu adresu koja se vodi u sudskom registru, na koju se može uručivati službena pošta i koja podliježe inspekcijskoj provjeri. Adresa može biti zakupljen poslovni prostor, vlastiti prostor, ugovor o coworkingu ili pravilno strukturisana usluga registrovane adrese, pod uslovom da je pravna osnova uredna i da dokumentacija izdrži inspekcijski pregled. Za strane osnivače koji nemaju lokalni prostor u trenutku registracije, naša kancelarija može preporučiti provjerene pružaoce adresa u Sarajevu i drugim gradovima u Bosni i Hercegovini koji ispunjavaju sve propisane uslove.

11. Mogu li dobiti privremeni boravak u Bosni i Hercegovini preko vlasništva firme u Sarajevu?
Da. Privremeni boravak u Bosni i Hercegovini po osnovu vlasništva ili upravljanja privrednim društvom moguć je u skladu sa Zakonom o strancima, a Sarajevo kao glavni administrativni i poslovni centar zemlje najčešća je lokacija za takve zahtjeve. Privremeni boravak se odobrava pod uslovima ekonomske supstance, što uključuje dokaz da društvo doprinosi privredi Bosne i Hercegovine, u nekim slučajevima dokaz o zapošljavanju domaćih radnika i čistu evidenciju pred Službom za poslove sa strancima. Naša advokatska kancelarija vodi postupak boravka paralelno sa osnivačkim postupkom u Sarajevu, tako da se dva procesa odvijaju istovremeno, a ne jedan za drugim.

12. Šta je OP obrazac i zašto je potreban za registraciju firme u Sarajevu i Bosni i Hercegovini?
OP obrazac je službeni notarski ovjereni potpisni karton koji svako lice koje pravno obavezuje društvo u Sarajevu i Bosni i Hercegovini — tipično direktor i, kada je imenovan, prokurist (ovlašteni zastupnik) — mora podnijeti nadležnim organima. On služi kao referentni dokument prema kojem se kasnije provjerava autentičnost svakog potpisa u ime društva pred bankama, sudovima, poreznim organima i poslovnim partnerima. Kod osnivanja firme u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, OP obrazac je jedan od najčešće pogrešno popunjenih dokumenata kod samostalnih osnivača, naročito kada se imena stranih osnivača pojavljuju u nelatiničnim pismima ili nedosljednoj transliteraciji između pasoša, vize i poreznih evidencija. Naša kancelarija svaki OP obrazac priprema u sklopu jedinstvenog dosijea kako bi se osigurala potpuna usklađenost između svih dokumenata.

13. Koja je razlika između d.o.o. i d.d. (dioničkog društva) u Sarajevu i Bosni i Hercegovini?
D.o.o. (društvo s ograničenom odgovornošću) je najčešća pravna forma u Sarajevu i Bosni i Hercegovini — zahtijeva samo 1.000 KM minimalnog osnivačkog kapitala u Federaciji BiH, može biti jednočlano, i ima jednostavnu upravljačku strukturu pogodnu za mala, srednja, ali i veća poduzeća. D.d. (dioničko društvo) zahtijeva 50.000 KM (oko 25.000 EUR) minimalnog osnivačkog kapitala, propisuje složeniju upravljačku strukturu uključujući nadzorni odbor u nizu slučajeva, i namijenjeno je većim poduhvatima, regulisanim industrijama ili poslovima koji namjeravaju izdavati dionice. Za otprilike 95% domaćih i stranih osnivača u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, d.o.o. je pravi izbor.

14. Zašto se osnivanje firme u Sarajevu i Bosni i Hercegovini smatra složenim postupkom?
Bosna i Hercegovina ima jednu od složenijih pravno-administrativnih struktura u jugoistočnoj Europi: država je podijeljena na Federaciju Bosne i Hercegovine, Republiku Srpsku i Brčko Distrikt, pri čemu se Federacija dalje dijeli na deset kantona — svaki sloj nosi vlastite propise, registre i nadzorne organe. Standardno osnivanje d.o.o. u Sarajevu obično zahtijeva dvadeset pet do trideset pet posebnih pravnih radnji pred sedam ili više javnih organa, uključujući nadležni općinski sud, Poreznu upravu FBiH, Zavod za statistiku, kantonalnu inspekciju, UINO za PDV, izabranu poslovnu banku i, kada je primjenjivo, Službu za poslove sa strancima. Upravo zbog te procesne gustoće, gotovo svaki ozbiljan domaći ili strani osnivač angažuje advokatsku kancelariju u Sarajevu koja vodi cijeli predmet od početka do kraja.

15. Šta se događa ako propustim post-osnivačke obaveze nakon otvaranja firme u Sarajevu i Bosni i Hercegovini?
Pravna izloženost novoosnovanog d.o.o. u Sarajevu i Bosni i Hercegovini ne završava trenutkom donošenja rješenja o registraciji. Propust da se za direktora sklopi ugovor o radu ili ugovor o upravljanju, propust da se direktor i prokurist registruju kao fizička lica kod Porezne uprave, propust pribavljanja općinske saglasnosti za obavljanje djelatnosti, propust PDV registracije kada se pređe prag od 100.000 KM, ili propust podnošenja godišnjih finansijskih izvještaja i prijave poreza na dobit — mogu rezultirati prekršajnim kaznama, naknadnim poreznim utvrđenjima, blokadama bankovnog računa, a u težim slučajevima i krivičnom odgovornošću odgovornog lica. Naša advokatska kancelarija svako osnivanje u Sarajevu i Bosni i Hercegovini zaključuje personaliziranom post-osnivačkom compliance memorandumom, upravo radi sprečavanja ove vrste izložljive odgovornosti.