Naknada štete

Autor: Azur Prnjavorac, advokat | Ažurirano: 18. septembra 2026.

Naknada štete je jedna od oblasti u kojima kancelarija najduže radi. Zastupamo oštećene u saobraćajnim nezgodama, kod povreda od pada na neodržavanim površinama, štete od opasnih stvari i djelatnosti, štete od životinja, imovinske štete na vozilima, objektima i robi, štete iz ugovora i štete koju prouzrokuju pravna lica i njihovi radnici. Postupak vodimo u oba entiteta i Brčko distriktu, a klijentima iz dijaspore cijeli postupak organizujemo na daljinu, uz punomoć i dokumentaciju putem emaila.

Prvi korak: prikupljanje dokaza odmah nakon štetnog događaja

Ishod postupka naknade štete odlučuje se u prvim danima. Za saobraćajnu nezgodu to su policijski zapisnik o uviđaju ili evropski izvještaj o nezgodi, podaci o vozilu i polisi štetnika, fotografije mjesta i oštećenja, te medicinska dokumentacija od prvog pregleda nadalje. Za pad na ledu, oštećenom stepeništu ili otvorenom šahtu potrebni su fotografije mjesta sa datumom, podaci o svjedocima i prijava vlasniku ili komunalnom preduzeću. Za imovinsku štetu čuvaju se računi popravke, procjene i fotografije prije i poslije. Bez ovih dokaza osiguravač ili štetnik lako osporava uzročnu vezu između događaja i štete, a teret dokazivanja te veze je na oštećenom, osim kod štete od opasne stvari ili opasne djelatnosti gdje se uzročnost pretpostavlja (član 173. i 174. Zakona o obligacionim odnosima).

Vansudski postupak: odštetni zahtjev osiguravaču

Kada je štetnik osiguran od odgovornosti, što je obavezno za sva motorna vozila, oštećeni ne mora tužiti vozača nego zahtjev podnosi neposredno osiguravaču (član 941. ZOO). Odštetni zahtjev sastavljamo tako da sadrži sve elemente koje osiguravač može tražiti: opis događaja, dokaze o odgovornosti, medicinsku dokumentaciju sa nalazima o trajanju i intenzitetu bolova i straha, dokaze o troškovima liječenja, izgubljenoj zaradi i tuđoj njezi, procjenu ili račune za materijalnu štetu, i obračun svakog vida štete posebno. Uredan i kompletan zahtjev je važan jer se rokovi osiguravača računaju od dana kada je dostavljena sva potrebna dokumentacija.

U Federaciji BiH odgovorno društvo za osiguranje dužno je u roku od 30 dana od kompletiranja zahtjeva utvrditi osnov i visinu i dostaviti obrazloženu ponudu, a naknadu isplatiti u daljem roku od 14 dana; ako su odgovornost ili visina sporne, dužno je najkasnije u roku od 60 dana od podnošenja zahtjeva uputiti osnovan odgovor (član 13. i 14. Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju FBiH, Službene novine FBiH, br. 57/20 i 103/21). Protiv obrazložene ponude ili odgovora oštećeni ima pravo prigovora u roku koji ne može biti kraći od 15 dana, a osiguravač o prigovoru odlučuje u roku od 15 dana; uz iznos odštete oštećenom pripada i zakonska zatezna kamata. U Republici Srpskoj osiguravač je dužan isplatiti odštetu uz obrazloženu ponudu u roku od 30 dana od dostave svih dokumenata, a najduže 60 dana od podnošenja zahtjeva (član 22. Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju RS, Službeni glasnik RS, br. 82/15, 78/20, 1/24 i 67/26). Tužba podnesena prije isteka ovih rokova smatra se preuranjenom (član 24. zakona RS), pa se pravilno vođen vansudski postupak isplati i onda kada se od početka zna da će spor završiti na sudu.

Ponudu osiguravača ne prihvatamo automatski. Upoređujemo je sa sudskom praksom Vrhovnog suda FBiH i Vrhovnog suda RS o visini naknade za pojedine vidove nematerijalne štete i sa orijentacionim kriterijima koje sudovi primjenjuju, pa klijentu iznosimo realan raspon koji bi sud dosudio i koliko bi postupak trajao. Poravnanje ima smisla kada je ponuda blizu tog raspona; kada je znatno ispod, podnosi se tužba, a djelimično isplaćeni nesporni iznos se prima bez odricanja od ostatka.

Sudski postupak: tužba, dokazi i vještačenje

Tužba za naknadu štete podnosi se općinskom sudu u FBiH, odnosno osnovnom sudu u RS, prema sjedištu tuženog ili mjestu gdje je šteta nastala. Tuženi su štetnik i osiguravač, ili samo osiguravač kada je to procesno svrsishodnije. U tužbi se svaki vid štete opredjeljuje posebno: stvarna šteta i izmakla korist (član 189. ZOO), troškovi liječenja, izgubljena zarada i tuđa njega kod tjelesne povrede (član 195. ZOO), novčana naknada za fizičke bolove, duševne bolove zbog umanjenja životne aktivnosti, naruženosti ili povrede ugleda, i za strah (član 200. ZOO), naknada bliskim licima u slučaju smrti ili teškog invaliditeta (član 201. ZOO), kao i buduća šteta koja je izvjesna (član 203. ZOO). Cilj naknade je potpuna naknada, dovođenje oštećenog u položaj u kojem bi bio da štete nije bilo (član 190. ZOO).

Visina nematerijalne štete i trajne posljedice dokazuju se vještačenjem po vještaku medicinske struke odgovarajuće specijalnosti, a materijalna šteta na vozilima i objektima vještačenjem po vještaku mašinske ili građevinske struke. Priprema vještačenja je dio našeg posla: predlažemo pitanja vještaku, obezbjeđujemo kompletnu medicinsku dokumentaciju i pratimo da nalaz obuhvati sve vidove štete, jer se nakon zaključenja glavne rasprave nova šteta u pravilu ne može isticati. Na dosuđeni iznos teče zakonska zatezna kamata, kod nematerijalne štete od dana presuđenja, a kod materijalne od dana nastanka štete, odnosno od dana kada je oštećeni sam snosio trošak.

Zastara potraživanja naknade štete

Potraživanje naknade prouzrokovane štete zastarijeva za tri godine od kada je oštećeni saznao za štetu i za lice koje ju je učinilo, a u svakom slučaju za pet godina od nastanka štete (član 376. ZOO). Kada je šteta prouzrokovana krivičnim djelom, a za krivično gonjenje je predviđen duži rok zastare, zahtjev prema odgovornom licu zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru krivičnog gonjenja (član 377. ZOO). Podnošenje odštetnog zahtjeva osiguravaču ne prekida zastaru; prekida je samo tužba ili priznanje duga, pa u svakom predmetu rok računamo od početka i tužbu podnosimo prije isteka, bez obzira na to što pregovori sa osiguravačem još traju.

Neosigurano, nepoznato i strano vozilo

Ako je štetu prouzrokovalo vozilo čiji vlasnik nije zaključio osiguranje od autoodgovornosti, ili vozilo koje je pobjeglo s mjesta nezgode i ostalo nepoznato, naknadu isplaćuje Zaštitni fond Federacije BiH sa sjedištem u Sarajevu (član 59. Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju FBiH), s tim da za štetu od nepoznatog vozila Fond nadoknađuje samo štetu na licima (član 66.); u Republici Srpskoj istu ulogu ima Zaštitni fond RS (član 51. zakona RS). Za štetu koju u BiH prouzrokuje vozilo strane registracije sa zelenom kartom odgovoran je Biro zelene karte u BiH, a za nezgode koje se građanima BiH dese u inostranstvu postupak vodimo prema stranom osiguravaču ili njegovom korespondentu, uz primjenu prava države u kojoj se nezgoda dogodila. Praksu sudova o ovim pitanjima objavljujemo na stranici pravo osiguranja u sudskoj praksi BiH.

Kako radimo i šta klijent treba pripremiti

Nakon prvog kontakta putem emaila tražimo dokumentaciju o događaju, medicinsku dokumentaciju i podatke o štetniku i osiguravaču, pa u pisanom obliku dajemo procjenu osnova, realne visine naknade po pojedinim vidovima štete, očekivanog trajanja i troškova. Klijent tada odlučuje da li ide vansudski put, sudski put ili oba redom. Nagrada advokata obračunava se po advokatskoj tarifi, a u sporu sa osiguravačem troškove zastupanja u pravilu na kraju snosi strana koja izgubi spor. Sudsku praksu iz ove oblasti objavljujemo na stranicama naknada štete u sudskoj praksi, prvi dio, drugi dio i naplata štete, treći dio, a tekst propisa u odjeljku Zakon o obligacionim odnosima i Zakon o obaveznim osiguranjima u saobraćaju FBiH.