Pobijanje odluke skupštine d.o.o.: nedostatak potpisa na zapisniku izvedenom kao dokaz nije nova činjenica

Manjinski članovi društva sa ograničenom odgovornošću tužbom su pobijali statutarnu odluku iz marta 2023. godine kojom su izmijenjene odredbe statuta o ovlaštenjima direktora, isključenju člana iz društva i naknadi vrijednosti udjela. Odluka je donesena pisanim izjašnjavanjem članova, bez sjednice: za nju je glasalo 53,771% glasova, protiv 43,7689%, a vlastiti udio društva od 2,46% nije učestvovao u glasanju, jer pravo glasa iz tog udjela miruje. Nakon notarskih radnji izmjene su upisane u sudski registar. Tužitelji nisu osporavali urednost sazivanja pisanog izjašnjavanja, prijem materijala za glasanje, sadržaj glasačkih listića ni rezultate glasanja, ali su tvrdili da su izmjene nezakonito donesene, u interesu većinskih članova, a na štetu društva i manjine. Uz tužbu su priložili zapisnik o pisanom izjašnjavanju, koji su kao dokaz predložile obje stranke.

Tek u završnoj riječi u ponovljenom postupku tužitelji su istakli da zapisnik nema potpise zapisničara, ovjerivača zapisnika i članova odbora za glasanje. Općinski sud u Mostaru je na toj osnovi tužbeni zahtjev usvojio i odluku poništio, smatrajući je ništavom jer zapisnik nije sačinjen u skladu sa članom 241. Zakona o privrednim društvima FBiH. Kantonalni sud u Mostaru presudu je preinačio i zahtjev odbio: po njegovom shvatanju radilo se o novoj činjenici, iznesenoj suprotno članu 7. ZPP i više od dvije i po godine nakon donošenja odluke, dakle poslije roka od 30 dana iz člana 338. ZPD. Vrhovni sud Federacije BiH reviziju tužitelja je usvojio, drugostepenu presudu ukinuo i predmet vratio drugostepenom sudu na ponovno suđenje.

Član društva sa ograničenom odgovornošću može pobijati odluku skupštine protiv koje je glasao, tužbom kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana donošenja odluke (član 338. Zakona o privrednim društvima FBiH). U ovom predmetu odluka je donesena bez sjednice, pisanim glasanjem, što zakon dopušta ako je to predviđeno ugovorom ili statutom: članovima se dostavljaju pisani prijedlozi sa obrazloženjem i ostavlja rok od najmanje 15 dana, a za člana koji se ne izjasni u pisanom obliku smatra se da je glasao protiv prijedloga (član 335. stav 3. i 4. ZPD FBiH). Prema shvatanju Vrhovnog suda, kada je tužba podnesena u roku, a tužitelj se kasnije pozove na nedostatak koji se vidi iz isprave već izvedene kao dokaz, takva dopuna navoda nije preinačenje tužbe i ne mijenja njenu činjeničnu i pravnu osnovu, pa ne može dovesti do prekluzije.

Odlučna je razlika između nove činjenice i ocjene dokaza. Stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima zasnivaju zahtjev i predložiti dokaze (član 7. ZPP FBiH), ali sud cijeni svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno (član 8. ZPP FBiH). Ako je isprava, kao ovdje zapisnik, priložena uz tužbu i izvedena na glavnoj raspravi, sve što se iz nje vidi, pa i to da na njoj nema potpisa, dio je dokazne građe koju sud mora ocijeniti. Na takav nedostatak stranka može ukazati i u završnoj riječi, a sud ga ne može odbaciti kao zakašnjelu novu činjenicu. Ipak je sigurnije sve nedostatke odluke i zapisnika navesti već u tužbi, jer je ishod ovdje zavisio od toga da je zapisnik od početka bio u spisu kao dokaz. O granicama za nove dokaze u kasnijoj fazi postupka vidi stav Uvođenje novih dokaza pred drugostupanjskim sudom.

Vrhovni sud nije odlučio da li nedostatak potpisa čini odluku ništavom ili pobojnom. To pitanje je vraćeno drugostepenom sudu, koji ga treba ispitati prema članu 303. i 338. u vezi sa članom 241. i 245. ZPD FBiH. Pravila o zapisniku i ništavosti odluka skupštine zakon propisuje za dioničko društvo: zapisnik potpisuju predsjednik skupštine, zapisničar i lica koja ovjeravaju zapisnik (član 241. stav 4.), a odluka koja nije unesena u zapisnik na propisan način je ništava (član 245.). Odredbe o dioničkom društvu primjenjuju se na d.o.o. ako posebnim odredbama nije drugačije određeno (član 303. stav 1.), a da li i kako se ta pravila primjenjuju na pisano izjašnjavanje članova d.o.o., ostaje da se raspravi u ponovnom postupku. O drugim sporovima između članova i društva vidi stav Razlozi za istupanje člana društva iz privrednog društva i stranicu istupanje člana iz društva sa ograničenom odgovornošću.