Ostavinska rasprava u Bosni i Hercegovini

Ostavinski postupak « nasljedno pravo « oblast profesionalnog angažmana advokatske kancelarije

Ostavinska rasprava u Bosni i Hercegovini predstavlja postupak u kojem se nakon smrti ostavitelja pravno utvrđuju nasljednici, obim ostavinske mase, osnov nasljeđivanja i prava koja pripadaju svakom nasljedniku. Iako se na prvi pogled može činiti da je riječ o formalnom postupku, u praksi ostavinski postupak u BiH vrlo često uključuje složena pitanja iz nasljednog, stvarnog, porodičnog i zemljišnoknjižnog prava, naročito kada iza umrlog ostanu nekretnine, suvlasnički udjeli, sporan testament, zahtjev za nužni dio ili nasljednici koji žive izvan Bosne i Hercegovine.

Advokatska kancelarija Prnjavorac pruža stručnu pravnu pomoć u predmetima ostavinske rasprave za stranke iz svih gradova Bosne i Hercegovine. Bez obzira da li se ostavinski postupak vodi u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Banjoj Luci, Zenici, Bihaću, Brčkom, Bijeljini, Doboju, Trebinju, Prijedoru ili bilo kojem drugom gradu ili općini u BiH, pružamo pravnu podršku u vezi sa utvrđivanjem nasljednika, analizom testamenta, zaštitom prava nužnih nasljednika, pribavljanjem zemljišnoknjižne i druge dokumentacije, kao i provođenjem rješenja o nasljeđivanju pred sudovima, notarima, katastrom, zemljišnim knjigama i drugim nadležnim organima.

U predmetima nasljeđivanja posebno je važno pravovremeno utvrditi sastav ostavine, status nekretnina i pravni položaj svakog nasljednika, jer pogrešan pristup u početnoj fazi često dovodi do sporova, prekida ostavinskog postupka i upućivanja na parnicu. Zbog toga je kvalitetna pravna analiza od početka ključna za zaštitu imovine i nasljednih prava. Na ovoj stranici donosimo detaljne informacije o tome kako se vodi ostavinska rasprava u BiH, koja dokumentacija je potrebna, ko ima pravo na nasljedstvo, kada postoji pravo na nužni dio i kako se rješavaju najčešći sporovi u praksi.

Oblast zastupanja u nasljednom pravu jeste pokretanje ostavinskog postupka - ostavinske rasprave, te zastupanje u ostavinskom postupku pred sudom ili notarom kao povjerenikom suda do donošenja rješenja o nasljeđivanju, a zatim provedbu rješenja pred Poreznim uredom, i nadležnim zemljišnim knjigama u BiH. Pribavljanje neophodne dokumentacije o vlasništvu nad nekretninama u Bosni i Hercegovini iza umrlog kao i sve ostale neophodne vlasničke dokumentacije potrebne za vođenje ostavinskog postupka. U pravnoj oblasti nasljednog prava takođe vršimo i pravni konsalting, izradu te zastupanje u postupcima sačinjavanja ugovora o doživotnom izdržavanju.

Vrlo često rad na ovim predmetima ima u sebi elemente međunarodnog privatnog prava.

Sudsku praksu iz oblasti nasljednog prava u Bosni i Hercegovini možete pogledati na linkovima: nasljedno pravo u BiH i sudska praksa nasljednog prava u Bosni i Hercegovini.

Često postavljena pitanja o ostavinskoj raspravi u Bosni i Hercegovini

Pitanje: Šta se određuje u ostavinskom postupku u Bosni i Hercegovini?
Advokat: Ostavinska rasprava u BiH se vodi pred sudom ili pred notarom kao povjerenikom suda. U ostavinskom postupku treba utvrditi sastav ostavinske mase, nasljednike iza umrlog i prava koja pripadaju pojedinim nasljednicima. Ako nema spornih elemenata, ostavinski postupak traje kratko. Ako, međutim, između nasljednika dođe do spora oko ostavine, sud prekida ostavinski postupak, a nasljednike upućuje u parnicu, što može značajno produžiti okončanje čitavog postupka. Nasljeđivanje u pojedinim slučajevima može biti vrlo složeno, pa ostavinski postupak može trajati i godinama, posebno kada je riječ o osporavanju testamenta od strane zakonskih nasljednika, sporovima s nužnim nasljednicima ili sporovima oko dokazivanja vanbračne zajednice.

Pitanje: Kako da napravim testament u BiH?
Advokat: Testament može sačiniti svaka osoba koja je navršila 15 godina i koja je sposobna za rasuđivanje. Riječ je o dokumentu kojim se određuje ko ima pravo raspolaganja imovinom u slučaju smrti. Međutim, i tu postoje određena zakonska ograničenja. Naime, prema zakonu određeni krug osoba (nužni nasljednici) ima pravo na nužni dio bez obzira na sadržaj testamenta. Da bi ostvarili nužni dio, nasljednici moraju dati prigovor u kojem navode da ne priznaju testament, nakon čega ih vanparnični sud ili notar upućuje na pokretanje parničnog postupka radi dokazivanja. Punovažan je onaj testament koji je sačinjen u formi utvrđenoj zakonom i pod uvjetima propisanim zakonom. Testament možete napisati svojom rukom i potpisati ga svojeručno, pri čemu je poželjno da na svojeručnom testamentu bude i datum pisanja.

Pitanje: Šta je nasljedno pravo?
Advokat: Nasljedno pravo uređuje pravna pravila i odnose koji nastaju nakon smrti ostavitelja. Nasljedno pravo se stječe u trenutku ostaviteljeve smrti, na osnovu zakona ili na osnovu oporuke. Svaki nasljednik može se odreći svog nasljednog prava. Nasljeđivanjem se prenose sva prava i obaveze s ostavitelja na njegove nasljednike. Ako ostavitelj nije ostavio oporuku, naslijedit će ga njegovi zakonski nasljednici po nasljednim redovima, pri čemu vrijedi pravilo da nasljednici bližeg nasljednog reda isključuju iz nasljedstva osobe daljeg nasljednog reda.

Pitanje: Kako se utvrđuje ostavina (ostavinska masa) iza umrlog?
Advokat: Često se događa da nakon nečije smrti nasljednici moraju istraživati koja sve imovina ulazi u ostavinsku masu. Predmet nasljeđivanja su stvari i prava koja pripadaju fizičkom licu. Kada je riječ o nekretninama, u ostavinsku masu ulaze sve nekretnine ostavitelja, bez obzira da li su uknjižene u zemljišnim knjigama i bez obzira na to gdje se nalaze. U slučaju uredno upisane nekretnine, kao dokaz vlasništva dovoljan je izvadak iz zemljišne knjige. Ako nekretnina nije uknjižena, vlasništvo se mora dokazivati vjerodostojnim ispravama koje posjedujete. Kada se ishoduje pravosnažno rješenje o nasljeđivanju, ono se mora provesti pred nadležnim organima (zemljišne knjige, katastar, porezni organi).

Pitanje: Ko su nužni nasljednici u Bosni i Hercegovini?
Advokat: Nužni nasljednici su djeca ostavitelja, njegovi usvojenici iz potpunog usvojenja i njegov bračni partner. Ostali potomci umrlog, usvojenici iz nepotpunog usvojenja i njihovi potomci, roditelji ostavitelja, njegova braća i sestre, nužni su nasljednici samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život. Ostaviteljevi potomci, njegovi usvojenici i njihovi potomci, te njegov bračni ili vanbračni partner imaju pravo na nužni dio koji iznosi polovicu onog dijela koji bi svakom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja. Nužni dio ostalih nužnih nasljednika iznosi trećinu njihovog zakonskog dijela.

Pitanje: Koliko traje ostavinska rasprava u BiH?
Advokat: Kada su nasljednici saglasni i dokumentacija uredna, ostavinska rasprava se najčešće okonča u roku od šest do dvanaest mjeseci, a u jednostavnijim predmetima i ranije. Onog trenutka kada se pojavi sporno pitanje (osporavanje testamenta, prigovor radi nužnog dijela, spor oko sastava ostavinske mase ili oko vanbračne zajednice), sud prekida ostavinski postupak i upućuje nasljednike u parnicu. U takvim situacijama ukupno trajanje može se mjeriti i godinama, jer se ostavinska rasprava nastavlja tek nakon pravosnažnog okončanja parnice. Zato je već u početnoj fazi važno realno procijeniti potencijalne sporne tačke i, gdje je to moguće, pokušati postići sporazum nasljednika prije izlaska na ročište.

Pitanje: Koje dokumente trebam pripremiti za ostavinsku raspravu?
Advokat: Sud po službenoj dužnosti pribavlja smrtovnicu, ali se postupak ubrzava kada nasljednici sami pripreme osnovnu dokumentaciju. To su izvod iz matične knjige umrlih za ostavitelja, izvodi iz matičnih knjiga rođenih i vjenčanih za nasljednike, dokazi o srodstvu i dokumentacija o imovini ostavitelja. Za nekretnine je potreban zemljišnoknjižni izvadak i posjedovni list, a za neuknjižene nekretnine kupoprodajni ugovor, ranije rješenje o nasljeđivanju ili druge isprave o pravnom osnovu sticanja. Ako postoji testament, predaje se sudu na otvaranje. Za štedne uloge, dionice, vozila i poslovne udjele potrebne su odgovarajuće potvrde banaka, registra vrijednosnih papira i drugih nadležnih registara.

Pitanje: Da li nasljednici nasljeđuju dugove ostavitelja?
Advokat: Nasljednik zajedno s imovinom nasljeđuje i obaveze ostavitelja, ali samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Niko, dakle, ne odgovara iz svoje lične imovine za dugove preminulog preko onoga što je naslijedio. Ako je ostavitelj iza sebe ostavio više dugova nego imovine, nasljednici razmišljaju o odricanju od nasljedstva. Izjava o odricanju daje se sudu najkasnije do donošenja prvostepenog rješenja o nasljeđivanju i ona je neopoziva. Odricanje se odnosi na cjelokupno nasljedstvo, što znači da se ne može selektivno odreći samo dugova, a zadržati imovinu.

Pitanje: Kako se vodi ostavinski postupak kada nasljednik živi u inostranstvu?
Advokat: Nasljednici koji žive u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, SAD-u ili drugim državama ne moraju lično dolaziti u Bosnu i Hercegovinu. Postupak se vodi preko advokata kojeg punomoćju ovlaste da ih zastupa pred sudom ili notarom. Punomoć se ovjerava kod notara u zemlji prebivališta, a zatim se nadovjerava apostille pečatom ili u skladu s odredbama međunarodnih ugovora o legalizaciji javnih isprava. Ako nasljednik želi dati izjavu o odricanju ili ustupanju, takvu izjavu može dati i preko punomoćnika, ali u formi koju propisuje zakon. U radu s klijentima iz dijaspore najčešća praktična prepreka je ranija nasljedna imovina koja nikada nije bila preknjižena na današnje vlasnike, pa se mora pokretati i dopunska ostavinska rasprava.

Pitanje: Šta ako je već donesena odluka o nasljeđivanju u inostranstvu?
Advokat: Strana sudska odluka o nasljeđivanju, na primjer rješenje austrijskog ili njemačkog suda, ne djeluje automatski u Bosni i Hercegovini. Da bi takva odluka imala pravno dejstvo prema imovini koja se nalazi u BiH, potrebno je provesti postupak priznanja strane sudske odluke pred nadležnim sudom u BiH. U tom postupku se cijene pretpostavke priznanja, prije svega pravosnažnost odluke, pravilna nadležnost stranog suda i nepostojanje suprotnosti s javnim poretkom Bosne i Hercegovine. Tek pravosnažno priznata strana odluka može poslužiti kao osnov za upis prava u zemljišne knjige i katastar. Posebno je važno znati da nekretnine na teritoriji BiH spadaju u isključivu nadležnost domaćih sudova, pa strani sudovi nisu nadležni za odlučivanje o nasljeđivanju takvih nekretnina.

Zakonski nasljedni redovi u Bosni i Hercegovini

U situaciji kada ostavitelj nije ostavio testament, nasljeđuju zakonski nasljednici po nasljednim redovima. Vrijedi temeljno pravilo: nasljednici bližeg reda isključuju nasljednike svih daljih redova. Tek kada u prvom redu nema žive osobe koja može nasljeđivati, nasljedstvo prelazi u drugi nasljedni red, i tako redom.

Napomena: Pravila zakonskog nasljeđivanja propisana su Zakonom o nasljeđivanju FBiH (čl. 8–26), Zakonom o nasljeđivanju RS (čl. 9–25) i Zakonom o nasljeđivanju Brčko distrikta BiH. Pravila o nasljednim redovima su u sva tri propisa suštinski istovjetna.

Nužni dio u nasljednom pravu BiH

Nužni dio je dio ostavine koji po sili zakona pripada određenom krugu najbližih srodnika, čak i kada ih je ostavitelj testamentom potpuno isključio ili im ostavio manje od onoga što im pripada. Cilj instituta nužnog dijela je zaštita ekonomski najslabijih članova porodice ostavitelja. Visina nužnog dijela računa se kao dio onoga što bi nasljedniku pripalo da nije bilo testamenta.

Praktičan primjer: Ako ostavitelj iza sebe ostavi suprugu i dvoje djece, svako od njih po zakonu nasljeđuje po 1/3 ostavine. Ako bi ostavitelj testamentom svu imovinu ostavio jednom djetetu, ostalo dijete i supruga svako imaju pravo na nužni dio od 1/2 svog zakonskog dijela, dakle po 1/6 ukupne ostavine. Razliku je dužan namiriti onaj nasljednik kome je testamentom ostavljeno više nego što bi mu pripalo nakon namirenja nužnih dijelova.

Orijentaciono trajanje ostavinske rasprave u praksi

Tačno trajanje ostavinskog postupka zavisi od mnoštva okolnosti: broja nasljednika, sastava ostavinske mase, postojanja testamenta, da li su nekretnine uknjižene i da li su svi nasljednici dostupni. Sljedeća tabela daje praktične vremenske okvire na osnovu iskustva iz advokatske prakse, a ne propisane rokove.

Najčešće greške nasljednika u praksi

Iz dugogodišnjeg rada na ostavinskim predmetima izdvojile su se tipične greške koje nasljednici prave i koje im kasnije stvaraju nepotrebne troškove i komplikacije. Većina ovih grešaka može se izbjeći pravovremenim konsultacijama prije nego što ostavinski postupak uopće započne.

Relevantni zakonski okvir koji reguliše nasljedstvo u Bosni i Hercegovini:

Zakon o nasljeđivanju u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ broj 80/14)

Zakon o nasljeđivanju Republike Srpske - ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 1/2009, 55/2009 - ispravka i 91/2016, 28/2019 - odluka Ustavnog Suda i 82/2019)

Zakon o nasljeđivanju Brčko distrikta Bosne i Hercegovine - ("Sl. glasnik Brčko distrikta BiH", br. 36/2017)

Zakon o naslijeđivanju Bosne i Hercegovine

Zakonski okvir ostavinskog postupka u Bosni i Hercegovini

Ravnopravnost u nasljeđivanju u Bosni i Hercegovini:

Član 3.
(1) Sva fizička lica su pod istim uvjetima ravnopravna u nasljeđivanju.
(2) Stranci su u nasljeđivanju ravnopravni s državljanima Bosne i Hercegovine.

OSTAVINSKA RASPRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI

Poziv na ročište za ostavinsku raspravu

Član 234.

(1) Za ostavinsku raspravu sud će odrediti ročište.
(2) U pozivu na ročište sud će zainteresirane osobe obavijestiti o pokretanju postupka, o tome je li mu koji testament već predat, te će ih pozvati da odmah dostave sudu pisani
testament, odnosno ispravu o usmenom testamentu ili ugovor o nasljeđivanju ili o drugom pravnom poslu za slučaj smrti, ako se kod njih nalazi, ili da naznače svjedoke usmenog testamenta.
(3) Sud će u pozivu upozoriti zainteresirane osobe da mogu do donošenja prvostepenog rješenja o nasljeđivanju dati izjavu o prihvatanju i ustupanju nekom od sunasljednika ili izjavu
o odricanju od naslijeđa usmeno na ročištu ili u formi notarski obrađene isprave, a ako na ročište ne dođu ili takvu izjavu ne daju, smatrat će se da žele biti nasljednici.
(4) Ako je ostavitelj ostavio testament ili ugovor o nasljeđivanju, o pokretanju ostavinskog postupka sud će obavijestiti i na ročište pozvati i osobe koje bi mogle po zakonu polagati pravo na naslijeđe.
(5) Ako je ostavitelj postavio izvršitelja testamenta, sud će i njega obavijestiti o pokretanju postupka.

Pozivanje oglasom

Član 235.

(1) Ako se ne zna ima li nasljednika, sud će oglasom pozvati osobe koje polažu pravo na nasljedstvo da se prijave sudu u roku jedne godine od objavljivanja oglasa u "Službenim
novinama Federacije BiH".
(2) Oglas će se pričvrstiti na oglasnu ploču suda i objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i na drugi prikladan način.
(3) Po odredbama st. 1. i 2. ovog člana sud će postupiti i ako je nasljedniku postavljen privremeni zastupnik zbog toga što je boravište nasljednika nepoznato, a nasljednik nema
punomoćnika, ili zbog toga što se nasljednik ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomoćnika, nalaze u inozemstvu ili su nedostupni, a dostava se nije mogla
obaviti.
(4) Nakon što istekne rok iz stava 1. ovog člana sud će provesti ostavinsku raspravu na osnovu izjave postavljenog staratelja i podataka kojima sud raspolaže.

Predmet ostavinske rasprave

Član 236.

(1) Na ročištu za ostavinsku raspravu sud će raspraviti sva pitanja važna za donošenje odluke u ostavinskom postupku, a naročito u pogledu prava na nasljedstvo, veličinu
nasljednog dijela i prava na legate.
(2) Sud o pravima odlučuje, po pravilu, pošto je zainteresiranim osobama omogućio da daju potrebne izjave. Tokom ostavinskog postupka zainteresirane osobe mogu davati izjave bez prisustva drugih zainteresiranih osoba i nije potrebno da se u svakom slučaju tim osobama omogući da se izjasne o izjavama drugih zainteresiranih osoba.
(3) O pravima osoba koje nisu došle na ročište, a uredno su pozvane, sud će odlučivati prema podacima kojima raspolaže uzimajući u obzir njihove pismene izjave koje stignu do donošenja odluke.
(4) Ako sud posumnja da je osoba koja po zakonu polaže pravo na nasljedstvo jedini ili najbliži ostaviteljev srodnik, može saslušati i osobe za koje smatra da bi mogle imati jednako
ili jače nasljedno pravo, a može te osobe pozvati i oglasom po odredbama člana 235. ovog zakona.

Nasljednička izjava

Član 237.

(1) Svako je ovlašten, ali niko nije dužan dati nasljedničku izjavu.
(2) Za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od naslijeđa smatra se da želi biti nasljednikom.
(3) Osoba koja je valjano dala izjavu da prihvaća naslijeđe ne može ga se više odreći.
(4) Nasljedničku izjavu potpisuju, odnosno stavljaju rukoznak nasljednik ili njegov zastupnik.
(5) Ako nasljednik ili njegov zastupnik nije u stanju potpisati nasljedničku izjavu, navest će razlog ovlaštenoj osobi koja će to zabilježiti u zapisniku.
(6) Izjava o primanju naslijeđa ili o odricanju od naslijeđa koja je podnesena sudu mora biti notarski obrađena, kao i punomoć za davanje nasljedničke izjave. Ovu izjavu ili punomoć sa istim pravnim djelovanjem nasljednik može dati i pred konzularnim predstavnikom ili diplomatskim predstavnikom Bosne i Hercegovine koji obavlja konzularne poslove.
(7) U izjavi treba navesti da li se nasljednik prima, odnosno odriče dijela koji mu pripada na osnovu zakona, na osnovu ugovora o nasljeđivanju ili na osnovu testamenta ili se izjava odnosi na nužni dio.
(8) Ako nasljednik u nasljedničkoj izjavi ne izjavi odnosi li se njegova izjava na ono što mu pripada na osnovu zakona, na osnovu ugovora o nasljeđivanju ili na osnovu testamenta, ili
kao nužni dio, smatra se da se izjava odnosi na nasljedstvo po bilo kojem osnovu.
(9) Sud neće zahtijevati nasljedničku izjavu ni od koga, ali nasljednik koji želi dati izjavu može to učiniti usmeno pred ostavinskim sudom na zapisnik, odnosno predajom ostavinskom sudu isprave iz stava 6. ovog člana.
(10) Prilikom davanja izjave o odricanju od naslijeđa ovlaštene osobe će nasljednika upozoriti da se može odreći nasljedstva samo u svoje ime, ili i u ime svojih potomaka.

Prigovor na popis

Član 238.

(1) Ako stranke prigovore popisu, sud može, ako to smatra potrebnim, narediti sudskom službeniku ili notaru da ponovno obavi popis.
(2) Ako popis imovine nije obavljen, sud može, na osnovu podataka koje su mu dale zainteresirane osobe, sam utvrditi što ulazi u ostavinu.

Upućivanje na parnicu zbog spora

Član 239.

(1) Sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim organom ako su među strankama sporne činjenice od kojih zavisi neko njihovo
pravo.
(2) Na način predviđen odredbom stava 1. ovog člana sud će postupiti naročito ako su sporne činjenice:
1) o kojima zavisi nasljedno pravo, a naročito valjanost ili sadržaj ugovora o nasljeđivanju ili testamenta ili odnos nasljednika i ostavitelja na osnovu kojeg se po zakonu nasljeđuje,
2) od kojih zavisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio,
3) od kojih zavisi opravdanost isključenja nužnih nasljednika ili postojanje razloga za nedostojnost,
4) je li se neka osoba odrekla naslijeđa,
5) od kojih zavisi osnovanost zahtjeva nadživjelog bračnog partnera i ostaviteljevih potomaka, koji su živjeli sa ostaviteljem u istom domaćinstvu da im se iz ostavine izdvoje predmeti domaćinstva koji služe za zadovoljenje svakodnevnih potreba.
(3) Ako u navedenim slučajevima ne postoji spor o činjenicama, već se stranke spore o primjeni prava, ostavinski sud neće prekidati ostavinski postupak nego će raspraviti pravna pitanja u ostavinskom postupku.
(4) Sud neće prekinuti postupak ni u slučaju iz stava 1. Ovog člana, ako se radi o činjenicama čije postojanje zakon pretpostavlja, o činjenicama koje su općepoznate, te ako su sporne činjenice koje može utvrditi na osnovu javnih ili javno ovjerenih isprava, nego će na osnovu pretpostavke o postojanju tih činjenica, odnosno da je sadržaj tih isprava istinit donijeti rješenje o nasljeđivanju, a onoga koji tvrdi suprotno pretpostavci uputit će da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku.

Upućivanje na parnicu zbog spora o pravu na legat ili o drugom pravu na ostavinu

Član 240.

(1) Ako su među strankama sporne činjenice od kojih zavisi pravo na testamentom određeni legat ili drugo pravo, sud će uputiti stranke na parnicu ili postupak pred organom
uprave, ali neće prekinuti ostavinski postupak.
(2) Ako u slučaju iz stava 1. ovog člana ne postoji spor o činjenicama nego samo o primjeni prava, ostavinski sud će ta pravna pitanja raspraviti u ostavinskom postupku.

Upućivanje na parnicu zbog spora o sastavu ostavine

Član 241.

(1) Sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su između stranaka sporne činjenice:
1) od kojih zavisi sastav ostavine,
2) od kojih zavisi predmet legata,
3) ako između nasljednika postoji spor povodom zahtjeva nadživjelog bračnog partnera ili
ostaviteljevih potomaka koji su s njim živjeli u zajednici da im iz ostavine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u povećanju vrijednosti imovine ostavitelja.
(2) Sud neće prekinuti postupak u slučaju iz stava 1. ovog člana, ako su sporne činjenice koje može utvrditi na osnovu javnih isprava nego će na osnovu pretpostavke da je sadržaj
tih isprava istinit donijeti rješenje o nasljeđivanju, a onoga koji tvrdi suprotno uputit će da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku.
(3) Kad sud u slučaju iz stava 1. ovog člana prekida postupak, prethodno će ispitati jesu li ispunjene pretpostavke za donošenje djelomičnog rješenja o nasljeđivanju, pa će ga donijeti ako su ispunjene.
(4) Prekid postupka iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na ono što je obuhvaćeno djelomičnim rješenjem o nasljeđivanju.

Ko se upućuje na parnicu i trajanje prekida

Član 242.

(1) Sud će uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku čije pravo smatra manje vjerovatnim.
(2) Ako sud prekine postupak, odredit će rok koji ne može biti duži od 30 dana, u kojemu upućena stranka treba pokrenuti parnicu ili upravni postupak, te o pokretanju obavijestiti
ostavinski sud.
(3) Ako stranka u određenom roku postupi po rješenju suda, prekid postupka trajat će dok parnica ili upravni postupak ne bude pravomoćno završen.
(4) Ako stranka u određenom roku ne postupi po rješenju suda, prekinuti će se postupak nastaviti i dovršiti bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je stranka upućena na parnicu,
odnosno upravni postupak. U tom slučaju stranka koja je upućena na parnicu ili na upravni postupak može svoja prava ostvarivati u postupku na koji je upućena.
(5) Ako je ostavinski sud postupio u skladu s odredbom stava 4. ovog člana, a i u slučaju da je ostavinu raspravio, a trebao je stranku uputiti na parnicu ili upravni postupak,
pravomoćnost odluke ostavinskog suda ne sprječava da se o odnosnom zahtjevu pokrene parnica ili upravni postupak.

A. ZAKONSKI NASLJEDNICI

1. NASLJEDNI REDOVI

Krug zakonskih nasljednika

Član 8.
(1) Ako ovim zakonom nije drukčije određeno, na osnovu zakona, umrlog nasljeđuju: svi njegovi potomci, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegov bračni partner, njegovi
roditelji, njegovi usvojitelji, njegova braća i sestre i njihovi potomci, njegovi djedovi i nane i njihovi potomci, njegovi ostali preci.
(2) Osobe iz stava (1) ovog člana nasljeđuju po nasljednim redovima.
(3) Nasljednici bližeg nasljednog reda isključuju iz nasljedstva osobe daljnjeg nasljednog reda.

Vanbračni partner kao zakonski nasljednik

Član 9.
(1) Na osnovu zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov vanbračni partner koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim.
(2) Vanbračnom zajednicom u smislu ovog zakona smatra se zajednica života žene i muškarca u skladu s odredbama zakona koji uređuje porodične odnose, a koja je prestala ostaviteljevom smrću.

a) Prvi nasljedni red

Potomci i bračni partner ostavitelja

Član 10.
(1) Ostavitelja nasljeđuju prije svih njegova djeca i njegov bračni partner.
(2) Nasljednici prvog nasljednog reda nasljeđuju na jednake dijelove.
(3) Kad ostavitelj nema potomaka bračni partner ne nasljeđuje u prvom nasljednom redu.

Pravo predstavljanja

Član 11.
Dio ostavine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je nadživjelo ostavitelja nasljeđuju njegova djeca, ostaviteljeva unučad na jednake dijelove, a ako je neko od unučadi umrlo prije
ostavitelja, dio koji bi njemu pripao da je bio živ u trenutku ostaviteljeve smrti nasljeđuju njegova djeca, ostaviteljeva praunučad na jednake dijelove i tako redom sve dok ima
ostaviteljevih potomaka.

b) Drugi nasljedni red

Bračni partner i roditelji umrlog

Član 12.
(1) Ostavinu umrlog koji nije ostavio potomke nasljeđuje njegov bračni partner i njegovi roditelji.
(2) Roditelji umrlog nasljeđuju jednu polovinu ostavine na jednake dijelove, a drugu polovinu ostavine nasljeđuje bračni partner umrlog.
(3) Ako iza umrlog nije ostao bračni partner, roditelji umrlog nasljeđuju cijelu ostavinu na jednake dijelove.

Braća i sestre umrlog i njihovi potomci

Član 13.
(1) Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju njegova djeca (braća i sestre ostavitelja), njegova unučad i praunučad i njegovi daljnji potomci, po pravilima koja važe za slučaj kada umrlog nasljeđuju njegova djeca i ostali potomci.
(2) Ako su oba ostaviteljeva roditelja umrla prije ostavitelja dio ostavine koji bi svakome od njih pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju njihovi potomci, prema odredbama
stava (1) ovog člana.
(3) U svim slučajevima ostaviteljeva braća i sestre samo po ocu nasljeđuju na jednake dijelove očev dio ostavine, braća i sestre samo po majci nasljeđuju na jednake dijelove majčin
dio, a rođena braća i sestre nasljeđuju na jednake dijelove s braćom i sestrama po ocu očev dio, a s braćom i sestrama po majci majčin dio.

Nasljeđivanje jednog roditelja koji je umro bez potomstva

Član 14.
Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, a nije ostavio nijednog potomka, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuje drugi roditelj, a ako je i ovaj
umro prije ostavitelja, njegovi potomci nasljeđuju ono što bi pripalo i jednom i drugom roditelju, prema odredbama člana 12. ovog zakona.

c) Treći nasljedni red

Djedovi i nane umrlog

Član 15.
(1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke, ni bračnog partnera, ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, nasljeđuju njegovi djedovi i nane.
(2) Jednu polovinu ostavine nasljeđuju djed i nana s očeve strane, a drugu polovinu djed i nana s majčine strane.
Prava djeda i nane iste loze

Član 16.
(1) Djed i nana iste loze nasljeđuju na jednake dijelove.
(2) Ako je neki od predaka jedne loze iz stava (1) ovog člana umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju njegova djeca i njegovi
potomci, po pravilima koja važe za slučaj kad umrlog nasljeđuju njegova djeca i ostali potomci.
(3) U svemu ostalom za nasljedno pravo djeda i nane jedne loze i njihove djece važe pravila po kojima nasljeđuju ostaviteljevi roditelji i njihovi potomci.

Nasljeđivanje djeda i nane jedne loze koji su umrli bez potomstva

Član 17.
Ako su djed i nana jedne loze umrli prije ostavitelja, a nisu ostavili ni jednog potomka, dio ostavine koji bi im pripao da su nadživjeli ostavitelja nasljeđuju djed i nana druge loze, njihova djeca, njihovi unuci i njihovi daljni potomci, kako je određeno u članu 16. ovog zakona.

d) Četvrti nasljedni red

Pradjedovi i pranane umrlog

Član 18.
(1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, ni bračnog partnera, ni djeda i nanu, niti su ovi ostavili nekog potomka, nasljeđuju njegovi
pradjedovi i pranane.
(2) Jednu polovinu nasljeđuju pradjedovi i pranane s očeve strane, a drugu polovinu nasljeđuju pradjedovi i pranane s majčine strane.

Prava pradjeda i pranane iste loze
Član 19.
(1) Od dijela koji pripada ostaviteljevim pradjedovima i prananama s očeve strane jednu polovinu nasljeđuju na jednake dijelove roditelji njegovog djeda po ocu, a drugu
polovinu roditelji njegove nane po ocu.
(2) I pradjedovi i pranane s majčine strane nasljeđuju na način određen u stavu (1) ovog člana dio koji im pripada.
(3) Ako nema koga od tih predaka, dio koji bi mu pripao da je živ nasljeđuje predak koji mu je bio bračni partner.
(4) Ako nema jednog para tih predaka, dijelove koji bi im pripali da su živi nasljeđuje drugi par iste loze.
(5) Ako nema pradjedova i pranana jedne loze, dio ostavine koji bi im pripao da su živi nasljeđuju pradjedovi i pranane druge loze.

Povezane teme i prakse advokatske kancelarije

Ostavinski postupak često ne stoji sam za sebe. U praksi se prepliće sa nizom srodnih pravnih oblasti, naročito kada su u igri nekretnine, dijaspora ili sporovi o testamentu. Sljedeće stranice naše kancelarije pokrivaju teme koje se najčešće pojavljuju uz ostavinsku raspravu:

Rječnik osnovnih nasljednopravnih pojmova

Nasljedno pravo koristi tehničku terminologiju koja zna zbuniti stranke koje se prvi put susreću sa ostavinskim postupkom. Sljedeći kratki pojmovnik objašnjava najvažnije termine kako se koriste u zakonodavstvu i praksi sudova u BiH.

Ostavitelj

Fizičko lice nakon čije smrti se vodi ostavinski postupak. U zakonodavstvu i sudskoj praksi koristi se i izraz «de cuius».

Ostavinska masa

Skup svih prava i obaveza ostavitelja koje su sposobne za nasljeđivanje: nekretnine, pokretnine, novčana sredstva, dionice, poslovni udjeli, potraživanja i dugovi.

Nasljednička izjava

Izjava kojom nasljednik prihvata nasljedstvo, odriče se njega ili ga ustupa drugom nasljedniku. Daje se sudu do donošenja prvostepenog rješenja o nasljeđivanju i neopoziva je.

Nužni dio

Dio ostavine koji po zakonu pripada najbližim srodnicima ostavitelja, bez obzira na sadržaj testamenta. Iznosi polovicu (za potomke i bračnog/vanbračnog partnera) ili trećinu (za roditelje, braću i sestre pod posebnim uslovima) zakonskog dijela.

Zakonski dio

Dio ostavine koji bi nasljedniku pripao po zakonskom redu nasljeđivanja, da nije bilo testamenta. Služi kao baza za izračun nužnog dijela.

Testament (oporuka)

Jednostrana izjava posljednje volje ostavitelja kojom raspolaže svojom imovinom u slučaju smrti. Mora biti sačinjen u zakonom propisanoj formi. Detaljno na stranici testament u BiH.

Smrtovnica

Akt koji matičar dostavlja nadležnom sudu nakon smrti osobe i koji predstavlja formalni osnov za pokretanje ostavinskog postupka po službenoj dužnosti.

Povjerenik suda (notar)

Notar koga sud, u skladu sa Zakonom o vanparničnom postupku i Zakonom o notarima, povjerava da vodi ostavinsku raspravu i donese odluku, koju potvrđuje sud.

Pravno sljedbeništvo

Prijenos prava i obaveza sa ostavitelja na nasljednike. Univerzalno (nasljeđivanje cjelokupne imovine) ili singularno (legat).

Legat (zapis)

Pojedinačno raspolaganje u testamentu kojim ostavitelj određenom licu ostavlja tačno određenu stvar ili pravo, bez postavljanja tog lica za nasljednika.

Habitatio (pravo stanovanja)

Pravo doživotnog stanovanja u određenom stanu ili kući, koje se najčešće konstituiše u korist nadživjelog bračnog partnera.

Dopunska ostavinska rasprava

Naknadna ostavinska rasprava koja se vodi kada se nakon pravosnažnog okončanja prvobitnog postupka utvrdi postojanje dodatne, neprijavljene imovine ostavitelja.