Lista zemalja – reciprocitet u sticanju prava vlasništva na nekretninama u Bosni i Hercegovini

Autor i urednik: Advokatska kancelarija Prnjavorac: advokat Alma Prnjavorac & advokat Azur Prnjavorac, Tuzla, Bosna i Hercegovina · Stanje na dan: 26. maj 2026. · Neslužbeni prečišćeni tekst: sastavila Advokatska kancelarija Prnjavorac

Početna » Lista zemalja – reciprocitet u sticanju prava vlasništva na nekretninama u BiH

Napomena o nastanku ove stranice. Federalno ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine objavljuje osam zasebnih dokumenata: temeljnu Listu od 27.07.2023., dopune II–VI, zasebne obavijesti za Sirijsku Arapsku Republiku (20.12.2024.) i Republiku Grčku (28.11.2025.), te poseban prilog o pokrajinama Republike Austrije (07.05.2024.). Advokatska kancelarija Prnjavorac iz Tuzle objedinila je svih osam dokumenata u jedan praktični prečišćeni tekst, kako bi se cjelovita slika reciprociteta vidjela na jednom mjestu, umjesto pretraživanja osam pojedinačnih izvora. Ovo je naša vlastita konsolidacija: neslužbeni dokument koji je sastavila naša kancelarija. Ne zamjenjuje pisanu potvrdu o reciprocitetu koju u konkretnom postupku izdaje nadležno ministarstvo.

Ova stranica je jedinstveni (prečišćeni) tekst Liste zemalja – postojanje reciprociteta, koju je za potrebe prakse objedinila Advokatska kancelarija Prnjavorac iz Tuzle. Konsolidacija je rađena na temelju člana 15. Zakona o stvarnim pravima Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 66/13 i 100/13). Tekst opisuje uvjete pod kojima strane fizičke i pravne osobe mogu (ili ne mogu) steći pravo vlasništva nad nekretninama u svakoj od navedenih zemalja, sa svim dopunama i obavijestima objedinjenim na jednom mjestu.

Prema bosanskom pravu, pravo stranca na sticanje nekretnine u Bosni i Hercegovini uvjetovano je reciprocitetom sa državom državljanstva (kod fizičkih osoba) odnosno registrovanog sjedišta (kod pravnih osoba) sticatelja. Šire informacije o okviru, teretu dokazivanja i primjeni ove liste u notarskoj i zemljišnoknjižnoj praksi nalaze se u našem članku Pravo stranaca na sticanje prava vlasništva nad nekretninama u BiH. Engleska verzija ovog konsolidovanog teksta dostupna je na lawoffice/list-of-countries-reciprocity…, a njemačka verzija na rechtsanwalt/Länderliste-Gegenseitigkeit….

I. Uvodna napomena

Ovaj dokument predstavlja jedinstvenu (konsolidovanu) verziju Liste zemalja – postojanje reciprociteta, koju Federalno ministarstvo pravde objavljuje sukladno članku 15. Zakona o stvarnim pravima („Službene novine Federacije BiH“, br. 66/13 i 100/13).

U dokument je u cijelosti prepisana temeljna Lista zemalja – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine, a potom su u nju uključene sve naknadno objavljene dopune i obavijesti. Uz svaku stavku naznačeno je iz kojeg izvora potječe i od kojeg datuma važi, kako bi na jednom mjestu bilo objedinjeno sve što je do dana izrade ove konsolidacije objavljeno.

Konsolidacija odražava stanje koje je tačno na dan 18. maja 2026. godine. Tamo gdje je naknadna dopuna izmijenila ili dopunila ranije objavljene uvjete za pojedinu državu (npr. Republika Slovenija, Sjedinjene Američke Države, Australija, Latvija), izmjena je jasno označena, uz datum od kojeg važi, a kao mjerodavno navedeno je posljednje (najnovije) objavljeno stanje.

Lista nije konačna i ažurirat će se u skladu s novim budućim informacijama. Za zemlje koje se ne nalaze na Listi, podaci će se od Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine pribavljati na temelju pojedinačnih zahtjeva. Svaka nova informacija zaprimljena nakon 18.05.2026. godine bit će unesena u ovu listu kroz naredne dopune.

Napomena uz numeraciju: redni brojevi 1–57 zadržani su onako kako su objavljeni u temeljnoj listi i dopunama. Republika Slovenija i Sjedinjene Američke Države u izvorima se pojavljuju dva puta (kao stavke 18./41. odnosno 21./52.); zadržani su oba izvorna broja uz unakrsno upućivanje i jasnu naznaku trenutno mjerodavnog stanja. Stavke 58. i 59. dodane su radi objedinjavanja, jer su Sirija i Grčka objavljene kao posebne obavijesti, a ne kao numerisane dopune.

Brzi pregled: status po državama

Tabela u nastavku razvrstava svih 59 stavki prema tome da li za državu trenutno postoji reciprocitet u sticanju prava vlasništva na nekretninama. Klikom na bilo koji redni broj prelazite na detaljan opis te države.

Status	Broj	Države (redni brojevi)
Reciprocitet postoji (sa uvjetima ili bez njih)	40	1, 2, 4, 5, 6, 7, 8, 12, 13, 14, 15, 16, 19, 20, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 36, 37, 38, 40, 41, 42, 43, 48, 49, 51, 52, 53, 54, 55, 57, 58, 59
Nema reciprociteta (ili uvjeti koje pravo FBiH ne priznaje)	17	3, 9, 10, 11, 17, 22, 23, 24, 34, 35, 39, 44, 45, 46, 47, 50, 56
Zamijenjeno kasnijim ažuriranjem (sa unakrsnim upućivanjem)	2	18, 21
Stavke obuhvaćene objavljenim ažuriranjem (podskup gornjeg)	5	1, 18, 21, 31, 41

Pregled izvora ugrađenih u ovu konsolidaciju

Izvor	Datum	Što obuhvata
Temeljna lista	27.07.2023.	Lista zemalja – postojanje reciprociteta (redni br. 1–27)
Dopuna II	10.11.2023.	Redni br. 28–40
Dopuna III	27.11.2023.	Redni br. 41–42
Dopuna IV	08.01.2024.	Redni br. 43–50
Dopuna V	07.05.2024.	Redni br. 51–54
Dopuna VI	26.12.2024.	Redni br. 55–57
Obavijest: Sirijska Arapska Republika	20.12.2024.	Dodatna stavka (br. 58)
Obavijest: Republika Grčka	28.11.2025.	Dodatna stavka (br. 59)
Ažuriranje: Republika Slovenija	14.02.2025.	Dopuna uz tačku 41.
Ažuriranje: Australija i Latvija	12.03.2025.	Dopuna uz tačke 1. i 31.
Informacija / Prijevod: Republika Austrija (pokrajine)	07.05.2024.	Prilog uz tačku 12.

II. Temeljna lista od 27.07.2023. godine

Rb.	Država	Opis uvjeta
1	Australija Reciprocitet Ažurirano	Fizička i pravna lica iz Bosne i Hercegovine mogu steći pravo vlasništva nad nekretninama u Australiji, što uključuje stambene objekte, poljoprivredno i drugo zemljište. U cilju stjecanja takvog prava, neophodno je podnijeti zahtjev za odobravanje kupovine ili stjecanja vlasništva Odboru za pregled stranih investicija (eng. Foreign Investment Review Board – FIRB) kao nadležnoj instituciji i registrirati zahtjev za investiciju. FIRB odobrava kupovinu, odnosno stjecanje prava na nekretnine u Australiji. Osnovni uvjeti za stjecanje vlasništva su regulirano pravo boravka ili registracija firme, dok državljanstvo nije preduvjet. Pravo vlasništva se može steći i nasljeđivanjem, što je regulirano općim propisima. Tržište nekretnina u Australiji je liberalizirano, što znači da se može stjecati pravo na više nekretnina, posebno kad se radi o stambenim objektima. Pravo na stjecanje vlasništva nad poljoprivrednim i drugim zemljištem za različite namjene nije neograničeno i uvjetovano je procjenama nadležnih tijela koja se odnose na pitanje nacionalne sigurnosti. Posebno je osjetljivo pitanje stjecanja vlasništva od strane kompanija koje su većinski ili djelomično u vlasništvu vlada stranih zemalja. Pravo stjecanja nekretnina odnosi se na cijelu teritoriju Australije, ali se može ograničiti na teritorije koje su od značaja za nacionalnu sigurnost. AŽURIRANO – Obavijest od 12.03.2025. godine (vidjeti i dio III) Prema odluci Vlade Australije od 16.02.2025. godine (objavljeno na stranici Australijske poreske uprave – ATO), koja stupa na snagu 01.04.2025. i na snazi je do 31.03.2027. godine (uz mogućnost produženja nakon revizije): svi stranci, uključujući osobe sa privremenim boravkom i kompanije u stranom vlasništvu, NE MOGU kupiti stan, odnosno kuću za stanovanje (već izgrađeni stambeni objekat) u Australiji. Izuzeci: investicije koje značajno povećavaju ponudu stambenog prostora ili podržavaju dostupnost stambenog prostora, te šema mobilnosti radne snage u Pacifiku (PALM). Zabrana se ne odnosi na strance sa stalnim boravkom, državljane Novog Zelanda, supružnike australijskih državljana, kao ni na osobe sa stalnim boravkom i stanovnike Novog Zelanda kada zajedno kupuju nekretninu. Zabrana kupovine stambenog prostora za strance NE uključuje kupovinu drugih nekretnina u Australiji, kao što su građevinsko i poljoprivredno zemljište. Izvor: Temeljna lista – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine.
2	Crna Gora Reciprocitet	Državljani BiH mogu stjecati pravo vlasništva nad nekretninama pod istim uvjetima kao građani Crne Gore, uključujući i nasljeđivanjem. Postoje ograničenja koja se odnose na sva strana lica u Crnoj Gori, tako da ista ne mogu imati / steći pravo vlasništva na prirodnom bogatstvu, dobru u općoj uporabi, poljoprivrednom zemljištu, šumi i šumskom zemljištu, spomeniku kulture od izuzetnog ili posebnog značaja, kao ni na nepokretnoj stvari u kopneno-pograničnom području u dubini od jednog kilometra i na otocima. Izvor: Temeljna lista – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine.
3	Država Katar Nema reciprociteta	Nema reciprociteta – postoje teritorijalna (različita prava u pojedinim oblastima) i temporalna ograničenja (period od 99 godina) u stjecanju prava vlasništva koja ne poznaje Zakon o stvarnim pravima Federacije Bosne i Hercegovine. Osim navedenog, teritorijalne oblasti nemaju međunarodno-pravni subjektivitet. Državljani BiH mogu stjecati pravo vlasništva nad nekretninama samo na jednom dijelu teritorije Države Katar (u 9 oblasti), dok u preostalom dijelu (u 16 oblasti) to ne mogu. U oblastima u kojima državljani BiH ne mogu stjecati pravo vlasništva, mogu uzeti nekretninu na korištenje na period ne dulji od 99 godina, koji se može obnoviti. Oblasti su propisane Odlukom Vijeća ministara Države Katar broj 28/2929 o određivanju oblasti u kojima stranci mogu posjedovati i koristiti nekretninu. U oblastima u kojima strana lica mogu stjecati pravo vlasništva, to mogu činiti bilo da su nositelji boravišnih dozvola ili posjetitelji s turističkom vizom, i to nad stanovima, kućama, građevinskim i poljoprivrednim zemljištem, te nad odvojenim stambenim jedinicama u stambenim naseljima ili poslovnim jedinicama u shopping molovima i poslovnim kompleksima. Kod vlasništva nad zemljom/parcelom, kupac je dužan u roku od četiri (4) godine od dana uknjiženja završiti izgradnju objekta; u suprotnom Komisija za reguliranje stranog vlasništva u Kataru preuzima raspolaganje i nadoknađuje vlasniku cijenu nekretnine u iznosu za koji je kupljena. Komisija može produljiti rok ako postoje opravdani razlozi. Izvor: Temeljna lista – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine.
4	Indija Reciprocitet	Državljani BiH mogu stjecati pravo vlasništva nad nekretninama u Indiji, ukoliko imaju dozvolu boravka u toj zemlji i ukoliko u njoj borave dulje od 182 dana. Pravo stjecanja vlasništva odnosi se isključivo na rezidencijalne objekte, tako da se ne mogu kupovati poljoprivredna zemljišta, plantaže i farme. Strane kompanije koje imaju registrirani Branch Office u Indiji mogu kupovati nekretnine za obavljanje svoje djelatnosti. Izvor: Temeljna lista – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine.
5	Kneževina Lihtenštajn Reciprocitet	Državljani BiH mogu steći imovinu tek nakon 10 godina zakonitog boravka u Lihtenštajnu. Za stjecanje nekretnina mora se potvrditi i legitimni interes koji potvrđuje organ (pri Ministarstvu pravde) nadležan za potvrdu legitimnog interesa u vezi prometa nekretnina. Izvor: Temeljna lista – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine.
6	Kneževina Luksemburg Reciprocitet	Državljani BiH mogu stjecati pravo vlasništva nad nekretninama u Kneževini Luksemburg. Pravo stjecanja nije neograničeno, a ograničenja se odnose na slučajeve stjecanja prava vlasništva kod tzv. subvencioniranog stanovanja, koje podliježe sljedećim kumulativnim uvjetima koji se odnose na stjecatelja i nekretninu koja se stječe: mora biti fizičko lice i koristiti stan samo za osobno stanovanje; mora primiti premiju za kupovinu/izgradnju od Stambenog fonda (Fond de logement); mora imati sklopljen ugovor o financiranju s financijskom institucijom (banka i sl.); ne smije biti vlasnik nekretnine u Luksemburgu ili u inostranstvu, u suprotnom mora pristati na prodaju nekretnine koju već posjeduje; nekretnina mora ispunjavati potrebe obitelji u odnosu na broj članova obitelji i sl. Izvor: Temeljna lista – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine.
7	Kraljevina Danska Reciprocitet	Državljani BiH mogu stjecati pravo vlasništva nad nekretninama u Danskoj, pod uvjetom da imaju boravišnu dozvolu u toj zemlji (stalni boravak) ili da žive u toj zemlji najmanje pet godina bez prekida. Izvor: Temeljna lista – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine.
8	Mađarska Reciprocitet	Državljani BiH u Mađarskoj mogu steći pravo vlasništva nad nekretninom koja se ne kvalificira kao poljoprivredno ili šumsko zemljište, uz dozvolu općinske i županijske uprave nadležne za lokaciju nekretnine. Pravo na vlasništvo stanova u Budimskoj tvrđavi, osim mađarske vlade i lokalne samouprave, mogu steći samo državljani Mađarske i državljani članica EU i potpisnica Sporazuma o europskom ekonomskom prostoru. Izvor: Temeljna lista – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine.
9	Narodna Republika Bangladeš Nema reciprociteta	Državljani BiH (fizička lica) ne mogu stjecati pravo vlasništva nad nekretninama u Bangladešu, niti mogu kupovati poljoprivredno zemljište ili rezidencijalne objekte u toj zemlji. Međutim, ukoliko strana kompanija (pravna lica) želi investirati u NR Bangladeš te kupiti zemljište za svoju fabriku, takva kupovina je dozvoljena pod uvjetom da se registracija vlasništva obavi na ime kompanije – joint stock company (zajedničke dioničarske kompanije). U specijalnim ekonomskim zonama strane kompanije koje su vlasnici dijela dionica s kompanijama iz Bangladeša mogu kupovati nekretnine na ime registrirane kompanije. Izvor: Temeljna lista – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine.
10	Narodna Republika Kina Nema reciprociteta	Nema reciprociteta – postoje temporalna ograničenja u stjecanju prava vlasništva koja ne poznaje Zakon o stvarnim pravima Federacije Bosne i Hercegovine. Strana lica mogu steći prava nad nekretninama u ograničenom trajanju od 70 godina, i to samo na stambenim objektima. Uvjet za stjecanje prava jeste boravišna dozvola u trajanju od najmanje jedne godine. Navedene odredbe odnose se na cjelokupnu teritoriju NR Kine. Izvor: Temeljna lista – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine.
11	Nepal Nema reciprociteta	Državljani BiH (fizička lica) ne mogu stjecati pravo vlasništva nad nekretninama u Nepalu. Strana pravna lica koja investiraju u Nepal mogu stjecati pravo vlasništva nad nekretninama ako investiraju u industrijske svrhe, obzirom da postoje ograničenja koja ne dozvoljavaju strane investicije u poljoprivredu, turizam, vojnu industriju, atomsku energiju, sredstva masovnih komunikacija i zanatske usluge. Izvor: Temeljna lista – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine.
12	Republika Austrija Reciprocitet	Državljani BiH u osnovi mogu stjecati pravo vlasništva nad nekretninama u Austriji, s tim da je za stjecanje prava vlasništva potrebno službeno odobrenje nadležne pokrajinske vlasti. Napomena: Reguliranje ove materije je u nadležnosti austrijskih pokrajina, koje propisuju uvjete i eventualna ograničenja za strana lica. Detaljni uvjeti po pojedinim pokrajinama (Beč, Tirol, Vorarlberg, Gornja Austrija, Štajerska, Donja Austrija, Koruška) navedeni su u Prilogu A na kraju ovog dokumenta. Izvor: Temeljna lista – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine.
13	Republika Bugarska Reciprocitet	Fizička i pravna lica iz Bosne i Hercegovine mogu steći pravo vlasništva nad građevinama i ograničena stvarna prava nad nekretninama. Pravo vlasništva nad zemljištem može se steći pod uvjetom postojanja međunarodnog ugovora koji je ratificiran i koji je na snazi. Izvor: Temeljna lista – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine.
14	Republika Italija Reciprocitet	U slučaju kada ne postoji bilateralni sporazum o stjecanju prava vlasništva nad nekretninama, stjecanje prava vlasništva od strane fizičkog ili pravnog lica zasniva se na reciprocitetu, jer član 16. preliminarnih odredbi Građanskog zakonika propisuje da stranci uživaju građanska prava koja se pripisuju građanima pod uvjetom reciprociteta i u skladu s odredbama sadržanim u posebnim statutima. Pomenuta odredba odnosi se i na strana pravna lica. Izvor: Temeljna lista – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine.
15	Republika Moldavija Reciprocitet	Državljani BiH nemaju prepreka za stjecanje prava vlasništva nad nekretninama u toj zemlji. Izvor: Temeljna lista – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine.
16	Republika Poljska Reciprocitet	Strancima, izuzev državljanima EU (ovo područje čine zemlje EU, Island, Lihtenštajn i Norveška) i Švicarske Konfederacije, za stjecanje prava vlasništva nad nekretninom potrebna je dozvola od Ministarstva unutarnjih poslova i administracije Republike Poljske. Posebna dozvola nije potrebna za kupovinu neovisnih stambenih prostora (stan) kao i pomoćnih prostorija za garažu ili udjela u takvim prostorijama, ako je u svezi sa zadovoljavanjem stambenih potreba kupca ili vlasnika nekretnine ili neovisno stanovanje. Površina nekretnine na koju stranac stječe pravo vlasništva radi zadovoljenja svojih životnih potreba (stan) ne smije prelaziti 0,5 ha. Ako se radi o stranom poduzetniku koji kupuje nekretninu radi vođenja posla, nekretnina treba odgovarati stvarnim potrebama koje proizlaze iz prirode ekonomske ili poljoprivredne aktivnosti. Dozvola nije potrebna ni u sljedećim slučajevima: ukoliko se kupuje poseban stan – nekretnina koja se sastoji od soba i pomoćnih prostorija i pruža odgovarajuće uvjete za život (može uključivati podrum/potkrovlje i garažu); ako stranac živi u Poljskoj najmanje 5 godina nakon dobijanja stalne ili dugoročne dozvole boravka u EU; ukoliko se kupuje nekretnina koja će biti dio imovinske zajednice, kada stranac ima supružnika s poljskim državljanstvom, ako je živio u Poljskoj najmanje 5 godina nakon dobijanja stalne ili dugoročne dozvole boravka u EU; u slučaju nasljeđivanja nekretnine; ukoliko se vlasništvo stječe nakon neuspjele licitacije u ovršnom postupku. Izvor: Temeljna lista – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine.
17	Republika Rumunija Nema reciprociteta	Državljani BiH ne mogu steći pravo vlasništva nad nekretninama, izuzev temeljem reciprociteta zasnovanog na sklopljenom bilateralnom sporazumu/ugovoru. Napomena: Bosna i Hercegovina i Republika Rumunija nemaju sklopljen sporazum/ugovor u ovoj oblasti. Republika Rumunija nije sklopila takav sporazum/ugovor ni sa jednom državom izvan EU / Europskog ekonomskog prostora. Izvor: Temeljna lista – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine.
18	Republika Slovenija Zamijenjeno Ažurirano	Fizička lica koja su državljani BiH ne mogu steći pravo vlasništva nad nekretninama u Republici Sloveniji, izuzev u slučaju nasljeđivanja. Strana pravna lica koja imaju registriranu firmu u Republici Sloveniji mogu posjedovati nekretninu, ali isključivo na ime pravnog lica registriranog u Sloveniji. AŽURIRANO – vidjeti tačku 41. (Dopuna III od 27.11.2023.) i Ažuriranje od 14.02.2025. Ovaj uvjet je naknadno izmijenjen. Nakon sticanja kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU, Republika Slovenija primjenjuje propise prema kojima državljani BiH i pravna lica sa sjedištem u BiH MOGU steći pravo vlasništva nad nekretninama u Sloveniji uz uvjet reciprociteta. Trenutno mjerodavno stanje navedeno je u tački 41. ovog dokumenta. Izvor: Temeljna lista – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine.
19	Republika Srbija Reciprocitet	Državljani Bosne i Hercegovine mogu, pod uvjetom reciprociteta, stjecati pravo vlasništva na stanu ili stambenoj zgradi, kao i na zemljištu na kojem se nalazi stan ili stambena zgrada, odnosno na zemljištu koje služi za redovnu uporabu stana ili stambene zgrade, pod istim uvjetima kao državljani Republike Srbije. Izvor: Temeljna lista – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine.
20	Savezna Republika Njemačka Reciprocitet	Državljani BiH mogu steći vlasništvo nad nekretninama na cijeloj teritoriji Njemačke, bez bilo kakvih ograničenja i dodatnih uvjeta. Izvor: Temeljna lista – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine.
21	Sjedinjene Američke Države Zamijenjeno Ažurirano	Državljani BiH mogu stjecati pravo vlasništva nad nekretninama, s tim da oni koji nisu nastanjeni u SAD podliježu plaćanju takse/poreza u većem iznosu. Reguliranje ove materije je u nadležnosti saveznih država SAD, koje samostalno propisuju uvjete i eventualna ograničenja za strana lica. Potrebno je zatražiti dodatne informacije od savezne države u kojoj se namjerava steći pravo vlasništva. AŽURIRANO – vidjeti tačku 52. (Dopuna V od 07.05.2024.) Stavka je ponovljena i potvrđena u Dopuni V; trenutno mjerodavno stanje navedeno je u tački 52. ovog dokumenta. Izvor: Temeljna lista – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine.
22	Šri Lanka Nema reciprociteta	Nema reciprociteta – postoje temporalna ograničenja u stjecanju prava vlasništva koja ne poznaje Zakon o stvarnim pravima Federacije Bosne i Hercegovine. Državljani BiH (fizička lica) mogu stjecati pravo vlasništva samo na stanovima/kondominijima u toj zemlji, dok u pogledu zemljišta mogu steći pravo posjeda/iznajmljivanja na period ne dulji od 99 godina. Pravna lica koja investiraju u Šri Lanku s udjelom dionica do 50% mogu stjecati pravo vlasništva nad nekretninama, s tim da je potrebna prethodna dozvola Vlade Šri Lanke i projektna dokumentacija kojom se dokazuje udio vlasništva u dionicama. Izvor: Temeljna lista – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine.
23	Švicarska Konfederacija Nema reciprociteta	Nema reciprociteta – postoje teritorijalna ograničenja (različita prava u pojedinim kantonima) u stjecanju prava vlasništva koja ne poznaje Zakon o stvarnim pravima Federacije Bosne i Hercegovine. Kantoni nemaju međunarodno-pravni subjektivitet i kao takvi se ne mogu pojedinačno predstavljati niti tretirati. Stranim licima u principu nije dozvoljeno da stječu pravo vlasništva nad nekretninama u Švicarskoj. Postoji nekoliko izuzetaka koji se primarno odnose na status stranaca u toj zemlji, tako da se kao strano lice ne računa onaj stranac koji ima dozvolu boravka tipa C. Ostali izuzeci odnose se na vrstu nekretnine: strano lice može steći nekretninu u Švicarskoj ako nekretnina služi kao stalno mjesto poslovanja ili ako će služiti kao glavno prebivalište stranog lica. Stranac ima pravo stjecanja kuće za odmor ili drugog doma, ali samo ukoliko kanton u kojem se nekretnina nalazi to dozvoli. Izvor: Temeljna lista – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine.
24	Ujedinjeni Arapski Emirati Nema reciprociteta	Nema reciprociteta – postoje teritorijalna ograničenja (različita prava u pojedinim emiratima) u stjecanju prava vlasništva koja ne poznaje Zakon o stvarnim pravima Federacije Bosne i Hercegovine. Ujedinjeni Arapski Emirati sastoje se od ukupno sedam emirata koji nemaju međunarodno-pravni subjektivitet i kao takvi se ne mogu pojedinačno predstavljati niti tretirati. Izvor: Temeljna lista – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine.
25	Ujedinjeno Kraljevstvo Reciprocitet	Državljani BiH mogu stjecati pravo vlasništva nad nekretninama bez ograničenja i pod istim uvjetima kao građani Ujedinjenog Kraljevstva. Izvor: Temeljna lista – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine.
26	Sjeverna Makedonija Reciprocitet	Ne postoje zakonske prepreke da građani Bosne i Hercegovine nasljeđuju imovinu u Republici Sjevernoj Makedoniji i obrnuto, odnosno u dosadašnjoj praksi je uspostavljen reciprocitet između dvije zemlje samo na osnovu naslijeđa. Postoje ograničenja da stranci steknu pravo vlasništva nad svim nekretninama na teritoriji Republike Sjeverne Makedonije, kako je propisano članom 246. stav 1. Zakona (strane fizičke i pravne osobe ne mogu steći pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu) i u skladu sa članom 250. Zakona (strana osoba ne može biti vlasnik nekretnine koja je zbog zaštite interesa i sigurnosti zakonom proglašena područjem u kojem strane osobe nemaju pravo vlasništva, osim ako zakonom nije drugačije određeno). Navedena prava za sticanje vlasništva apsolutno su rezervisana samo za domaće građane. Pravo sticanja vlasništva na nepokretnosti važi na cijeloj teritoriji, osim ograničenja propisanih članovima 246. i 250. Zakona. S obzirom da u Republici Sjevernoj Makedoniji nije usvojen poseban zakon o reciprocitetu, reciprocitet se utvrđuje tumačenjem navedenih odredbi Zakona (član 247). Izvor: Temeljna lista – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine.
27	Kraljevina Švedska Reciprocitet	U principu sva pravna i fizička lica iz BiH imaju pravo na sticanje nekretnina (stanova, kuća, građevinskih ili poljoprivrednih dobara itd.). Međutim, stanovi u Švedskoj su često organizovani u vidu stambenih zadruga, što znači da fizička lica koja žive u zgradama posjeduju vlasništvo nad nekretninom i članovi su date zadruge. Takva udruženja mogu imati posebne interne regulative koje određuju da li pravna lica imaju pravo da pristupe datoj zadruzi, odnosno da steknu imovinu unutar iste. Švedski i strani državljani, kao i pravna lica, mogu kupovati imovinu u Švedskoj. Kupac ne mora biti švedski državljanin niti imati švedski matični broj, ali se moraju steći uvjeti za kupovinu (ugovor mora biti potpisan, mora postojati deklaracija o transferu, informacije o kupoprodajnoj cijeni te potpis prodavca i kupca). Ne postoji posebna procedura za sticanje prava na kupovinu; za određenu imovinu, poput poljoprivrednog dobra, može biti neophodno steći dozvolu općinskog administrativnog odbora. Izvor: Temeljna lista – postojanje reciprociteta od 27.07.2023. godine.

III. Dopune (rb. 28–57)

Rb.	Država	Opis uvjeta
28	Kneževina Andora Reciprocitet	Državljani Bosne i Hercegovine mogu steći pravo vlasništva nad nekretninama bez ograničenja. Pomenuto podrazumijeva da državljanin BiH koji stiče pravo vlasništva nad nekretninom ima reguliran legalan boravak na teritoriji Kneževine Andore. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 10.11.2023. godine.
29	Republika Francuska Reciprocitet	Državljani BiH mogu stjecati pravo vlasništva nad nekretninama pod jednakim uvjetima kao i državljani Republike Francuske. Pomenuto podrazumijeva da državljanin BiH koji stiče pravo vlasništva nad nekretninom ima reguliran legalan boravak na teritoriji Republike Francuske. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 10.11.2023. godine.
30	Kneževina Monako Reciprocitet	Državljani BiH mogu steći pravo vlasništva nad nekretninama bez uvjeta i/ili ograničenja. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 10.11.2023. godine.
31	Latvija Reciprocitet Ažurirano	Za državljane BiH ne postoje posebna ograničenja za kupovinu stanova ili kuća, ali postoje ograničenja za kupovinu zemljišne imovine, obzirom da su vlasti lokalne samouprave u Latviji obavezne ispitati usklađenost pojedinačnih transakcija i moraju prethodno dati svoju saglasnost za kupovinu zemljišta od strane stranog lica, odnosno mogu odbiti takvu kupovinu. Državljanima BiH nije dozvoljeno kupovati poljoprivredna i šumska zemljišta, zemljišta uz državnu granicu, zemljišta u prirodnim rezervatima, zemljišta u zaštitnoj zoni dina Baltičkog mora i Riškog zaljeva, zemljišta s ležištima mineralnih sirovina i zemljišta od nacionalnog značaja. AŽURIRANO – Obavijest od 12.03.2025. godine (vidjeti i dio III) Potvrđeno je da državljani BiH mogu stjecati pravo vlasništva nad nekretninama u Latviji, uz ograničenja koja se odnose na sticanje prava vlasništva na zemljištu, i to: zemljište u graničnim zonama države; zemljište u zaštićenim zonama obalnih dina Baltičkog mora i zaljeva Riga, kao i u zaštićenim zonama drugih javnih vodnih tijela i vodotoka; te poljoprivredno i šumsko zemljište. Navedena ograničenja u pogledu sticanja prava vlasništva na zemljištu NE primjenjuju se u slučaju nasljeđivanja. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 10.11.2023. godine.
32	Republika Turska Reciprocitet	Državljani BiH mogu steći pravo vlasništva nad bilo kojom vrstom nekretnine (stanovi/kuće, poslovni prostor, građevinsko zemljište, poljoprivredno zemljište itd.) u Turskoj. U slučaju kupovine nekretnine bez infrastrukture (građevinsko i poljoprivredno zemljište i sl.) kupci su obavezni u roku do 2 godine nadležnom Ministarstvu dostaviti projekat na odobrenje, koji mora biti u skladu s položajem/kvalifikacijom nekretnine. Nekretnina nad kojom se stiče vlasništvo ne smije se nalaziti u područjima označenim kao vojno zabranjene i vojno-sigurnosne zone ili u drugim područjima predviđenim za sticanje prava drugim stranim licima. Ukupna površina nekretnina nad kojima strano fizičko lice može steći pravo vlasništva je najviše 30 hektara po osobi u cijeloj državi, s tim da ukupna površina ne može biti veća od 10% površine okruga u kojem se nekretnina nalazi. Za sticanje prava vlasništva nije potrebna boravišna dozvola, radna dozvola i slično. Strana pravna lica/privredna društva mogu steći pravo vlasništva samo u okviru odredbi posebnih zakona (Zakon o podsticanju turizma, Zakon o nafti, industrijske zone) i Odlukom Predsjednika Republike Turske. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 10.11.2023. godine.
33	Republika Albanija Reciprocitet	Državljani BiH mogu stjecati pravo vlasništva nad nekretninama u toj zemlji (kao što su stanovi ili objekti), bez ograničenja i pod istim uvjetima kao i domaće stanovništvo. Ograničenja za strana fizička i pravna lica odnose se na mogućnost kupovine zemljišta. Strano lice može steći pravo vlasništva nad zemljištem samo ukoliko ulaže ili je ulagalo na teritoriji Republike Albanije, u skladu sa Zakonom br. 7764 od 02.11.1993. (Zakon o stranim ulaganjima). Strana lica imaju pravo kupovine zemljišta nakon izvršenog ulaganja u vrijednosti koja nije manja od trostruke vrijednosti zemljišta koje se kupuje. Od trenutka dobijanja građevinske dozvole do trenutka prijenosa vlasništva nad zemljištem strano lice plaća zakupninu za korištenje zemljišta. Shodno Zakonu br. 8337 od 30.04.1998. (Zakon o prijenosu vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem, šumama, pašnjacima i livadama) strana fizička ili pravna lica ne mogu sticati pravo vlasništva nad poljoprivrednim zemljištima, šumama, pašnjacima i livadama, te mogu imati samo pravo zakupa takvih zemljišta do 99 godina. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 10.11.2023. godine.
34	Kuvajt Nema reciprociteta	Nema reciprociteta. Državljani BiH ne mogu steći pravo vlasništva nad nekretninama. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 10.11.2023. godine.
35	Irak Nema reciprociteta	Nema reciprociteta. Državljani BiH ne mogu steći pravo vlasništva nad nekretninama. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 10.11.2023. godine.
36	Federativna Republika Brazil Reciprocitet	Svaki stranac, pa time i državljani BiH, mogu steći pravo vlasništva nad nekretninama u Brazilu. Ne postoje ograničenja u odnosu na vrijednost nekretnine/nekretnina i iznos/broj nekretnina koje stranac stiče. Postoje ograničenja koja se odnose na sva strana lica (fizička i pravna) u odnosu na nekretnine koje se nalaze u ruralnim područjima i pograničnim dijelovima države. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 10.11.2023. godine.
37	Kraljevina Holandija Reciprocitet	Fizička i pravna lica iz inostranstva, pa time i državljani BiH, mogu steći pravo vlasništva nad nekretninama u Kraljevini Holandiji. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 10.11.2023. godine.
38	Portugal Reciprocitet	Državljani BiH mogu steći pravo vlasništva nad nekretninama u ovoj zemlji. Izričita ili specifična ograničenja u odnosu na državljane BiH ne postoje, međutim postoje ograničenja koja se odnose na sva strana lica (fizička i pravna) u odnosu na nekretnine koje se nalaze u neizgradivim područjima, u cilju zaštite poljoprivredne industrije, obale, šuma i drugih prirodnih dobara, kao i određene imovine u vlasništvu države koja se smatra javnim vlasništvom (Dominio Publico). Arhipelazi Madeira i Azori, kao autonomne regije Portugala, uživaju određenu vrstu zakonodavne autonomije, ali ni u njima ne postoje izričita ili specifična ograničenja u odnosu na strana lica, pa time ni na državljane BiH. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 10.11.2023. godine.
39	Litvanija Nema reciprociteta	Nema reciprociteta. Državljani BiH ne mogu sticati pravo vlasništva nad nekretninama u Litvaniji. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 10.11.2023. godine.
40	Gruzija Reciprocitet	Državljani BiH mogu stjecati pravo vlasništva nad nekretninama u Gruziji. Izričita ili specifična ograničenja u odnosu na državljane BiH ne postoje, međutim postoji ograničenje koje se odnosi na sva strana lica (fizička i pravna) u odnosu na sticanje prava vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem. Strana fizička lica mogu steći pravo vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem isključivo nasljeđivanjem, dok strana pravna lica mogu pravo vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem steći samo ukoliko predstavljaju „dominantnog partnera“ u pravnom licu registrovanom u Gruziji. „Dominantni partner“ je strano pravno lice čiji udio vlasništva u pravnom licu registrovanom u Gruziji iznosi najmanje 50%. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 10.11.2023. godine.
41	Republika Slovenija Reciprocitet Ažurirano	Nakon sticanja kandidatskog statusa Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, Republika Slovenija počela je primjenjivati na državljane BiH i pravna lica sa sjedištem u BiH Zakon o uvjetima za sticanje imovinskih prava od strane fizičkih i pravnih lica zemalja kandidata za članstvo u Europskoj uniji u prometu nekretninama (ZPPLPKEU). Na temelju odredbi ZPPLPKEU državljani BiH i pravna lica sa sjedištem u BiH imaju formalno pravo na sticanje prava vlasništva nad nekretninama na teritoriji Republike Slovenije ako postoji reciprocitet; reciprocitet se, shodno članu 4. ZPPLPKEU, utvrđuje prema Zakonu o utvrđivanju reciprociteta (ZUVza-1). U skladu sa članom 3. ZPPLPKEU, državljani BiH mogu steći pravo vlasništva nad nekretninama u Republici Sloveniji na temelju pravnog posla, nasljeđivanja ili odluke državnog organa. Napomena: ova tačka predstavlja ažuriranje uvjeta navedenih u tački 18. ovog dokumenta i mjerodavna je u odnosu na tačku 18. AŽURIRANO – Ažuriranje informacije od 14.02.2025. godine Ministarstvo pravde Republike Slovenije vodi poseban upravni postupak u kojem se na osnovu zahtjeva stranog državljanina utvrđuje reciprocitet. Uz zahtjev podnosilac mora priložiti ovjerenu kopiju ličnog dokumenta (iz kojeg su vidljivi ime i prezime, datum rođenja i državljanstvo – npr. ovjerena kopija pasoša ili lične karte) i dokaz na osnovu kojeg traži utvrđivanje reciprociteta (npr. nacrt ili kopija ugovora, predugovor). Prilikom podnošenja zahtjeva potrebno je platiti upravnu taksu u iznosu od 22,60 EUR. Budući da BiH ima specifičan pravni okvir s tri politička entiteta (Federacija BiH, Republika Srpska, Brčko distrikt), uz zahtjev se prilaže i dokaz o stalnom prebivalištu u BiH (u originalu ili ovjerenoj kopiji) i potvrda o zadnjem prebivalištu. Rješenje s klauzulom pravosnažnosti vrijedi jednu godinu od dana pravosnažnosti i predstavlja valjan dokaz na osnovu kojeg se može upisati pravo vlasništva za konkretnu nekretninu. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 27.11.2023. godine.
42	Republika Hrvatska Reciprocitet	Državljani BiH nemaju ograničenja u pogledu sticanja prava vlasništva nad nekretninama. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 27.11.2023. godine.
43	Kraljevina Belgija Reciprocitet	Državljani BiH nemaju ograničenja u pogledu sticanja prava vlasništva nad nekretninama. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 08.01.2024. godine.
44	Egipat Nema reciprociteta	Nema reciprociteta – postoje ograničenja u sticanju prava vlasništva koja ne poznaje Zakon o stvarnim pravima Federacije Bosne i Hercegovine. Državljani BiH mogu sticati pravo vlasništva nad nekretninama u toj zemlji (bilo da se radi o stanu, izgrađenom objektu ili zemljištu), uz sljedeće zakonom propisane uvjete i ograničenja: u vlasništvu može imati najviše dva objekta na cijeloj teritoriji Egipta, i to u stambene svrhe za sebe i svoju porodicu, nezavisno od prava posjedovanja nekretnina potrebnih za obavljanje poslovnih aktivnosti odobrenih od nadležnih egipatskih ustanova (porodicom se smatraju supruge i maloljetna djeca); da površina svakog objekta ne prelazi četiri hiljade kvadratnih metara; da objekat ne spada u antikvitete, u skladu s odredbama Zakona o zaštiti antikviteta. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 08.01.2024. godine.
45	Azerbejdžan Nema reciprociteta	Nema reciprociteta – postoje ograničenja u stjecanju prava vlasništva koja ne poznaje Zakon o stvarnim pravima Federacije Bosne i Hercegovine. Državljani BiH mogu sticati pravo vlasništva nad nekretninama u toj zemlji i ne postoje posebni uvjeti za strana fizička ili pravna lica (kao što su boravišna dozvola ili slično). Prema članu 48.3. Zemljišnog zakona Republike Azerbejdžan, stranci i lica bez državljanstva, strana pravna lica, međunarodne organizacije i strane države mogu sticati zemljišne čestice samo na temelju prava zakupa. Pravo vlasništva nad zemljištem koje se prenese stranim licima na osnovu nasljeđivanja, donacije i ugovora o hipoteci otuđuje se u roku od jedne godine (član 49.4. Zemljišnog zakona); ako strano lice ne izvrši izvlaštenje u zadatom roku, nadležna vlast ili općina će prisilno otkupiti zemljište u skladu sa zakonom. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 08.01.2024. godine.
46	Jordan Nema reciprociteta	Nema reciprociteta – postoje ograničenja u sticanju prava vlasništva koja ne poznaje Zakon o stvarnim pravima Federacije Bosne i Hercegovine. Državljani BiH mogu steći pravo vlasništva nad nekretninama pod uvjetom reciprociteta i uz odobrenje direktora Odjeljenja za zemljište i/ili Premijera Jordana. Pravo vlasništva se može steći na kućama za stanovanje i poslovnim objektima za vlasnika i njegovu porodicu, a dozvoljena je kupovina najviše dvije kuće i jednog poslovnog prostora s 10 dunuma zemlje. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 08.01.2024. godine.
47	Alžirska Narodna Demokratska Republika Nema reciprociteta	Nema reciprociteta – postoje ograničenja u sticanju prava vlasništva koja ne poznaje Zakon o stvarnim pravima Federacije Bosne i Hercegovine. Stranim licima, pa time i državljanima BiH, omogućeno je sticanje prava vlasništva nad nekretninama u Alžiru koje su u vlasništvu fizičkih i pravnih lica (prijenos prava vlasništva), na način i pod uvjetima koji se primjenjuju i na alžirske građane i pravna lica. Potrebno je odobrenje za prijenos vlasništva od strane Wali (Valija), guvernera – upravitelja nadležne administrativno-teritorijalne jedinice Willaya (Vilajet). Stranim pravnim i fizičkim licima nije dozvoljeno sticanje prava vlasništva nad zemljištem koje je u državnom vlasništvu; kod takvih zemljišta moguća je koncesija do 99 godina, s minimalnim rokom 33 godine. Kada su u pitanju strana diplomatsko-konzularna predstavništva, državna vlast Alžira može ustupiti nekretninu na osnovu reciprociteta. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 08.01.2024. godine.
48	Slovačka Republika Reciprocitet	Državljani BiH imaju pravo sticanja vlasništva nad nekretninama u Slovačkoj Republici, uz obavezu plaćanja određenih državnih taksi propisanih zakonom. Izuzetak su poljoprivredna zemljišta, koja je moguće naslijediti ali ne i kupiti. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 08.01.2024. godine.
49	Kanada Reciprocitet	Državljani BiH imaju pravo sticanja vlasništva nad nekretninama na teritoriji Kanade. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 08.01.2024. godine.
50	Sultanat Oman Nema reciprociteta	Nema reciprociteta – postoje ograničenja u sticanju prava vlasništva koja ne poznaje Zakon o stvarnim pravima Federacije Bosne i Hercegovine. Državljani BiH imaju pravo sticanja vlasništva nad nekretninama u Sultanatu Oman, ali isključivo u određenim kompleksima gdje su nekretnine namijenjene za prodaju stranim državljanima. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 08.01.2024. godine.
51	Ukrajina Reciprocitet	Državljani BiH sa reguliranim stalnim boravkom u Ukrajini mogu sticati pravo vlasništva nad nekretninama u skladu sa zakonskim propisima. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 07.05.2024. godine.
52	Sjedinjene Američke Države Reciprocitet	Državljani BiH mogu stjecati pravo vlasništva nad nekretninama, s tim da oni koji nisu nastanjeni u SAD podliježu plaćanju poreza u većem iznosu. Napomena: ova tačka potvrđuje i predstavlja mjerodavno stanje u odnosu na tačku 21. ovog dokumenta. Reguliranje materije je u nadležnosti saveznih država SAD, te je potrebno zatražiti dodatne informacije od savezne države u kojoj se namjerava steći pravo vlasništva. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 07.05.2024. godine.
53	Kraljevina Španija Reciprocitet	Fizička i pravna lica iz BiH mogu steći pravo vlasništva na nekretninama u Kraljevini Španiji pod istim uvjetima kao i španski građani. Pravo vlasništva na nekretninama identično je regulirano na cijeloj teritoriji Kraljevine Španije. Mogu se sticati sve vrste nekretnina, osim onih koje su javno vlasništvo, koje se smatraju infrastrukturom od ključnog značaja ili su u blizini objekata koji utiču na državnu sigurnost – ta vrsta imovine se ne može steći. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 07.05.2024. godine.
54	Kraljevina Norveška Reciprocitet	Fizička i pravna lica iz BiH imaju pravo sticanja vlasništva na nekretninama u Kraljevini Norveškoj i ovo se pravo odnosi na sve vrste nekretnina, ali postoje određene restrikcije na poljoprivredna dobra koja su veća od 500 dunuma zemlje. Za obradiva zemljišta čija je površina veća od 500 dunuma prethodno je potrebno pribaviti saglasnost „Kommune“, odnosno općine, ali i lokalne zajednice uz obaveznu koncesiju. Pravo sticanja vlasništva odnosi se na cijeli teritorij Kraljevine Norveške, uključujući i Svalbard. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 07.05.2024. godine.
55	Republika Irska Reciprocitet	Državljani Bosne i Hercegovine imaju pravo vlasništva na nekretninama u Republici Irskoj. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 26.12.2024. godine.
56	Država Izrael Nema reciprociteta	Ne postoji reciprocitet u sticanju vlasništva nad nekretninama. Strana fizička i pravna lica mogu sticati pravo vlasništva nad nekretninama u privatnom vlasništvu. Nad zemljištem i nekretninama koje su u državnom vlasništvu (većina zemljišta u Izraelu je u državnom, a veoma mali dio u privatnom vlasništvu) nije moguće sticati potpuno pravo vlasništva, osim u slučaju izuzeća određenih zakonom. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 26.12.2024. godine.
57	Češka Republika Reciprocitet	Češki pravni sistem ne postavlja posebna ograničenja za sticanje nekretnina za državljane drugih država članica Europske unije, kao ni za državljane trećih zemalja. Državljani stranih država mogu sticati nekretnine u Češkoj pod istim uvjetima kao i državljani Češke. Izvor: Dopuna Liste od 27.07.2023.; objavljena 26.12.2024. godine.

IV. Dodatne obavijesti (rb. 58–59)

Rb.	Država	Opis uvjeta
58	Sirijska Arapska Republika Reciprocitet	Prema verbalnoj noti Ambasade Sirijske Arapske Republike (proslijeđenoj putem Ministarstva vanjskih poslova BiH), na osnovu člana 1. Zakona br. 12 od 22.03.2021. godine, koji izmjenjuje Zakon br. 11 iz 2011. godine, dopušteno je uspostavljanje, izmjena ili prijenos prava na nekretninu na teritoriji Sirijske Arapske Republike u korist osobe koja nije sirijski državljanin (fizičko ili pravno lice), u skladu sa sljedećim odredbama: osoba mora imati legalan boravak u Sirijskoj Arapskoj Republici, a vlasništvo nad nekretninom mora biti jedna zgrada za svrhe stanovanja, samostalna i da čini integrisanu stambenu jedinicu, te mora biti licencirana u skladu sa sistemom kontrole gradnje i nakon dobijanja prethodne dozvole odlukom Ministra unutrašnjih poslova; zahtjev za etažiranje imovine neće biti prihvaćen ako je imovina podobna za podjelu. Dakle, uvjet za sticanje vlasništva nad stambenom nekretninom u Siriji je da podnosilac zahtjeva za licencu ima legalan boravak u Siriji. Izvor: Obavijest – sticanje prava vlasništva državljana BiH na nekretninama u Sirijskoj Arapskoj Republici; objavljeno 20.12.2024. godine.
59	Republika Grčka Reciprocitet	Državljani Bosne i Hercegovine imaju pravo vlasništva nad imovinom na teritoriji Grčke pod istim uvjetima kao i državljani Grčke, s tim da u određenim područjima sticanje vlasničkih prava od strane fizičkih i pravnih lica koja nisu iz EU podliježe posebnim procedurama. Posebne procedure odnose se na pravne poslove u pograničnim područjima (Poglavlje B', članovi 24–28 mjerodavnog grčkog zakona). Pogranična područja uključuju, između ostalog, prefekture Florina, Tesprotija, Kastorija, Ksanti, Rodopi, Evros, Samos, Hios, Lezbos, Dodekanez i Kilkis; određene provincije u prefekturama Janjina, Pela, Seres i Drama; te otoke Skiros i Tira s pripadajućim otočićima. U pograničnim područjima zabranjen je pravni posao kojim se uspostavlja stvarno ili ugovorno pravo u korist fizičkih ili pravnih lica. Za fizička ili pravna lica koja su državljani trećih zemalja moguće je steći prava iz člana 25. u područjima iz člana 24. odlukom ministra nacionalne odbrane, koja se dostavlja na zahtjev zainteresovane strane. Za sticanje stvarnih ili dužničkih prava na privatnim ostrvima ili ostrvima Grčke potrebna je dozvola ministra poljoprivrede, koja se izdaje nakon saglasnosti nadležne službe Ministarstva nacionalne odbrane; uz zahtjev se prilaže svečana izjava s podacima o identitetu, mjestu prebivališta ili boravišta i svrsi za koju će se dozvola koristiti. Izvor: Obavijest – sticanje prava vlasništva državljana BiH na nekretninama na području Republike Grčke; objavljeno 28.11.2025. godine.

Prilog A – Republika Austrija (po pokrajinama)

Reguliranje sticanja nekretnina u Republici Austriji u nadležnosti je austrijskih pokrajina, koje propisuju uvjete i eventualna ograničenja za strane osobe. U nastavku su detaljno navedeni uvjeti po pojedinim pokrajinama, na temelju zvanične obavijesti i ovjerene prevoda informacija dobijenih od nadležnih pokrajinskih organa Republike Austrije.

Pokrajina	Opis uvjeta
Beč (Wien) informacija pokrajinske vlasti, 10.10.2023.	Državljanima BiH, kao i svim stranim državljanima, potrebno je odobrenje u skladu s Bečkim Zakonom o sticanju nekretnina za strance ako žele steći (su)vlasništvo nad nekretninom. Odnosi se na sve vrste pravnih poslova između živih osoba (kupoprodajni ili darovni ugovori), ali ne i na sticanje prava vlasništva u sklopu ostavinskog postupka. Preduvjet za izdavanje odobrenja je postojanje društvenog ili ekonomskog interesa za sklapanje pravnog posla. Društveni interes je posebno prisutan kada je predmet kupovine namijenjen zadovoljenju stambenih potreba podnosioca zahtjeva; ekonomski interes kada predmet kupovine služi osnivanju ili proširenju poslovanja ili održavanju postojećeg poslovanja. Uz zahtjev se prilaže odgovarajući ugovor, aktuelni izvod iz zemljišne knjige, dokaz o državljanstvu (npr. pasoš), važeća boravišna dozvola i navedena svrha upotrebe.
Tirol informacija pokrajinske vlasti, 25.08.2023.	Tirolski zakon o prometu nekretnina iz 1996. (TGVG 1996) reguliše sticanje prava na poljoprivrednom/šumskom zemljištu, građevinskim parcelama i drugom zemljištu kada je sticalac stranac. Za pravne poslove koji se tiču sticanja prava (npr. sticanje vlasništva) potrebno je odobrenje organa nadležnog za promet nekretnina. Odobrenje se može izdati samo ako sticanje prava nije u suprotnosti s državnim političkim interesima i ako postoji javni interes (ekonomski, kulturni ili socijalni). Provjeru u pojedinačnom slučaju vrši lokalno nadležni okružni upravni organ na osnovu tražene dokumentacije; odobrenje se može izdati uz određene obaveze i kauciju.
Vorarlberg informacija pokrajinske vlasti, 23.08.2023.	Prema članu 8. Zakona o prometu nekretnina u Vorarlbergu (VGVG), sticanje prava može biti odobreno samo ako – pored uvjeta koji vrijede i za domaće odnosno EU/EEP građane – nisu narušeni državni politički interesi i ako postoji kulturni, ekonomski ili društveni interes za sticanje prava od strane stranca. Odluka je u nadležnosti Pokrajinske komisije za promet nekretnina.
Gornja Austrija (Oberösterreich) informacija pokrajinske vlasti, 22.08.2023.	Za sticanje prava vlasništva nad nekretninama (kupovinom, zamjenom ili donacijom) potrebno je odobrenje mjesno nadležnog okružnog organa za promet nekretnina; sticanje na osnovu smrtnog slučaja ne zahtijeva odobrenje. Odobrenje se izdaje ako bi sticanje bez odobrenja bilo dozvoljeno državljanima Austrije odnosno izjednačenim EU/EEP građanima, ako nisu narušeni kulturni ili društveno-politički interesi, javni red ili sigurnost te državni politički interesi. Zahtjevi se predaju nakon zaključenja ugovora o kupovini.
Štajerska (Steiermark) informacija pokrajinske vlasti, 25.08.2023.	Štajerski Zakon o prometu nekretnina (Stmk. GVG) detaljno definiše ko se smatra strancem i koji pravni poslovi (prijenos vlasništva, plodouživanje, pravo građenja, dugoročni zakup poljoprivrednog/šumskog zemljišta i dr.) zahtijevaju odobrenje. Odobrenje se izdaje ako nisu narušeni državni politički interesi i postoji kulturni, društveni ili ekonomski interes; za poljoprivredno i šumsko zemljište primjenjuju se dodatni uvjeti (uključujući kvalifikaciju i prebivalište sticaoca). Odobrenje nije potrebno za određene poslove unutar uže porodice (supružnici, srodnici u pravoj liniji i dr.) i kada posao proizlazi iz državnih ugovora.
Donja Austrija (Niederösterreich) informacija pokrajinske vlasti, 29.08.2023.	Budući da se odredbe o jednakom pravnom tretmanu ne primjenjuju na državljane BiH kao strana lica, za svako sticanje prava potrebno je odobrenje pokrajinske vlade (organa nadležnog za promet nekretnina). Zahtjev se podnosi Uredu pokrajinske vlade Donje Austrije (Odjeljenje za agrarno pravo), uz propisani obrazac, ugovor (ili potpisanu kupoprodajnu ponudu), važeći dokaz o državljanstvu (pasoš), važeću boravišnu dozvolu i prevedeni rodni list. Odobrenje se može izdati ako nisu narušeni državni politički ni drugi javni interesi i ako postoji državni ekonomski interes ili ako kupac ima glavno prebivalište u Austriji najmanje deset godina.
Koruška (Kärnten) informacija pokrajinske vlasti, 21.09.2023.	Sticanje prava nad zemljištem i nekretninama od strane stranaca regulisano je Koruškim Zakonom o prometu nekretnina iz 2002. (K-GVG). Pretpostavke za odobrenje uključuju usklađenost s prostornim planom i ostvarenje neke od svrha (npr. nekretnina kao glavno mjesto boravka stranca ili članova porodice; otvaranje/proširenje privrednog preduzeća; nekretnina kao mjesto za provođenje slobodnog vremena uz uvjet petogodišnjeg neprekidnog glavnog prebivališta u Austriji). Za sticanje poljoprivrednog/šumskog zemljišta od strane stranca iz treće zemlje potrebna su odobrenja po dva postupka (promet zemljišta za strance i tzv. „zeleni promet nekretnina“).

Izvor: Obavijest: sticanje vlasništva nad nekretninama u austrijskim pokrajinama (07.05.2024.) i ovjereni prevod informacija pokrajinskih organa Republike Austrije.

Kako se lista primjenjuje u praksi

Kada strana fizička ili pravna osoba namjerava steći nekretninu u Bosni i Hercegovini, notar, nadležni sud i zemljišnoknjižni ured primjenjuju sljedeći redoslijed:

Utvrđivanje državljanstva strane osobe (kod fizičke osobe) odnosno države registrovanog sjedišta (kod pravne osobe) sticatelja.
Pronalaženje te države u ovoj konsolidovanoj listi i čitanje uvjeta pod kojima državljani BiH (odnosno pravne osobe sa sjedištem u BiH) mogu steći vlasništvo nad nekretninama u toj državi.
Ako su uvjeti istovrsni ili uporedivi sa onima koji važe za vlastite državljane te države, postoji materijalna uzajamnost i posao se može sprovesti.
Ako uvjeti u stranoj državi sadrže ograničenja koja Zakon o stvarnim pravima FBiH ne priznaje (vremenska ograničenja od 70 ili 99 godina, teritorijalna ograničenja na pojedine kantone / emirate / pokrajine, obavezna prethodna investiciona ulaganja i sl.), stavka se označava kao „Nema reciprociteta“ i sticanje se ne može upisati.
Za države koje nisu na listi, notar ili sud upućuje zahtjev Federalnom ministarstvu pravde, koje podatke pribavlja od Ministarstva vanjskih poslova BiH putem nadležne diplomatsko-konzularne predstavništva u inozemstvu.

Ista lista je i u ostavinskim postupcima sa stranim nasljednikom nad nekretninama u BiH glavni referentni dokument, uz primjenu pravila međunarodnog privatnog prava i eventualnog dvostranog ugovora na snazi.

Pojmovnik (objašnjenje ključnih izraza)

Reciprocitet (uzajamnost): uvjet pod kojim država priznaje određena prava državljanima ili pravnim osobama druge države samo ako i druga država priznaje odgovarajuća prava njenim sopstvenim subjektima. U bosanskom pravnom okviru reciprocitet je središnji uvjet dopuštenosti sticanja vlasništva nad nekretninama od strane stranih osoba.
Materijalni reciprocitet: reciprocitet koji se utvrđuje upoređivanjem sadržinske strane stranog pravnog poretka: odnosno provjerom da li državljani BiH zaista mogu steći ista prava na nekretninama u stranoj državi, pod uvjetima uporedivim sa onima koji važe za vlastite državljane te države. Član 15. Zakona o stvarnim pravima FBiH zahtijeva materijalni reciprocitet.
Formalni reciprocitet: reciprocitet utvrđen samim postojanjem bilateralnog ili multilateralnog ugovora odnosno međunarodnog sporazuma, neovisno od sadržine stranog pravnog poretka. Tamo gdje Zakon o stvarnim pravima FBiH traži materijalni reciprocitet, sama egzistencija formalnog sporazuma nije dovoljna ako materijalni uvjeti nisu istovrsni.
Član 15. Zakona o stvarnim pravima: ključna odredba zakonodavstva FBiH koja sticanje prava vlasništva na nekretninama od strane stranih osoba uvjetuje postojanjem uzajamnosti (Zakon o stvarnim pravima FBiH, „Službene novine Federacije BiH“, br. 66/13 i 100/13).
Federalno ministarstvo pravde: izvršni organ Federacije Bosne i Hercegovine nadležan za pružanje pravne pomoći u postupcima utvrđivanja uzajamnosti i izdavalac konsolidovane liste koju ova stranica reprodukuje.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH: državni organ Bosne i Hercegovine koji putem diplomatsko-konzularnih predstavništava u inozemstvu prikuplja podatke o uvjetima sticanja nekretnina od strane državljana BiH u stranim državama i te podatke prosljeđuje Federalnom ministarstvu pravde i Ministarstvu pravde Republike Srpske.

Najčešće postavljana pitanja

Što je jedinstvena (konsolidovana) lista reciprociteta za Bosnu i Hercegovinu?

Jedinstvena lista reciprociteta je službeni registar koji vodi Federalno ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine i u kojem su navedene zemlje sa kojima BiH ima reciprocitet u sticanju prava vlasništva na nekretninama. Lista se izdaje na temelju člana 15. Zakona o stvarnim pravima Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, br. 66/13 i 100/13). Na dan 18.05.2026. godine konsolidovana lista sadrži 59 stavki.

Koji je pravni osnov uvjeta reciprociteta u Bosni i Hercegovini?

Član 15. Zakona o stvarnim pravima (Zakon o stvarnim pravima) Federacije Bosne i Hercegovine sticanje prava vlasništva na nekretninama od strane stranih osoba uvjetuje postojanjem materijalne uzajamnosti sa državom državljanstva (kod fizičkih osoba) odnosno državom registrovanog sjedišta (kod pravnih osoba) sticatelja. Odgovarajuće odredbe primjenjuju se i u Republici Srpskoj te Brčko Distriktu BiH, sa njihovim nadležnim ministarstvima pravde kao organima za pravnu pomoć.

Ko izdaje i ažurira listu?

Federalno ministarstvo pravde (Federalno ministarstvo pravde) izdaje listu. Podloga (podaci) prikuplja se preko Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, redovito putem diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u inozemstvu, a potom se dostavlja Federalnom ministarstvu pravde i Ministarstvu pravde Republike Srpske kao nadležnim organima za pružanje pravne pomoći sudovima, notarima i drugim organima u postupcima utvrđivanja materijalne uzajamnosti.

Koliko zemalja je trenutno na konsolidovanoj listi?

Konsolidovana lista sadrži 59 numerisanih stavki. Dvije stavke (br. 18: Republika Slovenija i br. 21: Sjedinjene Američke Države) zamijenjene su kasnijim ažuriranjima (br. 41. odnosno br. 52.), ali se njihova numeracija zadržava radi sljedivosti, sa jasnim unakrsnim upućivanjem.

Kada je lista zadnji put ažurirana?

Posljednja konsolidacija odražava stanje na dan 18. maja 2026. godine. Najnovije dopune su bile: obavijest o Republici Grčkoj od 28.11.2025. godine, ažuriranje za Australiju i Latviju od 12.03.2025. godine, te ažuriranje za Republiku Sloveniju od 14.02.2025. godine.

Što „nema reciprociteta“ znači u praksi?

„Nema reciprociteta“ znači da, prema podacima koje prikuplja Ministarstvo vanjskih poslova BiH, strana država ili uopće ne dozvoljava državljanima BiH sticanje nekretnina (npr. Kuvajt, Irak, Litvanija) ili nameće ograničenja koja Zakon o stvarnim pravima FBiH ne priznaje kao spojiva sa načelom materijalne uzajamnosti (npr. vremenska ograničenja od 70 ili 99 godina, teritorijalna ograničenja na pojedine kantone ili emirate). U oba slučaja notar ili zemljišnoknjižni ured u BiH ne može upisati prenos vlasništva nad nekretninom na državljanina takve države.

Kako se reciprocitet utvrđuje kada strana država ima više pravnih režima?

Kada se država sastoji od subnacionalnih jedinica koje samostalno reguliraju sticanje nekretnina od strane stranaca (npr. švicarski kantoni, savezne države SAD-a, sedam emirata Ujedinjenih Arapskih Emirata ili austrijske pokrajine), pristup FBiH glasi: subnacionalne jedinice nemaju međunarodno-pravni subjektivitet i same po sebi ne mogu uspostaviti reciprocitet u smislu člana 15. Ako se uvjeti razlikuju unutar države i neke jedinice ograničavaju sticanje na način koji Zakon o stvarnim pravima FBiH ne priznaje, reciprocitet se uglavnom smatra da ne postoji (kao za Švicarsku Konfederaciju, UAE i Državu Katar). Za Republiku Austriju, Federalno ministarstvo pravde objavilo je ovjereni prevod uvjeta po pokrajinama u prilogu, te se reciprocitet priznaje uz prethodno odobrenje nadležne pokrajinske vlasti.

Mogu li stranci naslijediti nekretnine u BiH iako ne postoji reciprocitet?

Da. Uvjet reciprociteta iz člana 15. odnosi se na sticanje prava vlasništva pravnim poslovima među živima: kupovina, poklon, zamjena i sl. Sticanje prava vlasništva nad nekretninama u nasljeđivanju regulirano je posebnim pravilima, uključujući bilateralne ugovore o pravnoj pomoći, Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja BiH i pravila međunarodnog privatnog prava.

Što ako moja država nije na konsolidovanoj listi?

Za zemlje koje se ne nalaze na listi, Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine podatke pribavlja u pojedinačnom postupku na zahtjev nadležnog ministarstva pravde, redovito preko nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH u inozemstvu. Tako utvrđeni uvjeti potom se ili uvrštavaju u neku narednu dopunu konsolidovane liste, ili se neposredno primjenjuju na konkretni notarski ili sudski predmet.

Gdje mogu pronaći službeni primarni izvor?

Službeni primarni izvor jeste Federalno ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine, na institucionalnoj web-stranici www.fmp.gov.ba. Englesku i njemačku verziju ovog konsolidovanog teksta, sa istom numeracijom i sva izvornim referencama, objavljujemo na ovoj web-stranici: za engleski jezik na lawoffice/list-of-countries-reciprocity-acquisition-of-property-rights-on-real-estate-in-Bosnia-and-Herzegovina.html, a za njemački jezik na rechtsanwalt/Länderliste-Gegenseitigkeit-Erwerb-des-Eigentumsrechts-an-Immobilien-in-Bosnien-und-Herzegowina.html.

Službeni primarni izvor (8 dokumenata Federalnog ministarstva pravde)

Službeni primarni izvor ove konsolidovane liste je Federalno ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine, dostupno na institucionalnoj web-stranici www.fmp.gov.ba. Engleska i njemačka verzija ovog konsolidovanog teksta objavljene su na našoj web-stranici pod EN: list-of-countries-reciprocity... / DE: Länderliste-Gegenseitigkeit....

Završna napomena

Lista sadrži podatke koje je dostavilo Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Sadrži kratak opis uvjeta pod kojima strane osobe mogu / ne mogu steći pravo vlasništva nad nekretninama u inozemstvu. Za zemlje koje se ne nalaze na Listi, podaci će se od Ministarstva vanjskih poslova BiH pribavljati na temelju pojedinačnih zahtjeva.

Ova jedinstvena (konsolidovana) lista odražava stanje na dan 18. maja 2026. godine i ažurirat će se u skladu s novim budućim informacijama. Svaka naknadno zaprimljena dopuna ili obavijest bit će unesena u ovu listu, uz naznaku izvora i datuma od kojeg važi.

Pored pitanja reciprociteta i sticanja prava vlasništva stranih državljana, kancelarija Prnjavorac pruža sveobuhvatnu pravnu zaštitu u srodnim oblastima koje su često usko povezane sa nekretninama, stvarnim pravom i međunarodnim elementom.

Verzije ovog dokumenta na drugim jezicima

Konsolidovani tekst sa istom numeracijom i izvornim referencama dostupan je i na engleskom i njemačkom jeziku:

EN: List of countries (reciprocity) DE: Länderliste (Gegenseitigkeit)