Advokatska kancelarija

weight
"NaŔa zaŔtita nije u naŔem oružju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
NaŔa zaŔtita je u pravu i zakonima" Albert Einstein

 

Ostavinski postupak « Porodično i nasljedno pravo « Oblasti profesionalnog angažmana

Advokatska kancelarija iz porodičnog prava obavlja poslove: pružanja pravnih savjeta i zastupanje u sporovima za razvod braka, pružanje pravnih savjeta i zastupanje u sporovima za izdržavanje, razvodi braka sa maloljetnom djecom u kojim se postupcima odlučuje o povjeravanje zajedničke djece na odgoj, brigu i staranje, sporovima oko podjele imovine stečene u toku trajanja braka; zastupanje u postupcima vezanim za lišenje roditeljskog prava, utvrđivanju majčinstva i ošinstva, i postupcima oduzimanja poslovne sposobnosti i postavljanja staraoca.

Oblast zastupanja u nasljednom pravu jeste pokretanje ostavinskog postupka, te zastupanje u ostavinskom postupku pred sudom ili notarom kao povjerenikom suda.

Vrlo često rad na ovim predmetima ima u sebi elemente Međunarodnog privatnog prava.

Sudsku praksu iz oblasti nasljednog prava u Bosni i Hercegovini možete pogledati na linkovima: nasljedno pravo u BiH i sudska praksa nasljednog prava u Bosni i Hercegovini.

 

Često postavljena pitanja o ostavinskoj raspravi u Bosni i Hercegovini


Pitanje: Šta se određuje u ostavinskom postupku u Bosni i Hercegovini ?
Advokat: Ostavinska rasprava u BiH se vodi pred sudom ili pred notarom kao povjerenikom suda. U ostavinskom postupku u BiH treba utvrditi sastav ostavinske mase, nasljednike iza umrlog i prava koja pripadaju pojedinim nasljednicima. Ako nema spornih elemenata ostavinski postupak traje kratko ali ako između nasljednika dođe do spora oko ostavine, tada se ostavinski postupak prekida, a nasljednici se upućuju u parnicu, Å”to može značajno produžiti okončanje čitavog ostavinskog postupka. Nasljeđivanje u pojedinim slučajevima može biti vrlo složen postupak, pa ostavinski postupak može trajati godinama, posebno ako se radi o osporavanju testamenta od zakonskih nasljednika, kod sporova s nužnim nasljednicima, sporovi oko dokazivanja vanbračne zajednice itd.


Kako da napravim testament u BiH ?
Advokat: Testament se može napraviti svakoj osobi koja je navrÅ”ila 15 godina i sposobna za rasuđivanje, a predstavlja dokument kojim se određuje ko ima pravo raspolaganja imovinom u slučaju smrti. Međutim, i tada postoje određena zakonska ograničenja. Naime, prema zakonu određeni krug osoba ima pravo na nužni dio bez obzira na oporuku koju je ostavitelj napisao. Kako bi ostvarili nužni dio nasljednici moraju dati prigovor u kojem navode da ne priznaju testament, nakon čega ih vanparnični sud ili notar upućuje na pokretanje parničnog postupka radi dokazivanja. Punovažan je onaj testament koji je sačinjen u formi utvrđenoj u zakonu i pod uvjetima predviđenim zakonom Testament možete napisati svojom rukom i potpisati ga svojeručno, poželjno je da na svojeručnom testamentu bude i datum pisanja.


Pitanje: Å ta je nasljedno pravo ?
Advokat: Nasljedno pravo uređuje pravna pravila i odnose koji nastaju nakon smrti ostavitelja. Nasljedno pravo se stječe u trenutku ostaviteljeve smrti, na temelju zakona ili na temelju oporuke. Toga se prava svaka osoba može i odreći. Nasljeđivanjem se prenose sva prava i obveze s ostavitelja na njegove nasljednike. Ako ostavitelj nije ostavio oporuku, na temelju zakona naslijedit će ga njegovi zakonski nasljednici po nasljednim redovima, pri čemu vrijedi pravilo da nasljednici bližeg nasljednog reda isključuju iz nasljedstva osobe daljnjeg nasljednog reda.


Pitanje: Kako se utvrđuje ostavina (ostavinska masa) iza umrlog ?
Advokat: Često se događa da nakon nečije smrti nasljednici moraju istraživati koja sve imovina ulazi u ostavinsku masu (ostavinu). Predmet nasljeđivanja su stvari i prava koja pripadaju fizičkom licu. Kada je riječ o nekretninama u ostavinsku masu ulaze sve nekretnine ostavitelja bez obzira da li su uknjižene u zemljiÅ”nim knjigama i bez obzira na to gdje se nalazile. U slučaju uredno upisne nekretnine kao dokaz vlasniÅ”tva dovoljan je izvadak iz zemljiÅ”ne knjige, a ako nekretnina nije uknjižena u zemljiÅ”nim knjigama, vlasniÅ”tvo se mora dokazivati vjerodostojnim dokumentima koje posjedujete. Kada se u ostavinskim postupcima ishoduje pravosnažno rjeÅ”enje o nasljeđivanju potrebno je provesti rjeÅ”enje o nasljeđivanju pred nadležnim organima.


Pitanje: Tko su nužni nasljednici u Bosni i Hercegovini ?
Advokat: Nužni nasljednici su: djeca ostavitelja, njegovi usvojenici iz potpunog usvojenja te njegov bračni partner. Ostali potomci umrlog, njegovi usvojenici iz nepotpunog usvojenja i njihovi potomci, njegovi roditelji i njegova braća i sestre nužni su nasljednici samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život. Ostaviteljevi potomci, njegovi posvojenici i njihovi potomci te njegov bračni ili izvanbračni partner imaju pravo na nužni dio koji iznosi polovicu onoga dijela koji bi svakom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja. Nužni dio ostalih nužnih nasljednika iznosi trećinu njihovog zakonskog dijela.

 

Relevantni zakonski okvir koji reguliŔe nasljedstvo u Bosni i Hercegovini:

Zakon o nasljeđivanju u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ broj 80/14)

Zakon o nasljeđivanju Republike Srpske - ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 1/2009, 55/2009 - ispravka i 91/2016, 28/2019 - odluka Ustavnog Suda i 82/2019)


Zakon o nasljeđivanju Brčko distrikta Bosne i Hercegovine - ("Sl. glasnik Brčko distrikta BiH", br. 36/2017)

Zakon o naslijeđivanju Bosne i Hercegovine


Zakonski okvir ostavinskog postupka u Bosni i Hercegovini:

OSTAVINSKA RASPRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI

Poziv na ročiŔte za ostavinsku raspravu

Član 234.

(1) Za ostavinsku raspravu sud će odrediti ročiÅ”te.
(2) U pozivu na ročiÅ”te sud će zainteresirane osobe obavijestiti o pokretanju postupka, o tome je li mu koji testament već predat, te će ih pozvati da odmah dostave sudu pisani
testament, odnosno ispravu o usmenom testamentu ili ugovor o nasljeđivanju ili o drugom pravnom poslu za slučaj smrti, ako se kod njih nalazi, ili da naznače svjedoke usmenog testamenta.
(3) Sud će u pozivu upozoriti zainteresirane osobe da mogu do donoÅ”enja prvostepenog rjeÅ”enja o nasljeđivanju dati izjavu o prihvatanju i ustupanju nekom od sunasljednika ili izjavu
o odricanju od naslijeđa usmeno na ročiÅ”tu ili u formi notarski obrađene isprave, a ako na ročiÅ”te ne dođu ili takvu izjavu ne daju, smatrat će se da žele biti nasljednici.
(4) Ako je ostavitelj ostavio testament ili ugovor o nasljeđivanju, o pokretanju ostavinskog postupka sud će obavijestiti i na ročiÅ”te pozvati i osobe koje bi mogle po zakonu polagati pravo na naslijeđe.
(5) Ako je ostavitej postavio izvrÅ”itelja testamenta, sud će i njega obavijestiti o pokretanju postupka.

Pozivanje oglasom

Član 235.

(1) Ako se ne zna ima li nasljednika, sud će oglasom pozvati osobe koje polažu pravo na nasljedstvo da se prijave sudu u roku jedne godine od objavljivanja oglasa u "Službenim
novinama Federacije BiH".
(2) Oglas će se pričvrstiti na oglasnu ploču suda i objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i na drugi prikladan način.
(3) Po odredbama st. 1. i 2. ovog člana sud će postupiti i ako je nasljedniku postavljen privremeni zastupnik zbog toga Å”to je boraviÅ”te nasljednika nepoznato, a nasljednik nema
punomoćnika, ili zbog toga Å”to se nasljednik ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomoćnika, nalaze u inozemstvu ili su nedostupni, a dostava se nije mogla
obaviti.
(4) Nakon Å”to istekne rok iz stava 1. ovog člana sud će provesti ostavinsku raspravu na osnovu izjave postavljenog staratelja i podataka kojima sud raspolaže.

Predmet ostavinske rasprave

Član 236.

(1) Na ročiÅ”tu za ostavinsku raspravu sud će raspraviti sva pitanja važna za donoÅ”enje odluke u ostavinskom postupku, a naročito u pogledu prava na nasljedstvo, veličinu
nasljednog dijela i prava na legate.
(2) Sud o pravima odlučuje, po pravilu, poÅ”to je zainteresiranim osobama omogućio da daju potrebne izjave. Tokom ostavinskog postupka zainteresirane osobe mogu davati izjave bez prisustva drugih zainteresiranih osoba i nije potrebno da se u svakom slučaju tim osobama omogući da se izjasne o izjavama drugih zainteresiranih osoba.
(3) O pravima osoba koje nisu doÅ”le na ročiÅ”te, a uredno su pozvane, sud će odlučivati prema podacima kojima raspolaže uzimajući u obzir njihove pismeme izjave koje stignu do donoÅ”enja odluke.
(4) Ako sud posumnja da je osoba koja po zakonu polaže pravo na nasljedstvo jedini ili najbliži ostaviteljev srodnik, može sasluŔati i osobe za koje smatra da bi mogle imati jednako
ili jače nasljedno pravo, a može te osobe pozvati i oglasom po odredbama člana 235. ovog zakona.

Nasljednička izjava

Član 237.

(1) Svako je ovlaŔten, ali niko nije dužan dati nasljedničku izjavu.
(2) Za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od naslijeđa smatra se da želi biti nasljednikom.
(3) Osoba koja je valjano dala izjavu da prihvaća naslijeđe ne može ga se viÅ”e odreći.
(4) Nasljedničku izjavu potpisuju, odnosno stavljaju rukoznak nasljednik ili njegov zastupnik.
(5) Ako nasljednik ili njegov zastupnik nije u stanju potpisati nasljedničku izjavu, navest će razlog ovlaÅ”tenoj osobi koja će to zabilježiti u zapisniku.
(6) Izjava o primanju naslijeđa ili o odricanju od naslijeđa koja je podnesena sudu mora biti notarski obrađena, kao i punomoć za davanje nasljedničke izjave. Ovu izjavu ili punomoć sa istim pravnim djelovanjem nasljednik može dati i pred konzularnim predstavnikom ili diplomatskim predstavnikom Bosne i Hercegovine koji obavlja konzularne poslove.
(7) U izjavi treba navesti da li se nasljednik prima, odnosno odriče dijela koji mu pripada na osnovu zakona, na osnovu ugovora o nasljeđivanju ili na osnovu testamenta ili se izjava odnosi na nužni dio.
(8) Ako nasljednik u nasljedničkoj izjavi ne izjavi odnosi li se njegova izjava na ono Å”to mu pripada na osnovu zakona, na osnovu ugovora o nasljeđivanju ili na osnovu testamenta, ili
kao nužni dio, smatra se da se izjava odnosi na nasljedstvo po bilo kojem osnovu.
(9) Sud neće zahtijevati nasljedničku izjavu ni od koga, ali nasljednik koji želi dati izjavu može to učiniti usmeno pred ostavinskim sudom na zapisnik, odnosno predajom ostavinskom sudu isprave iz stava 6. ovog člana.
(10) Prilikom davanja izjave o odricanju od naslijeđa ovlaÅ”tene osobe će nasljednika upozoriti da se može odreći nasljedstva samo u svoje ime, ili i u ime svojih potomaka.

Prigovor na popis

Član 238.

(1) Ako stranke prigovore popisu, sud može, ako to smatra potrebnim, narediti sudskom službeniku ili notaru da ponovno obavi popis.
(2) Ako popis imovine nije obavljen, sud može, na osnovu podataka koje su mu dale zainteresirane osobe, sam utvrditi Ŕto ulazi u ostavinu.

Upućivanje na parnicu zbog spora

Član 239.

(1) Sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim organom ako su među strankama sporne činjenice od kojih zavisi neko njihovo
pravo.
(2) Na način predviđen odredbom stava 1. ovog člana sud će postupiti naročito ako su sporne činjenice:
1) o kojima zavisi nasljedno pravo, a naročito valjanost ili sadržaj ugovora o nasljeđivanju ili testamenta ili odnos nasljednika i ostavitelja na osnovu kojeg se po zakonu nasljeđuje,
2) od kojih zavisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio,
3) od kojih zavisi opravdanost isključenja nužnih nasljednika ili postojanje razloga za nedostojnost,
4) je li se neka osoba odrekla naslijeđa,
5) od kojih zavisi osnovanost zahtjeva nadživjelog bračnog partnera i ostaviteljevih potomaka, koji su živjeli sa ostaviteljem u istom domaćinstvu da im se iz ostavine izdvoje predmeti domaćinstva koji služe za zadovoljenje svakodnevnih potreba.
(3) Ako u navedenim slučajevima ne postoji spor o činjenicama, već se stranke spore o primjeni prava, ostavinski sud neće prekidati ostavinski postupak nego će raspraviti pravna pitanja u ostavinskom postupku.
(4) Sud neće prekinuti postupak ni u slučaju iz stava 1. Ovog člana, ako se radi o činjenicama čije postojanje zakon pretpostavlja, o činjenicama koje su općepoznate, te ako su sporne činjenice koje može utvrditi na osnovu javnih ili javno ovjerenih isprava, nego će na osnovu pretpostavke o postojanju tih činjenica, odnosno da je sadržaj tih isprava istinit donijeti rjeÅ”enje o nasljeđivanju, a onoga koji tvrdi suprotno pretpostavci uputit će da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku.

Upućivanje na parnicu zbog spora o pravu na legat ili o drugom pravu na ostavinu

Član 240.

(1) Ako su među strankama sporne činjenice od kojih zavisi pravo na testamentom određeni legat ili drugo pravo, sud će uputiti stranke na parnicu ili postupak pred organom
uprave, ali neće prekinuti ostavinski postupak.
(2) Ako u slučaju iz stava 1. ovog člana ne postoji spor o činjenicama nego samo o primjeni prava, ostavinski sud će ta pravna pitanja raspraviti u ostavinskom postupku.

Upućivanje na parnicu zbog spora o sastavu ostavine

Član 241.

(1) Sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su između stranaka sporne činjenice:
1) od kojih zavisi sastav ostavine,
2) od kojih zavisi predmet legata,
3) ako između nasljednika postoji spor povodom zahtjeva nadživjelog bračnog partnera ili
ostaviteljevih potomaka koji su s njim živjeli u zajednici da im iz ostavine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u povećanju vrijednosti imovine ostavitelja.
(2) Sud neće prekinuti postupak u slučaju iz stava 1. ovog člana, ako su sporne činjenice koje može utvrditi na osnovu javnih isprava nego će na osnovu pretpostavke da je sadržaj
tih isprava istinit donijeti rjeÅ”enje o nasljeđivanju, a onoga koji tvrdi suprotno uputit će da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku.
(3) Kad sud u slučaju iz stava 1. ovog člana prekida postupak, prethodno će ispitati jesu li ispunjene pretpostavke za donoÅ”enje djelomičnog rjeÅ”enja o nasljeđivanju, pa će ga donijeti ako su ispunjene.
(4) Prekid postupka iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na ono Å”to je obuhvaćeno djelomičnim rjeÅ”enjem o nasljeđivanju.

Ko se upućuje na parnicu i trajanje prekida

Član 242.

(1) Sud će uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku čije pravo smatra manje vjerovatnim.
(2) Ako sud prekine postupak, odredit će rok koji ne može biti duži od 30 dana, u kojemu upućena stranka treba pokrenuti parnicu ili upravni postupak, te o pokretanju obavijestiti
ostavinski sud.
(3) Ako stranka u određenom roku postupi po rjeÅ”enju suda, prekid postupka trajat će dok parnica ili upravni postupak nne bude pravomoćno zavrÅ”en.
(4) Ako stranka u određenom roku ne postupi po rjeÅ”enju suda, prekinuti će se postupak nastaviti i dovrÅ”iti bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je stranka upućena na parnicu,
odnosno upravni postupak. U tom slučaju stranka koja je upućena na parnicu ili na upravni postupak može svoja prava ostvarivati u postupku na koji je upućena.
(5) Ako je ostavinski sud postupio u skladu s odredbom stava 4. ovog člana, a i u slučaju da je ostavinu raspravio, a trebao je stranku uputiti na parnicu ili upravni postupak,
pravomoćnost odluke ostavinskog suda ne sprječava da se o odnosnom zahtjevu pokrene parnica ili upravni postupak.

 

A. ZAKONSKI NASLJEDNICI

1. NASLJEDNI REDOVI

Krug zakonskih nasljednika

 

Član 8.
(1) Ako ovim zakonom nije drukčije određeno, na osnovu zakona, umrlog nasljeđuju: svi njegovi potomci, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegov bračni partner, njegovi
roditelji, njegovi usvojitelji, njegova braća i sestre i njihovi potomci, njegovi djedovi i nane i njihovi potomci, njegovi ostali preci.
(2) Osobe iz stava (1) ovog člana nasljeđuju po nasljednim redovima.
(3) Nasljednici bližeg nasljednog reda isključuju iz nasljedstva osobe daljnjeg nasljednog reda.

Vanbračni partner kao zakonski nasljednik

Član 9.
(1) Na osnovu zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov vanbračni partner koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim.
(2) Vanbračnom zajednicom u smislu ovog zakona smatra se zajednica života žene i muÅ”karca u skladu s odredbama zakona koji uređuje porodične odnose, a koja je prestala ostaviteljevom smrću.

a) Prvi nasljedni red

Potomci i bračni partner ostavitelja

Član 10.
(1) Ostavitelja nasljeđuju prije svih njegova djeca i njegov bračni partner.
(2) Nasljednici prvog nasljednog reda nasljeđuju na jednake dijelove.
(3) Kad ostavitelj nema potomaka bračni partner ne nasljeđuje u prvom nasljednom redu.

Pravo predstavljanja

Član 11.
Dio ostavine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je nadživjelo ostavitelja nasljeđuju njegova djeca, ostaviteljeva unučad na jednake dijelove, a ako je neko od unučadi umrlo prije
ostavitelja, dio koji bi njemu pripao da je bio živ u trenutku ostaviteljeve smrti nasljeđuju njegova djeca, ostaviteljeva praunučad na jednake dijelove i tako redom sve dok ima
ostaviteljevih potomaka.

b) Drugi nasljedni red

Bračni partner i roditelji umrlog

Član 12.
(1) Ostavinu umrlog koji nije ostavio potomke nasljeđuje njegov bračni partner i njegovi roditelji.
(2) Roditelji umrlog nasljeđuju jednu polovinu ostavine na jednake dijelove, a drugu polovinu ostavine nasljeđuje bračni partner umrlog.
(3) Ako iza umrlog nije ostao bračni partner, roditelji umrlog nasljeđuju cijelu ostavinu na jednake dijelove.

Braća i sestre umrlog i njihovi potomci

Član 13.
(1) Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju njegova djeca (braća i sestre ostavitelja), njegova unučad i praunučad i njegovi daljnji potomci, po pravilima koja važe za slučaj kada umrlog nasljeđuju njegova djeca i ostali potomci.
(2) Ako su oba ostaviteljeva roditelja umrla prije ostavitelja dio ostavine koji bi svakome od njih pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju njihovi potomci, prema odredbama
stava (1) ovog člana.
(3) U svim slučajevima ostaviteljeva braća i sestre samo po ocu nasljeđuju na jednake dijelove očev dio ostavine, braća i sestre samo po majci nasljeđuju na jednake dijelove majčin
dio, a rođena braća i sestre nasljeđuju na jednake dijelove s braćom i sestrama po ocu očev dio, a s braćom i sestrama po majci majčin dio.

Nasljeđivanje jednog roditelja koji je umro bez potomstva

Član 14.
Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, a nije ostavio nijednog potomka, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuje drugi roditelj, a ako je i ovaj
umro prije ostavitelja, njegovi potomci nasljeđuju ono Å”to bi pripalo i jednom i drugom roditelju, prema odredbama člana 12. ovog zakona.

c) Treći nasljedni red

Djedovi i nane umrlog

Član 15.
(1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke, ni bračnog partnera, ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, nasljeđuju njegovi djedovi i nane.
(2) Jednu polovinu ostavine nasljeđuju djed i nana s očeve strane, a drugu polovinu djed i nana s majčine strane.
Prava djeda i nane iste loze

Član 16.
(1) Djed i nana iste loze nasljeđuju na jednake dijelove.
(2) Ako je neki od predaka jedne loze iz stava (1) ovog člana umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju njegova djeca i njegovi
potomci, po pravilima koja važe za slučaj kad umrlog nasljeđuju njegova djeca i ostali potomci.
(3) U svemu ostalom za nasljedno pravo djeda i nane jedne loze i njihove djece važe pravila po kojima nasljeđuju ostaviteljevi roditelji i njihovi potomci.

Nasljeđivanje djeda i nane jedne loze koji su umrli bez potomstva

Član 17.
Ako su djed i nana jedne loze umrli prije ostavitelja, a nisu ostavili ni jednog potomka, dio ostavine koji bi im pripao da su nadživjeli ostavitelja nasljeđuju djed i nana druge loze, njihova djeca, njihovi unuci i njihovi daljni potomci, kako je određeno u članu 16. ovog zakona.

d) Četvrti nasljedni red

Pradjedovi i pranane umrlog

Član 18.
(1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, ni bračnog partnera, ni djeda i nanu, niti su ovi ostavili nekog potomka, nasljeđuju njegovi
pradjedovi i pranane.
(2) Jednu polovinu nasljeđuju pradjedovi i pranane s očeve strane, a drugu polovinu nasljeđuju pradjedovi i pranane s majčine strane.

Prava pradjeda i pranane iste loze
Član 19.
(1) Od dijela koji pripada ostaviteljevim pradjedovima i prananama s očeve strane jednu polovinu nasljeđuju na jednake dijelove roditelji njegovog djeda po ocu, a drugu
polovinu roditelji njegove nane po ocu.
(2) I pradjedovi i pranane s majčine strane nasljeđuju na način određen u stavu (1) ovog člana dio koji im pripada.
(3) Ako nema koga od tih predaka, dio koji bi mu pripao da je živ nasljeđuje predak koji mu je bio bračni partner.
(4) Ako nema jednog para tih predaka, dijelove koji bi im pripali da su živi nasljeđuje drugi par iste loze.
(5) Ako nema pradjedova i pranana jedne loze, dio ostavine koji bi im pripao da su živi nasljeđuju pradjedovi i pranane druge loze.

 

 

 

>
Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 959 recenzija