Osnivanje firme (d.o.o.) u Sarajevu i Bosni i Hercegovini – angažman advokatske kancelarije

Advokatska kancelarija pruža kompletnu pravnu uslugu osnivanja privrednog društva: društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.): u Sarajevu i u svim drugim gradovima Bosne i Hercegovine. Vodimo cjelokupan postupak od izrade osnivačkog akta i statuta, preko ovjere kod notara, upisa u sudski registar privrednih subjekata, OP obrazaca, identifikacionog broja (JIB), upisa u sistem PDV-a, izrade pečata i otvaranja bankovnog računa, sve do post-osnivačkog pravnog savjetovanja. Klijente zastupamo sa fizičkim prisustvom u Bosni i Hercegovini ili na daljinu: bez prisustva klijenta: putem specijalne punomoći.

Osnivanje d.o.o. u Bosni i Hercegovini je složen procesno-pravni postupak koji obično traje između tri i šest sedmica za uredan rezidentni predmet, odnosno između četiri i osam sedmica za nerezidentnog stranog osnivača kojem je potrebna apostilirana dokumentacija iz inostranstva i identifikacioni broj za stranca. Razlog je struktura same države: Bosna i Hercegovina je administrativno podijeljena na Federaciju Bosne i Hercegovine (FBiH) sa deset kantona, Republiku Srpsku (RS) i Brčko Distrikt: svaki sa vlastitim sudskim registrom i djelimično preklapajućim poreznim i inspekcijskim organima. Standardno osnivanje d.o.o. u Sarajevu zahtijeva 25 do 35 zasebnih pravnih radnji pred sedam ili više javnih organa, te između 30 i 40 pravno značajnih dokumenata.

Zašto Sarajevo i Bosna i Hercegovina: argument za investitore

Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine i administrativno sjedište Kantona Sarajevo, najveći je korporativni i bankarski centar zemlje. Izbor Sarajeva kao registrovanog sjedišta znači pristup najkoncentrisanijem skupu kvalifikovanog IT, inženjerskog i višejezičnog kadra u zemlji; direktno prisustvo u sudskom registru Općinskog suda u Sarajevu, koji vodi veliku većinu predmeta d.o.o. u stranom vlasništvu u Federaciji Bosne i Hercegovine; sjedišta najvećih poslovnih banaka, Porezne uprave FBiH, Uprave za indirektno oporezivanje (UINO) i Federalnog zavoda za statistiku; svakodnevne međunarodne letove prema Beču, Istanbulu, Zagrebu, Dubaiju, Minhenu i drugim regionalnim čvorištima; te najniže operativne troškove među evropskim glavnim gradovima.

Za strane osnivače, ključni razlozi za osnivanje firme u Sarajevu i Bosni i Hercegovini dobro su dokumentovani:

• 100% stranog vlasništva dozvoljeno je u praktično svim privrednim sektorima;
• ne postoji uvjet da suvlasnik ili direktor bude rezident Bosne i Hercegovine;
• minimalni osnivački kapital za d.o.o. u FBiH iznosi samo 1.000 KM (oko 500 EUR);
• porez na dobit je jednoobrazan i iznosi 10%;
• PDV je ujednačen i iznosi 17% na cijelom teritoriju države;
• Bosna i Hercegovina ima rastuću mrežu ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i članica je CEFTA-e sa pristupom EU SSP-u.

Kompromis je procesne prirode: sam čin registracije, i sve što ga okružuje, birokratski je složen.

ZAŠTO JE POSTUPAK OSNIVANJA D.O.O. U BIH SLOŽEN

1. Tri pravna sistema unutar jedne države. FBiH, RS i Brčko Distrikt imaju vlastite zakone o privrednim društvima, vlastite sudske registre i podzakonske akte. Dokumenti pripremljeni za sud u Banja Luci ne moraju biti prihvatljivi za sud u Sarajevu i obrnuto. Kantonalna pravila unutar FBiH dodaju još jedan sloj, naročito kod saglasnosti za obavljanje djelatnosti i općinskih dozvola.

2. Notarska ekskluzivnost. Osnivački akt svakog d.o.o. mora biti sačinjen i ovjeren kod javnog notara, neovisno o tome da li je riječ o jednočlanom ili višečlanom društvu. Uloga notara je suštinska, a ne samo formalna: notar provjerava pravnu sposobnost osnivača, zakonitost predmeta poslovanja i usklađenost statuta sa Zakonom o privrednim društvima FBiH.

3. Režim potpisnih kartona (OP obrazac). Svako lice koje pravno obavezuje društvo: direktor i prokurist (ovlašteni zastupnik): mora podnijeti notarski ovjeren OP obrazac sa službenim potpisnim kartonom. Ovo je jedan od najčešće pogrešno popunjenih dokumenata kod stranih osnivača, naročito ako su imena u pasošima u nelatiničnim pismima ili sa nedosljednom transliteracijom.

4. Obavezna unakrsna registracija u više registara. Upis u sudski registar nije završetak postupka. Društvo se mora dodatno registrovati i kod Porezne uprave FBiH radi dobivanja JIB-a (identifikacionog broja), kod Zavoda za statistiku radi klasifikacije djelatnosti, kod UINO za sistem PDV-a (kada je primjenjivo), te kod nadležne kantonalne inspekcije radi saglasnosti za obavljanje djelatnosti.

5. Identifikacioni broj za stranca. Svaki nerezident koji se imenuje direktorom ili prokuristom mora prethodno pribaviti identifikacioni broj za stranca koji izdaje Porezna uprava. Ovo je zaseban predmet sa vlastitim obrascima, ovjerenim kopijama pasoša i sudskim prijevodima.

6. Paradoks bankovnog računa prije PDV-a. D.o.o. mora otvoriti poslovni račun u banci da bi započelo s radom, ali većina komercijalnih banaka u BiH zahtijeva kompletnu registracijsku dokumentaciju (rješenje suda, JIB, uvjerenje statistike, OP obrasce i fizički pečat) prije nego što prihvati zahtjev za otvaranje računa. Redoslijed koraka je presudan.

7. Pravne zamke nakon osnivanja. Propust sklapanja ugovora o radu / upravljanju za direktora, propust registracije direktora i prokuriste kao fizičkih lica kod Porezne uprave, propust pribavljanja općinske saglasnosti za djelatnost ili propust PDV registracije kada se pređe prag od 100.000 KM: mogu rezultirati prekršajnim kaznama, naknadnim poreznim utvrđenjima, a u težim slučajevima i krivičnom odgovornošću odgovornog lica.

IZBOR PRAVNE FORME: ZAŠTO D.O.O.

Zakon o privrednim društvima FBiH prepoznaje više pravnih oblika: ortačko društvo, komanditno društvo, dioničko društvo (d.d.), društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), poslovne jedinice (podružnice) stranih privrednih društava i predstavništva. Za oko 95% osnivača u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, d.o.o. je optimalan izbor jer:

• odgovornost članova je strogo ograničena na visinu njihovog osnivačkog uloga;
• može biti jednočlano (jednočlano d.o.o.): dovoljan je jedan osnivač;
• ne postoji uvjet državljanstva, rezidentnosti ili domicila za osnivača;
• minimalni osnivački kapital u FBiH je samo 1.000 KM (≈ 500 EUR);
• upravljačka struktura može biti jednostavna: jedan direktor i, po potrebi, prokurist;
• primjenjuje se ujednačena porezna stopa od 10% na dobit i 17% PDV-a.

D.d. (dioničko društvo) zahtijeva 50.000 KM (oko 25.000 EUR) minimalnog kapitala i složeniju upravljačku strukturu sa nadzornim odborom: preporučljivo samo za veće poduhvate ili regulirane djelatnosti. Podružnica strane firme nosi neograničenu odgovornost matičnog društva i rijetko je optimalna za strane investitore koji žele ograničiti izloženost. Predstavništvo ne smije obavljati nikakvu privrednu djelatnost i koristi se samo za istraživanje tržišta.

Kako osnovati firmu (d.o.o.) u Bosni i Hercegovini, korak po korak

1. Odaberite pravnu formu. Za veliku većinu stranih osnivača d.o.o. je odgovarajući oblik, sa odgovornošću ograničenom na ulog i mogućnošću do 100% stranog vlasništva.
2. Rezervišite naziv, sjedište i djelatnosti. Odaberite naziv društva, registrovano sjedište (stvarna adresa u Bosni i Hercegovini) i šifre djelatnosti za koje se društvo registruje.
3. Zaključite osnivački akt kod notara. Osnivački akt (odluka za jednog osnivača ili ugovor za više njih) i statut potpisuju se pred javnim notarom.
4. Uplatite minimalni osnivački kapital. 1.000 KM u Federaciji BiH (svega 1 KM u Republici Srpskoj) na privremeni račun; nakon registracije postaje vlastiti kapital društva.
5. Podnesite prijavu sudskom registru. Prijava za upis u sudski registar privrednih subjekata i pribavljanje rješenja o registraciji.
6. Pribavite identifikacioni broj za stranca. Za nerezidentnog direktora ili prokuristu, izdaje ga Porezna uprava.
7. Registrujte se za porez (JIB) i statistiku. Upis u Poreznu upravu radi JIB-a i u Zavod za statistiku radi klasifikacije djelatnosti.
8. Registrujte se za PDV (UINO/ITA). Obavezno kada godišnji promet pređe 100.000 KM, a opcionalno ispod tog praga.
9. Izradite pečat i otvorite bankovni račun. Izrada pečata društva i otvaranje poslovnog računa kako bi društvo moglo poslovati.
10. Ispunite post-osnivačke obaveze. Ugovor o radu ili o upravljanju za direktora, saglasnost nadležne općine za obavljanje djelatnosti i godišnji ciklus poreznih prijava.

USLUGE ADVOKATSKE KANCELARIJE PRI OSNIVANJU D.O.O.

Spisak ispod predstavlja operativni checklist koji izvršavamo za svako osnivanje d.o.o. u Sarajevu i drugim gradovima u Bosni i Hercegovini. Spisak je namjerno iscrpan jer je najčešća pritužba klijenata koji su prethodno pokušali "jeftino" ili "ekspresno" osnivanje upravo to da su ključni post-registracijski koraci prešutno preskočeni.

A. Konstitutivni dokumenti

• Izrada osnivačkog akta / odluke o osnivanju: izrađen na bosanskom jeziku, sa paralelnim prijevodom na engleski za potrebe klijenta. Za jednočlano društvo to je jednostrana Odluka, za višečlano društvo Ugovor o osnivanju.
• Izrada statuta društva: prilagođen željama klijenta: upravljački model, ovlaštenja za potpisivanje, raspodjela dobiti, ograničenja prijenosa udjela, izlazne klauzule.
• Odluka o imenovanju direktora.
• Odluka o imenovanju ovlaštenog zastupnika (prokuriste).
• Izjava o prihvatanju funkcije: direktor.
• Izjava o prihvatanju funkcije: ovlašteni zastupnik.

B. OP obrasci i obrasci 3, 4, 5, 6

• Popunjavanje OP obrasca: direktor (notarski ovjeren potpisni karton).
• Popunjavanje OP obrasca: ovlašteni zastupnik.
• Obrasci 3 i 5: direktor (registracija direktora kao fizičkog lica kod Porezne uprave).
• Obrasci 4 i 6: direktor (prateći obrasci jedinstvenog sistema registracije).
• Obrasci 3 i 5: ovlašteni zastupnik.
• Obrasci 4 i 6: ovlašteni zastupnik.

Pravilno popunjavanje ovih obrazaca najčešći je razlog odbijanja prijava u sudskom registru. Svaki obrazac zahtijeva dosljednu transliteraciju imena, tačnu adresu kako se pojavljuje u identifikacionom dokumentu i tačne šifre djelatnosti. Naša kancelarija ih priprema kao jedinstveni dosije, tako da nikoja dva obrasca ne mogu biti u kontradikciji.

C. Ovjera identifikacionih dokumenata

• Ovjera lične karte: ovlašteni zastupnik.
• Ovjera lične karte: direktor.
• Za pasoše izdane u inostranstvu: koordinacija prijevoda sudskog tumača na bosanski jezik i savjetovanje o apostili u zemlji izdavanja.

D. Sudska registracija

• Izrada prijave za upis u sudski registar privrednih subjekata.
• Elektronska predaja putem portala sudskog registra: brža varijanta, sa svakodnevnim praćenjem statusa.
• Fizička predaja i preuzimanje dokumentacije kod nadležnog suda: za sjedište u Sarajevu to je Općinski sud u Sarajevu, a za druge gradove koordiniramo sa mjesno nadležnim sudom.
• Pribavljanje rješenja o registraciji i ovjera 5 primjeraka rješenja kod notara: za potrebe Porezne, statistike, banke i inspekcije.

E. Identifikacioni broj za stranca

• Pribavljanje identifikacionog broja za stranca za direktora.
• Pribavljanje identifikacionog broja za stranca za ovlaštenog zastupnika.

Izdaje ih Porezna uprava FBiH za nerezidente koji obavljaju funkciju u društvu i preduvjet su za gotovo sve daljnje registracije u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

F. Ugovor o radu / ugovor o upravljanju

• Izrada i potpisivanje ugovora o radu ili ugovora o upravljanju između društva i direktora. Ovo je zakonska obaveza u Bosni i Hercegovini: direktor ne smije ostati neprijavljen kod fondova socijalnog i penzionog osiguranja. Vidi i naš pregled radnog prava u Bosni i Hercegovini za naredne obaveze poslodavca.

G. Operativni setup nakon registracije

• Izrada pečata društva kod ovlaštenog pečatorešca.
• Registracija kod Porezne uprave FBiH i Kantonalne uprave za inspekcijske poslove: pribavljanje JIB-a (identifikacionog broja) društva.
• Registracija direktora i ovlaštenog zastupnika kao fizičkih lica kod Porezne uprave.
• Preuzimanje uvjerenja o identifikaciji (ID).
• Registracija kod Zavoda za statistiku i preuzimanje uvjerenja sa šifrom djelatnosti.
• Zastupanje pred općinskim organima u postupku pribavljanja saglasnosti za obavljanje djelatnosti: ovisi o djelatnosti i često je najpotcjenjeniji korak.

H. Registracija u sistem PDV-a

• Registracija kod Uprave za indirektno oporezivanje (UINO) za PDV sistem: obavezna kada godišnji promet pređe 100.000 KM, opciona i ranije (komercijalno korisno za pojedine djelatnosti). Naša kancelarija savjetuje o trenutku dobrovoljne PDV registracije i priprema kompletan UINO dosije.

I. Bankarstvo

• Otvaranje bankovnog računa: priprema i podnošenje kompletnog dosijea za otvaranje računa kod izabrane poslovne banke, sa prisustvom advokata na sastanku u banci po potrebi, i praćenje do trenutka kada je račun u potpunosti aktivan za domaće i inostrane transakcije.

J. Post-osnivačko pravno savjetovanje

• Sveobuhvatno pravno savjetovanje o post-osnivačkim obavezama i posljedičnim pravnim radnjama: pripremljeno kao personalizirani compliance memorandum sa pregledom: godišnjeg poreznog ciklusa i finansijskih izvještaja u FBiH; obaveza prema jedinstvenom sistemu registracije zaposlenika; licenci i inspekcijskih obaveza po sektorima; korporativnog uredovanja (skupštinske odluke, knjiga zapisnika, registar članova); obaveza prijavljivanja stranih ulaganja prema Zakonu o politici direktnih stranih ulaganja; postupka kasnijih izmjena sjedišta, djelatnosti, kapitala, direktora ili vlasništva; te obaveza zaštite podataka i AML/KYC propisa.

Upravo ovaj memorandum štiti društvo od izloživih prekršajnih, poreznih i krivičnih posljedica koje slijede iz "registrovanog i zaboravljenog" osnivanja u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

OSNIVANJE NA DALJINU: BEZ DOLASKA U SARAJEVO

Nerezidentni osnivači redovno registruju d.o.o. u Bosni i Hercegovini bez fizičkog dolaska u zemlju. Mehanizam je specijalna punomoć sačinjena pred notarom u zemlji osnivača, apostilirana gdje je primjenjivo i ovjereno prevedena na bosanski jezik. Sa tom punomoći naša kancelarija potpisuje osnivački akt pred notarom u BiH u ime klijenta, izrađuje OP obrasce, predaje dokumentaciju sudu u Sarajevu, otvara bankovni račun i predaje klijentu potpuno operativno društvo digitalno. Jedina tačka u kojoj je fizičko ili video prisustvo ponekad još potrebno: ovisno o banci: jeste KYC razgovor u poslovnoj banci pri otvaranju računa.

TROŠKOVI: TRANSPARENTNO I DETALJNO

Troškovi se dijele u tri kategorije. Zakonske takse i službene naknade: oko 500 do 700 EUR, uključuju sudske takse, notarsku tarifu, objavu u službenim glasilima, takse Porezne, statistike i UINO. Operativni troškovi: oko 150 do 300 EUR za pečat, prijevode sudskog tumača, otvaranje računa i kurirsku dostavu. Minimalni osnivački kapital: 1.000 KM (≈ 500 EUR): ovo je vaš novac koji ostaje u društvu. Advokatska naknada za kompletnu uslugu opisanu iznad utvrđuje se i fiksira unaprijed na inicijalnoj konsultaciji, bez naknadnog satnog obračuna. Sve troškove dostavljamo u jednoj ponudi prije početka rada: bez iznenađenja u toku postupka.

ZAŠTO ANGAŽOVATI NAŠU ADVOKATSKU KANCELARIJU

• Jedna tačka odgovornosti: jedan angažman, jedna fiksna ponuda, jedan tim, jedan bilingvalni advokat odgovoran za vaš predmet od osnivačkog akta do aktivnog bankovnog računa.
• Pun opseg: svaka stavka opisana iznad uključena je u uslugu; ništa nije prešutno ostavljeno klijentu da samostalno završi.
• Bilingvalna dokumentacija: svaki konstitutivni akt isporučujemo na bosanskom (pravno obavezujuće) i na engleskom (za interne potrebe klijenta, izvještaje upravi i reviziju).
• Rad na daljinu: za nerezidentne osnivače radimo putem punomoći, sa sigurnom razmjenom dokumentacije i koordinacijom notara u kancelariji.
• Specijaliziranost za strance: identifikacioni brojevi za stranca, apostila, prekogranični KYC, pitanja porezne rezidentnosti i naknadni postupci privremenog boravka.
• Pokrivenost cijele Bosne i Hercegovine: registrujemo društva ne samo u Sarajevu nego i u Tuzli, Mostaru, Banja Luci, Zenici, Bihaću, Brčkom i svim drugim gradovima i općinama u BiH.
• Post-osnivački pravni retainer: trajno korporativno, porezno, radno i ugovorno savjetovanje nakon registracije, tako da društvo nikad ne posluje bez advokatske podrške.

Pogledajte i naše stranice o privrednom pravu, privrednim sporovima, bankarskom pravu i privrednim ugovorima: sve oblasti koje su direktno relevantne nakon osnivanja firme u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

NAJČEŠĆE POSTAVLJANA PITANJA: OSNIVANJE D.O.O. U SARAJEVU I BIH

1. Koliko košta registracija d.o.o. (privrednog društva) u Sarajevu i Bosni i Hercegovini?
Ukupan trošak osnivanja privrednog društva u Sarajevu i Bosni i Hercegovini čine sudske i administrativne takse, notarski troškovi, operativni troškovi te advokatska naknada. Sudske takse, notarska tarifa, objava u službenim glasilima, takse Porezne uprave, Zavoda za statistiku i UINO (kada je primjenjivo) zajedno obično iznose oko 500–700 EUR. Operativni troškovi (izrada pečata, sudski tumač, otvaranje bankovnog računa) dodatnih su 150–300 EUR. Minimalni osnivački kapital za d.o.o. u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 1.000 KM (≈ 500 EUR) i ostaje kao radni kapital društva nakon registracije. Naša advokatska kancelarija dostavlja fiksnu, sveobuhvatnu ponudu pravne usluge prije početka rada, tako da i domaći i strani osnivači znaju tačan konačni iznos unaprijed.

2. Može li stranac biti 100% vlasnik d.o.o. u Sarajevu i Bosni i Hercegovini?
Da. Strana fizička lica i strana pravna lica mogu posjedovati 100% osnivačkog kapitala privrednog društva u Sarajevu i cijeloj Bosni i Hercegovini, u praktično svim privrednim djelatnostima. Ograničenja postoje samo u usko definisanim osjetljivim sektorima, kao što su pojedini segmenti odbrambene industrije i određene medijske djelatnosti, gdje strano vlasništvo može biti ograničeno na 49%. Ne postoji zahtjev da osnivač bude državljanin, rezident ili da bude fizički prisutan u Bosni i Hercegovini u trenutku registracije. Naša kancelarija redovno vodi osnivačke postupke za klijente iz EU, Velike Britanije, SAD-a, Zaljeva, Turske i dijaspore preko specijalne punomoći.

3. Koliki je minimalni osnivački kapital za otvaranje firme u Sarajevu i Bosni i Hercegovini?
Za d.o.o. koje se registruje u Federaciji Bosne i Hercegovine, uključujući Sarajevo, minimalni osnivački kapital iznosi 1.000 KM (≈ 500 EUR). Kod višečlanih društava ovaj iznos se dijeli između osnivača, pri čemu pojedinačni ulog ne smije biti manji od 100 KM. U Republici Srpskoj minimalni osnivački kapital može biti i 1 KM, premda većina stranih osnivača bira pravni okvir Federacije Bosne i Hercegovine i Sarajevo kao sjedište firme zbog bankarske infrastrukture, profesionalnih usluga i pristupa javnim organima. Kapital se uplaćuje na privremeni račun u banci prije registracije i postaje radni kapital društva nakon donošenja rješenja o registraciji.

4. Koliko traje registracija firme u Sarajevu i Bosni i Hercegovini?
Realan kalendarski rok za osnivanje d.o.o. u Sarajevu i Bosni i Hercegovini iznosi tri do šest sedmica za uredan rezidentni predmet, odnosno četiri do osam sedmica za nerezidentnog stranog osnivača kome je potreban identifikacioni broj za stranca i apostilirana dokumentacija iz inostranstva. Postupak nije jedan registracijski korak, nego niz registracija pred više organa: nadležni općinski sud, Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine, Zavod za statistiku, kantonalna inspekcija, UINO (Uprava za indirektno oporezivanje) za PDV i odabrana poslovna banka. Reklame o registraciji firme u BiH za tri dana odnose se isključivo na prvi korak: upis u sudski registar: a ne na puni operativni setup koji firmu stvarno osposobljava za rad.

5. Mogu li registrovati d.o.o. u Sarajevu i Bosni i Hercegovini na daljinu, bez dolaska u BiH?
Da. Nerezidentni osnivači redovno registruju firme u Sarajevu i drugim gradovima Bosne i Hercegovine bez fizičkog dolaska u zemlju. Mehanizam je specijalna punomoć (specijalna punomoć) sačinjena pred notarom u zemlji osnivača, apostilirana po pravilima Haške konvencije gdje je primjenjivo, te ovjereno prevedena na bosanski jezik od strane sudskog tumača. Sa tom punomoći naša advokatska kancelarija potpisuje osnivački akt pred bosanskim notarom u ime klijenta, izrađuje sve OP obrasce, predaje dokumentaciju nadležnom sudu u Sarajevu i vodi svaki naredni korak. Jedina tačka u kojoj je fizičko prisustvo ponekad još potrebno, ovisno o izabranoj banci, jeste KYC razgovor u poslovnoj banci prilikom otvaranja bankovnog računa.

6. Da li mi je potreban notar za osnivanje d.o.o. u Sarajevu i Bosni i Hercegovini?
Da. Osnivački akt svakog društva s ograničenom odgovornošću u Sarajevu i Bosni i Hercegovini mora biti izrađen i ovjeren kod javnog notara (javni bilježnik / notar), bez obzira radi li se o jednočlanom ili višečlanom društvu. Uloga notara nije samo formalna nego suštinska: notar provjerava pravnu sposobnost osnivača, zakonitost predmeta poslovanja i usklađenost statuta sa Zakonom o privrednim društvima FBiH. Naša kancelarija pripremi cjelokupnu osnivačku dokumentaciju unaprijed i organizuje termin kod notara tako da osnivači u jednom dolasku potpišu kompletan, pravno besprijekoran dosije: u Sarajevu ili u bilo kojem drugom gradu u Bosni i Hercegovini.

7. Koja je razlika između direktora i prokuriste (ovlaštenog zastupnika) u d.o.o. u BiH?
U privrednom društvu registrovanom u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, direktor je statutarni zastupnik društva sa punim ovlaštenjem da društvo obavezuje u svim pravnim poslovima i odgovorno je lice pred poreznim, sudskim i inspekcijskim organima. Prokurist (ovlašteni zastupnik) je posebno registrovani zastupnik sa širokim ovlaštenjima za potpisivanje u poslovnom prometu, ali bez okvira lične odgovornosti koji se vezuje za direktora. Mnoga društva u stranom vlasništvu u Sarajevu i Bosni i Hercegovini imenuju nerezidentnog direktora i lokalnog prokuristu, kako bi olakšali svakodnevno poslovanje, bankarske transakcije i komunikaciju sa javnim organima, a istovremeno zadržali konačnu upravljačku kontrolu kod stranog vlasnika.

8. Kada je obavezna PDV registracija za firmu u Sarajevu i Bosni i Hercegovini?
PDV registracija kod Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UINO) je obavezna kada godišnji oporezivi promet firme pređe 100.000 KM (oko 51.000 EUR), računato na rolling osnovi. Standardna stopa PDV-a u Bosni i Hercegovini iznosi 17% i primjenjuje se jednoobrazno u cijeloj državi, uključujući Sarajevo, Republiku Srpsku i Brčko Distrikt. Dobrovoljna PDV registracija je dozvoljena i ispod ovog praga te je često komercijalno korisna za B2B izvoznike, IT kompanije i pružaoce usluga čiji su klijenti i sami PDV obveznici. Naša kancelarija savjetuje o optimalnom trenutku dobrovoljne PDV registracije i priprema kompletnu dokumentaciju za UINO.

9. Koje poreze plaća moj d.o.o. u Sarajevu i Bosni i Hercegovini?
Privredno društvo registrovano u Sarajevu ili bilo gdje u Bosni i Hercegovini plaća jednoobraznu poreznu stopu od 10% na dobit, koja se primjenjuje i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj: jedna od najnižih korporativnih stopa u Europi. Porez po odbitku na dividende koje se isplaćuju stranim korporativnim vlasnicima iznosi 5% u Federaciji BiH i može biti dodatno smanjen sporazumima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. PDV (kada je primjenjiv) iznosi 17%. Porez na dohodak fizičkih lica je 10% u FBiH i 8% u RS. Doprinosi na plaću zaposlenika obračunavaju se posebno, na bruto iznos plaće.

10. Da li mi je potrebna fizička adresa u Sarajevu za registraciju d.o.o. u Bosni i Hercegovini?
Svako privredno društvo registrovano u Sarajevu ili bilo gdje u Bosni i Hercegovini mora imati važeće registrovano sjedište: stvarnu adresu koja se vodi u sudskom registru, na koju se može uručivati službena pošta i koja podliježe inspekcijskoj provjeri. Adresa može biti zakupljen poslovni prostor, vlastiti prostor, ugovor o coworkingu ili pravilno strukturisana usluga registrovane adrese, pod uslovom da je pravna osnova uredna i da dokumentacija izdrži inspekcijski pregled. Za strane osnivače koji nemaju lokalni prostor u trenutku registracije, naša kancelarija može preporučiti provjerene pružaoce adresa u Sarajevu i drugim gradovima u Bosni i Hercegovini koji ispunjavaju sve propisane uslove.

11. Mogu li dobiti privremeni boravak u Bosni i Hercegovini preko vlasništva firme u Sarajevu?
Da. Privremeni boravak u Bosni i Hercegovini po osnovu vlasništva ili upravljanja privrednim društvom moguć je u skladu sa Zakonom o strancima, a Sarajevo kao glavni administrativni i poslovni centar zemlje najčešća je lokacija za takve zahtjeve. Privremeni boravak se odobrava pod uslovima ekonomske supstance, što uključuje dokaz da društvo doprinosi privredi Bosne i Hercegovine, u nekim slučajevima dokaz o zapošljavanju domaćih radnika i čistu evidenciju pred Službom za poslove sa strancima. Naša advokatska kancelarija vodi postupak boravka paralelno sa osnivačkim postupkom u Sarajevu, tako da se dva procesa odvijaju istovremeno, a ne jedan za drugim.

12. Šta je OP obrazac i zašto je potreban za registraciju firme u Sarajevu i Bosni i Hercegovini?
OP obrazac je službeni notarski ovjereni potpisni karton koji svako lice koje pravno obavezuje društvo u Sarajevu i Bosni i Hercegovini: tipično direktor i, kada je imenovan, prokurist (ovlašteni zastupnik): mora podnijeti nadležnim organima. On služi kao referentni dokument prema kojem se kasnije provjerava autentičnost svakog potpisa u ime društva pred bankama, sudovima, poreznim organima i poslovnim partnerima. Kod osnivanja firme u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, OP obrazac je jedan od najčešće pogrešno popunjenih dokumenata kod samostalnih osnivača, naročito kada se imena stranih osnivača pojavljuju u nelatiničnim pismima ili nedosljednoj transliteraciji između pasoša, vize i poreznih evidencija. Naša kancelarija svaki OP obrazac priprema u sklopu jedinstvenog dosijea kako bi se osigurala potpuna usklađenost između svih dokumenata.

13. Koja je razlika između d.o.o. i d.d. (dioničkog društva) u Sarajevu i Bosni i Hercegovini?
D.o.o. (društvo s ograničenom odgovornošću) je najčešća pravna forma u Sarajevu i Bosni i Hercegovini: zahtijeva samo 1.000 KM minimalnog osnivačkog kapitala u Federaciji BiH, može biti jednočlano, i ima jednostavnu upravljačku strukturu pogodnu za mala, srednja, ali i veća poduzeća. D.d. (dioničko društvo) zahtijeva 50.000 KM (oko 25.000 EUR) minimalnog osnivačkog kapitala, propisuje složeniju upravljačku strukturu uključujući nadzorni odbor u nizu slučajeva, i namijenjeno je većim poduhvatima, regulisanim industrijama ili poslovima koji namjeravaju izdavati dionice. Za otprilike 95% domaćih i stranih osnivača u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, d.o.o. je pravi izbor.

14. Kako stranac može osnovati firmu u Bosni i Hercegovini?
Stranac osniva firmu u Bosni i Hercegovini kroz jasno definisan niz koraka, a sve njih lokalna advokatska kancelarija može provesti u ime osnivača. U praksi je put sljedeći: izabrati pravnu formu (d.o.o. za veliku većinu osnivača), rezervisati naziv firme i odrediti registrovano sjedište i šifre djelatnosti, sačiniti i ovjeriti osnivački akt kod javnog notara, uplatiti minimalni osnivački kapital od 1.000 KM na privremeni bankovni račun, te podnijeti prijavu za upis u sudski registar privrednih subjekata. Nakon donošenja rješenja o registraciji, društvo se registruje kod Porezne uprave radi dobivanja JIB-a, kod Zavoda za statistiku i kod Uprave za indirektno oporezivanje (UINO) za PDV kada je primjenjivo, te se otvara poslovni bankovni račun. Ne postoji uvjet da osnivač bude državljanin ili rezident; nerezidentnom direktoru ili prokuristi potreban je samo identifikacioni broj za stranca, koji naša kancelarija pribavlja u sklopu predmeta. Cijeli postupak može se voditi na daljinu putem specijalne punomoći, pri čemu osnivač jednom potpisuje pred notarom u svojoj matičnoj zemlji.

15. Šta se događa ako propustim post-osnivačke obaveze nakon otvaranja firme u Sarajevu i Bosni i Hercegovini?
Pravna izloženost novoosnovanog d.o.o. u Sarajevu i Bosni i Hercegovini ne završava trenutkom donošenja rješenja o registraciji. Propust da se za direktora sklopi ugovor o radu ili ugovor o upravljanju, propust da se direktor i prokurist registruju kao fizička lica kod Porezne uprave, propust pribavljanja općinske saglasnosti za obavljanje djelatnosti, propust PDV registracije kada se pređe prag od 100.000 KM, ili propust podnošenja godišnjih finansijskih izvještaja i prijave poreza na dobit: mogu rezultirati prekršajnim kaznama, naknadnim poreznim utvrđenjima, blokadama bankovnog računa, a u težim slučajevima i krivičnom odgovornošću odgovornog lica. Naša advokatska kancelarija svako osnivanje u Sarajevu i Bosni i Hercegovini zaključuje personaliziranom post-osnivačkom compliance memorandumom, upravo radi sprečavanja ove vrste izložljive odgovornosti.

16. Kako pokrenuti posao u Bosni i Hercegovini i koju pravnu formu odabrati?
Pokretanje posla u Bosni i Hercegovini počinje jednom odlukom koja oblikuje sve što slijedi: izborom pravne forme. Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) je prava forma za veliku većinu stranih osnivača, jer je odgovornost ograničena na visinu osnivačkog uloga, jedan član može ga posjedovati u cijelosti, a minimalni kapital u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi samo 1.000 KM. Obrt (samostalna djelatnost) pogodan je za male samozaposlene djelatnosti, ali izlaže ličnu imovinu i u pravilu nije prikladan za nerezidente, dok su dioničko društvo (d.d.) ili poslovna jedinica (podružnica) rezervisani za veće ili specijalizovane strukture. Kada je forma izabrana, praktični koraci su osnivački akt kod notara, uplata kapitala, sudska registracija te naknadne registracije za porez, PDV, statistiku i bankarstvo. Za osnivače koji žive u inostranstvu, naša kancelarija vodi cijeli predmet od ove prve odluke do operativne firme spremne za poslovanje, radeći po punomoći tako da preseljenje nije potrebno.

17. Da li vaša usluga registracije firme u Bosni i Hercegovini uključuje otvaranje poslovnog bankovnog računa?
Da. Naša usluga registracije firme u Bosni i Hercegovini je sveobuhvatna, a otvaranje poslovnog bankovnog računa dio je standardnog obima usluge, a ne dodatni korak prepušten klijentu. Nakon što su rješenje suda, JIB, uvjerenje statistike, OP obrasci sa potpisnim kartonima i pečat firme spremni, pripremamo i podnosimo kompletan dosije za otvaranje računa poslovnoj banci koja se bira zajedno sa klijentom, te prisustvujemo sastanku u banci kada je to potrebno. Jedini korak koji ponekad još zahtijeva lično ili video prisustvo osnivača jeste KYC razgovor u banci, što ovisi o politici svake pojedine banke. Predmet pratimo do trenutka dok račun ne postane potpuno aktivan za domaća i međunarodna plaćanja.

18. Može li nerezident registrovati firmu u Bosni i Hercegovini bez lokalnog partnera?
Da. Nerezident može registrovati firmu u Bosni i Hercegovini i posjedovati je 100%, bez ikakvog uvjeta lokalnog partnera, lokalnog suvlasnika ili direktora rezidenta, u praktično svim privrednim sektorima. Jedini stvarno lokalni elementi jesu registrovano sjedište (stvarna adresa u zemlji) i, za nerezidenta koji će biti direktor ili prokurist, identifikacioni broj za stranca, a oboje organizuje naša kancelarija. Pojedini osnivači ipak biraju da imenuju lokalnog prokuristu (ovlaštenog zastupnika) isključivo radi operativne praktičnosti u svakodnevnom bankarstvu i komunikaciji sa javnim organima, ali to je uvijek mogućnost, a nikada obaveza. Redovno registrujemo firme u potpunom stranom vlasništvu za klijente iz Europske unije, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, Zaljeva, Turske i dijaspore.

Povezane pravne usluge za poslovanje u Bosni i Hercegovini

Osnivanje firme obično je tek prvi korak. Naša kancelarija savjetuje domaće i strane osnivače kroz cijeli životni ciklus poslovanja u Bosni i Hercegovini, uključujući: