Nevezanost suda za pravni osnov tužbenog zahtjeva
Sud ne može odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan sve dok, imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje, usvajanje tužbenog zahtjeva omogućava primjena bilo koje odredbe materijalnog prava.
Obrazloženje:
"Prema odredbi člana 53. st.1., tč. 5. ZPP tužba mora sadržavati sve činjenice na kojima tužilac zasniva svoj zahtjev, dok je odredbom stava 3. istog člana propisano da sud nije vezan za pravni osnov tužbenog zahtjeva. To znači da je sud vezan za životni događaj, koji predstavlja činjenični osnov tužbenog zahtjeva, ali je ovlašten i dužan da o osnovanosti tužbenog zahtjeva, na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, odluči primjenom pravila za koje smatra da je mjerodavno za konkretni slučaj, nezavisno od toga da li je tužitelj i kako kvalifikovao pravni osnov svog tužbenog zahtjeva. To istovremeno znači da sud ne može odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan sve dok, imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje, usvajanje tužbenog zahtjeva omogućava primjena bilo koje odredbe materijalnog prava. Iz navedenih razloga, neosnovano revident istrajava u tvrdnji "da sud nije odlučio o zahtjevu tužitelja koji se odnosio na pobijanje dužnikovih pravnih radnji".
U konkretnom slučaju pravilno su postupili nižestepeni sudovi kada su zahtjevu tužitelja za utvrđenje ništavosti predmetnog Ugovora udovoljili primjenom odredaba članova 12. i 52. u vezi sa članom 103. Zakona o obligacionim odnosima - ZOO. Sloboda uređivanja ugovornih odnosa (član 10. ZOO) zajedno sa načelom savjesnosti i poštenja (član 12. ZOO) predstavljaju temeljna načela obligacionog prava. Odredbom člana 12. ZOO propisano je da su u zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanju prava i obaveza iz tih obaveza učesnici dužni da se pridržavaju načela savjesnosti i poštenja.
Prema stavu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, izraženom u odlukama broj AP-666/14 i AP 2492/15 od 25.10. 2017. godine, poštovanje načela savjesnosti i poštenja u pravnom prometu podrazumijeva ispitivanje savjesnosti svakog od učesnika određenog pravnog posla, jer svako drugačije postupanje protivno je načelima vladavine prava i pravne sigurnosti. Ustavni sud je s tim u vezi također naglasio da će se u svakom pojedinačnom slučaju, uzimajući u obzir naročite okolnosti svakog konkretnog slučaja,valjanost pravnog posla morati procjenjivati zavisno od ponašanja, savjesnosti i dobre vjere svih učesnika određenog pravnog posla.
Odredbom člana 103. istog zakona je propisano da je ugovor ništav ako je protivan zakonu, Ustavu Bosne i Hercegovine ili moralu društva, ako cilj povrijeđenog propisa ne upućuje na neku drugu sankciju ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje šta drugo."
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, 65 0 Ps 395252 21 Rev od 24.5.2021. godine)
