Advokatska kancelarija

weight
"Na┼ía za┼ítita nije u na┼íem oru┼żju, niti u nauci, niti u sakrivanju.
Naša zaštita je u pravu i zakonima" Albert Einstein
  • Testament u Bosni i Hercegovini - anga┼żman Advokatskog ureda

    Na┼ía advokatska kancelarija radi na savjetovanju i izradi testamenta za doma─çe i inostrane klijente koji imaju nekretnine u Bosni i Hercegovini ili drugu imovinu u BiH, a ┼żelja im je uraditi testament kako bi pravno regulisali svoje nasljedstvo.

    Kako napisati testament je pravni posao koji proizvodi gra─Ĺansko pravne posljedice, a predstavlja jednostranu izjavu volje kojom zavje┼ítalac raspola┼że svojom imovinom nakon smrti. Izjava volje mora biti slobodna i ozbiljna.

     

    Uvjeti za punova┼żnost testamenta u Bosni i Hercegovini
    Testament je strogo li─Źni akt koji mo┼że sastaviti svaka osoba sposobna za rasu─Ĺivanje koja je navr┼íila 15 godina ┼żivota. Testament je ni┼ítavan ako u vrijeme njegovog sastavljanja zavje┼ítatelj nije imao 15 godina ┼żivota ili ako nije bio sposoban za rasu─Ĺivanje. Ako se ne doka┼że suprotno, smatrat ─çe se da je zavje┼ítatelj u trenutku sastavljanja testamenta bio sposoban za rasu─Ĺivanje. Zavje┼ítatelj nije bio sposoban za rasu─Ĺivanje ako u tom trenutku nije bio u stanju shvatiti zna─Źenje svog izja┼ínjenja i njegove posljedice, ili nije bio u stanju vladati svojom voljom toliko da postupa u skladu s tim znanjem. Gubitak sposobnosti za rasu─Ĺivanje koji bi nastupio po┼íto je testament sa─Źinjen ne uti─Źe na njegovu punova┼żnost.

    Forma testamenta kao uvjet za njegovu punova┼żnost
    Punova┼żan je onaj testament koji je sa─Źinjen u formi utvr─Ĺenoj u zakonu i pod uvjetima predvi─Ĺenim zakonom. Poni┼ítenje testamenta zbog nedostatka forme mo┼że tra┼żiti poslije otvaranja naslije─Ĺa samo osoba koja ima pravni interes i to u roku jedne godine od kada je saznala za testament, a najdu┼że za deset godina od progla┼íenja testamenta.
    Rok od jedne godine ne mo┼że po─Źeti da te─Źe prije progla┼íenja testamenta.

    Rok za smanjenje raspolaganja testamentom u Bosni i Hercegovini
    Smanjenje raspolaganja testamentom mo┼że se tra┼żiti u roku tri godine od progla┼íenja testamenta, a raspolaganje ugovorom o naslje─Ĺivanju i vra─çanje poklona u roku tri godine od ostaviteljeve smrti, odnosno od dana kada je rje┼íenje o njegovom progla┼íenju za umrlog, odnosno rje┼íenje kojim se utvr─Ĺuje njegova smrt postalo pravomo─çno.

    Oblici testamenta
    Svojeru─Źni testament

    Testament je punova┼żan ako ga je zavje┼ítatelj napisao svojom rukom i ako ga je potpisao. Za punova┼żnost svojeru─Źnog testamenta nije nu┼żno da je u njemu nazna─Źen datum kada je sa─Źinjen, ali je po┼żeljno da datum bude nazna─Źen.

    Pismeni testament pred svjedocima
    Zavje┼ítatelj koji zna da ─Źita i pi┼íe mo┼że sa─Źiniti testament na taj na─Źin ┼íto ─çe ispravu koju je neko drugi sastavio svojeru─Źno potpisati u prisustvu dva svjedoka, izjavljuju─çi pred njima da je to njegov testament. Svjedoci ─çe se potpisati na samom testamentu, a po┼żeljno je da se nazna─Źi njihovo svojstvo svjedoka, kao i druge okolnosti koje bi mogle koristiti njihovom lak┼íem
    pronala┼żenju.

    Sudski testament
    Testament mo┼że zavje┼ítatelju sa─Źiniti po njegovom kazivanju sudija nedle┼żnog suda koji ─çe prethodno utvrditi identitet zavje┼ítatelja. Po┼íto zavje┼ítatelj ovakav testament pro─Źita i potpi┼íe, sudija ─çe potvrditi na samom testamentu da ga je zavje┼ítatelj u njegovom prisustvu pro─Źitao i potpisao.

    Sudski testament ako zavje┼ítatelj nije u stanju da ga pro─Źita
    U slu─Źaju da zavje┼ítatelj nije u stanju da pro─Źita testament koji mu je sa─Źinio sudija, sudija ─çe ga pro─Źitati zavje┼ítatelju u prisustvu dva svjedoka. Zavje┼ítatelj ─çe zatim u prisustvu dva svjedoka potpisati testament ili staviti na njega otisak prsta po┼íto izjavi da je to njegov testament.
    Svjedoci će se potpisati na testamentu. Sudija će na testamentu potvrditi da su sve ove radnje izvršene.

    Notarski testament
    Testament mo┼że zavje┼ítatelju sa─Źiniti notar u formi notarski obra─Ĺene isprave u skladu sa posebnim zakonom kojim se ure─Ĺuje postupak notarske obrade isprava. Notarski testament iz stava 1. ovog ─Źlana je oblik redovnog i javnog testamenta.

    Testament sa─Źinjen pred konzularnim ili diplomatskim predstavnikom u inozemstvu
    Testament mo┼że sa─Źiniti dr┼żavljaninu Bosne i Hercegovine u inozemstvu po odredbama koje va┼że za sa─Źinjavanje sudskog testamenta, konzularni predstavnik ili diplomatski predstavnik Bosne i Hercegovine koji obavlja konzularne poslove.

    Testament sa─Źinjen na bosanskohercegova─Źkom brodu i u avionu
    Na bosanskohercegova─Źkom brodu i u avionu testament mo┼że sa─Źiniti zapovjednik broda, odnosno aviona po odredbama koje va┼że za sa─Źinjavanje sudskog testamenta.
    Testament koji je sa─Źinjen na bosanskohercegova─Źkom brodu, odnosno u avionu prestaje va┼żiti po isteku 30 dana nakon povratka zavje┼ítatelja u Bosnu i Hercegovinu.

    Usmeni testament
    Zavje┼ítatelj mo┼że izjaviti svoju posljednju volju usmeno pred dva svjedoka samo ako uslijed izuzetnih prilika nije u mogu─çnosti da sa─Źini pismeni testament. Usmeni testament prestaje da va┼żi po isteku 30 dana od prestanka izuzetnih prilika u kojima je sa─Źinjen.

    Svjedoci pri sa─Źinjavanju usmenog testamenta
    Pri sa─Źinjavanju usmenog testamenta mogu biti svjedoci samo osobe koje mogu biti svjedoci pri sa─Źinjavanju sudskog testamenta, ali ne moraju znati ─Źitati i pisati.

    Me─Ĺunarodne testament
    Punova┼żnost me─Ĺunarodnog testamenta

    Me─Ĺunarodni testament je punova┼żan u pogledu forme, bez obzira na mjesto gdje je sa─Źinjen, gdje se nalaze dobra, dr┼żavljanstvo, prebivali┼íte ili boravi┼íte zavje┼ítatelja, ako je sa─Źinjen u formi me─Ĺunarodnog testamenta, u skladu sa odredbama ─Źl. od 83. do 89. ovog zakona.
    Me─Ĺunarodni testament mora biti sa─Źinjen u pismenoj formi. Zavje┼ítatelj ne mora svojeru─Źno napisati me─Ĺunarodni testament. Me─Ĺunarodni testament mo┼że biti napisan na bilo kojem jeziku, rukom ili na neki drugi na─Źin.
    U prisustvu dva svjedoka i osobe ovla┼ítene za me─Ĺunarodni testament, zavje┼ítatelj izjavljuje da je pismeno njegov testament i da je upoznat sa njegovim sadr┼żajem. Zavje┼ítatelj nije du┼żan da sa sadr┼żajem me─Ĺunarodnog testamenta upozna svjedoka niti ovla┼ítenu osobu.

    Sadr┼żaj testamenta
    Odre─Ĺivanje nasljednika

    Zavje┼ítatelj mo┼że testamentom odrediti jednog ili vi┼íe nasljednika. Nasljednik, na osnovu testamenta, jeste osoba koju je zavje┼ítatelj odredio da naslijedi cjelokupnu njegovu imovinu, ili dio imovine odre─Ĺen prema cijeloj imovini.
    Nasljednikom ─çe se smatrati i osoba kojoj su testamentom ostavljeni jedna ili vi┼íe odre─Ĺenih stvari ili prava, ako se utvrdi da je volja zavje┼ítatelja bila da mu ta osoba bude nasljednik.

     

    Ništavnost testamenta
    Ni┼ítavan je testament ako je zavje┼ítatelj bio nesposoban za rasu─Ĺivanje, ili nije imao 15 godina, ili je bio natjeran prijetnjom, ili prinudom da ga sastavi ili se odlu─Źio da ga sa─Źini uslijed toga ┼íto je bio prevaren ili ┼íto se nalazio u zabludi. Prijetnja, prinuda ili prevara povla─Źi ni┼ítavnost testamenta i kad poti─Źe od tre─çe osobe. Raspolaganja testamentom su ni┼ítavna i kad postoji zabluda o ─Źinjenicama koje su pobudile zavje┼ítatelja da u─Źini ta raspolaganja. Ako su samo neke odredbe testamenta unesene u testament pod prijetnjom ili prinudom, uslijed prevare ili u zabludi, ni┼ítavne su samo te odredbe.

     

     

    Sudska praksa iz oblasti testamenta u Bosni i Hercegovini:

     

     

     

    BOSNA I HERCEGOVINA
    FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
    VRHOVNI SUD
    FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
    Broj: 04 0 U 010161 18 Uvp
    Sarajevo, 15.07.2021. godine

     

    Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu, u vije─çu za upravne sporove sastavljenom od sudija Babi─ç Stankovi─ç Aleksandre, kao predsjednika vije─ça, Ajanovi─ç-Selimovi─ç Amele i Mahi─ç Samard┼żi─ç Amele, kao ─Źlanova vije─ça, te Hod┼żi─ç Melise, kao zapisni─Źara, u upravnom sporu tu┼żitelja B.┼á. iz K., ulica ..., zastupanog po advokatu Z.H, advokatu iz V., ulica ..., protiv akta broj: 03-15-48/17 A.Z.H. od 26.07.2018. godine, tu┼żenog Federalnog ministarstva finansija Sarajevo, u upravnoj stvari izdavanja saglasnosti za brisanje zakonske hipoteke, odlu─Źuju─çi o zahtjevu tu┼żitelja za vanredno preispitivanje sudske odluke, podnesenom protiv presude Kantonalnog suda u Zenici, broj: 04 0 U 010161 18 U od 20.09.2018. godine, na nejavnoj sjednici odr┼żanoj dana 15.07.2021. godine, donio je slijede─çu:

     

    P R E S U D U

    Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke se uva┼żava, presuda Kantonalnog suda u Zenici, broj: 04 0 U 010161 18 U od 20.09.2018. godine se preina─Źava i rje┼íava:

    Tu┼żba se uva┼żava, osporeno rje┼íenje tu┼żenog, kao i prvostepeno rje┼íenje Porezne uprave, Kantonalnog poreznog ureda Zenica, broj: 10-4-01-15-5-1738-01/08 A.Se. od 28.12.2016. godine, se poni┼ítavaju i predmet vra─ça prvostepenom organu na ponovno rje┼íavanje.

     

    O b r a z l o ┼ż e n j e

     

    Presudom Kantonalnog suda u Zenici, broj: 04 0 U 010161 18 U od 20.09.2018. godine odbijena je kao neosnovana tu┼żba tu┼żitelja B.┼á., podnesena protiv osporenog rje┼íenja tu┼żenog, broj i datum navedeni u uvodu ove presude, kojim je odbijena kao neosnovana njegova ┼żalba izjavljena protiv prvostepenog rje┼íenja Porezne uprave, Kantonalnog poreznog ureda Zenica, broj: 10-4-01-15-5-1738-01/08 A.Se. od 28.12.2016. godine. Tim prvostepenim rje┼íenjem je odbijen kao neosnovan zahtjev tu┼żitelja za izdavanje brisovnice (saglasnosti za brisanje zakonske hipoteke) na nekretnini-stanu upisanoj (kao vlasni┼ítvo “P.” d.o.o. Maglaj) u zk. ul. br. 9506, k.o. SP_..., shodno rje┼íenju Op─çinskog suda u Sarajevu, broj: 065-0-DN-14-28716 od 26.12.2014. godine.

    Podnesenim zahtjevom za vanredno preispitivanje sudske odluke tu┼żitelj, po punomo─çniku, pobija navedenu presudu prvostepenog suda, navode─çi da istom nije odlu─Źeno o razlozima tu┼żbe, odnosno da nisu dati valjani razlozi koji se odnose na nepotpuno i nepravilno utvr─Ĺeno ─Źinjeni─Źno stanje, kao i pravilnu primjenu zakona od strane nadle┼żnih organa. Isti─Źe da su nadle┼żni organi, a i prvostepeni sud propustili, kao prethodno pitanje u smislu ─Źlana 142. Zakona o upravnom postupku, ispitati zakonitost upisa u zemlji┼íne knjige i zakonitost rje┼íenja o upisu hipoteke na predmetnoj nekretnini, kao i da su po slu┼żbenoj du┼żnosti, zbog nemogu─çnost izvr┼íenja, propustili oglasiti ni┼ítavim rje┼íenja o zasnivanju hipoteke u smislu ─Źlana 264. stav 1. ta─Źka 3. navedenog zakona, a takvo postupanje dovelo je do povrede njegovog prava na imovinu zagarantovanog Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o za┼ítiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ovo iz razloga ┼íto je prije upisa predmetne zakonske hipoteke u zemlji┼ínu knjigu kupio predmetni stan od „P." d.o.o. Maglaj, da je ugovor o kupoprodaji stana ovjeren kod notara, pla─çen porez i da u to vrijeme na predmetnom stanu nije bila upisana hipoteka, pa stoga proizilazi da je bio savjestan sticalac i vanknji┼żni vlasnik stana, a da „P." d.o.o. Maglaj u vrijeme dono┼íenja rje┼íenja o registraciji hipoteke nije bio stvarni, ve─ç formalni vlasnik predmetnog stana, tako da nije bilo zakonskog osnova za zasnivanje hipoteke u smislu ─Źlana 50. Zakona o poreznoj upravi Federacije BiH. Imaju─çi u vidu i stanovi┼íte Ustavnog suda Federacije BiH, u presudi broj: U-14/10 od 09.03.2011. godine (kojom je ─Źlan 50. Zakona o poreznoj upravi Federacije BiH ogla┼íen neustavnim), a da se rje┼íenje o registraciji hipoteke ne mo┼że donijeti bez prethodnog obavje┼ítavanja poreskog du┼żnika o visini i osnovu njegovog dugovanja (a ┼íto je bio slu─Źaj u ovoj stvari), kao i ─Źinjenicu da je porezni dug „P." d.o.o. Maglaj vi┼íestruko ve─çi od vrijednosti predmetne nekretnine i da bi ogroman dio poreznih obaveza koje navedeno dru┼ítvo duguje bio nezakonito stavljen na njegov teret (o ─Źemu je stav zauzela i sudska praksa-presuda Kantonalnog suda u Tuzli broj: 03 0 U 013726 15 U od 14.06.2017. godine), predla┼że da ovaj sud iz navedenih razloga njegov zahtjev za vanredno preispitivanje uva┼żi, pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno rje┼íavanje ili da istu preina─Źi tako ┼íto ─çe uva┼żiti njegovu tu┼żbu, poni┼ítiti rje┼íenja nadle┼żnih organa i predmet vratiti prvostepenom organu na ponovno rje┼íavanje.

    U odgovoru na zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke tu┼żeni je predlo┼żio da se isti odbije kao neosnovan.

    Ovaj sud je na osnovu ─Źlana 45. Zakona o upravnim sporovima ("Slu┼żbene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 9/05) ispitao zakonitost pobijane presude u granicama zahtjeva i povreda propisa iz ─Źlana 41. stav 2. tog zakona, pa je odlu─Źio kao u izreci presude iz slijede─çih razloga:

    Prema podacima iz spisa predmeta proizilazi da je tu┼żitelj dana 29.06.2010. godine kupio od „P." d.o.o. Maglaj stan u Ilid┼żi, ulica ..., upisan, kao vlasni┼ítvo “P.” d.o.o. Maglaj sa 1/1, u zk.ul. br. 9506, k.o. sp ... (ugovor o kupoprodaji stana zaklju─Źen kod notara Ali─ç Nasihe, broj: OPU-IP 456/10 od 29.06.2010. godine), da je Porezna uprava, Kantonalni porezni ured Zenica, podnijela Op─çinskom sudu u Sarajevu zahtjev za registrovanje zakonske hipoteke, broj: 10-4-01-15-5-1738-01/08 S.A. od 18.12.2014. godine, na predmetnom stanu u vlasni┼ítvu poreznog obveznika “P.” d.o.o. Maglaj, radi osiguranja potra┼żivanja po osnovu poreznih obaveza u iznosu od 1.334.111,57 KM u korist Porezne uprave, Kantonalnog poreznog ureda Zenica, da je postupaju─çi po navedenom zahtjevu rje┼íenjem Op─çinskog suda u Sarajevu, broj: 065-0-DN-14-28716 od 26.12.2014. godine, odre─Ĺena uknji┼żba zakonske hipoteke na predmetnom stanu, da je tu┼żitelj (kao kupac stana) dana 17.06.2015. godine platio porez na promet nepokrenosti (razrezan mu rje┼íenjem od 15.11.2010. godine), te da je dana 22.11.2016. godine podnio prvostepenom organu Poreznoj upravi, Kantonalnom poreznom uredu Zenica zahtjev za brisanje hipoteke uknji┼żene na predmetnom stanu, a potom dana 28.11.2016. godine uredio taj zahtjev, te tra┼żio izdavanje saglasnosti za brisanje uknji┼żene hipoteke iz razloga, kako se navodi u zahtjevima, ┼íto je stan kupio i stekao vlasni┼ítvo ─Źetiri godine prije zabilje┼żbe hipoteke, da je imao mo┼żdani udar koji ga je sprije─Źio da stan uknji┼żi, da je porez platio kada je dobio rje┼íenje Porezne ispostave Ilid┼ża (od 04.11.2016. godine), da o─Źekuje razumijevanje i izdavanje tra┼żene saglasnosti, jer je protivno savjesnosti, po┼ítenju, moralu i prinudnim proisima da Porezna uprava svoje potra┼żivanje prema tre─çem licu namiruje iz nekretnine ─Źiji vlasnik nije porezni du┼żnik.

    Dalje proizilazi da je prvostepenim rje┼íenjem Porezne uprave, Kantonalnog poreznog ureda Zenica, broj: 10-4-01-15-5-1738-01/08 A.Se. od 28.12.2016. godine, zahtjev tu┼żitelja odbijen kao neosnovan, da je tu┼żeni organ, u izvr┼íenju ranije presude prvostepenog suda, broj: 04 0 U 009927 18 U od 18.06.2018. godine, u ponovnom postupku, primjenom odredbi ─Źlana 50. stav 1. i 7. Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH („Slu┼żbene novine Federacije BiH“, br. 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12, 7/13, 71/14 i 91/15), odredbi ─Źlana 5. Zakona o zemlji┼ínim knjigama („Slu┼żbene novine Federacije BiH“, br. 19/03 i 54/04), te odredbi ─Źlana 173. Zakona o stvarnim pravima Federacije BiH („Slu┼żbene novine Federacije BiH“, br. 66/13 i 100/13), utvrdio da je predmetna zakonska hipoteka upisana u korist Porezne uprave Federacije BiH, Kantonalnog poreznog ureda Zenica na osnovu pravosna┼żnog rje┼íenja Op─çinskog suda u Sarajevu, broj: 065-0-DN-14-28716 od 26.12.2014. godine, radi obezbje─Ĺenja nov─Źanog potra┼żivanja prema poreznom obvezniku “P.” d.o.o. Maglaj u iznosu od 1.334.111,57 KM, koji je u momentu upisa zakonske hipoteke, pa sve do dana dono┼íenja osporenog rje┼íenja upisan kao vlasnik predmetne nekretnine u zk.ul. br. 9506, k.o. sp ..., da se pred prvostepenim upravnim organom ne mo┼że voditi postupak preispitivanja zakonitosti i pravilnosti rje┼íenja kojim je u posebnom postupku izvr┼íeno konstituisanje hipoteke, da je tu┼żitelj kao kupac predmetne nekretnine po prilo┼żenom notarski obra─Ĺenom kupoprodajnom ugovoru, broj: OPU IP 456/10 od 29.05.2010. godine, izvr┼íio pla─çanje poreza na promet predmetnog stana, te da do dana upisa predmetne zakonske hipoteke u zemlji┼ínu knjigu nije bio upisan kao vlasnik stana u smislu odredbe ─Źlana 5. Zakona o zemlji┼ínim knjigama, da navedeni porezni obveznik, kao zalo┼żni du┼żnik, do dana podno┼íenja predmetnog zahtjeva za izdavanje saglasnosti za brisanje uknji┼żene zakonske hipoteke, nije izmirio porezne obaveze u iznosu od 1.334.111,57 KM, koje su obezbije─Ĺene predmetnom hipotekom, u smislu odredbe ─Źlana 50. stav 7. Zakona o poreznoj upravi Federacije BiH, zbog ─Źega je primjenom navedenih materijalnih propisa tu┼żeni organ zaklju─Źio da tu┼żitelj ne ispunjava zakonske uslove za izdavanje saglasnosti za brisanje upisa predmetne zakonske hipoteke i na osnovu odredbi ─Źlana 237. stav 1. Zakona o upravnom postupku (“Slu┼żbene novine Federacije BiH”, br. 2/98 i 48/99) o predmetnoj ┼żalbi tu┼żitelja odlu─Źio kao u dispozitivu pobijanog rje┼íenja, te da je prvostepeni sud rje┼íenja nadle┼żnih organa ocijenio pravilnim i na zakonu zasnovanim, te je tu┼żbu tu┼żitelja odbio kao neosnovanu.

    Me─Ĺutim, kako iz predmetnog ─Źinjeni─Źnog utvr─Ĺenja jasno proizilazi da je tu┼żitelj predmetni stan kupio dana 29.06.2010. godine od vlasnika „P." d.o.o. Maglaj, da je ugovor o kupoprodaji stana uredno prijavio nadle┼żnoj poreznoj ispostavi radi razreza poreza na promet nepokretnosti, da je dana 17.06.2015. godine platio porez na promet nepokretnosti, te da je tek prilikom uknji┼żbe saznao da je na predmetnom stanu konstituisana zakonska hipoteka u korist Porezne uprave, Kantonalnog poreznog ureda Zenica, to je po ocjeni ovog suda prvostepeni organ zahtjev tu┼żitelja, kao vanknji┼żnog (pretpostavljenog) vlasnika koji je ispunio uslove za upis prava vlasni┼ítva na predmetnom stanu, trebao smatrati prijedlogom za obnovu postupka pokrenutog radi upisa zakonskog zalo┼żnog prava, odnosno registracije hipoteke na predmetnom stanu, a ┼íto je u duhu i za┼ítite prava na imovinu iz ─Źlana 1. Prvog protokola uz Evropsku konvenciju o za┼ítiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, na ┼íto osnovano ukazuje tu┼żitelj navodima zahtjeva. Ovo pogotovo imaju─çi u vidu odredbu ─Źlana 50. stav 3. Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH, kojom je regulisano da ─çe Porezna uprava poreznom obvezniku, koji nije platio poreznu obavezu koju je razrezala porezna uprava u roku odre─Ĺenom u nalogu za pla─çanje, dostaviti pisanu obavijest o visini i osnovu njegovog dugovanja zbog kojeg se pokre─çe postupak upisa zakonskog zalo┼żnog prava u kojoj ─çe se nazna─Źiti imovina na kojoj se zasniva hipoteka, a ┼íto prema podacima iz spisa predmeta uop─çe nije bio slu─Źaj u ovoj stvari. Naime, u konkretnoj stvari prvostepeni organ nije obavijestio poreznog obveznika o pokretanju postupka upisa zakonskog zalo┼żnog prava, niti je proveo poseban upravni postupak konstituisanja hipoteke, tako da u tom pogledu ni porezni obveznik, pa tako ni tu┼żitelj, kao zainteresovano lice, nije mogao biti upoznat sa imovinom na kojoj ─çe se zasnivati hipoteka, a ┼íto proizilazi i iz sadr┼żaja ┼żalbe poreznog obveznika „P." d.o.o. Maglaj, izjavljenoj protiv rje┼íenja Op─çinskog suda u Sarajevu, broj: 065-0-DN-14-021 677 od 14.10.2014. godine, u kojoj se upravo ukazuje da je predmetni stan prodat B.┼á., da je ┼żalitelj dao saglasnost da se kupac uknji┼żi u zemlji┼ínoj knjizi kao vlasnik stana, te da je po zaklju─Źenju ugovora predmetni stan isknji┼żio iz poslovnih knjiga, jer je prodat u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima. Pri tome treba ista─çi da se prema podacima iz spisa predmeta vidi da je od strane istog poreznog organa vo─Ĺen postupak prinudne naplate porezne obaveze i protiv tu┼żitelja (poreza na promet nepokretnosti) i protiv poreznog du┼żnika „P." d.o.o. Maglaj (konstituisana zakonska hipoteka), pa i ta ─Źinjenica┬á jasno ukazuje na savjesnost tu┼żitelja.

    S obzirom na navedeno ne bi se mogla prihvatiti ocjena ┼żalbenih navoda data u obrazlo┼żenju osporenog rje┼íenja tu┼żenog organa, a da se pred prvostepenim upravnim organom ne mo┼że voditi postupak preispitivanja zakonitosti i pravilnosti rje┼íenja kojim je u posebnom postupku izvr┼íeno konstituisanje hipoteke, jer takav poseban upravni postupak nije ni proveden, za razliku od upravne stvari u predmetu Kantonalnog suda u Tuzli, broj: 03 0 U 0013396 15 U, na koji se pogre┼íno pozvao tu┼żeni organ prilikom ocjene ┼żalbenih navoda.

    Imaju─çi u vidu naprijed izneseno, odluke upravnih organa, a i prvostepenog suda se ne mogu ocijeniti pravilnim i na zakonu zasnovanim, pa je ovaj sud, na osnovu ─Źlana 46. stav 2. Zakona o upravnim sporovima, zahtjev tu┼żitelja uva┼żio, pobijanu presudu preina─Źio i rje┼íio tako ┼íto je uva┼żio njegovu tu┼żbu, poni┼ítio osporeno i prvostepeno rje┼íenje i predmet vratio prvostepenom organu na ponovno rje┼íavanje. U ponovnom postupku prvostepeni organ ─çe u skladu sa primjedbama ovog suda, podneseni zahtjev tu┼żitelja smatrati prijedlogom za obnovu postupka pokrenutog radi upisa zakonskog zalo┼żnog prava, odnosno registracije hipoteke na predmetnom stanu, te u skladu sa odgovaraju─çim odredbama Zakona o upravnom postupku („Slu┼żbene novine Federacije BiH“, br. 2/48 i 48/99) kojim je regulisana obnova upravnog postupka donijeti pravilnu i na zakonu zasnovanu odluku, vode─çi pri tome ra─Źuna da poreznom obvezniku „P." d.o.o. Maglaj, kao vlasniku stana nije omogu─çeno u─Źe┼í─çe u provedenom upravnom postupku.

     

    ┬á┬á┬á┬á Zapisni─Źar┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬áPredsjednik vije─ça
    Hod┼żi─ç Melisa, s.r.┬á┬á┬á┬á┬á┬á ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á ┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬á┬áBabi─ç Stankovi─ç Aleksandra, s.r.

     

    ---------

    Uvjeti za punova┼żnost testamenta

     

    BOSNA I HERCEGOVINA
    FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
    VRHOVNI SUD
    FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
    Broj: 49 0 P 043773 21 Rev
    Sarajevo, 24.05.2021. godine

    Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu, u vije─çu sastavljenom od sudija Mirjane Devi─ç, kao predsjednice vije─ça, Gorana Nezirovi─ça i Marijane Omer─Źau┼íevi─ç, kao ─Źlanova vije─ça, u pravnoj stvari tu┼żitelja: 1. M. D. sin I. iz K., ..., 2. V. D. sin I. iz K., ul. ..., G., R. H., sa privremenim boravi┼ítem u Nj., ... i 3. S. B. k─çi I. iz K., ul. P..., R. H., svi zastupani po punomo─çnicima Z. S. i S. T., advokatima iz V., P.., protiv tu┼żenih: 1. ┼Ż. B. iz K.., D..., 2. Z. B. iz K., D... K. B. ro─Ĺ. B. iz K., D.., 4. B. B. iz Z., S., ul. V..F.., R. H. 5. M. B. iz Z., S., ul. V. F. br.10, R. H., 6. N. B. iz Z., S.., ul. V. F.., R. H. svi zastupani po punomo─çniku E. B., advokatu iz T.., ulica B.. i 7. R. B. iz K., , zastupana po bratu V. B., kao zakonskom zastupniku, radi poni┼ítenja oporuke, vrijednost spora 50.000,00 KM, odlu─Źuju─çi o reviziji tu┼żenih navedenih pod brojem 1-6 protiv presude Kantonalnog suda u Novom Travniku broj: 49 0 P 043773 20 G┼ż od 16.12.2020. godine, u sjednici vije─ça odr┼żanoj dana 24.05.2021. godine donio je:

    P R E S U D U

    Revizija se odbija.

    O b r a z l o ┼ż e nj e

    Stavom prvim izreke prvostepene presude Op─çinskog suda u Kiseljaku broj: 49 0 P 043773 18 P od 08.07.2020. godine utvr─Ĺeno je da nije pravno valjana pismena oporuka pred svjedocima oporu─Źitelja I.B., sa─Źinjena dana 14.09.2010. godine kod odvjetnika I. G.
    Stavom drugim izreke prvostepene presude nalo┼żeno je tu┼żenim da tu┼żiteljima naknade tro┼íkove parni─Źnog postupka u iznosu od 4.031,50 KM.

    Drugostepenom presudom Kantonalnog suda u Novom Travniku broj: 49 0 P 043773 20 G┼ż od 16.12.2020. godine ┼żalba tu┼żenih je odbijena i prvostepena presuda potvr─Ĺena. Istom presudom odbijen je zahtjev tu┼żitelja za naknadu tro┼íkova ┼żalbenog postupka.

    Protiv drugostepene presude reviziju su blagovremeno izjavili tu┼żeni i to zbog povrede odredaba parni─Źnog postupka i pogre┼íne primjene materijalnog prava, sa prijedlogom da se revizija usvoji i pobijana presuda preina─Źi odbijanjem tu┼żbenog zahtjeva u cijelosti, ili pobijana presuda ukine i predmet vrati drugostepenom sudu na ponovno su─Ĺenje.

    Tu┼żitelji nisu podnijeli odgovor na reviziju.

    Ispituju─çi pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u reviziji u smislu odredbe ─Źlana 241. stav 1. Zakona o parni─Źnom postupku (u daljem tekstu ZPP), ovaj sud je odlu─Źio kao u izreci iz sljede─çih razloga:

    Revizija nije osnovana.

    Relevantna ─Źinjeni─Źna utvr─Ĺenja prvostepenog suda mogu se rezimirati na slijede─çi na─Źin:
    Zavje┼ítalac I. B. je dana 14.09.2010. godine sa─Źinio testament u formi pismenog testamenta pred svjedocima, kojim je za svog nasljednika odredio svoga brati─ça ┼Ż. B.. Testament je sastavio advokat I. G. iz N. T.. nakon ─Źega je zavje┼ítalac, u prisustvu svjedoka testamenta S. B. i S. B1., potpisao testament, izjavljuju─çi pred njima da je to njegov testament. Testament su, kao svjedoci testamenta, potpisali S. B. i S. B1. S. B. je sestri─Źna zavje┼ítaoca, odnosno isti joj je ujak. Testament je potpisao i njegov sastavlja─Ź, advokat I. G..

    U iznesenoj ─Źinjeni─Źnoj i pravnoj situaciji prvostepeni sud je zaklju─Źio da predmetni testament nije punova┼żan zbog nepodobnosti svjedokinje S. B., sestri─Źne zavje┼ítaoca, da bude svjedok ovog testamenta, jer je sa zavje┼ítaocem u tre─çem stepenu srodstva u pobo─Źnoj liniji (─Źlan 71. stav 2. Zakona o naslje─Ĺivanju -u daljem tekstu ZN).

    Drugostepeni sud je prihvatio kao potpune i pravilne ─Źinjeni─Źne i pravne zaklju─Źke prvostepenog suda.

    Neosnovan je revizijski prigovor da je pobijana presuda zahva─çena povredom odredaba parni─Źnog postupka iz ─Źlana 209. u vezi sa ─Źlanom 81. ZPP.
    Navedeni prigovor revidenti zasnivaju na tvrdnji da je drugostepeni sud propustio sankcionisati nepravilno postupanje prvostepenog suda, koji je odbio njihov prijedlog za naknadno saslu┼íanje svjedoka M. B. i tu┼żene K. B., koji na ro─Źi┼íte odre─Ĺeno za njihovo saslu┼íanje nisu mogli pristupiti zbog nemogu─çnosti dolaska iz A.. uslijed pandemije Covid-19. Navedeni dokazi trebali su biti izvedeni na okolnost kvaliteta odnosa izme─Ĺu zavje┼ítaoca i tu┼żitelja te motiva zavje┼ítaoca da svoju imovinu za slu─Źaj smrti ostavi odre─Ĺenom testamentarnom nasljedniku. Te okolnosti su bez uticaja na pitanje punova┼żnosti testamenta sa stanovi┼íta njegove forme, kako je to pravilno zaklju─Źio i drugostepeni sud, tako da nije ostvaren revizijski razlog povrede odredaba parni─Źnog postupka.

    Nije ostvaren ni revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

    Pravnom zaklju─Źku prvostepenog suda o nepunova┼żnosti predmetnog testamenta tu┼żeni su u svojoj ┼żalbi suprotstavili prigovor da je testament potpisao i advokat I. G. te da se isti, uz podobnog svjedoka S. B1., mo┼że smatrati drugim podobnim svjedokom testamenta, tako da se testament ima smatrati punova┼żnim nezavisno od nepodobnosti svjedoka S. B..
    Razmatraju─çi navedeni prigovor drugostepeni sud je izrazio pravni stav da iz sadr┼żaja testamenta proizilazi da je advokat G. postupao u okviru advokatske djelatnosti iz ─Źlana 3. stav 1. ta─Źka 3. Zakona o advokaturi , pa se stoga njegovom potpisu ne mo┼że dati pravni zna─Źaj potpisa svjedoka testamenta.
    Revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava revidenti, u bitnom, zasnivaju na naprijed iznesenom prigovoru.

    Prema odredbi ─Źlana 65. ZN punova┼żan je onaj testament koji je sa─Źinjen u obliku utvr─Ĺenom u zakonu i pod uslovima predvi─Ĺenim zakonom.

    Odredbom ─Źlana 67. ZN propisano je da zavje┼ítalac koji zna da ─Źita i pi┼íe mo┼że sa─Źiniti testament na taj na─Źin ┼íto ─çe ispravu koju mu je neko drugi sastavio svojeru─Źno potpisati u prisustvu dva svjedoka, izjavljuju─çi pred njima da je to njegov testament, te da ─çe se svjedoci i potpisati na samom testamentu.

    Prema odredbi ─Źlana 71. stav 1. ZN, pri sa─Źinjavanju pismenog testamenta pred svjedocima, svjedoci mogu biti punoljetna lica koja nisu li┼íena poslovne sposobnosti i koja znaju ─Źitati i pisati, dok je stavom 2. istog ─Źlana, izme─Ĺu ostalog, propisano da ne mogu biti svjedoci pri sa─Źinjavanju navedenog oblika testamenta srodnici zavje┼ítaoca u pobo─Źnoj liniji do ─Źetvrtog stepena zaklju─Źno.

    Nije sporno da je u sudskoj praksi izra┼żen i stav da svjedok pri pravljenju pismenog testamenta pred svjedocima mo┼że biti lice koje ga je napisalo i kada njegovo svojstvo svjedoka nije nazna─Źeno, ako ispunjava apsolutne i relativno uslove koje zakon propisuje za svjedoke testamenta i ako je bilo prisutno preduzimanju propisanih pravnih radnji od strane zavje┼ítaoca, a zatim testament potpisalo. Stoga bi, prema navedenom pravnom stavu, pismeni testament pred svjedocima bio punova┼żan i u slu─Źaju kad je jedan od potpisanih svjedoka nepodoban, ako su takav testament potpisala jo┼í dva svjedoka, koji ispunjavaju uslove propisane zakonom (Rje┼íenje Vrhovnog suda Srbije Rev.5593/98 od 13.05.1999. godine, Bilten sudske prakse VSS broj 3/99-str.36-37).

    Navedeni pravni stav je zasnovan na slijede─çoj pravnoj argumentaciji:
    - da pri pravljenju pismenog testamenta pred svjedocima odnosno alografskog testamenta svjedoci mogu biti punoljetna lica kojima nije oduzeta poslovna sposobnost i koji znaju da ─Źitaju i pi┼íu (apsolutna podobnost), a da svjedoci, izme─Ĺu ostalog, ne mogu biti srodnici zavje┼ítaoca u pobo─Źnoj liniji do ─Źetvrtog stepena zaklju─Źno (relativna podobnost);
    - da je podobnost lica da bude svjedok pri pravljenju alografskog testamenta formalni uslov za punova┼żnost testamenta;
    - da sudjelovanjem u njegovom sa─Źinjavanju svjedoci potvr─Ĺuju radnje koje je zavje┼ítalac preduzeo (potpisivanje isprave u njihovom prisustvu, uz istovremeno izjavljivanje da je to njegov testament);
    - da nazna─Źenje svojstva svjedoka na samom testamentu ili izostanak takvog nazna─Źenja ne uti─Źe na punova┼żnost alografskog testamenta, a testamentarni svjedok mo┼że biti i lice koje je taj testament sa─Źinilo, ako je bilo prisutno preduzimanju propisanih radnji od strane testatora i ako je tom prilikom testament tako─Ĺer potpisalo.

    Ovaj revizijski sud, me─Ĺutim, dijeli stav sudske prakse koja o navedenom pravnom pitanju izra┼żava suprotno mi┼íljenje (npr. odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, br. Gzz-19/91-2 od 22.10.1991. godine).
    Testament je strogo formalni pravni posao, tako da je za njegovu punova┼żnost potrebna zakonom odre─Ĺena forma, kao bitan element ovog pravnog posla. Forma testamenta je ustanovljena iz vi┼íe razloga, a izme─Ĺu ostalih, i da bi se izbjegla lakomislenost, jer se radi o pravnom poslu bez naknade, da bi se izbjegle prevare, zablude i prinude koje bi mogle do─çi od zainteresovanih osoba radi pribavljanja koristi ili izigravanja prava zakonskih nasljednika te radi pravne sigurnosti (za┼ítitna i dokazna funkcija forme).

    Nije sporno da sastavlja─Ź odnosno pisac alografskog testamenta mo┼że biti ujedno i njegov svjedok, jer druga─Źiji zaklju─Źak nema utemeljenje u odredbama ─Źlana 71. stav 1. i 2. ZN (Vrhovni sud BiH, broj Rev-353/87 od 21.04.1988. godine, Bilten VS BiH broj 1988/3, odluka br. 104; Vrhovni sud Bosne i Hercegovine, broj Rev 308/85 od 18.07.1985. godine, Bilten Vrhovnog suda VS BiH broj 1985/4, odluka br. 27).

    U konkretnoj pravnoj stvari, ispod teksta testamenta, u lijevom uglu, pod brojevima 1 i 2, nazna─Źeni su ÔÇ×svjedociÔÇť testamenta i to S. B. i S. B1., u desnom uglu nalazi se potpis zavje┼ítaoca, dok se izme─Ĺu njihovih potpisa nalazi pe─Źat i potpis advokata I. G..
    U navedenoj ─Źinjeni─Źnoj situaciji potpis pisca testamenta ne mo┼że se istovremeno smatrati i potpisom svjedoka testamenta. Naime, budu─çi da je u testamentu nazna─Źeno svojstvo svjedoka, onda se kao svjedoci testamenta mogu smatrati samo lica koja su kao takva u testamentu nazna─Źena, a ne i pisac testamenta. Izri─Źitim nazna─Źavanjem u testamentu svojstva svjedoka, od tog svojstva se moraju izuzeti sve druge osobe, pa i pisac testamenta. On bi se mogao smatrati svjedokom samo u situaciji da svojstvo svjedoka nije nazna─Źeno, pa bi se tada svjedocima mogle smatrati sve osobe ─Źiji se potpisi nalaze na testamentu.

    Stoga, polaze─çi od ─Źinjeni─Źnog utvr─Ĺenja da je jedan od dvoje svjedoka srodnik zavje┼ítaoca u tre─çem stepenu srodstva u pobo─Źnoj liniji, ni┼żestepeni sudovi su pravilno primijenili materijalno pravo kada su na osnovu odredbe ─Źlana 71. stav 2. u vezi sa ─Źlanom 65. ZN zaklju─Źili da predmetni testament nije punova┼żan.

    Bez uticaja je na pravilnost i zakonitost odluke ni┼żestepenih sudova revizijska tvrdnja da je S. B., kao svjedok testamenta, na upit sastavlja─Źa testamenta izjavila da nije u krvnom srodstvu sa zavje┼ítaocem i na taj na─Źin advokata I. G. dovela u zabludu.
    Ta okolnost sastavlja─Źu testamenta, sama po sebi, ne daje pravni polo┼żaj svjedoka testamenta.

    Kako nisu ostvareni revizijski razlozi, kao ni razlozi na koje ovaj sud, u skladu sa odredbom ─Źlana 241. stav 1. ZPP, pazi po slu┼żbenoj du┼żnosti, to je primjenom odredbe ─Źlana 248. ZPP reviziju valjalo odbiti.

    Predsjednica vije─ça

     

    ----

     

    Pisani testament pred svjedocima - izdvajanje iz ostavinske mase

     

    BOSNA I HERCEGOVINA
    FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
    VRHOVNI SUD
    FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
    Broj: 58 0 P 122501 21 Rev 2
    Sarajevo, 03.08.2021. godine

    Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu, u vije─çu sastavljenom od sudija Amre Had┼żimustafi─ç, kao predsjednice vije─ça, Emine Hulusija i Mirjane Devi─ç, kao ─Źlanica vije─ça, u pravnoj stvari tu┼żitelja D.M., iz M., zastupanog po punomo─çniku N.G., advokatu iz M, protiv tu┼żene M. B. iz M., zastupane po punomo─çniku D.┼á., advokatu iz M., radi poni┼ítenja oporuke, v.sp. 11.000,00 KM, odlu─Źuju─çi o reviziji tu┼żitelja, izjavljenoj protiv presude Kantonalnog suda u Mostaru, broj 58 0 P 122501 15 G┼ż od 20.03.2020. godine, u sjednici vije─ça odr┼żanoj dana 03.08.2021. godine, donio je slijede─çu:

    P R E S U D U

    Revizija se djelimi─Źno usvaja, drugostepena presuda ukida u dijelu u kojem je uva┼żena ┼żalba tu┼żene i prvostepena presuda preina─Źena u dosu─Ĺuju─çem dijelu (stav I izreke prvostepene presude), te u odluci o tro┼íkovima parni─Źnog postupka i u tom, ukinutom dijelu, predmet vra─ça drugostepenom sudu na ponovno su─Ĺenje.

    U preostalom dijelu revizija se odbija.

    O b r a z l o ┼ż e n j e

    Prvostepenom presudom Op─çinskog suda u Mostaru, broj: 58 0 P 122501 13 P od 27.08.2015. godine utvr─Ĺeno je da nekretnine upisane u z.k. ul. 6860 k.o. M. (ozna─Źene kao k.─Ź. 1228/97, u naravi ku─çi┼íte i dvori┼íte, povr┼íine 160 m2, k.─Ź. 1228/98 u naravi njiva, svinjac i ba┼íta u D. L., povr┼íine 275 m2 i zgrada izgra─Ĺena na k.─Ź. 1228/97) u naravi predstavljaju eta┼żni stambeni objekat koji se sastoji od tri gra─Ĺevinske cjeline: suteren, prizemlje i prvi sprat sa potkrovljem, a u ostavinskom postupku se ima izdvojiti iz ostavinske imovine prvi sprat sa potkrovljem ove zgrade.

    Stavom drugim odbijen je tu┼żbeni zahtjev kojim se tra┼żi da se utvrdi da je ni┼ítava pismena oporuka koju je umrli Lj.P. potpisao 8. 11. 2007. godine, nakon ┼íto je prethodno tu oporuku sa─Źinila notar Ru┼ża ─îarapina i da je ni┼ítava dopuna pismene oporuke koju je umrli Lj. P. potpisao 8. 10. 2010. godine, nakon ┼íto je prethodno tu dopunu notarski obradila notar Ru┼ża ─îarapina, pa slijedom navedene ni┼ítavosti ostavinski postupak iza umrlog Lj. P. treba nastaviti po pravilima zakonskog naslje─Ĺivanja.

    Odbijen je zahtjev tu┼żene za odre─Ĺivanje mjere obezbje─Ĺenja kojom bi se zabranilo tu┼żitelju da raspola┼że nekretninama ozna─Źenim kao k.─Ź. 1228/97, u naravi ku─ça i dvori┼íte i zgrada izgra─Ĺena na ovoj k.─Ź. i k.─Ź. 1228/98, sve upisane u z.k. ul. 6860 k.o. M., te da se tu┼żenoj stavi na raspolaganje prvi sprat ku─çe na k.─Ź. 1228/97.

    Odre─Ĺeno je da svaka parni─Źna stranka snosi svoje tro┼íkove postupka.

    Drugostepenom presudom Kantonalnog suda u Mostaru, broj 58 0 P 122501 15 G┼ż od 20.03.2020. godine ┼żalba tu┼żitelja je odbijena.
    ┼Żalba tu┼żene je uva┼żena, prvostepena presuda u stavu I izreke preina─Źena, na na─Źin da je tu┼żbeni zahtjev za utvr─Ĺenje odbijen.
    Preina─Źena je i odluka o tro┼íkovima postupka na na─Źin da je tu┼żitelj du┼żan naknaditi tu┼żenoj tro┼íkove parni─Źnog postupka u iznosu od 842,40 KM, u roku od 30 dana.

    Protiv drugostepene presude reviziju je blagovremeno izjavio tu┼żitelj zbog povrede odredaba parni─Źnog postupka i pogre┼íne primjene materijalnog prava, sa prijedlogom da se revizija usvoji, osporena presuda preina─Źi tako da ─çe se udovoljiti u cijelosti tu┼żbenom zahtjevu ili pobijana presuda ukine i predmet vrati drugostepenom sudu na ponovno su─Ĺenje.

    Tu┼żena je podnijela odgovor na reviziju, u kojem je osporila navode revizije i predlo┼żila da se revizija odbije kao neosnovana.

    Ispituju─çi pobijanu presudu u smislu odredbe ─Źlana 241. Zakon o parni─Źnom postupku (ÔÇ×Slu┼żbene novine F BiHÔÇť, broj 53/03, 73/05 i 19/06, u daljem tekstu ZPP), a koji se u ovom predmetu primjenjuje na osnovu ─Źlana 106. stav (2) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parni─Źnom postupku (ÔÇ×Slu┼żbene novine F BiHÔÇť, broj 98/15) ovaj sud je odlu─Źio kao u izreci iz slijede─çih razloga:

    Revizija je djelimi─Źno osnovana.

    Revident prigovara da privremeno upu─çene sudije po odluci VSTV od 27.03.2019. godine (G. P. i M. Z.), koju odluku ovaj sud nema nadle┼żnost da preispituje, su se morale izuzeti temeljem ─Źl. 357. stav.1. ta─Źka 5. ZPP, jer su pristrasni kada je u pitanju punomo─çnik revidenta. Ta─Źno je da sudija u smislu ─Źl. 360. stav 1. ZPP ukoliko sazna da postoje razlozi za isklju─Źenje iz odredbe ─Źl. 357. stav.1. ovog zakona du┼żan je prekinuti rad na predmetu i obavijestiti predsjednika suda koji odlu─Źuje o isklju─Źenju. Me─Ĺutim, revident ne obrazla┼że koji je to zakonski razlog za isklju─Źenje (samo obrazla┼że da smatra da postoji pristranost prema punomo─çniku zbog rada navedenih sudija u drugim predmetima), ┼íto ne predstavlja razlog za isklju─Źenje, a odredba na koju se poziva (─Źl. 357. stav.1. ta─Źka 5. ZPP) nema apsolutno osnova ni u revizionim navodima, tako da nema ovih povreda postupka na koje revident ukazuje.

    Revident osnovano prigovara da je ostvaren revizioni razlog povrede odredaba parni─Źnog postupka i to odredbe ─Źl. 8., 126. i 191. stav. 4. ZPP, u dijelu tu┼żbenog zahtjeva za utvr─Ĺenje da prvi sprat sa potkrovljem eta┼żnog stambenog objekta se ima izdvojiti u ostavinskom postupku.

    Predmet spora je zahtjev tu┼żitelja da se utvrdi da nekretnine bli┼że ozna─Źene u izreci prvostepene presude u naravi predstavljaju eta┼żni stambeni objekat, koji se sastoji od tri gra─Ĺevinske cjeline, i da se prvi sprat sa potkrovljem izdvoji iz ostavinske imovine u ostavinskom postupku, te zahtjev za utvr─Ĺenje ni┼ítavosti pismenog testamenta umrlog Lj. P. od 08.11.2007. godine i dopune pismenog testamenta od 08.10.2010. godine.

    Prvostepeni sud je udovoljio tu┼żbenom zahtjevu za izdvajanje iz ostavinske mase predmetne eta┼że ku─çe, izra┼żavaju─çi stanovi┼íte da prvi sprat ku─çe sa potkrovljem predstavlja dom tu┼żitelja, te da bi suprotnim odlu─Źivanjem to predstavljalo mije┼íanje u njegovo pravo na dom, te odbio tu┼żbeni zahtjev za utvr─Ĺenje ni┼ítavosti testamenta ne nalaze─çi razloge za ni┼ítavost.

    Odlu─Źuju─çi o ┼żalbama parni─Źnih stranaka drugostepeni sud je prihvatio ─Źinjeni─Źne i pravne zaklju─Źke prvostepenoga suda i odbio ┼żalbu tu┼żitelja u pogledu zahtjeva za ni┼ítavost testamenta, me─Ĺutim ┼żalbu tu┼żene uva┼żava i preina─Źava prvostepenu presudu u dijelu zahtjeva za izdvajanje eta┼że stambenog objekta iz ostavinske imovine, ne prihvataju─çi pravni zaklju─Źak prvostepenog suda, smatraju─çi da kako nisu provo─Ĺeni dokazi na okolnosti dogradnje sprata i potkrovlja uz saglasnost oca -ostavitelja, da je ostalo nedokazano da je tu┼żitelj isklju─Źivo svojim sredstvima napravio prvi sprat sa potkrovljem.

    Za osnovanost navedenog dijela tu┼żbenog zahtjeva za izdvajanje iz ostavinske mase, a po osnovu sticanja prava vlasni┼ítva izgradnjom objekta (sprata sa potkrovljem porodi─Źne stambene ku─çe), potrebno je cijeniti da se radi o pravnim u─Źincima gra─Ĺenja o kojim valja odlu─Źiti primjenom odredbi ─Źl. 27 - 31. Zakona o vlasni─Źko-pravnim odnosima -ZOVO, shodno odredbi ─Źlana 372. Zakona o stvarnim pravima FBIH, koje odredbe se primjenjuje i na sticanje prava vlasni┼ítva nadogradnjom na zgradi u privatnom vlasni┼ítva. Tako u─Źinci izgradnje koji mogu biti stvarno-pravni ili obligaciono-pravni, shodno navedenim odredbama razlikuju se prema savjesnosti (po┼ítenju) vlasnika zemlji┼íta ili objekta i prema savjesnosti graditelja. Pritom je graditelj nesavjestan ako zna da gradi na tu─Ĺem, a vlasnik je nesavjestan ako je znao za izgradnju, a nije se odmah usprotivio gradnji (protivljenje gradnji treba smatrati svako postupanje vlasnika kojim on na jasan i nedvojben na─Źin daje graditelju na znanje svoje protivljenje).

    Revident u reviziji osnovano isti─Źe, da su u ni┼żestepenim presudama izostali jasni i prihvatljivi razlozi koji bi opravdali izlo┼żenu ocjenu ni┼żestepenih sudova, da tu┼żitelj nije provodio dokaze na okolnosti dogradnje uz saglasnost oca, te da nije dokazao da je dogradio sprat sa potkrovljem svojim sredstvima, a sve pored dokaza na kojima je tu┼żitelj temeljio svoj tu┼żbeni zahtjev i koje dokaze je proveo u toku postupka pred prvostepenim sudom. Naime, na te okolnosti da je tu┼żitelj izgradio sprat sa potkrovljem saslu┼íane su parni─Źne stranke, svjedoci, provedeno je gra─Ĺevinsko vje┼íta─Źenje kao i uvid i ─Źitanje ugovora i aneksa ugovora o kreditu, te ugovora o zalozi, koje dokaze ni┼żestepeni sudovi nisu cijenili kako to nala┼że odredba ─Źlana 8. ZPP-a. Pravo na ocjenu provedenih dokaza odredbama parni─Źnog postupka zadr┼żano je za ni┼żestepene sudove, koji prema svom uvjerenju i na osnovu savjesne i bri┼żljive ocjene odlu─Źuju koje ─çe ─Źinjenice uzeti kao dokazane (─Źlan 8. ZPP-a). Me─Ĺutim, kod ocjene dokaza sud je ograni─Źen obavezom da svoju ocjenu opravda jasnim, uvjerljivim i logi─Źkim razlozima, iz kojih bi se ta ocjena mogla provjeriti. Sud ─Źini relevantnu povredu odredaba parni─Źnog postupka iz ─Źlana 209. stav 1. ZPP-a, kada presuda nema razloga o odlu─Źnim ─Źinjenicama, odnosno kada sud nije obrazlo┼żio na ─Źemu zasniva svoju ocjenu za odre─Ĺene ─Źinjenice va┼żne za odluku smatra istinitim odnosno neistinitim, odnosno kada ne postoje razlozi o tome kojim je dokazima sud poklonio vjeru, a kojima nije, te iz kojih razloga je tako postupio. Naime, osnovano revident navodi da je proizvoljna ocjena sudova da tu┼żitelj nije dokazao da je svojim sredstvima izvr┼íio dogradnju sprata, jer dati razlozi protivrije─Źe sadr┼żajima zapisnika, i stanju dokaza u spisu. Naime, prvostepeni sud konstatuje u razlozima odluke da je i sama tu┼żena u svom iskazu navela ÔÇ×Kada je tu┼żilac po─Źeo praviti ku─çuÔÇť da je time potvrdila iskaz tu┼żioca da je on pravio dio ku─çe u koji je nakon izgradnje uselio, me─Ĺutim ocjena iskaza tu┼żioca u ovom dijelu od strane sudova je izostala. Nadalje, neargumentovan i nejasan je zaklju─Źak prvostepenog suda, koju ocjenu prihvata drugostepeni sud, da iz vi┼íe ugovora o kreditu koje je podigao tu┼żitelj, i zaklju─Źenog ugovora o zalozi od strane ostavitelja koji je dozvolio optere─çenje zgrade zbog kredita tu┼żitelja, nije dokazano na ┼íta se odnosio kredit, iako iz aneksa ugovora o kreditu proizilazi da je odobren tu┼żiocu radi dogradnje upravo na postoje─çem stambenom objektu. Pri tome, izostala je ocjena sudova, da li iz provedenih dokaza proizilazi saglasnost ostavitelja za gradnju, za koju je nesumnjivo znao.

    Dakle, budu─çi da izostalo izno┼íenja navedenih razloga, odnosno da je neargumentovana ocjena provedenih dokaza na koje propuste revident osnovano ukazuje, to je u postupku pred drugostepenim ostvarena povreda odredaba parni─Źnog postupka iz ─Źlana 209. u vezi sa ─Źlanovima 8. i 191. stav 4. ZPP, a koja je bila od uticaja na dono┼íenje zakonite i pravilne odluke. Iz navedenih razloga je valjalo temeljem odredbe ─Źlana 249. stav 1. ovog zakona ukinuti drugostepenu presudu i predmet vratiti drugostepenom sudu na ponovno su─Ĺenje. U ponovnom postupku drugostepeni sud ─çe ponovo odlu─Źiti o ┼żalbi tu┼żene i donijeti zakonitu odluku sa obrazlo┼żenjem prema odredbi ─Źlana 191. stav 4. ZPP-a. Odluka o ukidanju drugostepene presude povla─Źi sa sobom ukidanje i odluke o tro┼íkovima parni─Źnog postupka o kojim ─çe se odlu─Źiti u kona─Źnoj odluci (─Źlan 397.stav 3 ZPP).

    U preostalom dijelu revizija nije osnovana.

    Prema utvr─Ĺenom ─Źinjeni─Źnom stanju umrli P. Lj. je otac tu┼żioca i M. koji je bio u vezi sa tu┼żenom i umro prije svog oca. Lj. P. je umro 10.07.2011. godine i iza sebe ostavio testament i dopunu testamenta, kojim je raspolagao imovinom u korist tu┼żene. Utvr─Ĺeno je da je pismenom oporukom pred svjedocima od 08. 11.2007 godine, pok. Lj. P. izjavio da posjeduje u svome vlasni┼ítvu sa dijelom 1/1 nekretnine upisane u z.k. ul. br. 6860 k.o M., ozna─Źene kao k.─Ź. 1228/97 u naravi ku─çi┼íte i dvori┼íte ukupne povr┼íine 169 m┬▓, nekretninu ozna─Źenu kao k.─Ź. 1228/98 u naravi njiva, svinjac i ba┼íta u D. L., ukupne povr┼íine 275 m┬▓ i zgrada izgra─Ĺena na k.─Ź. br.1228/97, koja zgrada je nadzidana, te da ima prizemlje, dva kata i potkrovlje sa terasama i da je u tijeku postupak legalizacije nadzidanog dijela zgrade ÔÇô jednog kata i potkrovlja, gdje je oporu─Źitelj napravio svu projektnu dokumentaciju i predao zahtjev za izdavanje urbanisti─Źke suglasnosti. Nadalje, je utvr─Ĺeno da za slu─Źaj svoje iznenadne smrti, jedan kat ku─çe u M. ostavlja tu┼żenoj, kao i svu svoju imovinu u ─î. koja se na─Ĺe na njegovom imenu i sve ┼íto za ┼żivota naslijedi iza svoje sestre D. P., te ostavlja i sva nov─Źana sredstva koja se na─Ĺu na ┼ítednoj knji┼żici Raiffeisen Bank. U prednjoj oporuci je izme─Ĺu ostalog navedeno da od prvog nasljednog reda ima sina D. i njegovu obitelj, koji o njemu ne vode ra─Źuna, te da je sin nedostojan da ga naslijedi, jer se te┼íko ogrije┼íio o svoje zakonske obveze, te mu zabranjuje da nazo─Źi pogrebu. Oporu─Źitelj je pred svjedocima M. K. i D. K. izjavio da oporuka predstavlja njegovu posljednju volju za slu─Źaj smrti, te nakon ┼íto je notar pro─Źitao tekst oporuke pred svjedocima, oporu─Źitelj je izjavio da je razumije i da je odobrava, a ┼íto je potvrdio svojim potpisom, kao i nazo─Źni svjedoci i notar Ru┼ża ─îarapina. Dopunom oporuke od 08.10.2010 godine, koju je notar pro─Źitao pred svjedocima B. K. i D. Z., u kojoj je oporu─Źitelj potvrdio da je u oporuci vjerno une┼íena njegova posljednja volja, da osim ranije navedene imovine tu┼żenoj ostavlja i nekretnine koje je naslijedio od sestre D. P. u k.o. ─î., nov─Źana sredstva kod Raiffeisen Bank sa drugim ra─Źunom u odnosu na osnovnu oporuku, nov─Źana sredstava koja se dobiju na ime od┼ítete po punomo─çi brata V. P., te svu pokretnu i nepokretnu imovinu koja se u momentu smrti zatekne na ime ostavitelja, koja dopuna oporuke je uredno potpisana od strane oporu─Źitelja, svjedoka i notara.

    Odredbom ─Źlana 62. stav 1. Zakona o naslje─Ĺivanju propisano je da testament mo┼że sa─Źiniti svako lice koje je napunilo 16 godina i sposobno je za rasu─Ĺivanje, u suprotnom je testament ni┼ítav. Osim toga, ni┼ítav je testament iako je zavje┼ítalac bio natjeran da ga sa─Źini prijetnjom ili prinudom, ili je sa─Źinjen usljed prevare ili zablude i kad postoji zabluda o ─Źinjenicama koje su pobudile zavje┼ítaoca da u─Źini ta raspolaganja. Prema ─Źlanu 67. Zakona o naslje─Ĺivanju propisan je oblik pismenog testamenta pred svjedocima i to da zavje┼ítalac koji zna da ─Źita i pi┼íe, mo┼że sa─Źiniti testament na taj na─Źin ┼íto ─çe ispravu koju mu je neko drugi sastavio svojeru─Źno potpisati u prisustvu dva svjedoka, izjavljuju─çi pred njima da je to njegov testament, a svjedoci ─çe se potpisati na samom testamentu. Dakle, kako proizilazi iz citirane zakonske odredbe zavje┼ítalac na ovaj na─Źin priznaje testament kao izvor svoje volje, a uloga svjedoka je u potvr─Ĺivanju upravo tog priznanja i potvr─Ĺivanju njihovog svojstva svjedoka, koji su prisustvovali tom ─Źinu. Imaju─çi u vidu da je u toku postupka utvr─Ĺeno da je predmetni testament kao i njegova dopuna sa─Źinjena od strane stru─Źnog lica odnosno notara Ru┼że ─îarapina, po datim instrukcijama i uz suglasnost ostavitelja Lj. P., da je ostavitelj pred svjedocima izjavio da je to njegova posljednja volja, da su se svjedoci svojeru─Źno potpisali na testamentu, da medicinskim vje┼íta─Źenjem nije utvr─Ĺeno da je zavje┼ítalac bio nesposoban za rasu─Ĺivanje, dakle, da nema elemenata na osnovu kojih bi se moglo zaklju─Źiti da ostavitelj Lj. P. u vrijeme sa─Źinjavanja nije bio u stanju da vr┼íi tu pravnu radnju, niti da nije bio sposoban da sagleda posljedice koje iz te pravne radnje proisti─Źu, pravilno su ni┼żestepeni sudovi primijenili materijalno pravo kada su utvrdili da je sa─Źinjeni testament i dopuna testamenta pravno valjana, i kada su odbili tu┼żbeni zahtjev kojim se tra┼żi utvr─Ĺenje ni┼ítavosti. Ovaj sud prihvata stanovi┼íte ni┼żestepenih sudova da pozivanje revidenta da svjedocima nije pro─Źitan testament kao ni dopuna testamenta, kod nesporne ─Źinjenice da su ga uredno potpisali nije od uticaja, jer kako proizilazi iz citirane zakonske odredbe dovoljno je da svjedoci potvrde da je zavje┼ítalac izjavio da je to njegov testament, pri ─Źemu im ne mora biti poznat sadr┼żaj samog testamenta, niti moraju biti prisutni prilikom sastavljanja samog testamenta. Pravilan je i zaklju─Źak ni┼żestepenih sudova da pozivanje da nije izvr┼íen legat koji je u testamentu odre─Ĺen nije od uticaja na odluku o ni┼ítavosti testamenta.

    Iz navedenih razloga valjalo je reviziju tu┼żitelja u ovom dijelu odbiti i odlu─Źiti kao u stavu drugom izreke ove presude smislu odredbe ─Źlana 248. ZPP-a.



    Predsjednica vije─ça
    Amra Had┼żimustafi─ç, s.r.

     

    Ostatak sudske prakse testamenta, mo┼żete pogledati na linku: Nasljedno pravo u sudskoj praksi Bosne i Hercegovine

     

     
Google
Google ocjene na osnovu dva profila
5.0 ⭐ ⭐ ⭐ ⭐ ⭐
Bazirano na osnovu: 959 recenzija