Istupanje člana iz društva sa ograničenom odgovornošću

Uvjeti, postupak i naknada tržišne vrijednosti udjela u Federaciji BiH

Član društva sa ograničenom odgovornošću nije zarobljenik svog udjela, ali mu sam zakon ne daje opće pravo da iz d.o.o. u Federaciji Bosne i Hercegovine izađe pukom jednostranom izjavom, onako kako radnik otkazuje ugovor o radu. Učinak takve izjave može biti predviđen ugovorom ili statutom društva, u okviru unaprijed uređenih uvjeta i postupka istupanja. Ko želi napustiti društvo, a pritom ostvariti vrijednost svog udjela, treba razlikovati prijenos udjela, istupanje uređeno ugovorom ili statutom i tužbu za istupanje iz opravdanih razloga po članu 332. Zakona o privrednim društvima FBiH („Službene novine FBiH“ br. 81/15 i 75/21, u nastavku: ZPD). U objavljenoj sudskoj praksi tužba se opisuje kao krajnje sredstvo kada, zbog prirode i težine povrede, druga pravna sredstva ne mogu dati rezultat. To nije formalna obaveza da se u svakom predmetu iscrpi isti spisak radnji. U ovom tekstu iz oblasti privrednog prava objašnjavamo ko i kada može istupiti iz d.o.o., šta se pred sudom dokazuje, kako se utvrđuje naknada tržišne vrijednosti udjela i koja sredstva treba razmotriti prije podnošenja tužbe.

Istupanje člana je prestanak članstva u društvu sa ograničenom odgovornošću na inicijativu člana, uz pravo na naknadu tržišne vrijednosti njegovog udjela. Za razliku od prodaje udjela, kod koje član traži kupca i s njim ugovara cijenu, kod istupanja se zahtjev za naknadu ostvaruje prema društvu. Istupanje može biti važan zaštitni mehanizam manjinskog člana koji dokaže neki od razloga iz člana 332. stav 2. ZPD. Sama činjenica da udio nema kupca nije opravdan razlog za istupanje, što je izričito naglašeno u presudi Vrhovnog suda FBiH broj 65 0 P 329284 22 Rev.

Kako prestaje članstvo u d.o.o.: tri puta izlaska

Članstvo u društvu sa ograničenom odgovornošću može prestati na više načina, a za člana koji razmišlja o izlasku praktično su važna tri. Prvi je prijenos udjela. Prema članu 320. ZPD, udio se prenosi pisanim ugovorom ili nasljeđivanjem; za udio uz koji je vezana ugovorena obaveza dodatne činidbe potrebna je izričita pisana saglasnost društva. Kada član prodaje udio, ostali članovi imaju pravo preče kupnje: prodavac ih u pisanoj formi, putem uprave, obavještava o cijeni i drugim uvjetima, a ako ponuda ne bude prihvaćena ili posao sa zainteresovanim članom ne bude zaključen u roku od 30 dana, udio se može prodati trećem licu pod uvjetima koji nisu povoljniji od ponuđenih članovima (čl. 321. ZPD). Drugi put je istupanje uređeno ugovorom ili statutom: tim aktima mogu se unaprijed urediti uvjeti, postupak i posljedice istupanja (čl. 332. st. 1. ZPD). Treći put je tužba za istupanje iz opravdanih razloga (čl. 332. st. 2. ZPD); to pravo nije uslovljeno šutnjom ugovora ili statuta. Moguće je i sporazumno rješenje, ali ga treba provesti u odgovarajućoj pisanoj formi, kroz potrebne odluke i upise te uz poštovanje pravila o sticanju vlastitog udjela i očuvanju osnovnog kapitala iz člana 328. ZPD.

Član 310. stav 3. tačka k) ZPD propisuje da statut obavezno uređuje način pristupanja društvu i prestanak članstva. Ipak, u dijelu predmeta iz prakse susreću se statuti koji istupanje ne razrađuju dovoljno da bi član imao neposredno primjenjiv ugovoreni postupak. Tada se na takav mehanizam nije moguće pouzdano osloniti, ali članu i dalje ostaje sudsko pravo iz člana 332. stav 2. ako dokaže jedan od zakonskih razloga. Naknada se, u slučaju istupanja, određuje prema članu 334. ZPD.

Tri zakonska razloga za istupanje po članu 332. ZPD

Član 332. stav 2. ZPD glasi: član društva ima pravo tužbom kod suda tražiti istupanje iz društva, ako su mu ostali članovi ili organi društva prouzrokovali štetu, ili je spriječen ispunjavati svoje obaveze, ili mu društvo nameće nesrazmjerne obaveze. Zakon, dakle, poznaje tačno tri opravdana razloga i svaki od njih ima svoj sadržaj.

Prvi razlog je šteta koju članu prouzrokuju ostali članovi ili organi društva. Sporne isplate dobiti, poslovi sa povezanim licima bez potrebnog odobrenja ili raspolaganje imovinom društva mogu biti relevantne činjenice, ali ne dokazuju automatski štetu članu. Potrebno je razlikovati neposrednu štetu članu od štete nanesene samom društvu te dokazati da su štetu članu prouzrokovali ostali članovi ili organi društva. Kada se uz istupanje postavlja i samostalan zahtjev za naknadu štete, njegove pretpostavke ocjenjuju se prema pravilima odštetnog prava. Dobit se, prema članu 330. ZPD, dijeli srazmjerno udjelima samo ako nije drugačije ugovoreno. Pri ocjeni ponašanja važna su i pravila o posebnim dužnostima prema društvu: dužna pažnja (čl. 32), prijavljivanje ličnog interesa i prethodno odobrenje (čl. 34) te izbjegavanje sukoba interesa (čl. 36). Te dužnosti imaju, između ostalih, član d.o.o. sa najmanje 20% kapitala i kontrolni član. Povrede tih dužnosti prvenstveno mogu biti osnov zahtjeva u korist društva prema čl. 33., 35., 37. i 346. ZPD; za istupanje po članu 332. mora se posebno dokazati zakonski razlog na strani člana koji istupa.

Drugi razlog je spriječenost člana da ispunjava svoje obaveze. Ova formulacija usmjerena je na konkretnu obavezu člana i na prepreku koja mu onemogućava da je ispuni; zakonski tekst izričito ne određuje od koga prepreka mora poticati. Obaveze člana u užem smislu obuhvataju naročito uplatu uloga (čl. 311. ZPD) i eventualne dodatne činidbe određene osnivačkim aktom (čl. 308. ZPD). Nadzorni odbor obavezno ima društvo sa više od deset članova, kao i društvo sa osnovnim kapitalom većim od 1.000.000 KM i najmanje dva člana; u drugim društvima može biti predviđen ugovorom ili statutom (čl. 340. ZPD). U društvu bez nadzornog odbora njegova ovlaštenja vrše članovi (čl. 303. st. 2), a svaki član ima pravo neposredno nadzirati poslovanje, knjige, spise, zalihe i blagajničko poslovanje te sačiniti bilans za svoje potrebe (čl. 341). Ipak, zakon nadzor u članu 341. izričito označava kao pravo, pa uskraćivanje uvida ne treba automatski poistovjećivati sa sprečavanjem člana da ispunjava obaveze. Ono može biti važna povreda članskog prava i dio ukupnog činjeničnog sklopa, dok se za drugi razlog iz člana 332. mora konkretno navesti i dokazati koja je obaveza člana bila onemogućena.

Treći razlog su nesrazmjerne obaveze koje društvo nameće članu: obaveze koje po vrsti ili obimu prevazilaze ono na šta se član obavezao ulogom, ugovorom ili statutom, odnosno koje se članu nameću mimo srazmjera sa ostalim članovima.

Jednako je važno reći šta opravdan razlog nije. Nezadovoljstvo poslovanjem, gubitak povjerenja, narušeni lični odnosi ili prestanak ekonomskog interesa za članstvo sami po sebi nisu razlozi iz člana 332. stav 2. ZPD; pravni značaj dobijaju tek ako se kroz konkretne činjenice dokaže neka od tri zakonske pretpostavke. U predmetu Kantonalnog suda u Novom Travniku broj 51 0 Ps 219379 24 Pž od 30.09.2025. godine manjinski član sa udjelom od 36,44% svoj je zahtjev za istupanje prvobitno obrazložio time što iz ekonomskih razloga više nema interes biti član društva. Prethodno je tražio sporazumno istupanje i sazivanje skupštine, a odluka o njegovom istupanju bila je stavljena na dnevni red skupštine, ali nije usvojena. Tužbeni zahtjev je ipak pravosnažno odbijen, jer nijedan razlog iz člana 332. stav 2. ZPD nije bio dokazan: te interne radnje nisu mogle nadomjestiti dokazivanje zakonskog razloga za istupanje. Odluka se nije bavila pitanjem postoji li opća obaveza da se prije tužbe iscrpe druga pravna sredstva (šire u našoj rubrici sudska praksa iz privrednog prava).

Istupanje je krajnje sredstvo: šta sudovi zaista traže

Važna objavljena odluka za razumijevanje ovog instituta je presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 329284 22 Rev od 05.07.2022. godine. Sud je zauzeo stav da je tužba za istupanje krajnje sredstvo kada, zbog prirode i težine povrede prava člana, druga pravna sredstva ne mogu dati rezultate, te da član koji traži istupanje snosi teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga. Odluka je donesena primjenom ranijeg Zakona o privrednim društvima iz 1999. godine, čiji je član 340. stav 2. sadržavao ista tri razloga koja danas propisuje član 332. stav 2. ZPD, pa je stav relevantan za tumačenje važeće odredbe. Cjelovit prikaz odluke objavili smo u rubrici razlozi za istupanje člana društva, a sažet stav i u pregledu pravnih stavova sudske prakse BiH.

U tom konkretnom predmetu tužitelj nije pobijao odluke koje je smatrao nezakonitim, nije koristio žalbu u registarskom postupku niti sredstva zaštite manjine i revizije koja su mu bila dostupna. Sud je dodao da ostali članovi nisu dužni prihvatiti njegovu ponudu za kupnju udjela i da udio može ponuditi trećim licima. Zato odluku ne treba pretvoriti u formalnu listu koju svaki tužitelj mora iscrpiti bez obzira na okolnosti. Pravilniji zaključak je da član treba koristiti ona sredstva koja su mu pravno dostupna i objektivno podobna da otklone konkretnu povredu, odnosno u tužbi objasniti zašto takvo sredstvo nije bilo dostupno ili nije moglo dati rezultat. Sama nemogućnost prodaje udjela nije šteta niti opravdan razlog iz člana 332.

Pravna sredstva koja treba razmotriti prije tužbe

Zakon članu daje više mehanizama zaštite. Koji od njih treba koristiti zavisi od udjela člana, vrste povrede i toga može li određeno sredstvo realno otkloniti posljedice. Njihovo korištenje ili obrazložena nedjelotvornost mogu biti važni za ocjenu je li tužba zaista bila krajnje sredstvo.

Sazivanje skupštine. Skupštinu društva ne saziva samo uprava: to mogu učiniti i član ili članovi čiji udjeli čine najmanje 10% osnovnog kapitala (čl. 336. st. 1. ZPD), bez prethodnog zahtjeva upravi. Uprava, član uprave, nadzorni odbor ili njegov član dužni su sazvati skupštinu najmanje jednom godišnje i u toku godine kada društvo prema posljednjem godišnjem obračunu ostvari gubitak veći od petine osnovnog kapitala (čl. 336. st. 2), a skupština obavezno odlučuje o godišnjem obračunu, raspodjeli dobiti i pokriću gubitka (čl. 335. st. 5). Poziv se dostavlja preporučenom pošiljkom, telefaksom ili elektronskom poštom najmanje 15 dana unaprijed, ako ugovorom ili statutom nije drugačije određeno, uz dnevni red i materijale. Članovi sa najmanje 10% kapitala mogu dopuniti dnevni red u roku od osam dana od prijema poziva. Za prvu sjednicu potreban je kvorum od 50% kapitala; ako ga nema, skupština se ponovo saziva sa istim dnevnim redom najkasnije za 15 dana i tada može odlučivati sa 20% kapitala (čl. 337). Zato član sa 10% do manje od 20% može sam sazvati skupštinu, ali bez drugih članova ne može osigurati ni ponovljeni kvorum; član ispod 10% nema samostalno zakonsko ovlaštenje za sazivanje.

Pobijanje odluka skupštine. Prema članu 338. ZPD, član koji je glasao protiv odluke može je pobijati tužbom u roku od 30 dana od donošenja. Zakon izričito veže ovo pravo za glasanje protiv i za objektivni rok od dana donošenja, a ne od naknadnog saznanja. Kada član nije učestvovao u odlučivanju, primjenjivost člana 338. i eventualne druge oblike sudske zaštite treba ocijeniti prema vrsti nedostatka odluke i okolnostima konkretnog predmeta.

Neposredni nadzor i vlastiti bilans. Član društva koje nema nadzorni odbor ima pravo neposredno nadzirati poslovanje, knjige, spise, zalihe i blagajničko poslovanje te sačiniti bilans društva za svoje potrebe (čl. 341. ZPD). Privatna analiza može članu pomoći da razumije stanje i pripremi zahtjeve, ali zakon ne garantuje da će stručnjak kojeg član angažuje imati samostalan pristup dokumentaciji. Takva analiza ne zamjenjuje zakonsku reviziju ili nalaz sudskog vještaka, a njenu dokaznu vrijednost u parnici cijeni sud.

Sudski imenovan vanjski revizor. Član ili grupa članova sa najmanje 10% osnovnog kapitala mogu od suda tražiti da odredi vanjskog revizora. Sud ga imenuje ako predlagači učine vjerovatnim ozbiljnu povredu zakona, ugovora ili statuta; troškove predujmljuju predlagači, osim ako sud odredi da predujam uplati društvo (čl. 342. ZPD). To je sudski mehanizam zaštite manjine, a ne pravo svakog člana bez obzira na visinu udjela. U predmetu 65 0 P 329284 22 Rev nekorištenje dostupnog sredstva revizije bilo je jedna od činjenica ocijenjenih na štetu konkretnog tužitelja. Član koji je zatražio reviziju ne može tokom revizije prenijeti udio bez saglasnosti društva (čl. 343).

Knjiga udjela. Uprava je dužna voditi tačnu i potpunu knjigu udjela, uspostaviti je najkasnije osam dana od upisa osnivanja i odmah unositi svaku izmjenu (čl. 318. i 319. ZPD). Nepostojanje ili neuredno vođenje knjige predstavlja povredu dužnosti uprave i može, zajedno sa drugim dokazima, biti relevantan pokazatelj stanja korporativnog upravljanja; samo po sebi ne dokazuje razlog za istupanje.

Zahtjev za naknadu štete društvu. Ako je šteta nanesena društvu povredom zakona, ugovora ili statuta od članova uprave ili nadzornog odbora, član može tražiti da društvo podnese zahtjev za naknadu. Ako je prijedlog odbijen ili o njemu nije pravovremeno odlučeno, član može u roku od 90 dana tužbom zahtijevati naknadu štete društvu (čl. 346. ZPD). Ovaj zahtjev treba razlikovati od dokazivanja neposredne štete članu kao razloga za istupanje.

Naknada: tržišna vrijednost udjela na dan prestanka članstva

Član koji istupi – jednako kao i član koji je isključen – ima pravo na naknadu tržišne vrijednosti udjela na dan prestanka članstva (čl. 334. st. 2. ZPD). Istupanjem prestaju prava koja iz članstva proizlaze (čl. 334. st. 1), a ako je ulog člana bio u obliku prava korištenja određene stvari, stvar se vraća članu po isteku roka određenog ugovorom ili statutom, koji ne može biti duži od tri mjeseca; do ispunjenja članovih obaveza prema društvu društvo ima pravo stvar i dalje koristiti (čl. 334. st. 3. i 4. ZPD).

Tri stvari o naknadi treba razumjeti prije podnošenja tužbe. Prvo, zakon kao mjerilo određuje tržišnu vrijednost. Ona se ne može automatski izjednačiti sa knjigovodstvenom vrijednošću. ZPD ne propisuje obaveznu metodu procjene; sud prema potrebi određuje finansijsko-ekonomsko vještačenje, a imovinski, prinosni, tržišni ili kombinovani pristup bira se prema djelatnosti društva, dostupnim podacima i pravilima struke. Profitabilnost sama po sebi ne znači da vrijednost udjela mora biti viša od knjigovodstvene. Drugo, dan procjene je dan prestanka članstva. Taj datum mora biti određen prema načinu i pravnom učinku prestanka članstva; nije nužno jednak danu nastanka povrede ili podnošenja tužbe. Ako tokom postupka postoji konkretna opasnost za imovinu, mogućnost mjere osiguranja cijeni se prema zakonskim pretpostavkama za takvu mjeru. Treće, tužba mora sadržavati određen zahtjev. Član 53. Zakona o parničnom postupku FBiH traži određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraživanja. Ako vještačenje pokaže drugačiji iznos, njegovo povećanje ili druga izmjena predstavlja preinaku tužbe, čiju dopuštenost sud ocjenjuje prema pravilima parničnog postupka; ona nije automatska.

Za pitanje dospijeća i kamate treba oprezno koristiti stav Vrhovnog suda FBiH iz predmeta broj 17 0 P 081744 25 Rev. U toj odluci pravosnažno je odbijen zahtjev za poništenje odluke o isključenju člana, a sama odluka o isključenju već je određivala isplatu tržišne vrijednosti udjela; Vrhovni sud je zaključio da pravosnažnošću presude dospijeva obaveza društva. Objavljeni stav ne utvrđuje opće pravilo za sudsko istupanje po članu 332. Zato početak dospijeća i zatezne kamate kod istupanja treba odrediti prema postavljenom zahtjevu, učinku presude i pravilima obligacionog prava, a ne kategorično vezati za jedan datum bez analize konkretnog slučaja.

Istupanje ili prodaja udjela: šta izabrati

Kada postoji kupac i kada su ispunjeni zakonski i ugovoreni uvjeti, prodaja udjela može biti brži i jeftiniji izlaz jer cijenu ugovaraju prodavac i kupac, bez spora o osnovu istupanja. Kod zatvorenog društva i poremećenih odnosa manjinski udio može biti teško utrživ. Ipak, Vrhovni sud je izričito naveo da ostali članovi nisu dužni otkupiti ponuđeni udio i da odbijanje ponude samo po sebi nije šteta niti razlog za istupanje. Uredno provedena ponuda za prodaju prema članu 321. ZPD i dokaz da nije bilo zainteresovanog kupca mogu opisati praktičnu situaciju člana, ali ne zamjenjuju dokaz jednog od tri razloga iz člana 332. stav 2. ZPD.

Isključenje člana: druga strana istog instituta

Ogledalo istupanja je isključenje. Prema članu 333. ZPD, član može biti isključen iz razloga i u postupku unaprijed određenom ugovorom ili statutom; odluka mu se dostavlja u pisanoj formi sa razlozima, a može je pobijati tužbom u roku od 30 dana od dostavljanja. Ako ugovor i statut ne uređuju razloge i postupak, isključenje po članu 333. nije moguće samo zbog poremećenih odnosa. Poseban režim postoji za neuplaćeni ulog: kada član ne uplati ulog ni 60 dana po isteku ugovorenog roka, uprava ga pisano obavještava da je isključen, a čl. 312. i 313. posebno uređuju njegova izgubljena prava, preostale obaveze i postupanje sa udjelom. Član isključen po članu 333. ima, prema članu 334. stav 2, pravo na naknadu tržišne vrijednosti udjela na dan prestanka članstva; o dospijeću te obaveze objavljen je i stav u našoj rubrici pravo isključenog člana na isplatu tržišne vrijednosti poslovnog udjela.

Postupak, trajanje i troškovi

Spor o istupanju vodi se protiv društva pred stvarno i mjesno nadležnim sudom, u pravilu prema sjedištu društva. Član mora dokazati činjenice koje ostvaruju jedan od razloga iz člana 332. stav 2. ZPD. Zapisnici i pozivi za skupštinu sa dokazima dostave, zahtjevi za uvid i odgovori, finansijski izvještaji, odluke o dobiti, bankovni izvodi i korespondencija često su važni, ali sud cijeni sve dopuštene dokaze, uključujući svjedoke kada imaju neposredna saznanja. Za utvrđivanje tržišne vrijednosti može biti potrebno finansijsko-ekonomsko vještačenje, čiji predujam sud određuje prema procesnim pravilima. Složen predmet može trajati više godina, naročito uz vještačenje i pravne lijekove. O troškovima se odlučuje prema uspjehu stranaka i drugim pravilima ZPP-a, pa neuspješna stranka može biti obavezana da nadoknadi potrebne troškove protivne strane.

Praktični savjeti za članove i za društva

Članu koji razmišlja o istupanju savjetujemo da pravovremeno uredi dokazni trag: da pravne radnje preduzima u propisanoj formi, čuva dokaze dostave, zahtjeve i odgovore te odvoji poslovno nezadovoljstvo od činjenica koje mogu ostvariti neki od razloga iz člana 332. Izostanak skupštine, uskraćen uvid, sporne isplate ili poslovi sa povezanim licima mogu biti važni, ali njihovu pravnu relevantnost i posljedice treba dokazati u konkretnom slučaju. Pregovore o izlasku – uključujući i medijaciju – treba voditi odmjereno i pisano, bez formulacija koje se kasnije mogu pogrešno tumačiti.

Društvu i većinskom članu uredno korporativno upravljanje smanjuje rizik spora: redovno sazivanje skupštine, odlučivanje skupštine o godišnjem obračunu, dobiti i gubitku, vođenje knjige udjela te prethodno odobravanje poslova sa ličnim interesom gdje je ono potrebno. Takva urednost ne isključuje mogućnost da član dokaže neki drugi razlog iz člana 332., kao što ni svaki pojedinačni propust automatski ne opravdava istupanje. Odlučujući su priroda povrede, njene posljedice i dokazivanje zakonskih pretpostavki.

Kada zatražiti pomoć advokata

Kvalitet pripreme može bitno uticati na ishod spora: potrebno je pravilno izabrati dostupna sredstva, sačuvati dokaze i realno procijeniti vrijednost udjela. Advokatska kancelarija Prnjavorac u ovim predmetima provodi pravnu analizu predmeta – ugovora, statuta i stanja korporativnog upravljanja – priprema odgovarajuće radnje, od sazivanja skupštine do prijedloga sudu za imenovanje vanjskog revizora, sarađuje sa finansijskim stručnjacima, vodi pregovore o sporazumnom izlasku i, kada je potrebno, zastupa člana ili društvo u parnici, a nakon pravosnažnosti presude i u izvršnom postupku, radi naplate dosuđenog potraživanja. Mjere osiguranja predlažu se kada za njih postoje zakonske pretpostavke. U okviru oblasti privrednog prava zastupamo i manjinske i većinske članove; više odluka iz ove materije dostupno je u rubrici sudska praksa BiH, a način obračuna nagrade i troškova zastupanja objašnjen je na stranici advokatska nagrada i naknada. Za analizu konkretnog slučaja možete kontaktirati našu kancelariju.

Istupanje člana iz d.o.o.: često postavljana pitanja

P: Mogu li istupiti iz d.o.o. jednostavnom pisanom izjavom?
O: Sam zakon ne daje članu opće pravo da iz društva izađe pukom jednostranom izjavom. Takva izjava može proizvesti učinak samo ako ugovor ili statut predviđa taj način istupanja i ako su ispunjeni ugovoreni uvjeti. Inače član može prenijeti udio, postići sporazumno rješenje provedeno u odgovarajućoj formi ili tužbom tražiti istupanje uz dokazivanje jednog od razloga iz člana 332. stav 2. ZPD.

P: Koji se razlozi pred sudom priznaju kao opravdani za istupanje?
O: Zakon priznaje tačno tri razloga: štetu koju članu prouzrokuju ostali članovi ili organi društva, spriječenost člana da ispunjava svoje obaveze i nesrazmjerne obaveze koje mu društvo nameće. Neodržavanje skupštine, uskraćivanje uvida, sporne isplate dobiti ili poslovi sa povezanim licima mogu biti relevantne činjenice samo ako se dokaže da u konkretnom slučaju ostvaruju jedan od tih razloga. Šteta nanesena društvu nije sama po sebi isto što i neposredna šteta članu. Nezadovoljstvo, narušeni odnosi i gubitak interesa za članstvo sami po sebi nisu dovoljni.

P: Šta znači da je tužba za istupanje „krajnje sredstvo“?
O: Prema stavu Vrhovnog suda FBiH (65 0 P 329284 22 Rev), tužba je krajnje sredstvo kada, zbog prirode i težine povrede prava člana, druga pravna sredstva ne mogu dati rezultate. To nije formalna obaveza iscrpljivanja svakog mogućeg sredstva u svakom predmetu. Sud ocjenjuje koja su sredstva članu bila dostupna i primjerena konkretnoj povredi, jesu li korištena i, ako nisu, zašto nisu mogla pružiti djelotvornu zaštitu. Nekorištenje sredstva koje je objektivno moglo otkloniti povredu može oslabiti tužbu.

P: Kolika mi naknada pripada i ko je utvrđuje?
O: Član koji istupi ima pravo na naknadu tržišne vrijednosti udjela na dan prestanka članstva (čl. 334. st. 2. ZPD). Zakon ne propisuje jednu obaveznu metodu procjene. Sud, prema potrebi, određuje finansijsko-ekonomsko vještačenje, a izbor imovinskog, prinosnog, tržišnog ili kombinovanog pristupa zavisi od djelatnosti društva i dostupnih podataka. Objavljeni stav Vrhovnog suda FBiH u predmetu 17 0 P 081744 25 Rev odnosi se na dospijeće kod isključenja člana u posebnoj procesnoj situaciji; iz njega se ne može bez dodatne analize izvesti opće pravilo o dospijeću i kamati kod sudskog istupanja.

P: Većinski član ne dolazi na skupštinu koju sam uredno sazvao. Šta time dobijam?
O: Član ili članovi sa najmanje 10% osnovnog kapitala mogu samostalno sazvati skupštinu (čl. 336. ZPD). Za prvu sjednicu potreban je kvorum od 50%, a za ponovljenu, sazvanu sa istim dnevnim redom najkasnije za 15 dana, 20% kapitala (čl. 337. ZPD). Zato član sa 10% do manje od 20% može sazvati skupštinu, ali je bez drugih članova ne može održati ni u ponovljenom terminu; član ispod 10% nema samostalno zakonsko ovlaštenje za sazivanje. Dokazi o urednom sazivanju i izostanku kvoruma mogu biti važni za ocjenu djelotvornosti tog sredstva, ali sami ne dokazuju razlog iz člana 332.

P: Mogu li dobiti uvid u poslovanje ako mi uprava ne da dokumentaciju?
O: U društvu koje nema nadzorni odbor član ima pravo neposredno nadzirati poslovanje, poslovne knjige i spise, zalihe i blagajničko poslovanje te za svoje potrebe sačiniti bilans društva (čl. 341. ZPD). Član ili grupa članova sa najmanje 10% kapitala mogu od suda tražiti imenovanje vanjskog revizora ako učine vjerovatnim ozbiljnu povredu zakona, ugovora ili statuta (čl. 342. ZPD). Uskraćivanje uvida predstavlja povredu članskog prava, ali za sudsko istupanje ipak mora biti dokazan jedan od tri razloga iz člana 332. stav 2.

P: Može li mene, kao manjinskog člana, društvo isključiti?
O: Po pravilu samo ako su razlozi i postupak isključenja unaprijed određeni ugovorom ili statutom društva (čl. 333. st. 1. ZPD); ako ih ti akti ne predviđaju, isključenje po članu 333. nije moguće. Član koji ni 60 dana po isteku ugovorenog roka ne uplati ulog podliježe posebnom režimu iz čl. 312. i 313: uprava ga pisano obavještava da je isključen, a zakon posebno uređuje prava, preostale obaveze i postupanje sa njegovim udjelom. Član isključen po članu 333. ima pravo na tržišnu vrijednost udjela na dan prestanka članstva i može pobijati odluku u roku od 30 dana od dostavljanja.

P: Koliko postupak traje i šta ako izgubim?
O: Trajanje zavisi od složenosti predmeta, obima dokazivanja, potrebe za vještačenjem i pravnih lijekova, pa postupak može trajati više godina. Teret dokazivanja opravdanog razloga je na članu koji traži istupanje. O troškovima sud odlučuje prema pravilima ZPP-a i uspjehu stranaka u sporu; neuspješna stranka može biti obavezana da protivnoj strani nadoknadi potrebne troškove. Pravovremeno sačuvana dokumentacija zato je veoma važna, ali sud cijeni sve dopuštene dokaze.