Statut Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Na osnovu člana 92. stav (1), tačka c), člana 94. tačka a) i člana 105. Zakona o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj 1/25), Skupština Advokatske komore FBiH, na prijedlog Upravnog odbora Advokatske komore FBiH, dana 23.05.2026. godine donosi

1.OPĆE ODREDBE

Predmet reguliranjaČlan 1.

Statutom Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Statut) uređuju se:

a) opća pitanja od značaja za funkcioniranje Advokatske komore i njenih organa,

b) sticanje prava na obavljanje advokatske djelatnosti,

c) imenici koje vodi Advokatska komora,

d) prava i dužnosti advokata, advokatskog stručnog saradnika i advokatskog pripravnika i njihove dostojnosti,

e) prestanak prava na obavljanje advokature i privremena zabrana obavljanja advokature,

f) disciplinski organi,

g) povrede dužnosti advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika,

h) advokatska tajna,

i) disciplinske mjere.

Samostalnost i nezavisnost advokatureČlan 2.

Advokatura je nezavisna i samostalna profesionalna djelatnost koja osigurava pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama i onim oblicima udruživanja koji nemaju stranačku sposobnost, ali im sud ili drugi organi to svojstvo u postupku priznaju u ostvarivanju njihovih prava i pravnih interesa.

Samostalnost i nezavisnost advokature ostvaruje se:

a) samostalnim i nezavisnim obavljanjem advokature,

b) pravom stranke na slobodan izbor advokata,

c) organiziranjem advokata u Advokatsku komoru kao samostalnu i nezavisnu organizaciju advokata u Federaciji,

d) odlučivanjem o prijemu u advokaturu, disciplinskoj odgovornosti advokata i prestanku prava na obavljanje advokature,

e) donošenjem Statuta i drugih propisa Advokatske komore.

2.ADVOKATSKA KOMORA

Član 3.

Advokatska komora FBiH osnovana je Zakonom o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 4.

Advokatsku komoru FBiH čine:

Regionalna advokatska komora Sarajevo (formira se za područje Kantona Sarajevo i Bosansko-podrinjskog kantona);

Regionalna advokatska komora Mostar (formira se za područje Hercegovačko-neretvanskog kantona, Zapadnohercegovačkog kantona i Kantona br. 10);

Regionalna advokatska komora Tuzla (formira se za područje Tuzlanskog kantona, Posavskog kantona i Brčko distrikta);

Regionalna advokatska komora Zenica (formira se za područje Zeničko-dobojskog kantona i Srednjobosanskog kantona);

Regionalna advokatska komora Bihać (formira se za područje Unsko-sanskog kantona);

(dalje u tekstu: regionalne advokatske komore).

Član 5.

Advokatska komora FBiH ima svojstvo pravnog lica.

Član 6.

Sjedište Advokatske komore je u Sarajevu.

Član 7.

Advokatska komora ima pečat čiju veličinu, oblik i sadržaj utvrđuje Upravni odbor Komore.

Član 8.

Advokatska komora ima svoj znak čiji sadržaj, izgled i oblik utvrđuje Upravni odbor.

Član 9.

Regionalne advokatske komore dužne su imati isti znak kao i Advokatska komora.

Član 10.

U međunarodnim odnosima Advokatska komora može se koristiti i nazivom na engleskom jeziku, a tada je naziv: Bar Association of Federation of Bosnia and Herzegovina ili skraćeno: BARFBH.

Član 11.

U novčanom poslovanju Advokatske komore potpisnici su predsjednik Advokatske komore i jedan član Upravnog odbora kojeg za to ovlasti Upravni odbor.

Član 12.

Advokatsku komoru zastupa i predstavlja predsjednik Advokatske komore.

Član 13.

U slučaju njegove spriječenosti, Advokatsku komoru zastupa i predstavlja predsjednik Upravnog odbora, odnosno potpredsjednik Upravnog odbora.

Član 14.

Advokatska komora je nezavisna i samostalna profesionalna organizacija advokata koji imaju sjedište advokatskih kancelarija, odnosno advokatskih društava na teritoriji Federacije BiH.

Advokati stiču članstvo u Advokatskoj komori obaveznim upisom u regionalnu advokatsku komoru prema sjedištu advokatske kancelarije, odnosno advokatskog društva.

Advokatsku komoru uz advokate čine i advokatski stručni saradnici i advokatski pripravnici.

Advokatski stručni saradnici organiziraju se u posebnu organizaciju advokatskih stručnih saradnika pri Advokatskoj komori. Kada broj upisanih advokatskih stručnih saradnika u Imenik advokatskih stručnih saradnika pređe 50 (pedeset), organiziranje je obavezno.

Advokatski pripravnici organiziraju se u posebnu organizaciju advokatskih pripravnika pri Advokatskoj komori.

Nadležnosti Advokatske komoreČlan 15.

Advokatska komora predstavlja i zastupa advokate, advokatske stručne saradnike i advokatske pripravnike i obavlja sljedeće zadatke:

a) razvija i unaprjeđuje advokatsku djelatnost,

b) osigurava samostalnost advokatske djelatnosti,

c) donosi Statut Advokatske komore,

d) donosi Kodeks advokatske etike advokata Federacije Bosne i Hercegovine,

e) donosi Tarifu uz saglasnost Federalnog ministarstva pravde,

f) tumači primjenu Tarife,

g) potvrđuje upis u imenike advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika,

h) odlučuje po žalbama na odluke regionalnih komora,

i) donosi Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti,

j) vodi i pokreće disciplinski postupak i utvrđuje disciplinsku odgovornost za povrede utvrđene zakonom, kao i Kodeksom advokatske etike,

k) štiti prava i interese advokata, zajedničkih kancelarija, advokatskih društava i advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika,

l) organizira i osigurava stručno usavršavanje advokata i obuku advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika,

m) osniva i nadzire rad Advokatske akademije,

n) sarađuje sa zakonodavnim, sudskim i izvršnim vlastima u Bosni i Hercegovini,

o) obavještava nadležne zakonodavne vlasti, ministarstva, te organe jedinica lokalne samouprave o stanju i problemima, te o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unaprjeđenja advokature i radi zaštite sloboda i prava građana i pravnih lica,

p) tumači akte Advokatske komore,

q) vrši nadzor u pogledu ispunjavanja obaveza i dužnosti advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika utvrđenih Zakonom o advokaturi FBiH, ovim Statutom i Kodeksom advokatske etike,

r) poduzima potrebne mjere radi razvijanja profesionalne etike u radu advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika i njihovim međusobnim odnosima,

s) brine se o položaju i pravima penzionisanih advokata i radnika u advokatskim kancelarijama i društvima,

t) sarađuje s Advokatskom komorom u Republici Srpskoj, advokatskim komorama stranih država, regionalnim i međunarodnim udruženjima advokata,

u) odlučuje o dostojnosti,

v) obavlja i sve druge poslove utvrđene Statutom neophodne za obavljanje advokature.

Advokatska komora ovlaštena je da preuzme donošenje odluka i drugih poslova iz nadležnosti regionalnih komora u slučaju da regionalna komora ne izvršava ili nije u mogućnosti da izvršava zadatke iz svoje nadležnosti.

Organi Advokatske komoreČlan 16.

Organi Advokatske komore su:

a) Skupština,

b) Upravni odbor,

c) Predsjednik,

d) Nadzorni odbor,

e) Disciplinski sud i Disciplinsko tužilaštvo.

Mandat osoba imenovanih u organima Advokatske komore iz stava (1) tačke b), d), e) ovog člana traje četiri godine i može se obnoviti najviše jedanput u kontinuitetu. U slučaju prestanka mandata prije isteka roka od 4 godine, novoizabrani član nastavlja započeti mandat do isteka prvobitnog mandata od četiri godine.

Mandat predsjednika Advokatske komore traje četiri godine i ne može se povjeriti istoj osobi drugi put u kontinuitetu.

2.1 Skupština

Nadležnosti SkupštineČlan 17.

Skupština Advokatske komore obavlja sljedeće zadatke:

a) donosi Statut,

b) donosi Kodeks advokatske etike,

c) donosi Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti,

d) donosi Poslovnik o radu Skupštine,

e) donosi Tarifu uz saglasnost Federalnog ministarstva pravde,

f) sarađuje sa zakonodavnom, sudskom i izvršnom vlašću u Bosni i Hercegovini,

g) sarađuje s državnim i međunarodnim organizacijama, institucijama i udruženjima,

h) sarađuje s Advokatskom komorom u Republici Srpskoj, advokatskim komorama stranih država, regionalnim asocijacijama advokata i međunarodnim udruženjima advokata,

i) donosi odluku o osnivanju Advokatske akademije,

j) daje autentična tumačenja općih akata koje donosi,

k) daje smjernice za rad svim drugim organima Advokatske komore nakon razmatranja izvještaja o radu tih organa, po svim pitanjima od značaja za rad njihovih organa, radi uspješnog obavljanja advokatske djelatnosti i općeg društvenog položaja advokature, kao i njenog ekonomskog položaja u društveno-ekonomskom sistemu,

l) obavlja i sve druge poslove utvrđene Statutom, a neophodne za vršenje advokatske djelatnosti.

Skupština bira:

a) predsjednika Advokatske komore FBiH,

b) pet članova Upravnog odbora, i to dva člana Regionalne advokatske komore Sarajevo, te tri člana iz regionalnih advokatskih komora Mostar, Tuzla, Zenica i Bihać, s tim da nijedna od ove četiri komore ne mogu imati po ovom osnovu više od jednog člana,

c) tri člana Nadzornog odbora,

d) pet disciplinskih sudija i pet zamjenika disciplinskih sudija, koji između sebe biraju predsjednika i zamjenika predsjednika,

e) disciplinskog tužioca i četiri zamjenika disciplinskog tužioca.

Skupština donosi odluke o opozivu i razrješenju članova organa advokatske komore na obrazloženi prijedlog 1/3 delegata.

Skupština prima na znanje ostavke članova organa Advokatske komore.

Sastav SkupštineČlan 18.

Skupštinu sačinjavaju delegati regionalnih komora i po jedan delegat organizacija advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika iz regionalnih komora.

U Skupštinu Advokatske komore, skupštine regionalnih komora biraju po jednog delegata na svakih 20 članova regionalne komore, prema broju upisanih advokata na dan 31.12. kalendarske godine koja prethodi godini održavanja Izborne skupštine. Mandat izabranih delegata u Skupštinu Advokatske komore traje četiri godine i isti se može ponoviti više puta u kontinuitetu.

Delegatu Skupštine Advokatske komore prestaje mandat nakon što bude izabran za predsjednika ili člana Upravnog odbora Advokatske komore.

U slučaju prestanka mandata delegata iz regionalne advokatske komore u Skupštini, a prije isteka mandata, regionalna advokatska komora će izabrati novog delegata, na način predviđen statutom te regionalne advokatske komore.

Delegat koji na osnovu odluke organa Komore ili drugog nadležnog tijela privremeno ne smije obavljati advokatsku dužnost nema pravo učestvovati u radu Skupštine.

Način rada SkupštineČlan 19.

Skupština može biti izborna, redovna i vanredna.

Predsjednik Advokatske komore saziva Redovnu skupštinu jedanput godišnje.

Predsjednik Advokatske komore saziva Izbornu skupštinu svake četiri godine i na njoj se biraju predsjednik Advokatske komore, pet članova Upravnog odbora, članovi Disciplinskog suda, članovi Disciplinskog tužilaštva i Nadzorni odbor.

Vanredna skupština održava se po potrebi i saziva je Upravni odbor ili 1/3 delegata Skupštine.

Odluke Skupštine su važeće i kada se članovi Skupštine o tim odlukama izjašnjavaju elektronskim putem.

Za rad i odlučivanje Skupštine potrebno je da bude prisutno više od polovine ukupnog broja delegata.

Odluke Skupštine, ako nije drugačije određeno ovim Statutom, smatraju se usvojenima ukoliko je za njih glasalo više od polovine prisutnih delegata.

Pitanja koja se tiču sazivanja, rada, odlučivanja i druga pitanja koja se tiču rada Skupštine bit će uređena Poslovnikom o radu Skupštine.

Donošenje Statuta i Kodeksa advokatske etikeČlan 20.

Kada Skupština odlučuje i usvaja Statut i Kodeks advokatske etike, odluka se smatra usvojenom ukoliko za nju glasa više od polovine delegata svake regionalne komore.

Ukoliko se, zbog nepostojanja kvalificirane većine delegata u Skupštini, ovi akti ne bi mogli usvojiti, Upravni odbor donosi privremene akte.

Odluka iz prethodnog stava smatra se usvojenom ukoliko je za nju glasala većina svih članova Upravnog odbora. Upravni odbor je dužan, najkasnije u roku od šest mjeseci od donošenja privremenih akata, sazvati Skupštinu i predložiti Skupštini usvajanje tih akata.

Privremeni akti ostaju na snazi dok o njima Skupština ne donese odluku.

Izborna skupštinaČlan 21.

Na Izbornoj skupštini biraju se organi Komore iz člana 16. Statuta.

Svaka Redovna ili Vanredna skupština, po svom sadržaju, može biti i djelimično izborna u slučaju isteka mandata, ostavke ili prestanka vršenja izborne funkcije organa Komore.

Redovna skupštinaČlan 22.

Redovna skupština održava se u pravilu do 30.06. tekuće godine za prethodnu godinu.

Redovna skupština obavlja sljedeće zadatke:

a) razmatra i usvaja izvještaje o radu za prethodnu godinu Upravnog odbora, Disciplinskog tužilaštva, Disciplinskog suda i Nadzornog odbora,

b) raspravlja, donosi odluke i daje smjernice drugim organima Komore o svim značajnim pitanjima za uspješno funkcioniranje advokature, položaju advokature u okviru pravosudnog sistema, zakonodavnim aktivnostima iz sektora pravde, ekonomskom položaju advokature u poreznom sistemu, kao i o drugim značajnim pitanjima za advokatsku djelatnost,

c) razmatra i usvaja završni račun Komore za prethodnu godinu i plan prihoda i rashoda za narednu godinu.

U slučaju prestanka mandata člana Upravnog odbora, Disciplinskog suda ili Disciplinskog tužilaštva prije isteka mandata, novog člana Upravnog odbora, odnosno disciplinskog sudiju ili disciplinskog tužioca, može izabrati Redovna skupština.

Vanredna skupštinaČlan 23.

Vanredna skupština se održava kada se ukaže potreba, radi raspravljanja i donošenja odluka o važnim pitanjima advokature, njenog društvenog statusa, ekonomskog položaja advokatske djelatnosti ili iskrslih zapreka za normalno funkcioniranje advokatske djelatnosti.

2.2 Uvjeti za izbor u organe

Opći uvjetiČlan 24.

Svaki član Advokatske komore ima pravo da bude kandidovan i biran za organe Advokatske komore ako:

- nije krivično kažnjavan za djela iz člana 6. stav (1) tačka g) Zakona o advokaturi FBiH,

- nije disciplinski kažnjavan za djela učinjena u vezi s vršenjem advokatske djelatnosti,

- nema neizmirenih dugovanja na ime članarine ili drugih materijalnih obaveza prema Advokatskoj komori, u vrijeme kandidovanja i izbora,

- nema neizmirenih dugovanja po osnovu obaveznih doprinosa, penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti, za sebe i sve zaposlene u advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu, zaključno s godinom koja prethodi godini u kojoj se održava Izborna skupština,

- ispunjava posebne uvjete predviđene za kandidovanje i izbor za određene dužnosti u organima Advokatske komore.

Posebni uvjetiČlan 25.

Za predsjednika Advokatske komore mogu biti predloženi i birani kandidati koji najmanje petnaest (15) godina obavljaju advokatsku djelatnost u kontinuitetu u Advokatskoj komori i ispunjavaju uvjete iz člana 24. Statuta.

Za člana Upravnog i Nadzornog odbora Advokatske komore može biti predložen i biran kandidat koji najmanje deset (10) godina obavlja advokatsku djelatnost u kontinuitetu u Advokatskoj komori i ispunjava uvjete iz člana 24. Statuta.

Za predsjednika i zamjenika predsjednika Disciplinskog suda, disciplinskog sudije, disciplinskog tužioca i zamjenike disciplinskog tužioca Advokatske komore može biti predložen i biran član Advokatske komore koji najmanje sedam (7) godina obavlja advokatsku djelatnost u kontinuitetu u Advokatskoj komori i ispunjava uvjete iz člana 24. Statuta.

2.3 Upravni odbor

Upravni odborČlan 26.

Upravni odbor Advokatske komore sastoji se od 11 članova.

Predsjednik Advokatske komore je na osnovu svoje funkcije i član Upravnog odbora.

Svaka regionalna komora bira po jednog člana u Upravni odbor, a preostalih pet članova bira Izborna skupština Advokatske komore, u skladu sa Statutom.

Na prvoj konstituirajućoj sjednici Upravnog odbora, Upravni odbor bira predsjednika i potpredsjednika Upravnog odbora, a koji ne mogu biti iz iste regionalne advokatske komore kao i predsjednik Advokatske komore.

Kada Upravni odbor raspravlja i donosi odluke od značaja za položaj, prava i obaveze advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika, povremeni član je advokatski stručni saradnik, odnosno advokatski pripravnik kojeg imenuje Organizacija advokatskih stručnih saradnika, odnosno Organizacija advokatskih pripravnika, koji u raspravi učestvuje bez prava glasa.

Način rada i odlučivanjaČlan 27.

Kvorum za rad Upravnog odbora čini većina stalnih članova Upravnog odbora.

Upravni odbor odluke donosi većinom glasova prisutnih članova, osim ako nije drugačije propisano ovim Statutom.

Sve odluke Upravnog odbora potpisuje predsjednik Upravnog odbora.

Upravni odbor donosi Poslovnik o svom radu, kao i njegove izmjene i dopune.

Donošenje odluka u vanrednim okolnostimaČlan 28.

U slučaju nastupanja vanrednih događaja i vanrednih okolnosti proglašenih od strane nadležnih državnih organa ili okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, izbjeći ili otkloniti, a koje mogu prouzrokovati veću štetu ili izazvati teže poremećaje u advokatskoj djelatnosti uopće ili funkcioniranju Advokatske komore, regionalnih komora i njihovih organa, Upravni odbor može donositi, kao privremene, sve opće i pojedinačne akte iz nadležnosti Skupštine, ako priroda vanrednih događaja i okolnosti, stepen opasnosti od nastupanja štete ili poremećaja i razlozi hitnosti, ne omogućavaju blagovremeno sazivanje Vanredne skupštine Advokatske komore.

Upravni odbor dužan je podnijeti na potvrdu Skupštini Advokatske komore svaki privremeni opći i pojedinačni akt u roku od 30 dana od dana prestanka nastupanja vanrednih događaja i vanrednih okolnosti proglašenih od strane nadležnih državnih organa označenih u stavu (1) ovog člana.

Skupština Advokatske komore može potvrditi, poništiti ili preinačiti privremeni akt Upravnog odbora.

Odluka Skupštine Advokatske komore o poništenju ili preinačenju privremenih akata Upravnog odbora ima pravno djelovanje od dana donošenja (ex nunc).

Privremeni akti vrijede do prestanka vanrednih okolnosti koje su bile razlog njihova donošenja.

Nadležnosti Upravnog odbora Advokatske komoreČlan 29.

Upravni odbor obavlja sljedeće zadatke:

a) predlaže Statut i Kodeks advokatske etike,

b) predlaže Tarifu,

c) predlaže Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti,

d) donosi odluke po žalbama na odluke regionalnih komora,

e) imenuje organe utvrđene Statutom i predstavnike u institucijama u čijem radu učestvuje Advokatska komora,

f) donosi Pravilnik o upisnicima, imenicima i drugim evidencijama Advokatske komore i regionalne komore,

g) organizira i osigurava stručno usavršavanje advokata i obuku advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika,

h) u skladu s odlukom Skupštine, donosi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Advokatske akademije, bira direktora i nadzire njen rad,

i) predlaže Skupštini poduzimanje mjera i aktivnosti u cilju unaprjeđenja advokatske djelatnosti,

j) iz reda svojih članova bira predsjednika i potpredsjednika Upravnog odbora,

k) na zahtjev advokata, bilo kojeg organa regionalnih ili Advokatske komore, državnih organa, organa pravosuđa i drugih subjekata, daje autentično tumačenje općih akata koje donosi i daje mišljenje o primjeni svih općih akata Advokatske komore,

l) ocjenjuje saglasnost općih akata, a posebno Statuta regionalnih advokatskih komora sa Statutom Advokatske komore, te u cilju usaglašavanja ovih akata poduzima potrebne mjere,

m) donosi rješenja o upisima i brisanjima u i iz imenika u skladu s pravilima i ovlaštenjima iz Zakona o advokaturi FBiH i ovog Statuta,

n) donosi rješenja o prestanku prava obavljanja advokatske djelatnosti, djelatnosti advokatskih stručnih saradnika i djelatnosti advokatskog pripravnika u skladu s pravilima i ovlaštenjima iz Zakona o advokaturi FBiH i ovog Statuta,

o) donosi rješenja o privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti, djelatnosti advokatskih stručnih saradnika i djelatnosti advokatskog pripravnika u skladu s pravilima i ovlaštenjima iz Zakona o advokaturi FBiH i ovog Statuta,

p) vrši ocjenu osnivačkog akta i statuta advokatskog društva, kao i njihovih izmjena u skladu sa Zakonom o advokaturi FBiH, te nakon ocjene daje ili odbija saglasnost za upis društva, kao i svih nastalih izmjena osnivačkog akta i statuta, u registar nadležnog suda,

q) utvrđuje predračun prihoda i rashoda Advokatske komore za svaku kalendarsku godinu,

r) donosi odluku o visini dijela članskog doprinosa iz članskog doprinosa advokata, stručnih saradnika i pripravnika u regionalnim advokatskim komorama, koji pripada Advokatskoj komori,

s) donosi odluku o visini naknade za upis u sve imenike Advokatske komore (upisnina),

t) donosi Pravilnik o polaganju advokatskog ispita i utvrđuje način finansiranja rada Komisije za polaganje advokatskih ispita,

u) imenuje stručne komisije za obavljanje poslova iz nadležnosti Upravnog odbora,

v) imenuje predstavnike u međunarodnim advokatskim komorama i drugim asocijacijama,

w) bira člana Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH na prijedlog Upravnog odbora i upravnih odbora regionalnih advokatskih komora,

x) inicira prijedloge i poduzima mjere za saradnju i odnose Advokatske komore s Advokatskom komorom Republike Srpske, advokatskim komorama drugih država i međunarodnim asocijacijama advokata, advokatskih komora i pravnika,

y) poduzima sve potrebne mjere na suzbijanju nadripisarstva, uključujući i pokretanje odgovarajućih postupaka kod nadležnih organa,

z) na zahtjev Federalnog ministarstva pravde dostavlja izvještaje o stanju advokature, s aspekta provođenja Zakona o advokaturi FBiH,

aa) podnosi izvještaje Upravnog odbora na Redovnim godišnjim skupštinama,

bb) donosi opće akte Advokatske komore koji nisu u nadležnosti Skupštine,

cc) obavlja i druge poslove utvrđene Statutom.

Upravni odbor nadležan je i za donošenje svih odluka koje nisu u nadležnosti Skupštine Advokatske komore ili nekog drugog organa Advokatske komore.

Opći uvjeti osiguranjaČlan 30.

Upravni odbor može dogovarati s društvima za osiguranje opće uvjete osiguranja advokata, zajedničkih advokatskih kancelarija i advokatskih društava od odgovornosti za štetu koja može nastati u obavljanju njihove djelatnosti.

Nezavisno od prethodnog stava, svaki advokat i advokatsko društvo mogu samostalno izabrati društvo za osiguranje s kojim će zaključiti policu osiguranja.

Sjednice Upravnog odboraČlan 31.

Sjednice Upravnog odbora Advokatske komore održavaju se najmanje jedanput u dva (2) mjeseca.

Sjednice Upravnog odbora saziva predsjednik Upravnog odbora. Poziv za sjednicu s prijedlogom dnevnog reda i materijalima, predsjednik Upravnog odbora dužan je članovima dostaviti blagovremeno putem službene elektronske pošte.

Predsjednik Upravnog odbora dužan je sazvati sjednicu Upravnog odbora na pismeni zahtjev predsjednika Advokatske komore.

Kada se održava proširena sjednica Upravnog odbora s povremenim članovima Upravnog odbora (advokatski stručni saradnik i advokatski pripravnik), povremenim članovima se uz poziv dostavljaju samo materijali koji se odnose na one tačke dnevnog reda u vezi s kojima povremeni članovi imaju pravo prisustva i rasprave.

U slučaju odsutnosti ili spriječenosti predsjednika Upravnog odbora, zamjenjuje ga potpredsjednik Upravnog odbora sa svim pravima i obavezama koje u skladu sa zakonom, ovim Statutom ili drugim općim aktom Advokatske komore, ima predsjednik Upravnog odbora.

Izuzetno, u slučaju opravdane kratkoročne odsutnosti ili spriječenosti i predsjednika i potpredsjednika Upravnog odbora, Upravni odbor može odlučiti da sjednicama predsjedava neki drugi član Upravnog odbora.

Stručne komisijeČlan 32.

Upravni odbor za poslove iz svoje nadležnosti formira stručne komisije: Komisija za verifikaciju upisa i brisanja iz imenika, a po potrebi i druga stručna tijela i komisije.

Odluku iz prethodnog stava ovog člana Upravni odbor donosi većinom od ukupnog broja članova Upravnog odbora.

Komisije za svoj rad odgovaraju i podnose izvještaj Upravnom odboru Advokatske komore.

Predsjednici stručnih komisija iz stava (1) ovog člana moraju biti članovi Upravnog odbora.

Advokatska akademijaČlan 33.

Advokatska akademija je posebno tijelo Advokatske komore zaduženo za stalnu stručnu obuku advokata, advokatskih stručnih saradnika, advokatskih pripravnika i osoba zaposlenih u advokatskim kancelarijama i društvima i drugih osoba zainteresiranih za rad u advokatskoj djelatnosti, radi usavršavanja teorijskih i praktičnih znanja i vještina advokata, potrebnih za stručnu, nezavisnu, samostalnu, djelotvornu i etičku advokaturu, specijalizaciju advokata i izdavanje uvjerenja o specijalizaciji u određenoj oblasti prava i advokature.

Nakon konstituiranja Advokatske akademije, direktor Advokatske akademije dužan je sačiniti Prijedlog programa opće i specijalizirane obuke advokata, advokatskih stručnih saradnika, advokatskih pripravnika i osoba zaposlenih u advokatskim kancelarijama i društvima i drugih osoba zainteresiranih za rad u advokatskoj djelatnosti, kalendar obuka i finansijski plan i dostaviti ih Upravnom odboru na usvajanje najkasnije u roku od tri mjeseca od dana izbora.

Prijedlog programa opće i specijalizirane obuke advokata, advokatskih stručnih saradnika, advokatskih pripravnika i osoba zaposlenih u advokatskim kancelarijama i društvima i drugih osoba zainteresiranih za rad u advokatskoj djelatnosti, kalendar obuka i finansijski plan direktor Akademije dužan je dostaviti Upravnom odboru na usvajanje najkasnije do 30.06. tekuće godine.

Prije sačinjavanja Programa iz stava (2) ovog člana, direktor Akademije zatražit će od regionalnih advokatskih komora prijedloge oblasti za koje je potrebna opća i specijalizirana obuka u smislu stava (1) ovog člana, koje su regionalne advokatske komore dužne dostaviti u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva za podnošenje prijedloga.

Advokat je dužan da se stalno stručno usavršava i stiče nova znanja i vještine potrebne za stručno, nezavisno, samostalno, djelotvorno i etičko obavljanje advokatske djelatnosti, u skladu s programom stručnog usavršavanja koji donosi Advokatska komora.

Advokat koji ima advokatskog stručnog saradnika i advokatskog pripravnika dužan je osigurati im odgovarajuće uvjete za rad i obuku u skladu sa svrhom osposobljavanja i stručnog usavršavanja, odnosno prakse i u potpunosti provoditi plan i program njihove obuke.

Direktor Advokatske akademijeČlan 34.

Direktora i zamjenika direktora Advokatske akademije imenuje Upravni odbor, većinom od ukupnog broja članova Upravnog odbora.

Mandat direktora i zamjenika direktora Advokatske akademije traje četiri godine i može se jednom ponoviti.

Uvjeti za imenovanje, način imenovanja, uvjeti za razrješenje, način razrješenja i druge okolnosti od značaja za poziciju direktora Advokatske akademije uređuju se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Advokatske akademije koji donosi Upravni odbor.

Direktor Advokatske akademije:

a) predstavlja Advokatsku akademiju,

b) izvršava odluke Upravnog odbora,

c) koordinira i organizira rad Advokatske akademije,

d) sačinjava prijedlog Programa opće i specijalizirane obuke advokata, advokatskih stručnih saradnika, advokatskih pripravnika i osoba zaposlenih u advokatskim kancelarijama i društvima i drugih osoba zainteresiranih za rad u advokatskoj djelatnosti, kalendar obuka i finansijski plan,

e) podnosi Upravnom odboru redovne mjesečne i godišnje izvještaje o svom radu i radu Advokatske akademije,

f) podnosi Upravnom odboru redovne i obrazložene finansijske izvještaje i finansijske planove za rad Advokatske akademije,

g) obavlja i druge poslove u skladu sa Statutom i drugim aktima Advokatske komore i Advokatske akademije.

Zamjenik direktora rukovodi radom Advokatske akademije u slučajevima spriječenosti direktora.

Sredstva i uvjeti za rad Advokatske akademijeČlan 35.

Sredstva i uvjete za rad Advokatske akademije obezbjeđuje Advokatska komora.

Prilikom izrade i usvajanja finansijskih planova Advokatske komore obavezno se planiraju i sredstva potrebna za neometan rad Advokatske akademije.

Direktor Akademije mjesečne izvještaje o radu Advokatske akademije i izvještaje o radu direktora Akademije podnosi po potrebi ili na zahtjev Upravnog odbora, dok Godišnji izvještaj o radu Advokatske akademije, Finansijski izvještaj za prethodnu kalendarsku godinu i Plan finansijskog poslovanja za narednu, odnosno tekuću, kalendarsku godinu podnosi Upravnom odboru najkasnije do 30.03. tekuće godine.

Izbor predavačaČlan 36.

Predavači (edukatori) su članovi Advokatske komore i drugi priznati stručnjaci s dugogodišnjim radnim iskustvom iz predmetne oblasti.

Predavači iz stava (1) ovog člana angažiraju se na način da direktor Akademije zatraži prijedloge predavača od regionalnih advokatskih komora za pojedine oblasti.

Ako regionalna advokatska komora dostavi više prijedloga predavača za istu oblast, odabir predavača vrši direktor Akademije.

Ukoliko se ukaže potreba za angažiranjem edukatora koji nisu članovi Advokatske komore, direktor Akademije može angažirati takve predavače.

Upravni odbor na prijedlog direktora Akademije donosi Pravilnik o visini kotizacije učesnika obuka i naknada i nagrada za predavače.

Direktor Akademije donosi orijentacijske kriterije za naknadu predavačima, uz saglasnost Upravnog odbora.

Prilikom izrade i usvajanja finansijskih planova Advokatske komore, obavezno se planiraju i sredstva potrebna za neometan rad Advokatske akademije.

Nadležnosti Advokatske akademijeČlan 37.

Advokatska akademija:

a) predlaže Program opće i specijalizirane obuke advokata, advokatskih stručnih saradnika, advokatskih pripravnika i osoba zaposlenih u advokatskim kancelarijama i društvima i drugih osoba zainteresiranih za rad u advokatskoj djelatnosti, kalendar obuka i finansijski plan iz člana 28. Statuta,

b) utvrđuje strateško planiranje i donosi osnovni plan i jedinstvene standarde rada za provođenje programa iz tačke 1. ovog stava, uz saglasnost Upravnog odbora,

c) donosi posebne planove za provođenje programa iz tačke a) ovog stava,

d) organizira i provodi opću i specijaliziranu obuku advokata, advokatskih stručnih saradnika, advokatskih pripravnika i osoba zaposlenih u advokatskim kancelarijama i društvima i drugih osoba zainteresiranih za rad u advokatskoj djelatnosti,

e) utvrđuje posebne uvjete za sticanje zvanja predavača,

f) daje mišljenje o imenovanju i razrješenju predavača,

g) predlaže Upravnom odboru Pravilnik o visini kotizacije učesnika obuka koji nisu članovi Advokatske komore po bilo kojem osnovu upisa,

h) donosi orijentacijske kriterije za naknadu predavačima,

i) uspostavlja i održava saradnju s domaćim i stranim ustanovama, organizacijama i udruženjima iste ili srodne djelatnosti,

j) izdaje stručnu literaturu, priručnike i druge publikacije,

k) obavlja izdavačko-analitičke poslove i sarađuje s naučnim ustanovama,

l) sistematski prikuplja podatke koji su od značaja za njen rad, a naročito o provođenju i rezultatima obuke i vodi i čuva evidenciju o tim podacima,

m) prikuplja i obrađuje sudsku praksu,

n) obavlja i druge poslove u skladu s ciljevima svog osnivanja, ovim Statutom i općim aktima Advokatske komore i Advokatske akademije.

Druga pitanja vezana za rad Advokatske akademijeČlan 38.

Ostala pitanja vezana za organizaciju i rad Advokatske akademije i donošenje programa opće i specijalizirane obuke uređuju se drugim propisima Advokatske komore koje donosi Upravni odbor.

2.4 Komisija za verifikaciju upisa i brisanja

Komisija za verifikaciju upisa i brisanjaČlan 39.

Komisija za verifikaciju upisa i brisanja ovlaštena je za obavljanje poslova iz nadležnosti Upravnog odbora iz člana 29. stav (1) tačke m) i n) Statuta.

Upravni odbor imenuje komisiju iz stava (1) ovog člana koja broji tri stalna člana.

Kao član komisije iz stava (1) ovog člana može biti imenovana samo osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete propisane članom 24. i članom 25. stav (2) ovog Statuta.

Predsjednik komisije iz stava (1) ovog člana mora biti član Upravnog odbora.

2.5 Komisija za polaganje advokatskog ispita

Advokatski ispitČlan 40.

Advokatski ispit može polagati osoba koja ima položen pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini.

Advokatski ispit sastoji se od provjere znanja u skladu s Pravilnikom o polaganju advokatskog ispita koji donosi Upravni odbor.

Pravilnikom iz stava (2) ovog člana definirat će se oblasti iz kojih se polaže advokatski ispit i popis propisa i literature koja je potrebna za pripremu advokatskog ispita.

Advokatski ispit polaže se pred Komisijom za polaganje advokatskog ispita koja se sastoji od tri člana i tri zamjenska člana koja imenuje Upravni odbor na mandat od četiri godine, iz reda advokata koji vrše advokatsku djelatnost najmanje 15 godina u kontinuitetu.

Odluku iz prethodnog stava Upravni odbor donosi većinom od ukupnog broja članova Upravnog odbora.

Članovi Komisije za polaganje advokatskog ispita ne mogu uzastopno obnoviti mandat.

Imenovani članovi Komisije biraju između sebe predsjednika Komisije.

O položenom advokatskom ispitu Komisija izdaje uvjerenje koje potpisuje predsjednik Advokatske komore.

Kandidat koji nije položio advokatski ispit stiče pravo na ponovno polaganje po proteku roka od 60 dana od neuspjelog polaganja.

Priznanje Zlatna plaketaČlan 41.

Upravni odbor jednom godišnje dodjeljuje priznanje za doprinos advokatskoj profesiji: Zlatna plaketa.

Upravni odbor i upravni odbori regionalnih advokatskih komora predlažu kandidate za dodjelu priznanja iz stava (1) ovog člana.

Odluku iz stava (1) ovog člana Upravni odbor donosi većinom od ukupnog broja članova Upravnog odbora.

2.6 Predsjednik Advokatske komore

Predsjednik Advokatske komoreČlan 42.

Advokatsku komoru zastupa i predstavlja predsjednik Advokatske komore.

U slučaju njegove spriječenosti ili prestanka mandata prije isteka, Advokatsku komoru zastupa i predstavlja predsjednik Upravnog odbora, odnosno, potpredsjednik Upravnog odbora do prestanka razloga koji su doveli do spriječenosti, odnosno izbora novog predsjednika Advokatske komore.

Predsjednik Advokatske komore obavlja sljedeće zadatke:

a) potpisuje odluke Skupštine Advokatske komore,

b) potpisuje ugovore koje zaključuje Advokatska komora,

c) učestvuje u radu Upravnog odbora, s ravnopravnim pravom glasa uz pravo veta na odluku Upravnog odbora za koju smatra da je u suprotnosti sa zakonom, Statutom i drugim općim aktima Advokatske komore,

d) donosi Pravilnik o izgledu, sadržaju, načinu izdavanja i nošenja legitimacije advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika,

e) štiti prava i interese advokata, zajedničkih advokatskih kancelarija, advokatskih društava i advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika,

f) obavlja i druge zadatke utvrđene Statutom i po nalogu Skupštine i Upravnog odbora.

U slučaju korištenja veta iz tačke c) stav (3) ovog člana, predsjednik Advokatske komore mora u roku od 3 dana sazvati Vanrednu skupštinu koja se mora održati u roku od 30 dana od dana sazivanja, a koja donosi konačnu odluku o pitanju na koje se odnosi odluka Upravnog odbora. Ukoliko se Skupština ne sazove u roku od 3 dana ili se ne održi u roku od 30 dana, odluka Upravnog odbora ostaje na snazi. Skupština može staviti van snage ili potvrditi predmetnu odluku Upravnog odbora.

Za svoj rad predsjednik odgovara Skupštini Advokatske komore.

2.7 Nadzorni odbor

Nadzorni odborČlan 43.

Nadzorni odbor Advokatske komore je samostalni organ koji za svoj rad odgovara Skupštini Advokatske komore.

Nadzorni odbor od tri (3) člana bira Skupština Advokatske komore.

Na Konstituirajućoj sjednici članovi Nadzornog odbora biraju predsjednika Nadzornog odbora iz reda izabranih članova Nadzornog odbora. Članovi Nadzornog odbora tokom trajanja mandata mogu razriješiti predsjednika Nadzornog odbora i iz svojih redova imenovati drugog člana Nadzornog odbora.

Nadzorni odbor sjednice održava najmanje četiri puta godišnje.

Nadležnosti Nadzornog odboraČlan 44.

Nadzorni odbor obavlja funkciju nadzora u finansijskom poslovanju i realizaciji predračuna prihoda i rashoda Advokatske komore.

Nadzorni odbor vrši i funkciju nadzora rada svih organa Advokatske komore, u pogledu primjene Zakona o advokaturi FBiH, Statuta i drugih općih akata Advokatske komore.

U vršenju funkcija iz stavova (1) i (2), Nadzorni odbor o svojim zapažanjima podnosi izvještaj na Skupštini Advokatske komore i u izvještaju daje smjernice i sugestije u cilju otklanjanja utvrđenih nepravilnosti.

Nadzorni odbor o zapažanjima sadržanim u izvještaju iz stava (3) ovog člana podnosi informaciju Upravnom odboru.

U vršenju ovlaštenja iz stavova (1) i (2) Nadzorni odbor nije ovlašten da mijenja pojedinačne odluke koje su u vršenju ovlaštenja iz svoje nadležnosti donijeli organi Advokatske komore.

2.8 Disciplinski sud i Disciplinsko tužilaštvo

Disciplinski organiČlan 45.

Disciplinski organi su Disciplinski sud i Disciplinsko tužilaštvo.

Član disciplinskog organa Advokatske komore može biti advokat s najmanje sedam godina radnog iskustva u obavljanju advokatske profesije.

Član disciplinskog organa ne može biti advokat koji je u posljednjih sedam godina disciplinski kažnjavan.

Za člana disciplinskog organa ne može se imenovati advokat protiv kojeg se vodi disciplinski postupak.

Disciplinski organi podnose izvještaj o svom radu na Redovnoj skupštini Advokatske komore.

Disciplinski sudČlan 46.

Disciplinski sud Advokatske komore je samostalni organ nadležan za utvrđivanje lakših i težih povreda dužnosti advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika i izricanje disciplinskih mjera.

Disciplinski sud na općoj sjednici, koju čine sve sudije i zamjenici sudija, donosi Poslovnik o svom radu, kao i njegove izmjene i dopune.

Disciplinski tužilacČlan 47.

Disciplinski tužilac je samostalni organ disciplinskog gonjenja, nadležan za pokretanje postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika.

Disciplinski tužilac ima zamjenika koji u pogledu dužnosti i ovlaštenja, u disciplinskom postupku, ima ista ovlaštenja kao i disciplinski tužilac.

Finansiranje Advokatske komoreČlan 48.

Advokatska komora finansira se iz sljedećih izvora:

a) dijela članskog doprinosa (članarine) koji je utvrđen Odlukom Upravnog odbora, iz članarina koje članovi plaćaju regionalnim advokatskim komorama, a ove doznačavaju Advokatskoj komori prema broju upisanih članova,

b) upisnine za upis u imenike Advokatske komore, čiju visinu Odlukom utvrđuje Upravni odbor, a uplaćuje se prije upisa u imenike direktno na račun Advokatske komore,

c) samodoprinosa advokata, u slučaju vanrednih i opravdanih potreba, čiji iznos utvrđuje odlukom Upravni odbor,

d) drugih izvora, kao što su donacije, novčane kazne iz disciplinskih predmeta i sl.

Sredstva potrebna za finansiranje rada Advokatske komore utvrđuju se godišnjim budžetom.

Svaka od regionalnih komora učestvuje u finansiranju Advokatske komore srazmjerno broju članova koji imaju sjedište na njenom području.

Donacije učinjene Advokatskoj komori ili sredstva koja bi obezbjeđivali državni organi i institucije, ne mogu se koristiti za finansiranje advokatskih komora, ukoliko bi korištenje tih sredstava na bilo koji način moglo ugroziti princip nezavisnosti advokature.

Upravni odbor regionalne advokatske komore dužan je svakom advokatu koji nije izmirio članarinu i druge materijalne obaveze Komori, za sebe, za advokatske stručne saradnike i advokatske pripravnike, u iznosu koji odgovara iznosu od pet mjesečnih članarina, dostaviti pismeni poziv za izmirenje finansijskih obaveza.

U pismenom pozivu, advokatu će se ostaviti rok od petnaest (15) dana od dana prijema pismenog poziva, da izvrši uplatu svojih dugovanja prema Komori. U slučaju da advokat ne izmiri dugovanje, Upravni odbor regionalne advokatske komore će donijeti rješenje o brisanju iz Imenika advokata.

Ukoliko advokat da pismeno izjašnjenje na pismeni poziv za izmirenje svojih dugovanja prema Komori, i navede razloge zbog kojih nije u mogućnosti izmiriti dug u ostavljenom roku, Upravni odbor regionalne advokatske komore ima pravo procijeniti da li su razlozi opravdani ili ne. Ukoliko nađe da su razlozi opravdani, donijet će odluku o davanju novog roka za izmirenje dugovanja. Ako advokat i nakon ovog produženog roka ne izvrši svoju obavezu, brisat će se iz Imenika advokata.

Na rješenje o brisanju iz Imenika advokata, advokat ima pravo žalbe Upravnom odboru Advokatske komore u roku od petnaest (15) dana od dana prijema rješenja.

Ukoliko sredstva koja Advokatska komora primi na osnovu naknade za upis članova bilo koje regionalne komore prelaze iznos procentualnog učešća te regionalne komore u njenom finansiranju, ona je dužna višak sredstava vratiti toj regionalnoj komori, a ukoliko je taj iznos manji od utvrđenog učešća regionalne komore, ta regionalna komora je dužna Advokatskoj komori doznačiti razliku iz sredstava prikupljenih na osnovu članarine.

3.STICANJE PRAVA NA OBAVLJANJE ADVOKATURE

Pravo na obavljanje advokatureČlan 49.

Pravo upisa u Imenik advokata ima osoba koja ispunjava sve uvjete propisane članom 6. Zakona o advokaturi FBiH, pod uvjetom da ne postoje ograničenja propisana ovim Statutom.

Pravo upisa u Imenik advokata ima osoba koja nije nedostojna za obavljanje advokature.

Pravo na obavljanje advokature stiče se upisom u Imenik advokata i davanjem svečane izjave.

Pravo na obavljanje advokature kao dopunske djelatnosti može ostvariti samo advokat koji je u momentu sticanja uvjeta za penziju upisan u Imenik advokata Advokatske komore i koji advokatsku djelatnost obavlja najmanje 10 godina u kontinuitetu.

Pravilnikom o tehničkim uvjetima za prostore koji donosi Upravni odbor bit će uređeno pitanje uvjeta koje moraju ispunjavati radni prostori, kancelarije za obavljanje advokatske djelatnosti.

Ograničenja u vezi s upisom u Imenik advokataČlan 50.

Advokaturom se ne može baviti osoba čije je ranije ponašanje u ličnom, privatnom i profesionalnom životu, suprotno odredbama Zakona o advokaturi FBiH i ostalim aktima Advokatske komore.

Advokaturom se ne može baviti osoba koja je u periodu od tri godine prije podnošenja zahtjeva za upis u Imenik advokata obnašala funkciju sudije ili tužioca ili policijskog službenika u Bosni i Hercegovini.

Advokaturom se ne može baviti osoba koja je prije podnošenja zahtjeva za upis u Imenik advokata obavljala poslove koje samo mogu obavljati advokati u smislu člana Zakona o advokaturi FBiH.

Nedostojnost za obavljanje advokatureČlan 51.

Advokat mora biti dostojan za obavljanje advokature i mora se odlikovati visokim moralnim kvalitetima.

Nije dostojna za obavljanje advokature osoba koja je pravosnažnom odlukom osuđena za krivično djelo protiv ustavnog ustrojstva Federacije, krivična djela terorizma, krivična djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine, ustavnog uređenja i sigurnosti Bosne i Hercegovine, za krivična djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, za krivična djela korupcije i krivična djela protiv službene i druge odgovorne dužnosti, krivična djela protiv pravosuđa ili za krivična djela učinjena iz koristoljublja, drugih niskih, nemoralnih i nečasnih pobuda koje ga čine moralno nedostojnim za obavljanje advokature.

Nije dostojna za obavljanje advokature osoba kojoj je pravosnažnom presudom utvrđena krivnja za krivično djelo povezano s njezinim radom u advokaturi, pravosudnim ili organima uprave.

Činjenica da je presuda iz stavova (2) i (3) brisana iz evidencija ne znači sama po sebi da je ta osoba postala dostojna za obavljanje advokature.

Nije dostojna za obavljanje advokature osoba čiji raniji život, aktivnosti i djelatnost ne garantira da će ona savjesno obavljati advokatsku djelatnost, posebno, ali ne ograničavajući se, ukoliko se utvrdi da je osoba:

a) osnivač, vlasnik/suvlasnik ili odgovorna osoba u društvu koje je pružalo pravnu pomoć suprotno odredbama člana 5. Zakona o advokaturi FBiH,

b) osoba koja je na bilo koji drugi način djelovala protiv interesa advokature kao nezavisne profesionalne djelatnosti.

Prilikom procjene dostojnosti uzet će se u obzir sve činjenice i okolnosti koje upućuju na zaključak o osobi podnosioca zahtjeva.

Pri procjeni dostojnosti, nadležni organ Komore će također uzeti u obzir standarde koji se u Bosni i Hercegovini postavljaju u odnosu na nosioce sudskih i tužilačkih funkcija prilikom izbora ili razrješenja s njihove dužnosti.

Ukoliko se nakon što je osoba upisana u Imenik advokata utvrdi da osoba ne ispunjava uvjete iz člana 7. stav (3) Zakona o advokaturi FBiH, Advokatska komora će po pravu nadzora poništiti rješenje o upisu u Imenik advokata, u skladu s odredbama člana 10. stav (1) tačka b) Zakona o advokaturi.

Ako je zahtjev za upis u Imenik advokata odbijen zato što podnosilac zahtjeva nije dostojan za obavljanje advokature zbog razloga navedenih u ovom članu, novi zahtjev za upis ne može se podnijeti prije isteka roka od pet godina od pravosnažnosti odluke kojom je zahtjev odbijen.

Postupak upisa u Imenik advokataČlan 52.

Postupak upisa u Imenik advokata pokreće se podnošenjem zahtjeva za upis u Imenik advokata nadležnoj regionalnoj advokatskoj komori, prema namjeravanom sjedištu advokatske kancelarije podnosioca zahtjeva ili sjedištu advokatskog društva. Regionalna advokatska komora kojoj je zahtjev za upis advokata podnesen dužna je da, u roku od 30 dana od dana zaprimljenog zahtjeva, rješenjem utvrdi ispunjenje zakonskih uvjeta za upis u Imenik advokata.

Protiv rješenja kojim regionalna advokatska komora odbija zahtjev iz stava (1) ovog člana dozvoljena je žalba Upravnom odboru Advokatske komore u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.

Protiv konačnog rješenja Upravnog odbora može se u roku od 30 dana pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.

Rješenje o upisu u Imenik advokata iz stava (1) ovog člana, regionalna advokatska komora dostavlja odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana donošenja rješenja o upisu Advokatskoj komori.

Postupak verifikacije upisa u Imenik advokataČlan 53.

Komisija za verifikaciju upisa dužna je u roku od 30 dana od dana prijema rješenja i spisa donijeti rješenje o utvrđivanju postojanja uvjeta i o upisu u Imenik advokata Advokatske komore.

Ukoliko u postupku verifikacije postojanja uvjeta za upis u Imenik advokata komisija iz stava (1) ovog člana utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za upis u Imenik advokata, svojim rješenjem poništit će rješenje regionalne advokatske komore i odbiti zahtjev za upis u Imenik advokata ili, prema potrebi, ukinuti rješenje regionalne advokatske komore o upisu i predmet vratiti regionalnoj komori na ponovni postupak.

Protiv konačnog rješenja Upravnog odbora, kojim se zahtjev za upis u Imenik advokata odbija, može se u roku od 30 dana pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.

Svečana izjavaČlan 54.

Advokatska komora dužna je u roku od 30 dana od dana donošenja rješenja o upisu u Imenik advokata osigurati kandidatu davanje svečane izjave.

Svečanu izjavu advokat daje pred predsjednikom Advokatske komore ili osobom koju on ovlasti.

Tekst svečane izjave glasi:

Svečano izjavljujem da ću advokatsku djelatnost obavljati savjesno i stručno, da ću se u svom radu pridržavati Ustava Bosne i Hercegovine, Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, zakona, statuta advokatskih komora, Kodeksa, Povelje o osnovnim principima evropske advokatske profesije i Kodeksa ponašanja evropskih advokata, te da ću u svom radu štititi ugled advokature i izvršavati sve obaveze prema Advokatskoj komori Federacije Bosne i Hercegovine.

Advokatska komora dužna je regionalnoj advokatskoj komori koja je izvršila upis davaoca svečane izjave u Imenik advokata dostaviti potpisani primjerak svečane izjave.

Prekid postupka upisaČlan 55.

Ukoliko je prije donošenja rješenja o upisu u Imenik advokata, odnosno prije verifikacije postojanja uvjeta za upis od strane Advokatske komore, protiv podnosioca zahtjeva pokrenut krivični postupak za djelo koje bi podnosioca zahtjeva činilo nedostojnim za obavljanje advokatske djelatnosti, postupak za upis će se prekinuti, o čemu regionalna advokatska komora donosi poseban zaključak.

Protiv zaključka iz stava (1) ovog člana dopuštena je žalba Upravnom odboru Advokatske komore u roku od 15 dana od dana prijema zaključka.

Protiv konačne odluke Upravnog odbora iz stava (2) može se u roku od 30 dana pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.

Ukoliko regionalna advokatska komora ne donese zaključak o prekidu postupka iz stava (1) ovog člana, za njegovo donošenje ovlašten je Upravni odbor Advokatske komore.

Protiv zaključka iz stava (3) ovog člana može se pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana kod nadležnog suda.

Poništenje rješenja o upisuČlan 56.

Upravni odbor Advokatske komore po pravu nadzora poništit će rješenje o upisu u Imenik advokata, ako:

a) kandidat ne da svečanu izjavu u skladu s članom 11. Zakona o advokaturi FBiH,

b) se poslije upisa u Imenik advokata utvrdi da nisu bili ispunjeni uvjeti za donošenje rješenja o upisu u Imenik advokata,

c) ako u roku iz člana 15. stav (1) Zakona o advokaturi FBiH ne zaključi ugovor o osiguranju za štetu od profesionalne odgovornosti, i

d) o zaključenju ne dostavi dokaz regionalnoj komori.

Postupak za poništenje rješenja o upisu u Imenik advokata pokreće se po službenoj dužnosti ili na osnovu prijave.

Advokatska komora dužna je bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana, obavijestiti advokata protiv kojeg je postupak pokrenut o pokretanju postupka iz stava (2) ovog člana.

Postupak poništenja upisa iz stava (1) ovog člana provest će se po odredbama Zakona o advokaturi FBiH i propisa Advokatske komore.

4.IMENICI

ImeniciČlan 57.

Advokatska komora vodi:

a) Imenik advokata,

b) Imenik advokatskih stručnih saradnika,

c) Imenik advokatskih pripravnika,

d) Imenik advokatskih društava,

e) Imenik zajedničkih advokatskih kancelarija.

Jedinstveni imenici iz stava (1) u Federaciji Bosne i Hercegovine vode se u Advokatskoj komori, a regionalne advokatske komore vode imenike za svoja područja.

Imenici iz stavova (1) i (2) ovog člana su javne knjige, a potvrde i uvjerenja o činjenicama i podacima iz imenika koje izdaje Advokatska komora i regionalne advokatske komore imaju značaj javnih isprava.

Pri vođenju Imenika organi Advokatske komore i regionalnih komora dužni su se pridržavati odredaba propisa koji uređuje pitanje zaštite ličnih podataka.

Imenik advokata Advokatske komoreČlan 58.

U Imenik advokata Advokatske komore upisuju se:

a) lični podaci advokata (ime, ime oca, djevojačko prezime, prezime, jedinstveni matični broj građana),

b) datum diplomiranja na pravnom fakultetu,

c) datum polaganja pravosudnog ispita,

d) datum polaganja advokatskog ispita,

e) broj i datum rješenja o upisu u Imenik advokata,

f) datum upisa u Imenik advokata,

g) dan davanja svečane izjave advokata,

h) sjedište advokatske kancelarije advokata,

i) broj i datum rješenja o brisanju iz Imenika advokata,

j) dan i osnov brisanja iz Imenika advokata,

k) podaci o likvidatoru kancelarije,

l) podaci o vršenju funkcija u izbornim organima komore, te podaci o izricanju disciplinskih mjera, privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti i drugi bitni podaci.

Imenik advokatskih stručnih saradnikaČlan 59.

U Imenik advokatskih stručnih saradnika upisuju se:

a) njegovi lični podaci (ime, ime oca, djevojačko prezime, prezime, jedinstveni matični broj građana),

b) ime, prezime i sjedište advokata-principala, naziv imena i prezimena članova i sjedište zajedničke advokatske kancelarije, odnosno firma i sjedište advokatskog društva, poslodavca,

c) datum diplomiranja na pravnom fakultetu,

d) datum položenog pravosudnog ispita,

e) datum položenog advokatskog ispita,

f) broj i datum rješenja o upisu u Imenik advokatskih stručnih saradnika,

g) datum upisa u Imenik advokatskih stručnih saradnika,

h) broj i datum rješenja o brisanju iz Imenika advokatskih stručnih saradnika,

i) datum i osnov brisanja iz Imenika advokatskih stručnih saradnika,

j) podaci o izrečenim disciplinskim mjerama za vrijeme trajanja radnog odnosa u svojstvu advokatskog stručnog saradnika, vršenju funkcija u organizaciji advokatskih stručnih saradnika, i drugi podaci od značaja za vršenje prakse advokatskih stručnih saradnika.

Imenik advokatskih pripravnikaČlan 60.

U Imenik advokatskih pripravnika Advokatske komore upisuju se:

a) lični podaci pripravnika (ime, ime oca, djevojačko prezime, prezime, jedinstveni matični broj građana),

b) ime i prezime advokata-principala,

c) datum diplomiranja na pravnom fakultetu,

d) podaci o prethodnoj pripravničkoj praksi,

e) broj i datum rješenja o upisu u Imenik advokatskih pripravnika,

f) datum upisa u Imenik advokatskih pripravnika,

g) broj i datum rješenja o brisanju iz Imenika advokatskih pripravnika,

h) datum brisanja iz Imenika advokatskih pripravnika,

i) podaci o produženju pripravničke prakse,

j) početak i završetak pripravničke prakse, podaci o produženju pripravničke prakse,

k) podaci o disciplinskim mjerama za vrijeme pripravničke prakse, podaci o vršenju funkcija u organizaciji advokatskih pripravnika Advokatske komore, i drugi podaci od značaja za vršenje pripravničke prakse.

Imenik advokatskih društavaČlan 61.

U Imenik advokatskih društava upisuje se:

a) broj i datum prethodne saglasnosti Advokatske komore za osnivanje,

b) broj i datum rješenja o upisu društva u registar poslovnih subjekata,

c) broj i datum rješenja o upisu društva u Imenik advokatskih društava Advokatske komore,

d) datum upisa društva u Imenik advokatskih društava Advokatske komore,

e) podaci o članovima društva, pristupanju društvu novih članova, istupanja iz društva,

f) sve izmjene osnivačkog akta i statuta,

g) broj i datum rješenja o brisanju društva iz Imenika advokatskih društava Advokatske komore,

h) broj i datum rješenja o brisanju društva iz registra poslovnih subjekata,

i) osnov brisanja,

j) podaci o likvidatoru,

k) i druge promjene u poslovanju.

Advokatsko društvo dužno je obavijestiti regionalnu komoru o izvršenom upisu u odgovarajući registar poslovnih subjekata nadležnog suda u roku od osam dana po prijemu obavještenja i rješenja nadležnog suda o upisu.

Regionalna komora dužna je izvršiti upis advokatskog društva u Imenik advokatskih društava, u roku od osam dana od dana prijema obavještenja iz stava (3) ovog člana.

Advokatsko društvo i njegovi advokati ne mogu pružati pravnu pomoć prije nego što bude izvršen upis advokatskog društva u Imenik advokatskih društava Advokatske komore.

Imenik zajedničkih advokatskih kancelarijaČlan 62.

U Imenik zajedničkih advokatskih kancelarija Advokatske komore upisuju se:

a) naziv zajedničke advokatske kancelarije,

b) broj i datum rješenja o upisu u Imenik zajedničkih advokatskih kancelarija,

c) datum upisa zajedničke advokatske kancelarije,

d) broj ugovora i datum ugovora o osnivanju zajedničke advokatske kancelarije,

e) lični podaci svakog advokata (ime, ime oca, djevojačko prezime, prezime, jedinstveni matični broj građana) iz ugovora o osnivanju zajedničke advokatske kancelarije,

f) sjedište zajedničke advokatske kancelarije,

g) broj i datum rješenja o brisanju iz Imenika zajedničkih advokatskih kancelarija,

h) dan i osnov brisanja iz Imenika zajedničkih advokatskih kancelarija,

i) podaci o likvidatoru zajedničke advokatske kancelarije.

5.PRAVA I DUŽNOSTI ADVOKATA, ADVOKATSKOG STRUČNOG SARADNIKA I ADVOKATSKOG PRIPRAVNIKA

5.1 Advokat

Obaveza prijave promjena u vršenju advokatske djelatnostiČlan 63.

Advokat je dužan prijaviti regionalnoj advokatskoj komori svaku promjenu u pogledu oblika vršenja advokatske djelatnosti, kao i promjenu sjedišta advokatske kancelarije u roku od 8 dana od dana nastale promjene.

Advokat je dužan prije promjene sjedišta advokatske kancelarije izmiriti sve obaveze regionalnoj advokatskoj komori prema sjedištu advokatske kancelarije.

Ukoliko advokat nije izmirio obaveze iz prethodnog stava ovog člana, nisu ispunjeni uvjeti za promjenu sjedišta advokatske kancelarije.

Ukoliko je protiv advokata koji podnese zahtjev za promjenu sjedišta advokatske kancelarije pokrenut disciplinski postupak u regionalnoj advokatskoj komori u kojoj se nalazi sjedište kancelarije, a koji postupak nije pravosnažno okončan, nisu ispunjeni uvjeti za promjenu sjedišta advokatske kancelarije.

Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz stavova (3) i (4) ovog člana, regionalna advokatska komora na čijem području će advokat imati namjeravano sjedište donijet će rješenje kojim će utvrditi da ne postoje uvjeti za rad kancelarije na namjeravanom sjedištu.

Protiv rješenja regionalne advokatske komore iz stava (5) ovog člana dozvoljena je žalba Upravnom odboru Advokatske komore u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.

Protiv konačnog rješenja Upravnog odbora može se u roku od 30 dana pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.

Regionalna advokatska komora dužna je u roku od 15 dana obavijestiti Advokatsku komoru o promjeni sjedišta.

Zamjenik advokataČlan 64.

U slučajevima kada je za vrijeme bolesti ili drugih opravdanih razloga spriječen da obavlja advokatsku djelatnost, advokat je dužan odrediti zamjenika iz redova advokata.

O uvjetima zamjenjivanja, u smislu prethodnog stava, zaključuje se pismeni sporazum između advokata koji zamjenjuje i advokata kod kojeg je nastao razlog spriječenosti za vršenje advokatske djelatnosti. Ovaj sporazum dostavlja se nadležnom organu regionalne advokatske komore.

Ukoliko advokat ne odredi zamjenika za vrijeme privremene spriječenosti obavljanja advokatske djelatnosti, nadležni organ regionalne advokatske komore dužan je, odmah po saznanju za razlog spriječenosti, odrediti zamjenika iz redova advokata sa sjedištem na teritoriji regionalne komore i utvrditi uvjete pod kojima će se vršiti zamjenjivanje, te o tome izvijestiti Advokatsku komoru.

Zajednička advokatska kancelarijaČlan 65.

Dva ili više advokata mogu ugovorom, kojim uređuju međusobne poslovne i imovinske odnose, osnovati zajedničku advokatsku kancelariju (u daljnjem tekstu: advokatska kancelarija).

Ugovor iz stava (1) ovog člana i zahtjev za upis u Imenik zajedničkih kancelarija, ugovorne strane dužne su dostaviti Advokatskoj komori u roku od 15 dana od dana zaključenja ugovora.

Postupak upisa u Imenik zajedničkih advokatskih kancelarija pokreće se podnošenjem zahtjeva za upis u Imenik zajedničkih advokatskih kancelarija Advokatskoj komori.

Advokatska komora dužna je u roku od 30 dana od dana zaprimljenog zahtjeva, rješenjem utvrdi ispunjenje zakonskih uvjeta za upis u Imenik zajedničkih advokatskih kancelarija.

Protiv rješenja iz prethodnog stava nije dozvoljena žalba, ali se može u roku od 30 dana pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.

Advokatska komora rješenje o upisu u Imenik zajedničkih advokatskih kancelarija, dostavlja regionalnoj advokatskoj komori u roku od 15 dana.

Postupak brisanja iz Imenika zajedničkih advokatskih kancelarija pokreće se podnošenjem zahtjeva za brisanje iz Imenika zajedničkih advokatskih kancelarija Advokatskoj komori.

Advokatska komora dužna je u roku od 30 dana od dana zaprimljenog zahtjeva, rješenjem utvrditi ispunjenje uvjeta za brisanje iz Imenika zajedničkih advokatskih kancelarija.

Protiv rješenja iz prethodnog stava nije dozvoljena žalba, ali se može u roku od 30 dana pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.

Advokatska komora rješenje o brisanju iz Imenika zajedničkih advokatskih kancelarija dostavlja regionalnoj advokatskoj komori u roku od 15 dana.

Advokatska društvaČlan 66.

Za osnivanje advokatskog društva, advokati-osnivači dužni su pribaviti prethodnu saglasnost Advokatske komore, koja se daje ako se ocijeni da je sadržaj i forma odluke ili ugovora o osnivanju u skladu s ovim zakonom, Statutom i Kodeksom advokatske etike. Saglasnost Advokatske komore potrebna je i za izmjene i dopune osnivačkog akta i statuta advokatskog društva.

Saglasnost iz prethodnog stava ovog člana predstavlja uvjet za upis u Registar poslovnih subjekata nadležnog suda i u Imenik advokatskih društava Advokatske komore.

Advokatsko društvo dužno je obavijestiti regionalnu komoru o izvršenom upisu u odgovarajući registar poslovnih subjekata nadležnog suda u roku od osam dana po prijemu obavještenja i rješenja nadležnog suda o upisu.

Regionalna komora dužna je izvršiti upis advokatskog društva u Imenik advokatskih društava, u roku od osam dana od dana prijema obavještenja iz stava (3) ovog člana.

Advokatsko društvo i njegovi advokati ne mogu pružati pravnu pomoć prije nego što bude izvršen upis advokatskog društva u Imenik advokatskih društava Advokatske komore.

Regionalna komora će donijeti rješenje o brisanju iz Imenika advokatskih društava i izvršiti brisanje iz Imenika advokatskih društava nastupanjem sljedećih razloga:

a) ako sud svojom odlukom zabrani rad advokatskom društvu,

b) ako advokatsko društvo ne izvršava djelatnost u kontinuitetu duže od šest mjeseci,

c) ako dođe do brisanja svih članova društva iz Imenika advokata,

d) na lični zahtjev osnivača uz obavezu dostavljanja odluke osnivača o prestanku i likvidaciji društva, kao i prijedlogom za likvidatora u skladu s članom 65. Zakona o advokaturi FBiH.

Protiv rješenja iz stava (6) ovog člana dopuštena je žalba Advokatskoj komori u roku od 15 dana.

Rješenje o brisanju iz stava (6) ovog člana regionalna advokatska komora će bez odlaganja dostaviti Advokatskoj komori koja je dužna u roku od 30 dana od dana prijema izvršiti potvrdu postojanja uvjeta za brisanje.

Ukoliko Advokatska komora utvrdi postojanje uvjeta za brisanje, donijet će rješenje o brisanju iz jedinstvenog imenika, koje rješenje je konačno i protiv kojeg se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.

Ukoliko Advokatska komora utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za brisanje, ukinut će rješenje regionalne advokatske komore o brisanju i predmet vratiti regionalnoj komori na ponovni postupak.

O donošenju rješenja iz stava (9) ovog člana, Advokatska komora dužna je bez odlaganja obavijestiti nadležni registarski sud radi provođenja odgovarajućeg postupka brisanja iz Registra poslovnih subjekata.

Advokatsko društvo prestaje s obavljanjem advokatske djelatnosti na dan brisanja iz Imenika advokatskih društava.

Advokatska komora poduzet će sve neophodne mjere radi zaštite interesa stranaka koje je zastupalo advokatsko društvo koje je brisano iz Imenika advokatskih društava.

Član 67.

Pismenim ugovorom članova advokatskog društva, kao i ugovorom o pristupanju advokatskom društvu reguliraju se prava i obaveze članova društva, prava i obaveze člana društva u slučaju prestanka članstva u društvu, kao i prava nasljednika člana društva u slučaju njegove smrti.

Ugovorima iz stava (1) ovog člana nedopušteno je bilo kojeg advokata u društvu staviti u položaj koji bi ugrožavao njegovu nezavisnost u vršenju advokatske djelatnosti u smislu odredaba člana 3. Zakona o advokaturi FBiH.

Ocjenu okolnosti iz stava (2) ovog člana daje Upravni odbor.

Informiranje javnosti i zabrana reklamiranjaČlan 68.

Advokat, zajednička advokatska kancelarija ili advokatsko društvo ovlašteni su da informiraju javnost o obavljanju advokatske djelatnosti.

Ovakvo informiranje može se vršiti isključivo pod uvjetima definiranim ovim Statutom i Kodeksom advokatske etike.

Advokat, zajednička advokatska kancelarija ili advokatsko društvo mogu javno objavljivati sljedeće podatke na način kako slijedi:

a) na tabli istaknutoj na poslovnom objektu-zgradi u kojoj nalazi sjedište te uz, ili na ulazna vrata u njihove kancelarije unutar samog poslovnog objekta-zgrade dozvoljeno je istaknuti imena i prezimena advokata, naziv zajedničke advokatske kancelarije ili advokatskog društva, s istaknutim logom, podatke o radnom vremenu, te druge podatke koji omogućavaju kontaktiranje od strane stranaka (adresa, broj telefona, e-mail itd.);

b) na službenom memorandumu dozvoljeno je istaknuti imena i prezimena advokata, naziv zajedničke advokatske kancelarije ili advokatskog društva, s istaknutim logom, te podacima o adresi, bankovnim računima, ID i PDV broju, brojevima telefona, mobitela, telefaksa, te e-mail adresama i vlastitoj internet-stranici;

c) na vlastitoj internet-stranici i profilima na društvenim mrežama dozvoljeno je istaknuti imena i prezimena advokata, naziv zajedničke advokatske kancelarije ili advokatskog društva, s istaknutim logom, te ostale podatke propisane Pravilnikom o sadržaju internet-stranica i društvenih mreža.

Advokat, zajednička advokatska kancelarija ili advokatsko društvo ne mogu reklamirati svoje aktivnosti i koristiti sredstva za privlačenje klijenata koja nisu u skladu s ovim Statutom.

U smislu stava (3) ovog člana posebno nije dozvoljeno:

a) korištenje treće strane ili bilo kakvog posrednika u privlačenju novih klijenata,

b) reklamiranje u sredstvima javnog informiranja, ili putem društvenih mreža,

c) plakatiranje ili slanje cirkularnih pisama,

d) postavljanje bilo kakvih tabli, ili druge vrste natpisa s navođenjem imena advokata, zajedničke advokatske kancelarije ili advokatskog društva koje bi bile istaknute na različitim mjestima od onih predviđenih stavom (2) ovog člana, uključujući zabranu postavljanja putokaza, uputstava za dolazak, ili bilo kakvih drugih obavještenja postavljenih uz saobraćajnice, ili pješačke zone koje upućuju treća lica da se u njihovoj blizini nalaze sjedišta advokata, zajedničke advokatske kancelarije ili advokatskog društva,

e) bilo kakvo drugo oglašavanje koje bi bilo učinjeno na način neprimjeren advokatskoj profesiji, neprihvatljivim sredstvima ili s nedozvoljenim ili neistinitim sadržajem,

f) objavljivanje plaćenih sadržaja u medijima, sponzoriranih medijskih objava, kao i medijski istupi u kojima se navodi svojstvo advokata, a kojima je cilj ili čiji je format promocija advokata, a nije riječ o javnoj raspravi o naučnim, stručnim i društvenim temama od značaja za advokaturu.

Neće se smatrati nedozvoljenim reklamiranjem:

a) dostavljanje detaljnijih podataka o advokatu i njegovom profesionalnom iskustvu koje se vrši na zahtjev klijenta (npr. curriculum vitae, referentne liste klijenata i sl.),

b) slanje uobičajenih individualnih čestitki povodom državnih, vjerskih i drugih praznika koje se upućuju advokatima ili svojim klijentima,

c) unošenje podataka o advokatu, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu na vlastitu internet-stranicu, ili profile na društvenim mrežama ili na web-stranicama udruženja pravnika, a koji su u skladu sa stavom (3) ovog člana.

Upravni odbor ovlašten je da, kako na općenit način, tako i u individualnim slučajevima, daje zvanična tumačenja da li određeno ponašanje predstavlja neovlašteno obavljanje djelatnosti, te po potrebi da donese opći akt kojim bi se ova materija pobliže regulirala.

Upravni odbor će, u skladu s odredbama ovog Statuta, donijeti Pravilnik o sadržaju internet-stranica i društvenih mreža kojim će propisati dopušteni sadržaj internet-stranice i društvenih mreža koje advokati, zajedničke advokatske kancelarije ili advokatska društva mogu koristiti za svoje poslovanje.

Advokat, zajednička advokatska kancelarija ili advokatsko društvo obavezni su Advokatskoj komori dostaviti podatke o broju i punom sadržaju internet-stranice, te profila na društvenim mrežama odmah nakon što oni budu objavljeni.

Odgovornost za štetu i obaveza zaključenja ugovora o osiguranjuČlan 69.

Za štetu nastalu u obavljanju advokature, advokat odgovara po općim pravilima odgovornosti za naknadu štete. Ukoliko je šteta prouzrokovana od strane advokata zaposlenog u advokatskom društvu, za tu štetu, pored advokata, solidarno, odgovara i to advokatsko društvo.

Advokati, zajedničke advokatske kancelarije i advokatska društva, dužni su zaključiti s osiguravačima (društvima za osiguranje), ugovore o osiguranju od odgovornosti za štete pričinjene u vršenju advokatske djelatnosti, na iznos osigurane sume koja ne može biti niža od visine osigurane sume propisane članom 40. stav (1) Zakona o advokaturi FBiH i ovim Statutom.

Advokati, zajedničke advokatske kancelarije i advokatska društva dužni su odmah dostaviti regionalnoj advokatskoj komori ugovor o osiguranju od odgovornosti iz stava (2) ovog člana, kao i prijaviti sve nastale promjene u toku osiguranja.

Najniža suma osiguranja, po osiguranom slučaju, bez ograničenja broja slučajeva, iznosi:

a) 250.000,00 KM za advokata, bez obzira na to da li obavlja advokaturu samostalno ili kao član u zajedničkoj advokatskoj kancelariji,

b) 1.000.000,00 KM za advokatsko društvo koje zapošljava do 4 (uključujući 4) advokata, a za svakog sljedećeg advokata se ta suma osiguranja uvećava za po 250.000,00 KM po svakom zaposlenom advokatu.

Ukoliko advokatsko društvo zaključi policu osiguranja kojom članove društva i druge advokate zaposlene u tom društvu osigura od odgovornosti za naknadu štete prema trećim licima na način predviđen ovim članom, ti advokati nisu dužni zaključivati zasebne police osiguranja na način definiran članom 40. Zakona o advokaturi FBiH nego će njihova odgovornost za naknadu štete biti obuhvaćena tom policom advokatskog društva.

U slučaju da na dan nastupanja osiguranog slučaja advokatsko društvo nema zaključen ugovor o osiguranju na sumu osiguranja iz stava (4) ovog člana, članovi tog društva solidarno odgovaraju za obavezu tog društva do visine najniže sume osiguranja propisane za to advokatsko društvo.

Odbijanje pružanja pravne pomoćiČlan 70.

Advokat je dužan odbiti pružanje pravne pomoći klijentu ako postoje razlozi iz člana 20. Zakona o advokaturi FBiH, kao i u drugim slučajevima predviđenim Kodeksom advokatske etike.

Sjedište i podružniceČlan 71.

Advokat, zajednička advokatska kancelarija, kao i advokatsko društvo, mogu imati sjedište kancelarije, odnosno društva, samo u jednom mjestu.

Advokatsko društvo može imati i podružnice, s tim što u svakoj podružnici mora biti najmanje jedan zaposleni advokat s punim radnim vremenom.

Postupak osnivanja podružnice vrši se pod istim uvjetima kao i postupak registracije advokatskog društva.

SaradnjaČlan 72.

Advokati, zajedničke kancelarije i advokatska društva mogu ostvariti ugovornu saradnju s drugim domaćim advokatima, advokatskim kancelarijama i advokatskim društvima ili stranim advokatima radi obavljanja određenih poslova od zajedničkog interesa i pružanja međusobne pomoći.

Ugovori o saradnji moraju se zasnivati na načelima ravnopravnosti i međusobnog povjerenja i njima se pojedini advokati, zajedničke kancelarije i advokatska društva ne smiju dovoditi u podređeni položaj.

Nije dopušten bilo kakav vid saradnje s bosanskohercegovačkim privrednim društvima koja nisu registrirana za obavljanje advokatske djelatnosti koja se neovlašteno bave nuđenjem, ugovaranjem ili naplaćivanjem advokatskih usluga.

Nije dopušten bilo kakav vid saradnje sa stranim advokatima ukoliko oni koriste takvu saradnju da bi lažno prikazali advokata-člana Advokatske komore kao advokata svoga društva, kao partnera, kao njegovu podružnicu ili kao postojanje bilo kojeg oblika institucionalne povezanosti s njima.

Advokatima, zajedničkim advokatskim kancelarijama i advokatskim društvima je zabranjeno na web-stranicama, istaknutoj tabli, memorandumu i sl. navoditi činjenicu postojanja sporazuma i saradnje iz odredbe stava (1) ovog člana.

Povreda odredaba stavova (3), (4) i (5) ovog člana smatra se težom povredom advokatske dužnosti.

5.2 Advokatski stručni saradnik

Advokatski stručni saradnikČlan 73.

Svojstvo advokatskog stručnog saradnika može steći svaka osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o advokaturi FBiH i Statuta.

Status advokatskog stručnog saradnika stiče se upisom u Imenik advokatskih stručnih saradnika Advokatske komore.

Advokatski stručni saradnici zaposleni kod advokata, u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu, obavljaju djelatnost pružanja pravne pomoći na način i u granicama određenim Zakonom, ovim Statutom i drugim općim aktima Advokatske komore.

Poslovi advokatskog stručnog saradnikaČlan 74.

Advokatski stručni saradnik, po nalogu i uputstvima advokata-principala vrši prethodnu obradu predmeta koji su povjereni advokatu-principalu, a naročito:

a) vrši uvid u spise predmeta u sudovima, drugim državnim organima, organizacijama koje vrše javna ovlaštenja, privrednim društvima i drugim pravnim licima,

b) vrši uvid u javne registre i pribavlja izvode iz tih registara,

c) priprema nacrte podnesaka u svim postupcima u kojima advokat ima položaj zastupnika, punomoćnika, odnosno branitelja,

d) priprema nacrte ugovora i drugih privatnih isprava o pravnim poslovima,

e) obavlja i druge poslove koje odredi advokat ili ovlašteno lice u advokatskom društvu, a čije obavljanje nije u suprotnosti s položajem i ovlaštenjima advokatskog stručnog saradnika.

Poslovi koje obavlja advokatski stručni saradnik, njegova prava, obaveze i odgovornosti bliže se uređuju ugovorom o radu koji on zaključuje s advokatom, zajedničkom advokatskom kancelarijom ili advokatskim društvom.

Zabrana samostalnog postupanjaČlan 75.

Advokatski stručni saradnik ne može, bez prethodnog odobrenja advokata-principala, samostalno zastupati ili pregovarati s klijentima o uvjetima zastupanja ili obavljanja drugih poslova pravne pomoći, ugovarati i primati naknade troškova i nagrade za rad advokata, primati novac, vrijednosne papire i druge pokretne stvari koje se imaju isporučiti trećim licima.

Shodna primjena odredabaČlan 76.

Na advokatske stručne saradnike shodno se primjenjuju odredbe Zakona o advokaturi FBiH i ovog Statuta o postupku upisa u Imenik advokata, pravima i dužnostima advokata, čuvanju advokatske tajne, disciplinskoj odgovornosti i disciplinskom postupku, te privremenoj zabrani, odnosno prestanku prava na vršenje advokatske djelatnosti.

5.3 Advokatski pripravnik

Advokatski pripravnikČlan 77.

Advokatski pripravnik se osposobljava za samostalno obavljanje advokatske djelatnosti i stručno osposobljava radi polaganja pravosudnog ispita, radom na pravnim poslovima u advokatskoj kancelariji, zajedničkoj kancelariji ili advokatskom društvu.

Svojstvo advokatskog pripravnika može steći svaka osoba koja ispunjava uvjete propisane članovima 76. i 77. Zakona o advokaturi FBiH i ovim Statutom.

Status advokatskog pripravnika stiče se upisom u Imenik advokatskih pripravnika.

Trajanje pripravničkog stažaČlan 78.

Advokatskog pripravnika može primiti u radni odnos i obučavati samo advokat koji je upisan u Imenik advokata i koji obavlja advokatsku djelatnost duže od pet godina.

Pripravnički staž traje do sticanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita, a najduže četiri godine, uključujući i prethodni pripravnički staž kod drugog poslodavca, a izuzetno, na zahtjev advokata i advokatskog pripravnika, Upravni odbor Advokatske komore može, u opravdanim slučajevima, rješenjem produžiti trajanje pripravničke prakse najviše još jednu godinu.

Obaveza kontinuiranog praktičnog rada i stručnog usavršavanjaČlan 79.

Tokom vršenja pripravničke prakse, advokatski pripravnik dužan je kontinuirano individualnim radom sticati praktična znanja iz opće pravne i advokatske struke, te učestvovati u obukama koje se provode u okviru Advokatske akademije.

Dužnost postupanja u skladu s uputstvima advokata-principalaČlan 80.

Za vrijeme obavljanja pripravničke prakse, advokatski pripravnik dužan je postupati po uputstvima i smjernicama principala i koristiti stručne savjete drugih advokata, u saglasnosti s principalom.

Advokatski pripravnik ne može, bez odobrenja principala, neposredno primiti klijenta za zastupanje, niti od klijenta naplaćivati naknadu za zastupanje i troškova za rad advokata klijenta.

Advokatski pripravnik, po odobrenju principala, može zamijeniti u zastupanju drugog advokata, ali tada ne može ugovarati, zahtijevati ili primiti naknadu za zastupanje za zamjenu od advokata kojeg zamjenjuje.

Shodna primjena odredabaČlan 81.

Sve odredbe Zakona o advokaturi FBiH, ovog Statuta, Kodeksa advokatske etike i drugih općih akata advokatskih komora, u pogledu čuvanja advokatske tajne, zabrane zastupanja, prava odbijanja prijema klijenta na zastupanje, shodno se primjenjuju i na advokatske pripravnike.

6.PRESTANAK PRAVA NA OBAVLJANJE ADVOKATURE I PRIVREMENA ZABRANA VRŠENJA ADVOKATURE

Prestanak prava na obavljanje advokatureČlan 82.

Prestanak prava na obavljanje advokature nastupa nastankom okolnosti propisanih odredbama člana 42. Zakona o advokaturi FBiH.

Ako je advokat prestao obavljati advokaturu na lični zahtjev, obavezan je sam predložiti likvidatora svoje advokatske kancelarije.

O prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti odluku donosi nadležni organ regionalne komore, a verificira je Advokatska komora, na isti način i po istom postupku, kao i prilikom upisa u Imenik advokata.

Ukoliko nadležni organ regionalne komore ne donese odluku iz prethodnog stava, iako je upoznat s nastupanjem nekog od uvjeta za prestanak prava na obavljanje advokatske djelatnosti, Advokatska komora je ovlaštena neposredno donijeti rješenje o prestanku obavljanja advokatske djelatnosti i brisanju iz Imenika advokata. Ovo rješenje je konačno.

Protiv rješenja regionalne komore može se uložiti žalba Advokatskoj komori u roku od 15 dana od dana prijema prvostepenog rješenja.

Protiv konačnog rješenja Advokatske komore može se pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.

Privremenim prestankom obavljanja advokature, advokatu trajno prestaje mandat na koji je izabran u bilo kojem organu Advokatske komore.

Likvidator advokatske kancelarijeČlan 83.

Likvidator je dužan odmah, a najkasnije u roku od 30 dana, obavijestiti stranke o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti njihovog bivšeg zastupnika i staviti im na raspolaganje spise uz napomenu da poslovanje koje je vodio njihov bivši zastupnik mogu nastaviti sami ili se obratiti za pomoć drugom advokatu.

Likvidator je ovlašten i dužan da do dolaska stranke zastupa njene interese bez posebne punomoći, te da savjesno obavlja poslove koji se u zastupanju moraju obaviti, ukoliko nisu stečeni uvjeti da otkaže zastupanje.

Prava i obaveze iz stava (2) ovog člana likvidator ima do isteka krajnjeg roka od 60 dana od dana pravosnažnosti rješenja kojim je određen za likvidatora.

Kada pravo na obavljanje advokatske djelatnosti prestaje uslijed smrti advokata, bračni drug umrlog advokata, odnosno najbliži srodnici, imaju prvenstveno pravo da predlože Upravnom odboru regionalne advokatske komore likvidatora kancelarije, koji prijedlog je Upravni odbor regionalne komore dužan razmotriti.

Likvidator radi za svoj račun. Sve radnje koje obavi u zastupanju preuzete stranke, obračunava neposredno sa strankom u svoju korist, no pritom je dužan snositi srazmjeran dio troškova ovog poslovanja.

Nakon okončanja postupka u svakom pojedinačnom predmetu, likvidator kancelarije dužan je isplatiti advokatu kojem je prestalo pravo na obavljanje advokature, odnosno nasljednicima umrlog advokata, pripadajući dio naknade i nagrade, umanjen za porezna davanja.

Nakon dovršene likvidacije, poslove kancelarije bivšeg advokata likvidator će dobit u gotovom novcu i preostala neplaćena potraživanja, zajedno s ispravama koje se odnose na ta potraživanja, predati bivšem advokatu, odnosno njegovim nasljednicima.

Likvidator kancelarije ugovara s bivšim advokatom, odnosno s nasljednicima umrlog advokata uvjete za izvršenje likvidacije kancelarije.

Likvidator je dužan podnijeti izvještaj regionalnoj komori po završenoj likvidaciji, kao i na zahtjev advokata kojem je prestalo pravo na obavljanje advokatske djelatnosti ili njegovih nasljednika u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva. Nepostupanje po navedenom predstavlja težu povredu advokatske djelatnosti.

Ukoliko nadležni organ Advokatske komore izvrši verifikaciju rješenja regionalne advokatske komore o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti, taj organ će donijeti rješenje o brisanju iz Imenika advokata Advokatske komore.

Protiv rješenja iz stava (9) ovog člana može se pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda u Federaciji Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana uručenja rješenja o brisanju.

Rješenje o brisanju iz Imenika advokata, zbog prestanka prava na obavljanje advokatske djelatnosti, ima pravno dejstvo na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Privremena zabrana obavljanja advokatureČlan 84.

Advokatu će se privremeno zabraniti obavljanje advokature ako su nastupile okolnosti propisane članom 47. stav (2) Zakona o advokaturi FBiH.

Rješenje o privremenoj zabrani obavljanja advokature iz stava (1) ovog člana donosi nadležni organ regionalne advokatske komore.

Ukoliko regionalna advokatska komora i pored postojanja svih uvjeta ne donese rješenje o privremenoj zabrani obavljanja advokatske djelatnosti, Upravni odbor Advokatske komore ovlašten je da donese rješenje o privremenoj zabrani obavljanja advokature.

Protiv rješenja iz stava (2) ovog člana dopuštena je žalba Upravnom odboru Advokatske komore u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja, a koji je dužan u roku od 30 dana odlučiti o njoj. Rješenje Upravnog odbora Advokatske komore je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Žalba protiv rješenja o privremenoj zabrani ne zadržava njegovo izvršenje.

Rješenje iz stava (3) ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda u Federaciji Bosne i Hercegovine, u roku od 30 dana od prijema pismenog otpravka rješenja.

Rješenje o privremenoj zabrani obavljanja advokatureČlan 85.

U rješenju o privremenoj zabrani obavljanja advokature mora se označiti vrijeme trajanja zabrane.

U rješenju o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti mora se odrediti privremeni vodilac poslova advokata na kojeg se odnosi rješenje o zabrani.

Konačno rješenje o privremenoj zabrani dostavlja se organima iz člana 48. stav (3) Zakona o advokaturi FBiH.

Sve odredbe ovog Statuta o prestanku prava na obavljanje advokature i privremenoj zabrani obavljanja advokature, analogno se primjenjuju i na advokatske stručne saradnike i advokatske pripravnike.

7.POVREDE UGLEDA ADVOKATURE I DUŽNOSTI ADVOKATA, ADVOKATSKIH STRUČNIH SARADNIKA I ADVOKATSKIH PRIPRAVNIKA I DISCIPLINSKE MJERE

7.1 Povrede ugleda advokature i dužnosti

Vrste povreda ugleda advokature i dužnostiČlan 86.

Povrede ugleda advokature i dužnosti mogu biti lakše i teže povrede ugleda advokature i dužnosti.

Lakše povrede ugleda advokature i dužnostiČlan 87.

Lakše povrede ugleda advokature i dužnosti advokata, advokatskog stručnog saradnika i advokatskog pripravnika predstavljaju sve povrede i kršenje Kodeksa advokatske etike, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika koje općim aktima Advokatske komore nisu određene kao teže povrede ugleda advokature i dužnosti advokata, advokatskog stručnog saradnika i advokatskog pripravnika.

Teže povrede ugleda advokature i dužnostiČlan 88.

Teže povrede ugleda advokature i dužnosti su:

a) očigledno nesavjesno i neodgovorno obavljanje djelatnosti od strane advokata, advokatskih stručnih saradnika ili advokatskog pripravnika,

b) bavljenje poslovima koji su nedostojni i nespojivi s advokatskom djelatnošću i ugledom advokature,

c) povreda dužnosti čuvanja advokatske tajne,

d) zahtijevanje naknade za obavljanje poslova u zastupanju protivno odredbama Tarife o naknadama i nagradama za rad advokata,

e) neovlašteno raspolaganje novčanim sredstvima klijenta, neosnovano zadržavanje novčanih sredstava i drugih materijalnih vrijednosti, naplaćenih ili dobijenih u ime i za račun klijenta,

f) očigledno nesavjesno i neodgovorno obavljanje izbornih funkcija i funkcija na koje je imenovan u organima Advokatske komore,

g) kršenje Kodeksa advokatske etike, kada je to kršenje Kodeksom određeno kao teža povreda dužnosti advokata, advokatskih stručnih saradnika ili advokatskih pripravnika,

h) omogućavanje otpočinjanja pripravničke prakse bez zaključenog ugovora o radu s principalom,

i) prihvatanje zastupanja klijenta u slučajevima kada je postojala obaveza odbijanja zastupanja,

j) svako kršenje Kodeksa advokatske etike koje je moglo ili je uzrokovalo nastupanje težih posljedica za klijenta, ili ugled advokature,

k) grubo kršenje zakonskih prava advokatskog stručnog saradnika i advokatskog pripravnika koje ovaj ima po osnovu rada,

l) nezaključivanje ugovora o osiguranju od odgovornosti, neprijavljivanje nastale promjene, kao i nedostavljanje ugovora regionalnoj advokatskoj komori kojoj advokat pripada, na način predviđen ovim Statutom,

m) svaka aktivnost koja ima karakter nedozvoljenog reklamiranja,

n) neopravdano odbijanje pružanja pravne pomoći,

o) postupanje suprotno odredbama člana 25. stav (1) Zakona o advokaturi FBiH o nespojivosti s obavljanjem advokatske djelatnosti,

p) neizvršavanje odluka Skupštine Advokatske komore i Upravnog odbora,

q) svaka druga povreda koja je Statutom ili Kodeksom advokatske etike označena kao teža povreda.

Teže povrede ugleda advokature i dužnosti advokatskog stručnog saradnikaČlan 89.

Postupanje advokatskih stručnih saradnika suprotno odredbama člana 66. i 67. ovog Statuta smatra se težom povredom ugleda advokature i dužnosti advokatskog stručnog saradnika.

Teže povrede ugleda advokature i dužnosti advokatskog pripravnikaČlan 90.

Teže povrede ugleda advokature i dužnosti advokatskog pripravnika su:

a) samostalno primanje na zastupanje, bez saglasnosti principala,

b) samostalna naplata nagrade za zastupanje, bez saglasnosti principala,

c) nesavjesno i neodgovorno obavljanje funkcija na koje je izabran u Organizaciji advokatskih pripravnika.

7.2 Disciplinske sankcije

Disciplinske sankcijeČlan 91.

Advokatu, advokatskom stručnom saradniku i advokatskom pripravniku se za lakše povrede ugleda advokature i dužnosti mogu se izreći:

a) opomena,

b) javna opomena,

c) novčana kazna u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM za advokate, novčana kazna u iznosu od 150,00 KM do 2.000,00 KM za advokatskog stručnog saradnika i novčana kazna u iznosu od 100,00 KM do 1.500,00 KM za advokatskog pripravnika.

Advokatu, advokatskom stručnom saradniku i advokatskom pripravniku se za teže povrede ugleda advokature i dužnosti mogu izreći sljedeće disciplinske kazne:

a) novčana kazna u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM za advokata, novčana kazna u iznosu od 1.500,00 KM do 8.000,00 KM za advokatskog stručnog saradnika i novčana kazna u iznosu od 1.000,00 do 3.000,00 KM za advokatskog pripravnika,

b) zabrana obavljanja advokature u trajanju od šest mjeseci do pet godina,

c) zabrana obavljanja djelatnosti advokatskom stručnom saradniku, odnosno advokatskom pripravniku u trajanju od šest mjeseci do pet godina.

Pravosnažna disciplinska odluka kojom je izrečena mjera zabrane bavljenja advokaturom ili zabrana obavljanja djelatnosti advokatskom stručnom saradniku, odnosno advokatskom pripravniku, za posljedicu ima brisanje iz Imenika advokata, Imenika advokatskih stručnih saradnika, odnosno Imenika advokatskih pripravnika za vrijeme trajanja izrečene mjere.

8.PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Obaveza usklađivanja statuta regionalnih komoraČlan 92.

Regionalne advokatske komore dužne su svoje statute uskladiti s odredbama ovog Statuta u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Statuta.

Regionalne advokatske komore dužne su najkasnije u roku od 90 dana od dana usklađivanja Statuta iz stava (1) ovog člana izabrati delegate u Skupštinu Advokatske komore.

Prestanak važenjaČlan 93.

S danom stupanja na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine, prečišćeni tekst od 09.04.2011. godine.

Stupanje na snaguČlan 94.

Ovaj Statut stupa na snagu s danom usvajanja na Skupštini Advokatske komore, 23.05.2026. godine, i objavljuje se u „Službenim novinama Federacije BiH“.

Broj 1821/26
23. maja 2026. godine

Predsjednica
Advokatske komore FBiH
Ana Primorac, s. r.