Priznanje strane odluke o razvodu braka i upis vjenčanja u Bosni i Hercegovini

Priznanje strane sudske odluke o razvodu braka u Bosni i Hercegovini:
Nakon što lice u inostranstvu provede sudski postupak razvoda braka i dobije presudu o razvodu braka, odluku iz inostranstva o razvodu braka mora priznati u Bosni i Hercegovini da bi se ta činjenica mogla upisati u matične knjige i regulisati prezime u Bosni i Hercegovini, upisati činjenica o prestanku braka, a kako bi se mogao regulisati osobni status lica radi pribavljanje putne isprave sa urednim prezimenom, sklapanja novog braka u inostransvu (pribaviti uvjerenje o slobodnom bračnom stanju) itd. U određenim stranim državama spram njihovog pozitivnog zakonodavstva razvod braka se može uraditi i pred notarom, takođe u nekim državama poput Norveške razvod braka može biti obavljen i u Općini pred Guvernerom grada, te se i takve odluke organa stranih država o razvodu braka mogu priznati u Bosni i Hercegovini, jer se u njihovom zakonodavstvu takva odluka izjednačena sa sudskom odlukom o razvodu braka legislativom određene strane zemlje. Nadležni sudovi u BiH za priznanje strane odluke o razvodu braka u Federaciji BiH su Kantonalni sudovi, u entitetu Republika Srpska to su Okružni sudovi, a u Brčko distriktu BiH to je Osnovni sud Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Odluke inostranih sudova u bračnim pitanjima, u pitanjima odnosa roditelja i djece ili usvojenja kao i druge odluke inostranih sudova, odnosno odluke drugog inostranog organa koje su u državi u kojoj su donesene izjednačene sa sudskom odlukom koje se donose na lična stanja državljana Bosne i Hercegovine i Federacije BiH /RS, a koja se upisuju u matične knjige, upisat će se u matične knjige samo ako su priznate rješenjem nadležnog suda u Bosni i Hercegovini, osim ako je ugovorom Bosne i Hercegovine sa drugom državom to isključeno. Ovaj postupak priznanja stranih odluka o razvodu braka je detaljno utvrđen u Zakonu o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima („Službeni lst SFRJ“ br. 43/82 i 72/82). Upis podataka u matične knjige u Bosni i Hercegovini vrši se nakon što nadležni sud u Bosni i Hercegovini prizna stranu sudsku odluku o razvodu braka ili odluku o drugom statusnom pitanju, a zatim rješenje o priznanju strane odluke postane pravosnažno u Bosni i Hercegovini. Postupak podjele bračne stečevine koja se nalazi u BiH nije moguće uraditi pred sudom neke druge države, ukoliko bi sud strane države i podjelio imovinu koja se nalazi u BiH, takvu sudsku odluku ne bi bilo moguće priznati u BiH.

Period za vraćanje prezimena nakon razvoda braka u odnosu na priznanje strane odluke u Bosni i Hercegovini:
Zakonom o matičnim knjigama Federacije BiH član 25 stav 4 je navedeno da bračni partner koji je sklapanjem braka promjenio svoje prezime nakon prestanka braka može uzeti prezime koje je imao prije sklapanja braka, što se obavlja na način uređen u Zakonu o ličnom imenu, te da je propisano da je taj rok 6 mjeseci od dana prestanka braka, međutim u praksi se postavlja pitanje šta je sa rokom od 6 mjeseci od prestanka braka kada je brak prestao u inostranstvu, odnosno npr: ukoliko se državljanin BiH razvede u Njemačkoj 2012g a u BiH provede proceduru priznanja strane sudske odluke o razvodu braka i to rješenje postane pravosnažno dana 01.01.2021g po mišljenju naše advokatske kancelarije i uzima se uvijek datum pravosnažnosti rješenja o priznanju strane sudske odluke iz Bosne i Hercegovine, a ne trenutak razvoda iz inostranstva. Pravno gledano u praksi matičnih ureda BiH je podljenjeno mišljenje i neki matični uredi su donosili rješenja da je rok od 6 mjeseci prošao jer je razvod završen mnogo ranije u inostranstvu, međutim po našim žalbama Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova u Sarajevu, svako rješenje prvostepenih organa je poništeno te se uvijek naložilo da se uzme rok od dana pravosnažnosti rješenja o priznanju strane sudske odluke iz Bosne i Hercegovine, a ne trenutak pravosnažnosti sudske odluke iz inostranstva. Npr lice je rođeno 1974g u Sarajevu, i 1989g je zaključila brak u Njemačkoj, odlukom suda iz Njemačke brak je razveden 2002g, sudska odluka o razvodu braka je priznata u Bosni i Hercegovini 2020g i postala pravosnažna 01.01.2021g rješenjem Kantonalnog suda u Sarajevu odluka iz Njemačke kojom je brak razveden 2001g je dakle pravosnažna u Bosni i Hercegovini tek od 01.01.2021g, te se od tog dana računa rok od 6 mjeseci, jer od tog datuma strana odluka o razvodu braka ima pravna dejstva i proizvodi pravne posljedice u Bosni i Hercegovini. Dakle bez obzira što je protekao rok od 20 godina od prestanka braka u Njemačkoj, nije protekao rok od 6 mjeseci za vraćanje djevojačkog prezimena izjavom kod matičara, jer taj rok teće od pravosnažnosti rješenja o priznanju strane sudske odluke u BiH.

Upis vjenčanja iz inostranstva u matične knjige u Bosni i Hercegovini i regulisanje prezimena:
Za naknadni upis braka sklopljenog u inostranstvu, potrebni su sljedeći dokumenti da bi se isti upisao u Bosni i Hercegovini:

-Punomoć za zastupanje, propismo ovjerena kod nadležnog organa u inostranstvu.
-internacionalni izvod iz matične knjige vjenčanih u orignalu ne stariji od 6 mjeseci.
-izvod iz matične knjige rođenih za bračne partnere
-uvjerenje o kretanju prebivališta bračnih partnera
-uvjerenje o državljanstvu BiH
-uvjerenje - potvrda da vjenčanje nije upisano u općinama u kojim su bračni partneri imali prebivalište na području BiH
-fotokopija pasoša bračnih partnera
-ukoliko je bračni partner stranac, dokaz o državljanstvu strane države

Sklapanje braka u Bosni i Hercegovini:
Kada je u pitanju sklapanje braka, bračni partneri mogu se sporazumjeti slijedeće:
- Da za prezime uzmu prezime jednog ili drugog bračnog partnera ili zadrži svako svoje prezime.
- Svako od njih svom prezimenu doda prezime drugog bračnog partnera ili
- Jedan bračni partner uzme prezime drugog bračnog partnera i tom prezimenu doda i svoje prezime.

U upravnoj praksi u Bosni i Hercegovini muškarci gotovo uvijek zadržavaju svoje prezime, dok žene običnoo uzimaju prezime od supruga (muža) ili zadržavaju svoje prezime ili svom prezimenu dodaju prezime supruga (muža).
Nakon razvoda braka, lice koje je prilikom sklapanja braka promjenilo prezime (npr žena je uzela prezime od supruga), može izjavom pred matičnim uredom uzeti prezime koje je imala prije sklapanja braka. Izjava o vraćanju prezimena koje je lice imalo u momentu sklapanja braka podnosi se u FBiH u roku od 6 mjeseci od prestanka braka, u matičnom uredu u koju je upisano rođenje lica ili matičaru nadležnom prema mjestu prebivališta lica, sa tim da je u zadnje pomenutoj varijanti matičar dužan u roku od 3 dana od dana primanja odnosno prijema izjave o uzimanju prezimena, dostaviti tu izjavu matičaru koji vodi MKR u koju je upisano rođenje tog lica, radi upisa / evidentiranja te izjave u matičnu knjigu rođenih.
Ukoliko se lice ne izjasni sa izjavom o prezimenu kojim će se koristiti u roku od šest mjeseci od prestanka braka (u FBiH u RS je rok 12 mjeseci), svaka promjena prezimena u prezime kojim se koristilo prije braka vrši se u upravnom postupku promjene prezimena.
U slučaju poništenja braka, za zadržavanje prezimena uzetog prilikom sklapanja braka neophodan je pristanak i bračnog partnera koji nije odgovoran za poništenje braka.

Može li se upisati brak u Bosni i Hercegovini koji je razveden u inostranstvu, a razvod nije proveden u BiH ?
Prvo je potrebno provesti proceduru priznanja strane sudske odluke o razvodu braka, a zatim upisati Vaš brak kao i razvod braka u matične knjige u Bosni i Hercegovini.

Da li moram biti fizički prisutan u BiH dok traje procedura priznanja strane sudske odluke o razvodu braka ?
Vaše prisustvo u Bosni i Hercegovini nije potrebno, jer Vas zastupamo mi kao Vaši advokati.

Da li se može priznati strana sudska odluka o razvodu u kojoj je raspravljeno i o nekretninama u BiH ?
Strana sudska presuda o razvodu braka se u takvom slučaju može priznati samo djelomično na način da se prizna dio sudske odluke kojom je brak razveden, a da se odbije sa priznanjem onog dijela strane sudske odluke kojom je raspravljena imovina koja se nalazi u BiH. Samo sud u BiH može da raspravlja o Vašim nekretninama koje se nalaze u BiH.

Sklopila sam 2 braka u inostranstvu, a jedan je razveden van BiH, da li sve moram evidentirati u BiH ?
Da bi ste upisali aktuelni brak, morate upisati prethodno prvi brak, te razvod prvog braka, kako bi ste upisali aktuelno stanje u matične knjige i regulisali prezime.

Razvedena sam u inostranstvu i željela bih vratiti prezime ali ne znam koliko imam vremena ?
U Bosni i Hercegovini rok za vraćanje prezimena nakon razvoda braka u Federaciji BiH iznosi 6 mjeseci od pravosnažnosti presude kojom je razveden brak. Rok za vraćanje prezimena nakon razvoda braka u entitetu Republika Srpska iznosi 12 mjeseci od pravosnažnosti presude o razvodu braka.

Par primjera priznanja strane sudske odluke o razvodu braka u Bosni i Hercegovini u praksi advokatske kancelarije Prnjavorac:

Primjer 1 - priznanje strane sudske odluke o razvodu braka iz SR Njemačke u BiH, pred Kantonalnim sudom u Sarajevu:

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
KANTON SARAJEVO
KANTONALNI SUD U SARAJEVU
Broj: 09 0 V 20 V
Sarajevo, 05.01.2021. g.

Kantonalni sud u Sarajevu, sudija Nađa Seferović, odlučujući u vanparničnom postupku po zahtjevu predlagatelja J-.L, nastanjenog u EH, Deutschland, koga zastupa advokata Azur Prnjavorac i advokata Alma Prnjavorac iz Tuzle protiv protivnice predlagatelja B.B nastanjene u S.S 1, 79585 Steinen, Deutschland, radi priznanja strane sudske odluke, van ročišta dana 05.01.2021. g., donio je

R J E Š E N J E

Priznaje se strana sudska presuda o razvodu braka Osnovnog suda Lӧrrach, Porodičnog suda, od 13.02.2020. g., pravosnažana dana 13.02.2020. g., kojom je razveden brak između J.L rođenog 1964. g., državljanin Bosne i Hercegovine i B.B, rođene 1952. g. u Sarajevu, državljanka Njemačke, a koji je zaključen dana 15.08.2014. g. pred matičarem Matičnog ureda Steinen, Njemačka (Matična knjiga vjenčanih br. E 25/2014).

O b r a z l o ž e n j e

Dana 25.12.2020. g. predlagatelj je podnio prijedlog za priznanje strane sudske odluke o razvodu braka Osnovnog suda Lӧrrach, Porodičnog suda u Njemačkoj, od 13.02.2020. g., pravosnažana dana 13.02.2020. g., kojom je razveden brak između J.L rođenog 1964. g., državljanin Bosne i Hercegovine i B.B, rođene 1952. g. u Sarajevu, državljanka Njemačke, a koji je zaključen dana 15.08.2014. g. pred matičarem Matičnog ureda Steinen (Matična knjiga vjenčanih br. E 25/2014).

Ovaj sud je na osnovu priloženih isprava utvrdio da je strana sudska odluka postala pravosnažna dana 13.02.2020. g. i da je kao takva podobna za priznanje, jer u svemu ispunjava uslove iz člana 86. do 96. Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima (“Službeni list SFRJ “, broj 43/82 i 72/82), a koji je preuzet kao republički zakon (“Službeni list R BiH“, broj 2/92), a primjenjuje se i na osnovu odredaba člana 458. Zakona o parničnom postupku (“Službene novine F BiH“, broj 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) da bi se mogla priznati od strane ovog suda.

Iz navedenih razloga ovaj sud je na osnovu odredbe člana 101. Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima i odredbom člana 28. tačka 3) e) Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine F BiH“, broj 38/05), odlučio kao u izreci ovog rješenja.

SUDIJA
Nađa Seferović

POUKA: Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba Vrhovnom sudu F BiH putem ovoga suda u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.

-----------

Primjer 2 - priznanje strane sudske odluke promjeni prezimena pred sudom u inostranstvu u BiH, a radi regulisanja i promjene prezimena u BiH.

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
TUZLANSKI KANTON
KANTONALNI SUD U TUZLI
Broj: 03 0 V 021784 21 V
Tuzla, 08.01.2021. g.

Kantonalni sud u Tuzli, sudija Sabira Baraković, kao sudija pojedinac, u pravnoj stvari predlagača D.T (rođen: I), Njemačka, Schwabisch Gmünd, koga zastupaju punomoćnici Azur Prnjavorac i advokat Alma Prnjavorac iz Tuzle, radi priznanja odluke stranog suda, donio je dana 08.01.2021. g., slijedeće:

R J E Š E NJ E

Priznaje se odluka Osnovnog suda – Amtsgerichr Schwäbisch Gmünd, Porodični sud, poslovni broj: 01 FR 1007/10 od 11.02.2011. g., kojom je promijenjeno prezime djeteta D.I, rođen 20.11.2002. g., od majke J.T, Njemačka i oca F.I, prebivalište nepoznato, zamjenjuje se pristanak oca F.I za dijete D.I shodno članu 1618, rečenica 4 Građanskog zakonika (BGB), tako da prezime djeteta ubuduće glasi K.

O b r a z l o ž e n j e

Predlagač je ovom sudu putem punomoćnika dana 24.12.2020. g. podnio zahtjev za priznanje odluke Osnovnog suda – Amtsgerichr Schwäbisch Gmünd, Porodični sud, poslovni broj: od 11.02.2011. g., kojom je promijenjeno prezime djeteta D.I, rođen 2002. g., od majke J.T, Njemačka i oca F.I, prebivalište nepoznato, zamjenjuje se pristanak oca A.I za dijete D.I shodno članu 1618, rečenica 4 Građanskog zakonika (BGB), tako da prezime djeteta ubuduće glasi T.

Uvidom u navedenu presudu stranog suda, tj. ovjeren prevod te presude sa njemačkog jezika na službeni jezik Bosne i Hercegovine, ovaj sud je utvrdio da je pomenuta odluka postala pravosnažna od 12.04.2011. g., te u svemu ispunjava uslove iz člana 86. do 96. Zakona o rješavanju sukoba Zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima („Službeni list SFRJ“ broj 43/82 i 72/82), a koji je preuzet kao republički Zakon („Službeni list RBIH“ broj 2/92) i primjenjuje se na osnovu odredaba člana 458. Zakona o parničnom postupku („Službene novine FBIH“ broj 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) da bi se mogla priznati od strane ovog suda.

Stoga je ovaj sud, na osnovu odredbe člana 101. Zakona o rješavanju sukoba Zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima i odredbom člana 28. tačka 3e) Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine F BiH“ broj 38/05), odlučio kao u izreci ovog rješenja. Sudija
Sabira Baraković,s.r.

POUKA: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Vrhovnom sudu Federacije BiH Sarajevo, putem ovog suda, u roku od 15 dana od dana prijema prepisa ovog rješenja.

-----------

Primjer 3 - priznanje strane sudske odluke o razvodu braka iz Kanade u BiH, pred Kantonalnim sudom u Sarajevu:

BOSNA I HERCEGOVINA
Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Sarajevo
KANTONALNI SUD U SARAJEVU
Broj: 09 0 V 040370 21 V
Sarajevo, 10.1.2022.

Kantonalni sud u Sarajevu i to sudija Emina Tahirović, rješavajući u vanparničnom postupku u pravnoj stvari predlagateljice I. G., udato B. sa prebivalištem u Kanadi, Quebec, Longueuil J., rue Dollard, koju zastupa punomoćnik Azur Prnjavorac, advokat i Alma Prnjavorac advokat u Tuzli, ulica Miška Jovanovića b.b., radi priznanja odluke inostranog suda, van ročišta, dana 10.1.2022. donio je

RJEŠENJE

Priznaje se pravosnažna presuda o razvodu iz Kanade, Višeg suda, Odjeljenje porodičnog suda Pokrajine Kvebek, Distrikt Montreal, N° 500-12-269919-035 od 16.9.2003, kojom je razveden brak zaključen 31.8.1991. u Sarajevu, Bosna i Hercegovina između I. G. i Edina Bašića, tako što prestaje sa nastupom pravosnažnosti te odluke, pa se ova odluka izjednačava sa odlukom suda donesenom u Bosni i Hercegovini i proizvodi pravno dejstvo u Bosni i Hercegovini.

O b r a z l o ž e nj e

Prijedlogom od 29.12.2021. predlaže se priznanje odluke inostranog suda - pravosnažne presuda o razvodu iz Kanade, Višeg suda, Odjeljenje porodičnog suda Pokrajine Kvebek, Distrikt Montreal, N° 500-12-269919-035 od 16.9.2003, kojom je razveden brak zaključen 31.8.1991. u Sarajevu, Bosna i Hercegovina između I. G. i E.B.. Uz prijedlog je dostavljena i originalna odluka čije priznanje se traži, sa potvrdom o pravosnažnosti presude, kao i ovjereni prijevod po stalnom sudskom tumaču za francuski jezik.

Ispitavši prijedlog, odluku čije se priznanje traži, kao i ovjerene prijevode, ovaj sud je našao da su ispunjeni zakonski uslovi propisani odredbama članova 86. - 96. Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima („Službeni list SFRJ“ br. 43/82 i 72/82, „Službeni list R BiH“ br. 2/92 i 13/94), te da ne postoje zakonske smetnje da se navedena odluka inostranog suda prizna i proizvede pravno dejstvo u Bosni i Hercegovini. Navedena presuda je pravosnažna, s obzirom da, kako je navedeno u potvrdi o pravosnažnosti presude od 18.2.2020., u roku koji je predviđen za izjavljivanje žalbe protiv presude od 16.9.2003. nije zabilježena nijedna žalba, niti zahtjev za proglašenje ništavosti, kao ni zahtjev za povlačenje presude, pa je, kao takva podobna za priznanje.

Stoga je ovaj sud na osnovu člana 101. citiranog Zakona, te člana 28. stav 3. tačka e. Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacija BiH” br. 38/05, 22/06, 63/10, 72/10, 7/13 i 52/14), odlučio kao u izreci.

S U D I J A

Emina Tahirović

POUKA: Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba Vrhovnom sudu F BiH Sarajevo, u roku od 15 dana od dana prijema. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka.

-----------

Primjer 4 - priznanje strane sudske odluke o promjeni prezimena (potpunim usvojenjem u inostranstvu), kako bi se prezime regulisalo u BiH, a na osnovu strane sudske odluke suda iz SR Njemačke:

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
SREDNJOBOSANSKI KANTON/ KANTON SREDIŠNJA BOSNA
KANTONALNI SUD U NOVOM TRAVNIKU
Broj: 06 0 V 016014 21 V
Novi Travnik, 28.01.2020. g.

Kantonalni sud u Novom Travniku, sudija Alma Islamović u vanparničnom postupku predlagatelja M. S., rođen F. iz Bugojna, zastupan po punomoćniku Azuru Prnjavorac, advokatu iz Tuzle, ulica Miška Jovanovića bb, protiv protivpredlagatelja Alois Franz S., nastanjen na adresi J.S 1, D-64625 B., Savezna Republika Njemačka, radi priznanja strane sudske odluke postupajući po podnesku punomoćnika predlagatelja Azura Prnjavorac i Alma Prnjavorac advokata iz Tuzle, dana 28.01.2020. g., donio je prečišćeni prijepis rješenja broj: 06 0 V 016014 21 V od 11.01.2020. g.:

RJEŠENJE

Priznaje se rješenje Osnovnog suda Keller, Savezna Republika Njemačka, predmet broj: 3 XVI 5/78 od 2. Oktobra 1978. g., a koje rješenje je pravosnažno od 5.10.1978. g., kojim je odlučeno da se predlagatelj M. F., rođen 15.03.1969. g. u B., Bosna i Hercegovina, državljanin Savezne Republike Njemačke i Bosne i Hercegovine, serijski broj pasoša SR Njemačke, datum izdavanja pasoša: 24.03.2019. g., datum isteka pasoša 23.03.2027. g. izdat od Grada Heildelberg, SR Njemačka, prihvata od strane supruga, a protivpredlagatelja u ovom predmetu A. S.-a rođenog 12.11.1939. g. u Savezna Republika Njemačka kao djeteta i dijete nosi ime M. S., radi se o jednom normalnom usvojenju maloljetnika.

Troškove postupka  snosi  predlagatelj.

Obrazloženje

Predlagatelj je putem punomoćnika Azura Prnjavorac, advokata iz Tuzle, ovom sudu dana 28.12.2019. g., podnio pismeni prijedlog kojim traži priznanje strane sudske odluke - rješenje Osnovnog suda Keller, Savezna Republika Njemačka, predmet broj: 3 XVI 5/78 od 2. Oktobra 1978. g., a koje rješenje je pravosnažno od 5.10.1978. g., kojim je odlučeno da prihvatanje predlagatelja M.a F., rođenog dana  15.03.1969. g. u Bugojnu, Bosna i Hercegovina od strane supruga, a ovdje protivpredlagatelja u ovom predmetu A.S.-a rođenog 12.11.1939. g. u Saveznoj Republici Njemačkoj, kao djeteta i da dijete nosi ime M. S., te da se radi  o jednom normalnom usvojenju maloljetnika, a radi regulisanja prezimena u Bosni i Hercegovini.

Predlagatelj je uz prijedlog priložio slijedeće dokumente: original stranu sudsku odluku sa Apostille čije se priznanje traži, prijevod iste sačinjen od ovlaštenog sudskog tumača za njemački jezik sa područja BiH, izvod iz matične knjige rođenih za predlagatelja izdat od strane Matičnog ureda Općine Tuzla, broj: 09/1-13-1-64367/21 od 24.12.2019. g., ovjerena kopija pasoša za predlagatelja, uvjerenje o državljanstvu za predlagatelja broj: 09/1-13-2-5131/21 od 24.12.2019. g., original punomoć izdata od strane predlagatelja kao vlastodavca iste i dokaz o uplati sudske takse - uplatnica u iznosu od 200,00 KM.

Ocjenjujući osnovanost prijedloga za priznanje strane sudske odluke, ovaj sud je utvrdio da se radi o stranoj sudskoj odluci i to rješenju o usvojenju, usvojioca državljanina Savezne Republike Njemačke i usvojenika državljanina Bosne i Hercegovine, a koji je u času usvojenja imao 9 godina, a kojim je odlučeno da se predlagatelj M. F., rođen 15.03.1969. g. u B. od oca J. F. i majke Stane F. rođ. K., državljanin Savezne Republike Njemačke i Bosne i Hercegovine prihvata od strane supruga, a protivpredlagatelja u ovom predmetu A. S.-a, rođenog 12.11.1939. g. u Savezna Republika Njemačka, kao djeteta i  da dijete nosi ime M. S., te da se radi  o jednom normalnom usvojenju maloljetnika.

Prema odredbi člana 44. Zakona o rješavanju sukoba Zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima (“Službeni list SFRJ”, broj 43/82), a koji zakon je preuzet kao republički zakon (Službeni list RBiH”, broj 2/92 ), za uslove zasnivanja usvojenja i prestanka usvojenja mjerodavno je pravo države čiji su državljani usvojilac i usvojenik, a kako su usvojilac i usvojenik državljani različitih država, za uslove zasnivanja usvojenja i prestanka usvojenja mjerodavna su kumulativno prava obje države čiji su oni državljani.

Prema odredbi člana 93. navedenog zakona, ako je pri odlučivanju o ličnom statusu državljanina BiH trebalo bi po tom zakonu primijeniti pravo države BiH, strana sudska odluka priznat će se i kada je primijenjeno strano pravo ako ta odluka bitno ne odstupa od prava države BiH, koje se primjenjuje na takav odnos. Pošto je navedenom odlukom odlučeno o ličnom statusu predlagatelja koji je državljanin BiH, shodno izloženom, u pogledu uslova usvajanja mjerodavno je pravo čiji je državljanin predlagatelj odnosno pravo Savezne Republike Njemačke koje je primijenjeno u vrijeme zasnivanja usvojenja i u kojem predlagatelj ima prebivalište.

Odredbom člana 103. Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine nepotpuno se može usvojiti dijete do navršene 18. g. života (“Službene novine F BiH”, broj 35/05, 41/05 i 31/14).

Predlagatelj po zakonu države čiji je državljanin jeste upravo u vrijeme usvojenja bilo dijete ispod 18 godina (rođen je 15.03.1969. g., a odluka je donesena 2.10.1978. g.) pa kako pravo Savezne Republike Njemačke na osnovu kojeg je donesena navedena odluka u pogledu ovog bitnog uslova za usvajanje ne odstupa bitno od prava države čiji je državljanin predlagatelj, stekli su se uslovi iz člana 93. gore spomenutog zakona za priznanje strane sudske odluke.

U provedenom postupku i uvidom u navedenu odluku ovaj sud je utvrdio, da je odluka stranog suda donesena od nadležnog suda, da je odluka čije se priznanje traži pravosnažna od 5.10.1978. g., da nije protivna odredbama Ustava BiH, da se reciprocitet pretpostavlja, te da nije povrijeđen međunarodni javni poredak. Također je utvrđeno da strana sudska odluka udovoljava uvjetima za priznanje u državi čiji su državljani vanparnične stranke, te da predlagatelj koji je rođen u Bosni i Hercegovini, Općina Bugojno, ima pravni interes da se strana sudska odluka prizna od strane ovog suda, a radi regulisanja prezimena u Bosni i Hercegovini.

Imajući u vidu naprijed izloženo, ovaj sud je udovoljio prijedlogu i priznao stranu sudsku odluku u skladu sa odredbama člana od 86. do 97. preuzetog Zakona o rješavanju sukoba Zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima (“Službeni list SFRJ” broj 43/82, 72/82, “Službeni list R BiH” broj 02/92 i 13/94), koji Zakon  je preuzet kao republički, a potom kao federalni i koji se primjenjuje u skladu sa članom 458. Zakona o parničnom postupku („Službene novine F BiH“ broj 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) i članom 28. stav 3. tačka e) Zakona o sudovima  u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine F BiH”, broj 38/05). Zbog svega izloženog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Dakle, rješenjem ovog suda broj: 06 0 V 016014 21 V od 11.01.2020. g.  izvršeno je priznanje strane sudske odluke - rješenja Osnovnog suda Keller, Savezna Republika Njemačka, predmet broj: 3 XVI 5/78 od 2. Oktobra 1978. g., a koje rješenje je pravosnažno od 5.10.1978. g., a kojim je odlučeno da se predlagatelj M. F., rođen 15.03.1969. g. u Bugojnu, Bosna i Hercegovina, državljanin Savezne Republike Njemačke i Bosne i Hercegovine, serijski broj pasoša SR Njemačke, datum izdavanja pasoša: 24.03.2019. g., datum isteka pasoša 23.03.2027. g. izdat od Grada Heildelberg, SR Njemačka, prihvata od strane supruga, a protivpredlagatelja u ovom predmetu A. S.-a rođenog 12.11.1939. g. u Savezna Republika Njemačka kao djeteta i dijete nosi ime M. S., radi se o jednom normalnom usvojenju maloljetnika.

Podneskom punomoćnika predlagatelja Azura Prnjavorac advokata iz Tuzle, zaprimljenog u ovaj suda dana 19.01.2020. g. naslovljenog kao molba za ispravku tehničke greške u kucanju ukazano je na činjenicu da je u izreci rješenja ovog suda o priznanju strane sudske odluke broj: 06 0 V 016014 21 V od 11.01.2020. g. pogrešno naveden datum rođenja protivpredlagatelja „A S.-a rođen 17.11.1939. g.“ , a pravilno je „A S.-a rođen 12.11.1939. g.“”.

Kako između izvornika i prepisa presude postoji nesaglasnost u pogledu neke odluke sadržane u izreci presude koja se odnosi u pisanju i kucanju datuma rođenja protivpredlagatelja, a na koju neslaglasnost opravdano ukazuje punomoćnik predlagatelja, pa je ovaj sud u skladu sa odredbom člana 2. Zakona o vanparničnom postupku („Službene novine Federacije BiH“, broj: 2/98, 39/4 i 73/05), a u vezi odredbe člana 195. stav 3. Zakona o parničnom postupku („Službene novine Federacije BiH“, broj: 53/03, 73/05, 19/06, 98/15 ), odlučio kao u izreci ovog rješenja s naznakom da se ovim rješenjem zamjenjuje prijašnje rješenje broj: 06 0 V 016014 21 V od 11.01.2020. g..
                                                                                       
                                                            Sudija
Alma Islamović

Pouka o pravnom lijeku:                                                                                   
Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu Vrhovnom sudu
Federacije  BiH. Žalba se podnosi putem ovog suda  u 3
primjerka u roku od 15 dana od prijema ovoga rješenja.

-----------

• Kako ne postoje zakonske smetnje za djelimično priznanje strane sudske odluke, sud je ovlašten da stranu odluku kojom se razvodi brak i dijeli bračna imovina prizna samo u dijelu kojim se traži priznanje odluke o razvodu braka kada su ispunjene sve zakonske pretpostavke za njeno priznanje.

Obrazloženje:

"Predmet odlučivanja u ovom vanparničnom postupku je zahtjev predlagača da se prizna odluku stranog suda.

Iz odluke Kantonalnog suda Kanton Z. br.... od 07.10.2020. godine, koja je postala pravosnažna 17.11.2020. godine, proizlazi da su predlagač i protivnik predlagača državljani BiH sa prebivalištem u Š., da su zaključili brak 28.04.1983. godine u Bosni i Hercegovini, da su djeca punoljetna, da je protivnik predlagača sudu u Š. podnijela 07.11.2019. godine tužbu za razvod braka, a i predlagač 14.02.2020. godine, kao i za popratne posljedice razvoda braka, da su predlagač i protivnik predlagača zaključili potpuni sporazum o popratnim posljedicama oko pitanja: 1. izdržavanja nakon razvoda braka, 3. bračnoimovinske rasprave - da svaka stranka zadržava u vlasništvu ono što se kod nje trenutno nalazi u posjedu, tj. što glasi na njeno ime, 4. penzijskog fonda, 5. Salda, 6. troškova postupka, te je Kantonalni sud Kanton Z. donio odluku da se:

1. Razvodi brak zaključen 28.04.1983. godine u Bosni i Hercegovini,

2.1. Utvrđuje da tuženi zbog finansijske situacije trenutno nije u mogućnosti da isplati doprinos za izdržavanje nakon braka za tužiteljku

2.2. Utvrđuje da za pokriće izdržavanja tužiteljke postoji manjak od CHF 481,70 mjesečno

3. Odobrava se sporazum o posljedicama razvoda braka koji su stranke zaključile 01.10.2020. godine i utvrđuje da su stranke nakon njegovog izvršenja riješile bračne, penzijske i bračnoimovinske zahtjeve,

4. da tuženi sa ličnog računa u dobrovoljnom penzijskom fondu uplati određeni iznos (naveden u odluci) na lični račun tužiteljke, te se utvrđuju

5. Sudski troškovi,

6. Vansudski troškovi.

Iz stanja spisa proizlazi da je predlagač dana 25.05.2021. godine podnio prvostepenom sudu prijedlog za priznanje strane sudske odluke - odluka Kantonalnog suda Kanton Z. br.... od 07.10.2020. godine, koja je postala pravosnažna 17.11.2020. godine. U prijedlogu navodi da ima pravni interes za priznanje odluke stranog suda kako bi se ista provela kroz matične knjige vjenčanih i rođenih, te da bi se imala u vidu u postupku utvrđivanja bračne tekovine koji se vodi kod Osnovnog suda u Prijedoru pod brojem...

Iz navedenog proizlazi da predlagač traži priznanje strane sudske odluke u tački 1. (za razvod braka) i u dijelu tačke 3. (kojim se odobrava sporazum o posljedicama razvoda braka koji su stranke zaključile 01.10.2020. godine i utvrđuje da su stranke nakon njegovog izvršenja riješile bračnoimovinske zahtjeve).

Prvostepeni sud je odlučujući o prijedlogu našao da je odluka podnesena uz prijedlog u originalu i snabdjevena potvrdom pravosnažnosti i uz ovjereni prevod, da je protivnik predlagača u odgovoru na prijedlog naveo da priznaje stranu sudsku odluku koja se odnosi na razvod braka, te da su ispunjeni uslovi koji su propisani članom 86. - 96. Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima ("Službeni list SFRJ" br. 43/82 i 72/82 - u daljem tekstu ZRSZ) koji se primjenjuje na osnovu odredbe člana 458. stav 1. Zakona o parničnom postupku ("Službeni glasnik RS" broj 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13, u daljem tekstu: ZPP), kao i da ne postoje zakonske smetnje da se prizna navedena odluka i da ista proizvodi pravno dejstvo u BiH.

Protivnik predlagača prigovara u žalbi da nije tačno da je priznala stranu sudsku odluku koja se odnosi na razvod braka i da je upoznata sa prijedlogom tek kada joj je pobijano rješenje dostavljeno, tako da joj nije ni pružena mogućnost da se izjasni, te da nije saglasna sa priznanjem, a ako je podnesen odgovor na prijedlog, da je podnesen od strane neovlaštenog lica, da nisu ispunjeni uslovi za priznanje propisani ZRSZ, da je stranom sudskom odlukom razveden brak i istovremeno izvršena podjela imovine između predlagača i protivnika predlagača, što je u cjelosti u suprotnosti sa Porodičnim zakonom ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj: 54/02, 41/08 i 63/14 - u daljem tekstu PZ), ZPP, Zakonom o vanparničnom postupku ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 36/09 i 91/16, dalje: ZVP), koji predviđaju posebne postupke za razvod braka i za podjelu bračne imovine.

Prema odredbi člana 86. ZRSZ, strana sudska odluka se izjednačava sa odlukom suda u Bosni i Hercegovini, ako je prizna nadležni sud u Bosni i Hercegovini.

Postupak priznanja strane sudske odluke provodi se u saglasnosti sa odredbom člana 101. ZRSZ, u kome nadležni sud ispituje postojanje uslova propisanih odredbama člana 86. do 100. ZRSZ.

Prije donošenja rješenja o priznanju strane sudske odluke, sud je ovlašten provjeriti pravosnažnost odluke čije priznanje se traži (član 87. ZRSZ); da li je lice protiv koga je odluka donesena moglo sudjelovati u postupku pred sudom (član 88.); postoji li u odnosnoj pravnoj stvari isključiva nadležnost organa na čijem području treba provesti postupak priznanja (član 89.); postoji li u istoj stvari pravosnažna odluka nadležnog organa na čijem području treba provesti postupak priznanja ili rješenje o priznanju neke druge strane odluke o istoj stvari (član 90.); da li postoji uzajamnost (koja se, u smislu odredbe člana 92. stav 3. istog zakona pretpostavlja ako se suprotno ne dokaže) i da li je odluka u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine, utvrđenim osnovama društvenog uređenja (član 91.).

I po ocjeni ovog suda, odluka Kantonalnog suda Kanton Z. br.... od 07.10.2020. godine, koja je postala pravosnažna 17.11.2020. godine, u tački 1. kojom se "razvodi brak zaključen 28.04.1983. godine u Bosni i Hercegovini" ispunjava uslove propisane odredbama člana 86.-100 ZRSZ, pa je pravilno bilo udovoljiti zahtjevu predlagača za priznanje navedene strane odluke u dijelu kojim se traži priznanje odluke o razvodu braka, jer je predlagač podnio dokaze o pravosnažnosti i izvršnosti te odluke po pravu države u kojoj je ona donesena (član 87. i član 96. st. 2. ZRSZ; protivniku predlagača je omogućeno da učestvuje u postupku koji je prethodio donošenju strane sudske odluke (član 88. ZRSZ); u konkretnom slučaju postoji uzajamnost (član 92. stav 1. i 3. toga zakona); ne postoje smetnje za njeno priznanje, ne radi se o presuđenoj stvari (član 90. ZRSZ); i ova strana sudska odluka, nije u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine (član 91. ZRSZ).

Predmet spora koji je okončan odlukom kojom se razvodi brak je bračni spor. Prema odredbi člana 61. stav 2. ZRSZ za ovu vrstu spora isključiva nadležnost suda u Republici Srpskoj propisana je samo u slučaju ako je tuženi bračni drug državljanin Republike Srpske i ima prebivalište u Republici Srpskoj. Kako iz sadržaja odluke stranog suda, proizlazi da oba supružnika imaju prebivalište u Š., za priznanje strane sudske odluke u dijelu koji se odnosi na razvod braka između stranaka u ovom vanparničnom postupku nije predviđena isključiva nadležnost suda u Bosni i Hercegovini. Takođe, iz sadržaja predmetne strane sudske odluke proizlazi da je protivnik predlagača učestovala u postupku u kojem je ona donesena.

Protivnik predlagača neosnovano prigovara da joj nije dostavljen na odgovor prijedlog za priznanje strane sudske odluke, jer iz stanja spisa proizlazi da je prijedlog lično primila 09.07.2021. godine, a da je po punomoćniku M.S.V., advokatu iz P. (za koju je punomoć od 21.07.2021. godine dostavljena uz izjašnjenje) dala izjašnjenje na prijedlog dana 21.07.2021. godine, u kome se navodi da priznaje stranu sudsku odluku koja se odnosi na razvod braka, dok ne priznaje da je tom odlukom regulisana njihova imovina koja se nalazi na području BiH. Takođe je navedeno da je 21.09.2017. godine, prije pokretanja postupka u inostranstvu koji je okončan odlukom čije se priznanje traži, kod Osnovnog suda u Prijedoru pokrenula parnični postupak protiv predlagača radi podjele zajednički stečene imovine u braku koji se vodi pod brojem..., a u prilogu dostavlja podnesak o uređenju tužbe u tom predmetu iz koga slijedi da su u pitanju nekretnine.

(...)

Valja ukazati da nema smetnji da se djelimično prizna odluka donesena pred stranim sudom, jer iz odredbi člana 86. do 101. ZRSZ, ne proizlazi da u postupku priznanja strane sudske odluke, kada su ispunjene sve zakonske pretpostavke za njeno priznanje, nije moguće priznati samo njen dio.

S obzirom na navedeno, na osnovu člana 235. stav 1. tačka 3, u vezi sa članovima 233. i 236. ZPP, i u vezi sa članom 2. stv 2. ZVP, valjalo je žalbu protivnika predlagača djelimično uvažiti i odlučiti kao u izreci.

Protivnik predlagača je djelimično uspjela sa žalbom, pa je ovaj sud temeljem odredbe člana 386. stav 2. ZPP, s obzirom na postignuti uspjeh, odredio da svaka stranka podmiruje svoje troškove žalbenog postupka."

(Rješenje Vrhovnog suda Republike Srpske, 16 0 V 001322 22 Gž od 16.2.2022. g)

Ukoliko želite vidjeti primjere i drugih sudskih rješenja o priznanju stranih sudskih odluka u Bosni i Hercegovini iz domena privrednog prava, nasljednog prava, statusnih pitanja, i drugih oblasti možete pogledati u našoj sudskoj praksi na linku: Priznanje strane sudske presude u BiH praksi